87962 Izvještaj  br.  87962-­‐ECA           Jugoistočna  Evropa     Redovni  ekonomski  izvještaj  br.6   Blag  oporavak             maj,  2014.       SVJETSKA  BANKA         Zahvale   Ovaj  Redovni  ekonomski  izvještaj  (RER)  obuhvata  ekonomska  kretanja,  izglede  i  politike   u   šest   zemalja   jugoistočne   Evrope   (SEE6):   Albanija,   Bosna   i   Hercegovina,   Kosovo,   BJR   (Bivša   jugoslovenska   republika)   Makedonija,   Crna   Gora   i   Srbija.   Rade   ga   dva   puta   godišnje  ekonomisti  Odjeljenja  za  smanjenje  siromaštva  i  ekonomsko  upravljanje  Regije   Evrope   i   centralne   Azije   (PREM   ECA)   Svjetske   banke.   Tim   autora   čine   Gallina   A.   Vincelette   (vođa   projektnog   tima   i   vodeći   autor),   Željko   Bogetić   (vodeći   autor),   Simon   Davies   (vodeći   autor),   Abebe   Adugna,   Agim   Demukaj,   Doerte   Doemeland,   Sandra   Hlivnjak,   Anil   Onal,   Suzana   Petrović,   Lazar   Šestović,   Sanja   Madžarević-­‐Šujster,   Hilda   Shijaku  i  Bojan  Shimbov.  Mizuho  Kida  je  dao  uvid  u  globalna  kretanja  i  globalne  izglede.   Maria   Andreina   Clower,   Christopher   Pala   i   Budy   Wirasmo   su   pružili   neprocjenjivu   pomoć  na  uređivanju  i  dizajnu  ovog  izvještaja.     Diseminaciju   izvještaja   i   vanjske   odnose   i   odnose   s   medijima   vodi   EXR   tim,   kojeg   čine   Lundrim  Aliu,  Boris  Balabanov,  Anita  Božinovska,  Ana  Gjokutaj,   Jasmina  Hadžić,  Andrew   Kircher,   Vesna   Kostić,   Mirjana   Popovć,  John  Mackedon,  Kristyn  Schrader-­‐King   i   Dragana   Varezić.   Tim   se   zahvaljuje   Ellen   Goldstein   (direktorici   za   zemlje   Jugoistočne   Evrope),   Roumeen   Islam   (v.d.   direktora   sektora,   ECA   PREM),   Satu   Kähkönen   (šef   sektora,   ECA   PREM)   i   Jedinici   za   upravljanje   zemljama   jugoistočne   Evrope,   za   davanje   smjernica   prilikom   pripreme   ovog   izvještaja.   Tim   se   takođe   zahvaljuje   Centralnim   bankama   i   Ministarstvima   finansija   SEE6   zemalja   za   davanje   komentara   na   ranije   nacrte   ovog   izvještaja.       Ovaj  kao  i  prethodni  SEE  6  RER-­‐ovi,  se  može  naći  na:  www.worldbank.org/eca/seerer                             Standardno  odricanje  od  odgovornosti:   Ovaj   materijal   je   proizvod   osoblja   Međunarodne   banke   za   obnovu   i   razvoj/Svjetske   banke.   U   njemu   izneseni   nalazi,   tumačenja   i   zaključci   ne   odražavaju   nužno   stavove   Izvršnih  direktora  Svjetske  banke,  niti  vlada  koje  oni  predstavljaju.  Svjetska  banka  ne   garantira  tačnost  podataka  sadržanih  u  ovom  materijalu.  Granice,    boje,  nazivi  i  ostale   informaciije   prikazane   na   mapama   u   ovom   materijalu   ne   impliciraju   nikakav   sud   Svjetske   banke   u   vezi   s   pravnim   statusom   bilo   koje   teritorije,   niti   potvrđivanje   ili   prihvatanje  tih  granica.   Izjava  o  autorskim  pravima:   Materijal   u   ovoj   publikaciji   je   zaštićen   autorskim   pravima.   Kopiranje   i/ili   prenošenje   dijela   ili   kompletnog   materijala   bez   dopuštenja   predstavlja   kršenje   važećeg   zakona.   Međunarodna   banka   za   obnovu     i   razvoj/Svjetska   banka   potiče   diseminaciju   svojih   radova  i  uobičajno  u  kratkom  roku  daje  dopuštenje  za  korištenje  dijelova  rada.   Za   dopuštenje   za   kopiranje   ili   štampanje   bilo   kojeg   dijela     ovo   rada,   molimo   uputite   zahtjev  s  potpunim  informacijama  na  Copyright  Clearance  Center,  Inc.,  222  Rosewood   Drive,   Danvers,   MA   01923,   USA,   tel.   978-­‐750-­‐8400,   fax   978-­‐750-­‐4470,   http://www.copyright.com/.   Svi   ostali   upiti   o   pravima   i   licencama,   uključujući   supsidijarna   prava,   se   mogu   uputiti   na   Office   of   the   Publisher,   The   World   Bank,   1818   H   Street   NW,   Washington,   DC   20433,   USA,  fax  202-­‐522-­‐2422,  e-­‐mail  pubrights@worldbank.org.     SADRŽAJ     SAŽETAK  ............................................................................................................................................................  2   I.  SKORAŠNJA  KRETANJA  ..........................................................................................................................  6   Izlazak  iz  recesije  .............................................................................................................................................  6   ......................................................................................................................................   Rast  vođen  izvozom   10   15   Uporni  izazovi  na  rješavanju  velike  nezaposlenosti  ......................................................................   18   Fiskalni  pritisci  se  ne  ublažavaju  ............................................................................................................   23   Niska  inflacija  u  daljem  padu  ...................................................................................................................   26   Stabilan,  iako  krhak,  finansijski  sektor  ................................................................................................   30   II.  IZGLEDI  .......................................................................................................................................................   30   Izgledi  za  rast  u  kratkoročnom  periodu  i  srednjoročni  izgledi  .................................................   .........................................................................................................   Izazovno  dugoročno  približavanje   34   37   III.  U  SREDIŠTU  PAŽNJE  ...........................................................................................................................   37   U  središtu  pažnje  1:  (Ne)zaposlenost  mladih  na  zapadnom  Balkanu  ....................................   U  središtu  pažnje  2:  Nenaplativi  zajmovi  u  SEE6:  Efekti,  prepreke  za  njihovo  rješavanje   41   i  reforme  ............................................................................................................................................................   43   Aneks:  Ključni  indikatori  .......................................................................................................................       1     Sažetak   Skorašnja  ekonomska  kretanja     Ekonomija   jugoistočne   Evrope   (SEE6)   se   investicija   u   SEE6.   Domaća   potražnja   je   dalje   oporavila   od   recesije   iz   2012.   prosječnim   opala   zbog   smanjenja   priliva   doznaka   u   SEE6   rastom   od   2   procenta   u   2013.1Svaka   od   SEE6   u   2013.,   odražavajući   još   uvijek   slab   zemalja   je   ostvarila   pozitivnu   stopu   rasta,   pri   ekonomski  oporavak  i  preovladavajuću  veliku   čemu   je   rast   na   Kosovu,   u   BJR   Makedoniji   i   nezaposlenost   u   zemljama   domaćinima   Crnoj  Gori  prešao  3  procenta.     (uglavnom  EU).     Jugoistočna  Evropa:  Rast  realnog  BDP-­‐a     Na  proizvodnoj  strani,  pokretači  rasta  u  SEE6     su     bili   različiti,   ali   dobra   poljoprivredna   2012   2013   2014   2015     godina   je   u   svim   zemljama   pružila   podršku   Albanija   1,3   0,4   2,1   3,3   ekonomskim   aktivnostima.     Rast   proizvodnje   Bosna  i  Hercegovina     -­‐1,1   1,8   2,0   3,5   u   Srbiji,   Albaniji   i   Bosni   i   Hercegovini   je   bio   Kosovo   2,7   3,0   3,5   3,5   vođen   industrijom   i   poljoprivredom.   U   BJR   BJR  Makedonija   -­‐0,4   3,1   3,0   3,5   Makedoniji   to   su   bili   građevinarstvo   i   usluge.   Rast   u   Crnoj   Gori   je   bio   zasnovan   na   širokoj   Crna  Gora     -­‐2,5   3,5   3,2   3,5   osnovi.   Srbija     -­‐1,7   2,5   1,0   1,5   SEE6*     -­‐0,7   2,2   1,9   2,6   Oporavak   vođen   izvozom,   u   kombinaciji   sa   Podsjetnik:               padom   domaće   potražnje,   je   rezultirao       značajnim   smanjenjem   deficita   vanjskog   Euro  zona   -­‐0,7   -­‐0,4    1,2    1,7   tekućeg   računa   u   svim   SEE6   zemljama.   I   Izvor:  Svjetska  banka     Napomena:   *ponderisani   prosjek   BDP-­‐a.   Za   2013.   su   povećanje   izvoza   i   pad   uvoza   su   doprinijeli   date   procjene.   Za   2014.   i   2015.   su   date   projekcije   smanjenju   trgovinskog   deficita   za   4,9   osoblja  Svjetske  banke.       procenata   BDP-­‐a   i   bilansa   tekućeg   računa   za   3,5   procenta   BDP-­‐a   u   2013.   Održivost   ovog   Vanjska   potražnja   za   izvozom   iz   SEE6,   velikog  rasta  izvoza  je  neizvjesna,  obzirom  na   naročito  za  izvozom  u  Evropsku  Uniju  (EU)  je   malu   izvoznu   bazu   SEE6   i   probleme   bila   ključni   pokretač   oporavka.   Izvoz   iz   SEE6   konkurentnosti,   koji   proističu   iz   smanjenja   je   porastao   za   blizu   17   procenata   u   2013.   produktivnosti  i  povećanja  realnih  plata.   vođen   srbijanskim   izvozom   koji   je   skočio   za   25,6   procenata.   Nasuprot   tome,     u   2013.   je   u   Većina   deficita   tekućeg   računa   u   SEE6   je   regiji  došlo  je  do  smanjenja  domaće  potražnje   finansirana   direktnim   stranim   investicijama   za   1,4   procenta.   Uz   malobrojna   nova   radna   (FDI)  i  zaduživanjem.  Priliv  FDI  je  povećan  na   mjesta  i  ograničene  kredite  za  poslovni  sektor,   2,9   procenata   BDP-­‐a   u   2013.,   s   0,7   procenata   prihodi   domaćinstava   i   profiti   firmi   nisu   bili   BDP-­‐a   u   2012.   Uglavnom   su   se   odnosile   na   dovoljni   za   poticanje   domaće   potrošnje   ili   prerađivačku   industriju   u   BJR   Makedoniji   i   infrastrukturu  na  Kosovu  i  u  Albaniji.   1  SEE6  čine  sljedeće  zemlje:  Albanija,  Bosna  i   Hercegovina,  Kosovo,  BJR  Makedonija,  Crna  Gora  i  Srbija.         Sveukupno,   SEE6   zemlje   ostvaruju   ograničen   2013.,   obzirom   da   su   se   SEE   zemlje   morale   uspjeh   na   pretvaranju   ekonomskog   oporavka   zaduživati   da   bi   finansirale   fiskalni   deficit.   u   radna   mjesta.   Uz   oporavak   izvoznih   Sveukupan  javni  dug  i  javne  garacije  su  ostale   djelatnosti,  zaposlenost  je  u  SEE6  zemljama  u   na  preko  60  procenata  BDP-­‐a  u  Albaniji,  Crnoj   2013.  porasla  u  BJR  Makedoniji,  Crnoj  Gori,  te   Gori  i  Srbiji  na  kraju  2013.     u   manjoj   mjeri   u   Bosni   i   Hercegovini.   Međutim,   zaposlenost   se   u   Srbiji   i   Albaniji   U   ambijentu   niske   inflacije,   Centralne   banke   smanjila.   Nezaposlenost   je   u   2013.   ostala   SEE6   su   umjereno   ublažile   monentarnu   velika   u   SEE6,   uz   prosječnu   stopu   od   24,2   politiku.     Kao   podrška   likvidnosti   i   jačanju   procenta.   Visoka   stopa   nezaposlenosti   i   velik   pristupa   financiranju,   Centralne   banke   u   udio   dugotrajno   nezaposlenih   preovladavaju   Albaniji,   BJR   Makedoniji   i   Srbiji   su   smanjile   među   ugroženim   grupama,   kao   što   su   mladi   i   svoje   kamatne   stope   za   1,05,   odnosno   1,75   nisko-­‐obrazovani.   procentnih   poena   u   2013.   Obzirom   na   ograničenu   mogućnost   provođenja   monetarne   SEE6   zemlje   su   smanjile   svoje   fiskalne   deficite   politike,   Bosna   i   Hercegovina,   Kosovo   i   Crna   na   3,8   procenata   BDP-­‐a   u   2013.,   sa   4,3   Gora   su   smanjile   zahtjeve   za   rezervama   u   procenta   BDP-­‐a   u   2012.   Uz   slab   rast,   odnosu   na   nivoe   prije   krize,   da   bi   olakšale   deflatorni   pritisak     i   prelazak   na   rast   vođen   financiranje.     vanjskom   potražnjom,   javio   se   pritisak   na   prihode,   koji   su   prosječno   opali   za   0,5   Finansijski   sektor   je   u   2013.   u   širem   smislu   procenata  BDP-­‐a  u  2013.  Ali  potrošnja  je    pala   ostao   stabilan,   iako   osjetljiv.   Iako   su   se   u   za   prosječno   1   procenat   BDP-­‐a   i   time   drugoj   polovini   2013.   uslovi   finansiranja   za   kompenzirala   gubitak   prihoda.   Bez   obzira   na   SEE6  popravili,  razduživanje  stranih  banaka  je   to,   provedene   mjere   fiskalne   konsolidacije   nastavljeno.  Banke  u  SEE6  su  ostale  likvidne  i   nisu   bile   dovoljne   za   obnavljanje   fiskalne   dobro   kapitalizirane.   Ipak,   ostala   su   trenutno   ravnoteže   u   SEE6.   Npr.   potrošnja   na   plate   u   dva   međusobno   povezana   izazova   koji   javnom  sektoru  je  ostala  velika  (na  što  otpada   zahtjevaju   djelovanje:   obuzdavanje   i   dalje   preko   jedne   četvrtine   ukupnih   rashoda   i   više   rastućih   nenaplativnih   zajmova   (NPL)   i   od  11  procenata  BDP-­‐a  u  Bosni  i  Hercegovini,   obnavljanje   rasta   kredita,   posebno   za   Crnoj   Gori   i   Srbiji),   socijalna   davanja   su   loše   investicije   korporativnog   sektora.   NPL-­‐ovi   su   usmjerena   (za   koja   se   prosječno   izdvaja   12,5   se   u   posljednjih   pet   godina   utrostručili,   s   procenata   BDP-­‐a),   akapitalni   rashodi   su   mali,   prosječnih   5   procenata,   na   16   procenata   na   te  i  dalje  opadaju  (manje  od  4  procenta  BDP-­‐a   kraju   2013.,   pri   čemu   su   NPL-­‐ovi   u   Albaniji,   na   kraju   2013.   u   BJR   Makedoniji,   Crnoj   Gori   i   Crnoj  Gori  i  Srbiji  iznad  regionalnog  prosjeka.   Srbiji).   Rast   NPL-­‐ova,   uvođenje   strožijih   uslova   kreditiranja   i   napori   banaka   na   raščišćavanju   Dinamika   fiskalnih   usklađivanja   i   ekonomski   svojih   bilansa   i   ograničavanju   troškova,   su   rast,   koji   je   još   uvijek   u   povoju,   nisu   bili   pojačali   pritisak   na   davanje   kredita   i   uveliko   dovoljni  da  bi  došlo  do  preokreta    ekonomskih   usporili   rast   kreditiranja   privatnog   sektora   tokova   u   SEE6.   Prosječan   javni   dug,   širom  SEE6  u  2013.   uključujući   garancije   je   narastao   s   47,7   procenata  BDP-­‐a  u    2012.,  na  50,1  procenat  u     3     Izgledi     Za   SEE   regiju   se   projicira   stopa   rasta   od   1,9   potrošnje   na   plate   u   javnom   sektoru;   boljim   procenata   u   2014.   i   2,6   procenata   u   2015.   na   usmjeravanjem   socijalnih   davanja   i   naknada   osnovama  vanjske  potražnje.  Pozitivan  rast  od   na   one   kojima   su   najpotrebniji;   održavanjem   sredine    2013.  i  još  uvijek  povoljni  monetarni   produktivne   potrošnje   kojom   se   rješavaju   uslovi   u   euro   zoni,   će   vjerovatno   i   dalje   infrastrukturna   uska   grla;   proširivanjem   pomagati   rast   SEE6   izvoza,   uprkos   značajnim   poreske   osnove;   te   poboljšanjem   naplate   rizicima  vezanim  za  izgleda  za  euro  zonu  (što   prihoda.    Na  strani  monetarne  politike,  uz  vrlo   je  u  vezi  sa  sporom  implementacijom  reformi,   nisku   inflaciju   u   regiji   od   1,2   procenta,   te   i   produženim   periodom   niske   inflacije,   dalje   postojeću   razliku   između   stvarnog   i   deflatornim   rizikom).   Sveukupna   ekonomska   potencijalnog   BDP-­‐a,   ima   nešto   prostora   za   aktivnost   u   SEE6   će   i   dalje   ostati   oslabljena,   dalje   postepeno   kratkoročno   ublažavanje   odražavajući   slabu   domaću   potražnju.   Srbija   monetarnih   uslova   u   zemljama   čija   je   valuta   ostaje   najsporije   rastuća,   a   Kosovo   najbrže   vezana   za   stranu.   Međutim,   u   zemljama   s   rastuća,   ekonomija.   Srbija,   koja   je   najveća   fleksibilnim   kursom   je   potreban   oprez,   da   bi   ekonomija   u   SEE6,   čini   se   ide   u   pravcu   se  osiguralo  da  kurs  ne  dođe  pod  pritisak  i/ili   značajne   fiskalne   konsolidacije   u   cilju   da   ne   dođe   do   nepoželjnog   rasta   inflacije.   U   svođenja   svog   duga   na   održive   nivoe.   To   će   smislu   politika   finansijskog   sektora,   vjerovatno   usporiti   ekonomsku   aktivnost.   rješavanje   NPL-­‐ova   će   biti   od   kritičnog   Nasuprot   tome,   očekuje   se   da   će   se   u   ostalih   značaja  za  obnavljanje  rasta  kredita  i  pružanje   pet   SEE   zemalja   ekonomski   rast   učvrstiti   u   podrške   poduzetništvu   i   otvaranju   radnih   2014.   i   prevazići   nivoe   ostvarene   u   2013.   u   mjesta.     skladu   s   očekivanom   većom   vanjskom   potražnjom,   određenim   skromnim   U   SEE6   regiji   postoje   značajni   rizici   po   smanjenjem   nezaposlenosti   i   poboljšanjem   makroekonomske   izglede.   Vanjski   rizici   su   kreditnih   uslova.   Za   Albaniju   se   projicira   rast   vezani  za:  prijetnju  deflacije  u  zemljama  euro   od   2,1   procenat,   obzirom   da   se   očekuje   da   će     zone,   što   može   smanjiti   njihov   rast   i   vanjsku   rasčišćavanje   dospjelih   dugovanja   koje   vlada   potražnju   za   izvozom   iz   SEE6;   brzinu   rasta   planira   provesti,   dati   privatnom   sektoru   globalnih  kamatnih  stopa;  te  potencijalne  geo-­‐ injekciju   toliko   potrebne   likvidnosti   i   pomoći   političke  posljedice  rusko-­‐ukrajinskog  sukoba.   ubrzanju   rasta.   Ekonomije   BJR   Makedonije,   Domaći  rizici  su  vezani  za:  interne  društveno-­‐ Kosova   i   Crne   Gore   ostvaruju   zamah   u   političke   tenzije,   koje   proističu   iz   visokih   građevinarstvu,   uslugama   i   turizmu.   Projicira   stopa   nezaposlenosti,   tekućih   aktivnosti   na   se  da  će  Albanija,  Bosna  i  Hercegovina,  Kosovo   restrukturiranju   preduzeća   u   državnom   i   Srbija   u   2015.   imati   iste   ili   veće   stope   rasta,   vlasništvu,   učinjene   izbore   i   nedovoljne   nego  u  2014.,  ukoliko  se  ne  ostvare  rizici.     napore   na   rješavanju   dugotrajnih   strukturnih   problema   u   SEE6   ekonomijama.   Ovi   vanjski   i   Ekonomske   politike   u   SEE6   mogu   biti   od   unutrašnji   rizici   će,   ako   se   ostvare,   imati   koristi   za   ekonomski   rast   u   kratkoročnom   i   negativan   utcaj   na   izglede   SEE6   zemalja   za   srednjoročnom   periodu.   „Pametna“   fiskalna   rast   i   usporiti   ekonomski   oporavak   regije,   koji   konsolidacija,  koja  jača  rast  je  moguća.  Ona  se   se   počeo   javljati.   U   ekstremnom   slučaju   može   provesti:   obuzdavanjem   velike   značajnog  pogoršanja  ekonomskih  uslova  kao       rezultat   tih   rizika,   rast   SEE6   u   2014.   bi   se   Povećanje  prihoda  u  SEE6  će  podrazumijevati   mogao   prepoloviti   (na   0,6   procenata)   u   ubrzanje  toka  reformi  i  –  što  je  vrlo  značajno  –   poređenju   s   osnovnom   projekcijom   (1,9   pretvaranje   koristi   od   reformi   u   snažan   i   procenata);   u   2015.   rast   bi   bio   smanjen   za   ravnomjeran   ekonomski   rast.   Uklanjanje   trećinu   (1,7   procenata)     u   poređenju   s   strukturnih   rigidnosti,   ne   samo   u   setu   osnovnom  projekcijom  (2,6  procenta).     makroekonomskih   politika,   već   i   povećanje   globalne   integracije   i   povezanosti   SEE6   Za   dostizanje   životnog   standarda   EU   u   zemalja,   unaprjeđenje   proizvodnog   srednjoročnom   do   dugoročnom   periodu,   biće   potencijala  ekonomije  i  njene  konkurentnosti,   potrebne   decenije   trajnih   napora   SEE6   te   jačanje   institucija,   će   u   konačnici   snažno   zemalja   na   poboljšanju   političkog,   potaknuti   rast   prihoda   i   približavanje   EU. institucionalnog   i   ekonomskog   učinka.           5     I.  Skorašnja  kretanja   Izlazak  iz  recesije   SEE   regija   je   izašla   iz   recesije   2013.,   uz   ekonomski   rast   podržan   oporavkom   u   Tabela  1:  Rast  izvoza  roba   %   zemljama   s   visokim   prihodom,   naročito   u   2012   2013   promjene   zemljama  Evropske  Unije  (EU).    Nakon  pada   ALB      1.526      1.731      13,4     od   0,7   procenata   u   2012.,   prosječan   rast   BIH    2.582      2.807      8,7     realnog  BDP-­‐a  u  SEE6  je  iznosio  2  procenta  u   2013.   (Slika).   Svih   šest   SEE   zemalja   je   KOS    287      305      6,3     zabilježilo   značajan   pozitivan   rast,   koji   je   bio   MKD    3.107      3.206      3,2     na   nivou   od   3   ili   više   procenata   na   Kosovu,   u   BJR   Makedoniji   i   Crnoj   Gori.   U   2013.   je   samo   MNE    392      403      2,8     Albanija   imala   spor   ekonomski   rast   u   SRB    8.726      10.956      25,6     poređenju   s   2012.,   iako   je   ostao   pozitivan.   Vanjska   potražnja   za   SEE6   izvozom   je   bila   SEE6    16.620      19.408      16,8     ključni   pokretač   ovog   oporavka   rasta,   odražavajući   evropsku   i   globalnu   ekonomiju     (pogledati  Okvir  1).2   Izvor:  Narodne  banke  i  procjene  osoblja  Svjetske  banke.   Na   strani   potražnje,   ekonomski   oporavak   nova   radna   mjesta   i   ograničene   kredite   za   je   bio   vođen   izvozom.   Postepen   oporavak   preduzeća   i   domaćinstva,   profit   i   prihod   euro   zone   je   pomogao   rastu     izvoza   rooba   iz   domaćinstava   nisu   mogli   podići   domaću   SEE6   zemalja   za   skoro     17   procenata   (Tabela   potrošnju   ili   investicije.   Domaća   potražnja   se   1).   U   Srbiji   je   u   2013.   došlo   do   skoka   izvoza   smanjila   za   1,4   procenta.   Uz   izuzetak   Crne   (vođenog   izvozom   kompanija   u   stranom   Gore,   u   regiji   je   rast   realne   domaće   potražnje   vlasništvu   kao   što   su   as   FIAT,   Gazprom,   bio   negativan,   s   padom   u   Srbiji   (-­‐2,2   Michelin  i  Stada)  od  25,6  procenata,  u  odnosu   procenta),  Bosni  i  Hercegovini  (-­‐1,4  procenta),   na   2012.   U   cijeloj   regiji   je   došlo   i   do   porasta   Albaniji   (-­‐0,6   procenata)   i   BJR   Makedoniji   (-­‐ izvoza  roba,  od  2,8  procenata  u  Crnoj  Gori  do     0,6  procenata).3U  Srbiji  su  domaća  potrošnja  i   13,5  procenata  u  Albaniji,  dok  je  izvoz  usluga   investicije   imali   izuzetno   velik   negativan   pokazao  lošije  rezultate  od  izvoza  roba.   uticaj   na   rast   BDP-­‐a,   od   oko   1,5,   odnosno   1,7   procentnih   poena.   Kvartalni   podaci   za   Srbiju,   Uz   veliku   nezaposlenost   i   spor   oporavak   kao   i   širi   indiktatori   za   cijelu   regiju   –   kao   što   kredita,   domaća   potražnja   je     u   2013.   u   su  krediti,  plate,  inflacija,  nezaposlenosti,  uvoz   SEE6  ostala  slaba.    Uz  malobrojna  otvorena     i   dug   domaćinstava   –   svi   ukazuju   da   je   domaća   potražnja   ostala   slaba   i   u   prvom     kvartalu  (Q1)  2014.   2  U  SEE  RER  No.  5  iz  decembra  2013.  ekonomski  rast  je   3  Podaci  o  realnom  rastu  domaće  potražnje  od  IMF  WEO.     bio  projiciran  na  1,8  procenata.     Nema  podataka  za  Kosovo.   6     Okvir  1:  Globalna  ekonomska  kretanja     Globalni   oporavak   rasta   je   i   dalje   prisutan   u   prvom   kvartalu   2014.,   zahvaljujući   uglavnom   oporavku   u   zemljama   s   visokim   prihodom.   Najnoviji   podaci   za   SAD   pokazuju   da   nakon   umjerenog   usporavanja   u   prva   dva   mjeseca   ove   godine,   dolazi   do   ponovnog   ubrzanja   nakon   dubokog  zimskog  smrzavanja.  Uz  jači  rast  otvaranja  radnih  mjesta  –  2,4  miliona  novih  radnih   mjesta   je   otvoreno   od   početka   2014.   –   rast   cijena   dionica   i   nekretnina   povećavaju   prihode   i   bogatstvo   domaćinstava,   a   jačaju   i   povjerenje   potrošača   i   njihovu   potrošnja.   U   euro   zoni   podaci   Purchasing   Managers   Index-­‐a   za   januar   i   februar   pokazuju   ponovno   povećanje   aktivnosti   u   Njemačkoj   i   ekspanziju   na   svim   drugim   mjestima,   osim   Francuske,   u   kojoj   se   ipak   povjerenje   povećava.   Prerađivački   index   euro   zone   je   takođe   porastao   u   martu,   skoro   do   svojih  najviših  nivoa  u  posljednje  tri  godine.  Značajan  rezervni  kapacitet  i  trajno  niska  inflacija   u   euro   zoni,   međutim,   uzrokuju   realnu   bojazan   od   deflacije.   U   Japanu,   uz   oporavak   vođen   domaćim   faktorima,   u   februaru   dolazi     do   skoka   industrijske   proizvodnje   na   12   procenata   (3m/3m  saar)  što  predstavlja  najsnažniji    oporavak  nakon  zemljotresa  i  cunamija.  Povećanje   privatne   potrošnje   u   očekivanju   povećanja   poreza   na   potrošnju   u   aprilu,   bi   takođe   trebalo   potaći     rast   u   Q1   2014.,   ali   pretpostavlja   se   da   će   opterećenje   povećanjem   poreza,   bez   dalje   kompenzacije   fiskalnim   i   monetarnim   stimulansima,   usporiti   brzinu   oporavka.   U   razvijenim   zemljama   je   rast   industrijske   proizvodnje   oslabio,   bez   obzira   na   skok   izvoza,   uglavnom   reflektirajući  slabosti  u  Brazilu,  Kini  i  Indiji.  Slab  učinak  industrije  predstavlja  kontrast  izvozu   iz  razvijenih  zemalja,  poput  Kine,  gdje  je  došlo  do  skoka    u  Q4  2013.,  koji  se  nastavio  u  naredna   tri   mjeseca,   do   januara,   po   stopi   od   8   procenata   prevedno   na   godišnji   nivo.   Ublažavanje   industrijske   proizvodnje   dijelom   odražava   ograničenja   kapaciteta   u   najvećim   zemljama   sa   srednjim   prihodom,   ali   financijska   situacija   koja   otežava   rast,   postrožavanje   monetarne   politike  i  niže  cijene  roba,  su  takođe  doprinijeli  usporavanju  domaćih  aktivnosti.   Federalne   rezerve   su   u   januaru   počele   smanjivati   svoj   program   kvantitativnog   olakšanja   (QE),   potaknute  poboljšanjem  izgleda  za  rast  ekonomije  SAD-­‐a.  Početna  reakcija  finansijskih  tržišta   je  bila  mirna,  a  dugoročni  prinosi  US  Treasry  su  ostali  stabilni,  a  nestabilnost  tržišta  valuta  je   ostala  mala,  ukazujući    da  je  veliki  dio  uticaja  smanjenja  programa  otkupa  obveznica  već  bio   uključen   u   cijene.   Mirnoća   je   prekinuta   krajem   januara,   kad   je   argentinski   pezos   iznenada   devalvirao,   zabrinutost   zbog   kineske   ekonomije   porasla;   a   upleli   su   se   i   drugi   ekonomski   i   politički   faktori   specifični   za   pojedine   zemlje.   Bruto   priliv   kapaitala   i   u   zemlje   u   razvoju   i   na   tržišta   u   nastanku   je   u   februaru   opao   na   rekordno   niske   nivoe.   Berze   i   valute   u   brojnim   ekonomijama   u   nastanku   su   došle   pod   pritisak,   a   nekoliko   velikih   zemalja   sa   srednjim   nivoom   prihoda   su   počele   agresivno   postrožavati   svoju   politiku,   da   bi   smanjile   stres   svojih   valuta   i   domaće  inflacije,  naročito  Argentina,  Brazil,  Indija,  Indonezija,  Turska  i  Južna  Afrika.  Iako  se  u   martu  priliv  kapitala  u  ekonomije  u  razvoju  i  nastanku  oporavio,  one  su  i  dalje  ostale  osjetljive   na  globalna  dešavanja.  Direktne  strane  investicije  (na  koje  otpada  preko  60  procenta  ukupnog   priliva)   i   dalje   predstavljaju   najveći   i   najstalniji   priliv   kapitala,   stabilizirajući   sveukupne   finansijske  tokove  prema  zemljama  u  razvoju.   Rastuće   tenzije   između   Ukrajine   i   Rusije   od   kraja   februara   su   do   sada   imale   relativno   ograničen  efekat  poremećaja    globalnih  finansijskih  tržišta,  izuzev  tržišta  žitarica.  VIX  indeks,   mjerilo  globalne  averzije  prema  riziku  je  skočio  za  14  procenata  početkom  marta,  dok  je  cijena   zlata,   mjerilo   geo-­‐političkog   rizika,   porasla   za   15   procenata   do   sredine   marta,   ali   je   potom   oboje   palo.   Cijene   pšenice   i   kukuruza   su   porasle   za   17,   odnosno   12   procenata,   od   februara,   dijelom   odražavajući   tržišne   bojazni   u   vezi   s   Ukrajinom   i   Rusijom,   kao   i   sušu   u   Sjevernoj   i   Južnoj  Americi,  a  u  manjoj  mjeri  i  u  jugoistočnoj  Aziji.       Slika  1:  Rast  u  SEE6,  2012  -­‐  13.   Slika  2:  Rast  industrijske  proizvodnje  u  2012.     i  2013.   4 3 2 1 0 -­‐1 -­‐2 -­‐3 ALB BIH KOS MKD MNE SRB 2012 2013 SEE6  Average  (2012) SEE6  Average  (2013)     Izvor:   Nacionalni   zavodi   za   statistiku   i   procjene   Izvor:  Nacionalni  zavodi  za  statistiku.   osoblja  Svjetske  banke.     Smanjenje   doznaka   u   SEE6   zemlje   je   ekonomske   aktivnosti.   Nakon   pada   od   17   doprinijelo   smanjenju   domaće   potražnje.     procenata   u   Srbiji   u   2012.,   poljoprivredna   Doznake   u   SEE6   zemljama   su   opale   kao   dio     proizvodnja  se  oporavila  za  20  procenata  u     BDP-­‐a   u   2013.,   odražavajućijošuvijek   slab   ekonomski  oporavak  i  preovladavajuću  veliku   Slika  3:  Doznake  radnika  2010  –  2013.     nezaposlenost   u   EU   zemljama.   Doznake   u   regiju   su   opale   za   0,5   procentnih   poena   kao   16 dio   BDP-­‐a   (Slika   3).   Taj   pad   je   vezan   za   14 ekonomsku   situaciju   s   kojom   se   migranti   12 10 suočavaju   u   njihovim   zemljama   domaćinima.   8 Najveći  pad  je  i  dalje  prisutan  u  Albaniji,  gdje   6 se  smanjenje  procjenjuje  na  2,2  procenta  BDP-­‐ 4 a,   kao   rezultat   povratka   brojnih   migranata   iz   2 Grčke.       0 ALB BIH KOS MKD MNE SRB SEE6 Na   proizvodnoj   strani,   pokretači   rasta   u   2011 2012 2013   SEE6  su  različiti.   Rast  u  Srbiji  (2,5  procenta),   Albaniji   (0,4   procenta)   i   Bosni   i   Hercegovini   Izvor:  Centralne  banke  SEE6   (0,8   procenta)   je   bio   vođen   industrijom   i   Napomenta:   Albanija,   Kosovo   i   Bosna   i   Hercegovina   definiraju   doznake   uključujući   i   poljoprivredom,   a   u   BJR   Makedoniji   (3,1   naknade   radnika;   Srbija   i   Crna   Gora   koriste   užu   procenat)  uglavmom  građevinarstvom.  Rast  u   definiciju.   Podaci   za   BRJ   Makedoniju   obuhvataju   samo   doznake   radnika   koje   dolaze   putem   Crnoj   Gori   je   bio   zasnovan   na   širokim   službenih   bankarskih   kanala   i   kao   takve   se   osnovama.     prijavljuju,  ali  ne  i  privatne  transfere.   Dobra   poljoprivedna   godina   je   u   2013.   u     svim   SEE6     zemljama   pružila   podršku   za   8     2013.   regiji,   iako   po     neujednačenim   stopama.     Raspoloživi   podaci   za   četiri   zemlje   pokazuju   I   u   drugim   zemljama   je   došlo   do   oporavka   da  je  industrijska  proizvodnja  prosječno  rasla   poljoprivrednog   sektora,   iako   u   dosta   za   4,7   procenata   tokom   prva   dva   mjeseca   (u   skromnijem  obimu.     odnosu  na  isti  period  prethodne  godine).  Kao   što   se   i   očekivalo,   nakon   početnog   skoka   Za   razliku   od   2012.,   u   2013.   je   industrijska   izvoza   automobila,     rast   industrijske   proizvodnja   porasla   u   svim   SEE6   (Slika   2).   proizvodnje   u   Srbiji   je   smanjen   na   1,2   Industrijska   proizvodnja   u   Crnoj   Gori   je   bila   procenta.  Crna  Gora  i  Bosna  i  Hercegovina  su,   vođena   oporavkom   hidro-­‐energetike,   a   u   s  druge  strane,  imale  najveći  rast  industrijske   Srbiji   novim   proizvodnim   pogonom   FIATA.   proizvodnje   među   SEE6   (vođen   uglavnom   Industrijska   proizvodnja   je   rasla   i   u   drugim   preradom   roba),   bilježeći   rast   od   6,5,   odnosno   SEE6  zemljama,  ali  sporije.     6,7  procenata.       Podaci   iz   prva   dva   mjeseca   2014.   ukazuju   da   je   industrija   nastavila   rasti   u   cijeloj     9     Rast  vođen  izvozom   Oporavak   vođen   izvozom,   u   kombinaciji   sa   bio  dosta  značajan  iz  Albanije  i  Crne  Gore,  dok   slabom   domaćom   potražnjom,   je   su   bazični   metali   činili   oko   četvrtine   izvoza   s   rezultirao   značajnim   smanjenjem   Kosova  u  2013.   disbalansa   vanjskog   tekućeg   računa   svih   SEE6   zemalja.     Povećanje   izvoza   i   smanjenje   Pad   produktivnosti   i   povećanje   realnih   uvoza   su   smanjili   trgovinski   deficit   u   SEE   plata  u  nekim  SEE6  zemljama  su  doveli  do   zemljama   za   4,7   procenata   BDP-­‐a,   bilans   povećanja   jediničnih   troškova   rada   i   tekućeg  računa  za  3,4  procenta  BDP-­‐a  u  2013.   naštetili  konkurentnosti.   Od  2008.  jedinični     (Slika   4,   Slika   5).   Izvoz   u   EU   je   značajno   troškovi   rada   su   povećani   u   Bosni   i   porastao,   naročito   iz   Bosne   i   Hercegovine,   BJR   Hercegovini,   Crnoj   Gori   i   BJR   Makedoniji   Makedonije  i  Srbije.  Udio  Crne  Gore  i  Kosova  u   (Slika  6).  Samo  je  u  Albaniji  rast  realnih  plata   izvozu   u   SEE   regiju   se   povećao.   Iz   SEE   su   se   bio   više   nego   kompenziran   povećanjem   najviše   izvozile   prerađevine,   a   potom   produktivnosti,   dok   su   u   Crnoj   Gori   i   BJR   mehanizacija   i   transportna   oprema.   Zajedno   Makedoniji   realne   plate   povećane   uprkos   čine  preko  60  procenata  izvoza  regije  u  2013.   padu   produktivnosti   (Slika   7).   Srbija   je   bila   U   2013.   je   najveće   povećanje   ostvareno   u   jedina  zemlja  u  kojoj  se  bilježilo  kontinuirano   izvozu   mehanizacije   i   transportne   opreme   iz   smanjenje   jediničnih   troškova   rada,   što   je   Srbije.  Izvoz  iz  Makedonije  je  takođe  rastao  na   doprinijelo   njenoj   konkurentnosti.   Dijelom   osnovama  mehanizacije  i  transportne  opreme,   kao   rezultat   toga,   izvoz   iz   SEE6   zemalja   u   EU   kao   i   hemikalija.   Izvoz   mineralnih   goriva   je   zemlje   je   ostao   značajno   ispod   svog   potencijala  (pogledati  Okvir  2).     Slika  4:  Bilans  tekućeg  računa  i  trgovine  i  usluga  SEE6     Slika  5:  Bilansi  tekućih  računa  SEE6  zemalja         Izvor:    Centralne  banke,  WEOMMF-­‐a  i  kalkulacije  osoblja   Izvor:    Centralne  Banke  SEE6.   Svjetske  banke.   Napomena:Do  poboljšanja  deficita  tekućeg  računa  Crne   Gore  (MNE  CAD)  je  dolazilo  svake  godine  u  Q3  kao  rezultat   glavne  turističke  sezone,  doprinoseći  znatno  nižem   godišnjem  CAD-­‐u.       10     Slika  6:  Indeks  realne  jedinične  cijene  rada  (2008=100)   Slika   7:   Doprinos   promjeni   jedinične   cijene   rada   od     2008.   140 ALB BIH MKD 130 MNE SRB 120 110 100 90 80 70 60 2005 2008 2004 2006 2007 2009 2010 2011 2012 2013     Izvor:    Nacionalni  zavodi  za  statistiku,  procjene  osoblja     Svjetske  banke.   Izvor:     Nacionalni   zavodi   za   statistiku,   procjene   osoblja   Napomena:  2009.  odražava  strukturalnu  prekid  podakata   Svjetske  banke.   za  BJR  Makedoniju  zbog  izmjene  metodologije  definiranja   bruto  plate.       Okvir  2:  Trgoviniski  potencijal  SEE     Trgovinska   teorija   predviđa   da   bi   uvođenje   zona   slobodne   trgovine   trebalo   doprinijeti   ekonomskom   razvoju   i   unaprjeđenju   regionalne   saradnje.   Za   SEE   zemlje,   CEFTA   (Sporazum   o     slobodnoj   trgovini   u   srednjoj   Evropi)   može   biti   od   značaja   za   lakše   provođenje   tranzicije   i   pristupanje   EU.   Empirijske   procjene   na   osnovu   modela   gravitiranja4   ukazuju   da   je   učestvovanje   u   CEFTA-­‐i   između   2006.   i   2012.   imalo   značajan   pozitivan     efekt   na   trgovinske   tokove   za   SEE,   povećavajući   izvoz   SEE   zemalja   u   članice   CEFTA-­‐e   za   oko   72   procenta   u   posmatranom   vremenskom   periodu.   Sveukupno,   rezultati   ukazuju   da   SEE   izvoznici   koriste   prednosti   koje   im   pruža  sporazum  o  slobodnoj  trgovini.     Međutim,  bez  obzira  na  koristi  koje  pruža  CEFTA,  čini  se  da  je  trgovina  između  SEE  zemalja  i  EU   još  uvijek  ispod  svog  potencijala.     • Procjenjuje  se  da  je  uvoz  iz  EU,  između  18  i  33  procenta  u  zavisnosti  od  zemlje,  ispod  svog   potencijala.  Uvoz  niži  od  potencijalnog  može  značiti  da  firme  i  potrošači  plaćaju  skuplju   domaću   robu   nego   što   bi   plaćali   uvoznu,   što   šteti   konkurentnosti   firmi   i   smanjuje   kupovnu  moć  potrošača.   • I   izvoz   je   značajno   ispod   svog   potencijala.   Procjenjuje   se   da   je   izvoz   iz   Albanije   40   procenata  manji  nego  što  bi  mogao  biti,    što  je  najveći  procenat  u  SEE.  BJR  Makedonija  i   Bosna  i  Hercegovina  izvoze  oko  33  procenta  ispod  svog  potencijala,  dok  Crna  Gora,  Srbija   i  Kosovo  izvoze  u  EU  oko  27  procenata  manje  od  njihovog  procijenjenog  potencijala.   Povećanje  trgovine  s  EU  bi  moglo  pomoći  povećanju  zaposlenosti  i  rasta,  kao  i  pomoći  zemljama   na  rješavanju  makroekonomskog  disbalansa.     4  Modeli  gravitiranja  procjenjuju    trgovinski  potencijal  između  zemalja  ili  regija  na  osnovu  njihovih  BDP-­‐ova,  blizine  i   zajedničkih  karakteristika,  kao  što  su  jezik  ili  pravni  sistemi.         • Procjenjuje  se  da  je  izvoz  prosječno  u  većoj  mjeri  ispod  svog  potencijala,  nego  uvoz.  Stoga   bi  njihovo  rješvanje  pomoglo  smanjenjenju  deficita  tekućih  računa  u  većini  zemalja  regije.   • Povećanje  mogućnosti  za  izvoz  bi  potaklo  domaću  poizvodnju  i  povećalo  ekonomski  rast   putem  neto  izvoznih  kanala.     • Veći  izvoz  bi  doveo  do  većeg  broja  radnih  mjesta  u  izvoznim  firmama.     Šta   se   može   učiniti   da   se   pomogne   da   SEE   zemlje   dostignu   svoj     izvozni   potencijal?   Loše   poslovno     okruženje   u   mnogim   SEE   zemljama   onemogućava   rast   i   izvoz   firmi.   Na   primjer,   potrebno   je   pojednostaviti   pravila   i   propise   za   izvoz.   Nalazi   ankete   Doing   Business   pokazuju   da   je   potrebno   značajno   vrijeme   za   izvoz   iz   svih   SEE   Slika    B2.1:  Razlika  uvoza  i  izvoza  SEE6   zemalja.     ALB MKD BIH MNE SRB KOS SEE6 0 Za   izvoz   iz   BJR   Makedonije   i   Srbije   -­‐5 potrebno   je   12   dana;   iz   Crne   Gore   14;   s   -­‐10 Kosova   15;   iz   Bosne   i   Herzegovine   16,   te   -­‐15 Albanije   19   dana.   Osiguravanje   -­‐20 ispunjavnja   sigurnosnih   standarda   EU   za   -­‐25 certificiranu   proizvodnju   (npr.   -­‐30 poljoprivrednu),  bi  takođe    moglo  pomoći   -­‐35 povećanju   izvoza   na   EU   tržišta.   Bolja   -­‐40 transportna   povezanost   takođe   može   biti   -­‐45 od   značaja.   Na   primjer,   osiguranje   Izvoz Uvoz plovnosti   rijeke   Save   za   plovila   srednje     veličine.     Izvor:  Procjene  osoblja  Svjetske  banke   Razumno   je   očekviati   ostvarivanje   veće   integracije   SEE   zemalja   s   EU   ekonomijom,   ako   ni   zbog   čega   drugog,   zato   što   su   sve   te   zemlje   potencijalni   kandidati   za   članstvo   u   EU.   Strukturalne     promjene   na   unaprjeđenju   poslovnog   i   trgovinskog  ambijenta,  te  izgradnja  institucija,  što  stvara  prilike  za  lokalne  firme  da  iskorištavaju   prednosti   slobnodne   trgovine,   će   omogućiti   SEE   zemljama     iskorištavanje   svoje   blizine   –   kako   geografske,  tako  i  ekonomske  –  EU  zemljama.         Struktura   finansiranja   deficita   vanjskog   potom   slijedi   Albanija   s   oko   87   procenata   CAD-­‐ tekućeg  računa  (CAD)  se  popravila  (Slika  8),   a,   Kosovo   i   Crna   Gora   s   preko   dvije   trećine,   pri   čemu   je   većina   finansiranja   poticala   iz   Srbija   oko   polovine,   te   Bosna   i   Hercegovina   s   direktnih   stranih   invensticija   (FDI)   i   jednom  trećinom  (gdje  je  došlo  do  smanjenja  u   zaduživanja.   Direktne   investicije   su   bile     drugoj   polovini   godine).   Zaduživanje   je   imalo   najveći   izvor   finansiranja   u   2013.   čineći   gotovo   ključnu   pozitivnu   ulogu   finansiranju   CAD-­‐a   u   dvije  trećine  finansiranja  CAD-­‐a  (Slika  9).  Udio   Srbiji,  dok  je  njegov  efekt  bio  negativan  u  većini   FDI   u   finansiranju   CAD-­‐a   je   snažno   porastao   s   ostalih   zemalja,   osim   Crne   Gore.   Ostale   18,4  procenta  u  2012.,  na  63  procenta  u  2013.   investicije  i  rezerve  bilježe  odliv.   Najveći   efekt   je   ostvaren   u   BJR   Makedoniji,       12     Slika  8:  Rast  izvoza  iz  SEE6   Slika  9:  Finansiranje  tekućeg  računa  SEE6   250 Direktne  investicije Zaduživanje Ostale  investicije Rezerve 200 Neto  greške  i  propusti 150 100 50 0 -­‐50 -­‐100 -­‐150 ALB BIH KOS MKD MNE SRB SEE6     Izvor:   Centralne   banke,   WEO   MMF-­‐a   i   kalkulacije   Izvor:  Centralne  banke,  WEO  MMF-­‐a  i  kalkulacije  osoblja  Svjetske   osoblja  Svjetske  banke.   banke.     U   2013.   je   došlo   do   neto   povećanja   FDI   u   hidro-­‐elektrane   na   Kosovu,   i   bušotine   u   četiri   zemlje,   iako     s   niskih   nivoa.   Albaniji.   U   ostale   tri   zemlje,   prilivi   su   bili   Regionalni   neto   prosjek   je   povećan   za   1   negativni.   procentni   poen   BDP-­‐a,   na   rast   od   35,6   procenata.     Uprkos   neznatnom   padu   u   2013.,   vanjski   Slika  10:  Priliv  FDI   U  Crnoj  Gori  je  zabilježen  pad  od  5,1  procentni   25 poen   BDP-­‐a   (ili   jedna   trećina),   iako   je   ona   i   dalje  ostala  najbolja  u  SEE6  u  privlačenju  FDI   20 s   9,7   procenata   BDP-­‐a,   koncentriranih   u   15 nekretnine.   Veći   pad   odliva   od   priliva   je   rezultirao  neto  rastom  FDI  u  Srbiji.   10 Priliv  FDI  u  SEE6  je  u  2013.  nešto  povećan   5 na   2,9   procenata   BDP-­‐a,   što   je   više   nego   u   EU115s  2,6  procenata,  ali  značajno  zaostaje   0 2009 2010 2011 2012 2013 za   EU156s   14   procenata   BDP-­‐a   (Slika   10).   SEE6 EU11 EU15 Priliv   u   BJR   Makedoniju   -­‐   uglavnom   u     prerađivačku   industriju   –   se   više   nego   udvostručio   u   2013.,   iako   s   dosta   niske   Izvor:  Centralne  banke  SEE6  i  Eurostat   osnove.   Na   Kosovu   i   u   Albaniji,   priliv   FDI   je   rastao,   a   bile   su   usmjerene   uglavnom   u   dva   dug   SEE6   je   ostao   velik.     U   2013.   je   ukupan   infrastrukturna  projekta,  aerodrom  u  Prištini  i   vanjski   dug   SEE6   smanjen   za   gotovo   3   5 EU11 ine: Bugarska, Hrvatrska, eška, Estonija, Ma arska, procentna   poena,   na   63,5   procenata   BDP-­‐a,   Latvija, Litvanija, Poljska, Rumunija, Slova ka i Slovenija uglavnom   kao   rezultat   značajnog   pada   u   Srbiji   6 EU15 ine: Austrija, Belgija, Danska, Finska, Francuska, Njema ka, Gr ka, Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, (8,3   procentna   poena)   (Slika11   i   Slika   12).   Portugal, Španija, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo 13     Razduživanje   privatnog   sektora   je   dovelo   do   duga   privatnog   sektora   i   malog   rasta   BDP-­‐a   pada  vanjskog  duga  regije  u  2013.  Vanjski  dug   (Slika  ).   je   nešto   porastao   u   Albaniji,   zbog   povećanja     Slika11:  Prosječan  vanjski  dug  SEE6   Slika  12:  Ukupan  javni  i  privatni  vanjski  dug    2011  -­‐  13.   140 120 100 80 60 40 20 0 ALB BIH KOS MKD MNE SRB SEE6 2011 2012 2013 Kriterij  duga  iz  Maastrichta   Izvor:  Centralne  banke  SEE6  i  Ministarstva  finansija  (MF).   Izvor:    Centralne  banke  SEE6  i  Ministarstva  finansija;  MMF  i   Napomena:  Zelena  linija  predstavlja  normu  nivoa  duga   Svjetska  banka   dogovorenu  u  Maastricht-­‐u.     Napomena:Vanjski  dug  MNE  (Crna  Gora)  predstavlja  procjenu.  I     privatni  vanjski  dug  Kosova  je  procjena  i  može  biti  nešto   podcijenjen.  Vanjski  dug  Kosova  ne  uključuje  potencijalni  dug   Londonskom  i  Pariškom  klubu,  koji  treba  biti  ispregovaran  sa   Srbijom.   14     Uporni  izazovi  na  rješavanju  velike   nezaposlenosti   Uz   oporavak   aktivnosti,   u   2013.   je   u   SEE6   došlo   do   malog   povećanja   stopa     zaposlenosti   (Slika  13).  Prema  podacima  Ankete  radne  snage,  u  BJR  Makedoniji,  Crnoj  Gori  i  u  manjoj  mjeri  u   Bosni   i   Hercegovini,   je   došlo   do   povećanja   zaposlenosti.   Međutim,   taj   rast   zaposlenosti   je   odraz   kratkoročnog   ekonomskog   učinka   i   ne   može   imati   bitniji   uticaj   na   velike   stope   nezaposlenosti   i   niske   stope   uključenosti   u   radnu   snagu.   Prosječne   stope   dugoročne     zaposlenosti   (i   nezaposlenosti)  i  dalje  odslikavaju  loše  uslove    na  tržištima  rada  i  proizvoda    (Slika  13  i  Slika  14).   Uprkos   povećanju   zaposlenosti,   stope   nezaposlenosti   su   i   dalje   ostale   velike   sa   zapanjujućih  24,2  procenta  na  kraju  2013.  Stopa  nezaposlenosti  u  regiji  je  mnogo  veća  nego  u   EU11   i   EU15   (Slika   15).7U   svim   zemljama,   osim   Albanije   i   Kosova8,   stopa   nezaposlenosti   je   počela   padati,  nakon  vrhunca  tokom  krize,  a  u  nekim  zemljama  je  pala  ispod  nivoa  prije  krize  (Slika  16).     Slika13:  Index  zaposlenosti  u  SEE,  EU11,  EU15   Slika  14:  Index  zaposlenosti  u  SEE   102 100 98 96 94 92 90 88 SEE5  (ex.  KOS) EU11 EU15 86 2007 2002 2003 2004 2005 2006 2008 2009 2010 2011 2012 2013     Izvor:     Nacionalni   zavodi   za   statistiku,   procjene   osoblja   Izvor:     Nacionalni   zavodi   za   statistiku,   procjene   osoblja   Svjetske  banke.   Svjetske  banke.         7  EU11  čine:  Bugarska,  Hrvatrska,  Češka,  Estonija,  Mađarska,  Latvija,  Litvanija,  Poljska,  Rumunija,  Slovačka  i  Slovenija.   Grupu  EU15  čine:  Austrija,  Belgija,  Danska,  Finska,  Francuska,  Njemačka,  Grčka,  Irska,  Italija,  Luksemburg,  Nizozemska,   Portugal,  Španija,  Švedska  i  Ujedinjeno  Kraljevstvo.   8  Posljednji  raspoloživi  podaci  za  Kosovo  su  za  2012. 15     Slika15:  Nezaposlenost  u  SEE,  EU  11  i  EU  15   Slika16:  Nezaposlenost,  Q4  2013   25 40 Vrhunac  u  vrijeme  krize   35 33.5 20 30 SEE6   27.6 25.5 prosjek 25 15 20.5 20 16.1 10 15 EU11   prosjekl 10 5 5 SEE5  (ex.  KOS) EU11 EU15 16.1 19.5 23.5 27.5 28.8 30.9 0 0 ALB MNE SRB BIH MKD KOS 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013     Izvor:  Podaci  iz  LFS-­‐a  zemalja,  Eurostat.   Izvor:    Nacionalni  zavodi    za  statistiku,  procjene  osoblja   Napomena:  Godišnji  ponderisani  prosjeci  po  radnoj   Svjetske  banke.     snazi.     Napomena:   2009.   odražava   strukturalni   prekid   podakata   za     BJR   Makedoniju   zbog   izmjene   metodologije   definiranja   bruto   plate.   Dugoročna   nezaposlenost   (definirana   kao   Na  kraju  2012.  stopa  ukupne  nezaposlenosti  u   nezaposlenost   u   trajanju   dužem   od   12   SEE6   je   porasla   za   oko   5   procentnih   poena   u   mjeseci)   je   nastavila   rasti   od   početka   odnosu   na   nivoe   prije   krize.   Nezaposlenost   svjetske   finansijske   krize.   Svjetska   mladih   je   dvostruko   porasla.   Podaci   ankete   finansijska  kriza  i  potom  drugi  val  recesije  su   domaćinstava   pokazuju   da   su   stope   učinili   vrlo   teškim   pronalazak   novog   radnog   nezaposlenosti   mladih   generalno   veće   kod   mjesta   za   radnike   koji   su   izgubili   posao.   Udio   siromašnijih   segmenata   distribucije   prihoda   dugoročne   nezaposlenosti   u   ukupnom   broju   (Slika   18)   obzirom   da   mladi   više   zavise   od   nezaposlenih   je   i   dalje   ostao   jako   velik   s   83   ostvarivanja  prihoda  po  osnovu  rada.  Što  duže   procenata   u   Bosni   i   Hercegovini,   82   procenta   ta  nezaposlenost  traje,  više  utiče  na  disparitet   u  BJR  Makedoniji  i  Crnoj  Gori,  76  procenata  u   prihoda  i  onemogućava  unaprjeđenje  stanja  u   Srbiji,  72  procenta  u  Albaniji  i  60  procenata  u   smislu   prosperiteta   za   sve   slojeve   BJR  Makedoniji  i  na  Kosovu.     stanovništva.   Pored   toga,   teški   uslovi   na   tržištu   rada   su   se   pretočili   u   smanjenu   stopu   U   cijeloj   regiji   su   stope   nezaposlenih   uključenosti   radne   snage   i   povećano   znatno   veće   od   ukupne   nezaposlenosti   odvajanje   mladih   od   tržišta   rada.   To   ilustrira   (Slika  17).9   povećan   broj   tzv.   NEET   (ne   pohađaju   obrazovanje,   nisu   zaposleni,   ne   pohađaju   obuku).   Osobe   s   niskim   kvalifikacijama   –   sa   9Novi  izvještaj  Svjetske  banke    (2014.,  objavljivanje   završenom   nižom   srednjom   školom   ili   manje   predstoji)  o  radnim  mjestima  za  mlade,  opisuje  ključne   karakteristike  mladih  u  Evropi.  Pored  toga,  izvještaj   ispituje  očitu  “supercikličnost”  nezaposlenosti  mladih,  u   rasta  BDP-­‐a,  uključujući  i  specifične  politike  i  institucije   cilju  razumijevanja  kako  ona  varira  po  različitim   koje  utiču  na  dinamiku  nezaposlenosti  mladih,  naročito   dijelovima  kontinenta  i  različitim  periodima  ciklusa  (tj.   na  destimulacije  i  barijere  za  rad,  koje  mogu  mlade  držati   uzlet  vs.  recesija).  Takođe  sagledava  i  dalje  od  uticaja   izvan  produktivne  zaposlenosti  i  aktivnosti. 16     –   takođe   bilježe   veliko   povećanje   nezaposlenosti  u  cijeloj  SEE6  regiji  (pogledati   poglavlje   U   središtu   pažnje   1   za   razmatranje   nezaposlenosti  mladih).       Slika17:  Nezaposlenost  mladih  i  odraslih   Slika18:  Nezaposlenost  mladih  po  imovnom  stanju       Izvor:    Eurostat,  Nacionalni  zavodi  za  statistuku     Izvor:  Anketa  potrošnje  domaćinstava         17     Fiskalni  pritisci  se  ne  ublažavaju   Iako  su  se    u  2013.  fiskalni  deficiti  smanjili,   Crna   Gora,   kod   kojih   je   došlo   do   pada   odpo   fiskalna   situacija   u   SEE6     nije   održiva,   preko   1   procenta   BDP-­‐a,     u   odnosu   na   nivo   u   ukoliko   zemlje   ne   prevaziđu   strukturalne   2009.,   kao   posljedica   sporog   ili   negativnog   rigidnosti  svojih  rashoda.      U  prosjeku,  SEE6   ekonomskog   rasta.   Samo   je   Bosna   i   zemlje   su     u   2013.   smanjile   svoje   fiskalne   Hercegovina   nešto   povećala   prihode   u   deficite  zahvaljujući  strožijoj  kontroli  rashoda.       najvećoj   mjeri   zahvaljujući   uspješnom   radu   Uprave  za  indirektno  oporezivanje.     Slika  19:  Fiskalni  deficiti   Međutim   promjene   prihoda   od   poreza   na   8 trgovinu   su   poseljdica   dugotrajnih   7 6 trendova.     Porezi   na   međunarodnu   trgovinu   5 su  u  kontinuiranom  padu  od  2006.  (Slika  22).   4 Sporazumi  o  stabilizaciji  i  pridruživanju  (SAA)   3 s   EU   zaključivani   između   2007.   i   2013.   2 zahtijevaju   od   SEE6   zemalja   da   smanje   1 trgovinske   barijere,   čime   se   smanjuju   prihodi   0 od   poreza   na   međunarodnu   trgovinu.   Porezi   ALB BIH KOS MKD MNE SRB SEE6 EU11 na   međunarodnu   trgovinu     su   činili   5   do   6   2011 2012 2013e   procenata  ukupnih  prihoda  u  2006.,  ali  njihov   je  udio  opao  na  oko  2  procenta  do  2012.  (Slika   Izvor:  Nacionalni  organi  i  kalkulacije  osoblja  Svjetske   banke.     23).   Samo   je   Kosovo,   koje   još   uvijek   nije   Neponderisani10   fiskalni   deficit   je   u   2013.   potpisalo   SAA,   zadržalo     rast   tih   poreza.   U   prosječno   smanjen   na     3,8   procenata   BDP,   s   svim   zemljama   koje   su   potpisale   SAA,   porezi   4,3  procenta  BDP-­‐a  u  2012.  (Slika  19).  Uz  spor   od  trgovine  su  počeli  padati  nakon  toga.       rast,   pritiske   deflacije   i     prebacivanje   na   rast   vođen   vanjskom   potražnjom,   prihodi   su   došli   Povećanje  stopa  akciza  i  strani  grantovi  su   pod   pritisak,   opadajući   u   prosjeku   za   0,5   pomogli   smanjenju   pada   prihoda.     Prihodi   procenata   BDP-­‐a.   Ali   manja   potrošnja,   koja   je   od   akciza   su   prosječno   povećani   za   0,2   opala   za   1   procenat   BDP-­‐a   u   prosjeku,   je   više   procenta   BDP-­‐a   između   2009.   i   2012.   nego  nadoknadila  pad  prihoda.     Međutim,   kod   proizvoda   kao   što   su   cigarete,   koje  su  u  regiji  još  uvijek  znatno  jeftinije  nego   U   većini   zemalja   je   došlo   do   pada   prihoda   u   zapadnoj   Evropi,   moža   ima   još   nešto   kao   procenta   BDP-­‐a   (Slika   20),   posebno   od   prostora   za   dalje   povećanje   prihoda,   iz   poreza   na   međunarodnu   trgovinu.   Prihodi   istovremeno   unaprjeđenje   drugih   ishoda   od   poreza   na   međunarodnu   trgovinu   su   u   javnih   politika   (npr.   zdravstvenih   putem   prosjeku   opali   za   0,5   procenata   BDP-­‐a   u   smanjenja   pušenja).     Povećanje   grantova   od   periodu   2009   -­‐   2013.,   što   je   u   vezi   sa   0,2   procenta   BDP-­‐a,   uključujući   i   IPA   smanjenjem   uvoza  (Slika   21).   Padom   prihoda   (predpristupni   instrument)   sredstva   EU,   je   od   PDV-­‐a   su   naročito   pogođene   Albanija   i   takođe   pomoglo   ublažavanju   smanjenja   prihoda.   10 Svi  prosjeci  prezentirani  u  Slikama  u  fiskalnom   poglavlju  ovog  izvještaja  su  neponderisani.   18     Slika  20:  Promjena  prihoda,  2009  -­‐  13.   Slika  21:  Prosječni  doprinos  promjeni  prihoda     1.5 0.3 0.21 0.2 0.17 1 0.14 0.1 0.04 0.5 0.01 0 0 -­‐0.1 -­‐0.02 -­‐0.06 -­‐0.5 -­‐0.12 -­‐0.2 -­‐0.16 -­‐1 -­‐0.3 -­‐0.28 -­‐1.5 -­‐0.4 -­‐2 -­‐0.5 -­‐0.45 Property CIT* VAT PIT* Grants Excises Other  payroll Social  contributions Intern'l  trade Other  G&S Specific  services -­‐2.5 -­‐3 -­‐3.5 SRB ALB KOS MKD MNE BIH SEE6 EU11     Izvor:   Nacionalni   organi   i   kalkulacije   osoblja   Svjetske   Izvor:   Nacionalni   organi   i   kalkulacije   osoblja   Svjetske   banke;  *PIT  i  CIT  isključuje  BiH,  gdje  je  teško  razdvojiti  ta   banke;  *PIT  i  CIT  isključuje  BiH,  gdje  je  teško  razdvojiti  ta   dva  poreza  na  prihod   dva  poreza  na  prihod             Slika  22:  Porezi  na  međunarodnu  trgovinu   Slika  23:  Porezi  na  trgovinu  kao  %  ukupnih  prihoda       4.0 12 ALB BIH KOS 3.5 MKD MNE SRB 10 3.0 8 2.5 6 2.0 1.5 4 1.0 2 0.5 0 0.0 ALB BIH KOS MKD MNE SRB 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2006 2013     Izvor:     Nacionalni   organi   i   kalkulacije   osoblja   Svjetske   Izvor:     Nacionalni   organi   i   kalkulacije   osoblja   Svjetske   banke.   banke.     SEE   zemlje   se   suočavaju   s   ključnim   i   Hercegovini,   Crnoj   Gori   i   Srbiji   je   prešla   11   fiskalnim   izazovima,   koji   proističu   iz   procenata   BDP-­‐a,   čineći   prosječno   26,   2   strukturalnih   rigidnosti   javnih   rashoda.   procenta  ukupnih  rashoda.  Kosovo,  kod  kojeg   Potrošnja   na   plate   u   javnom   sektoru,   koja   je   ranije   bila   pod   kontrolom,   potrošnja   na   dijelom  odražava  velik  obim  javnog  sektora,  je   plate  je  rapidno  porasla  s  5,9  procenata  BDP-­‐a   porasla   s   prosječnih     8,9   procenata   BDP-­‐a   u   u  2008.,  na  8,4  procenta  BDP-­‐a  u  2012.,  pa  čak   2008.,  na  9,7  procenata  BDP-­‐a  u  2012.  U  Bosni   i   preko   toga   uz   nedavno   povećanje   plata   u       javnom   sektoru.   Samo   su   Albanija   i   BJR   Kapitalni   rashodi   su   u   2013.   nastavili   Makedonija   uspjele   ograničiti   potrošnju   na   opadati.     Na   kraju   2013.   su   iznosili   ispod   4   plate   u   javnom   sektoru,   koja   je   između   2008.   i   procenta   BDP-­‐a   u   BJR   Makedoniji,   Crnoj   Gori   i   2012.   u   Albaniji   opala   sa   6,1   na   5,1   procenat   Srbiji.   Uprkos   značajnim   infrastrukturnim   BDP-­‐a,   a   u   BJR   Makedoniji   između   2009.   i   potrebama,  sve  SEE  zemlje  (izuzev  Kosova)  su   2012.  s  8,1  na  7,5  procenata  BDP-­‐a.  Međutim,   smanjile  kapitalnu  potrošnju,  kao  udio  u  BDP-­‐ u   BJR   Makedoniji   se   u   oktobru   2014.   planira   u   između     2008.   i   2013.,   dok   su   povećale     povećanje   plata   u   javnom   sektoru,   nakon   što   potrošnju   na   plate   i   socijalne   transfere   (Slika   su  od  2009.  bile  zamrznute.   24).   Čak   je   i   na   Kosovu,   povećanje   kapitalnih   rashoda   bilo   u   velikoj   mjerni     neefikasno,   Slika  24:  Kapitalni  rashodi   koncentrirano   na   velike   cestovne   projekte,   čije   stope   ekonomskog   povrata   možda   ne   12 budu  velike.   10 Slika  25:  Doprinos  promjeni  deficita,  2013.-­‐14.   8 6 4 Doprinos  prihoda 4 3 Doprinos  rashoda 2 2 Promjena  deficita 0 ALB BIH KOS MKD MNE SRB 1 2008 2013 0   -­‐1 Izvor:    Nacionalni  organi  i  kalkulacije  osoblja  Svjetske   banke.   -­‐2 Kako   je   napomenuto   u   prethodnom   -­‐3 ALB BIH KOS MKDMNESRB SEE6EU11 izdanju   ovog   Redovnog   ekonomskog     izvještaja,   potrošnja   na   penzije   i   socijalna   davanja   ostaje   velika   i   često   nije   Izvor:   Nacionalni   organi   i   kalkulacije   osoblja   Svjetske   banke.     usmjerena  na  one  kojima  je  najpotrebnija.     Nedavno   povećanje   boračkih   naknada   (koje   Planovi  budžeta  za  2014.  ukazuju  nastavak   nisu   ciljane   na   siromašne   grupe)   na   Kosovu   aktivnosti   vlada   SEE   na   konsolidaciji   predstavlja   loš   potez.   Penzije   su   u   BJR   fiskalnog   stanja.   Projicira   se   da   će   fiskalni   Makedoniji   povećane   svima   za   5   procenata   u   deficiti   SEE6   u   2013.   u   prosjeku   porasti   za   0,3   martu   2013.,   uz   dalje   povećanje   od   5%   u   procenta   BDP-­‐a.     Međutim   taj   prosjek   prikriva     martu   2014.,   a   vlada   je   u   svom   izbornom   dvije   grupe   zemalja   u   SEE6.   Prema   njihovim   programu   najavila   da   će   svake   godine   budžetima,  smanjenje  deficita  je  projicirano  u   nastaviti   povećavati   penzije   i   socijalna   Bosni   i   Hercegovini,   na   Kosovu   i   u   BJR   davanja.   U   Albaniji   je   nedavno   povećanje   Makedoniji,   povećanjem   prihoda   i   penzije  u  velikoj  mjeri  išlo  u  korist  gornjih  60   smanjenjem   potrošnje   (Slika   25).   Međutim,   procenata   stanovništva,   neuspijevajući   ostvarivanje   tih   ciljeva   može   biti     izazovno.   U   doprijeti  do  onih  kojima  je  najpotrebnije.     BJR   Makedonij,   vlasti   su   iscrpile   61   procenat   20     budžetiranog   deficita   za   2014.   već   u   prvom   fiskalni  deficit  (Slika  26).  Projicira  se  da  će  se   kvartalu   godine,   slični   ishodi   prvog   kvartala   javni   dug   u   2014.   dalje   povećavati   u   skladu   s   2013.   su   doveli   do   povećanja   deficita.   Na   rastom   fiskalnog   deficita.   Javni   dug,   Kosovu   su   vlasti   opredijeljene   da   zadrže   isključujući   garancije,   već   iznosi   preko   60   deficit   u   skladu   s   fiskalnim   pravilom   od   2   procenata   BDP-­‐a   u   Albaniji,   a   u   Crnoj   Gori   i   procenta  BDP-­‐a  (što  je   smanjenje  s  3  procenta   Srbiji   se   približava   tom   nivou11.   Finansiranje   u   2013.),   ali   veliko   povećanje   plata   u   javnom   skupog   autoputa,   čiji   se   troškovi   procjenjuju   sektoru   i   boračkih   naknada,   znači   da   će   na   oko   četvrtine   BDP-­‐a   Crne   Gore,   se   planira   ostvarivanje   tog   cilja   biti   teško.   U   Crnoj   Gori   pokriti   novim   zaduživanjem.   Nedavna   se   predviđa   dalja   fiskalna   konsolidacija   u   istraživanja   navode   da   će   brzo   povećanje   skladu   s   fiskalnim   pravilom   od   3   procenta   duga,   jednako   kao   i   sam   veliki   dug,   usporiti   BDP-­‐a   za   deficit   i   60   procenta   BDP-­‐a   za   dug.   ekonomski   rast   (pogledati   Pescatori   i   sar.,   Međutim,   ostvarivanje   tih   fiskalnih   ciljeva   201212).     može   biti   teško   obzirom   na   planirane   infrastrukturne   projekte.   Drugu   grupu   Vladine   garancije   nastavljaju   povećavati   zemalja   čine   Albanija   i   Srbija.   U   Srbiji   i   fiskalni  rizik  ionako  već  nategnute  fiskalne   Albaniji   je   projicirano   povećanje   prihoda   na   situacije   u   toku   2013.     Procjenjuje   se   da   su   u   osnovu  promjena  poreske  politike  i  aktivnosti   2013.   garancije   prosječno   dodale   još   5,4   na   unaprjeđenju   naplate   poreza.   Projicira   se   procenta  BDP-­‐a  dugujavnog  sektora.  Iako  je  to   da   će   fiskalni   deficit   Albanije   u   2014.   porasti   neznatno   smanjenje   u   odnosu   na   5,8   zbog   aktivnosti   raščišćava   velikih   (2,5   procenata   u   2012.,   vlade   trebaju   biti   oprezne   procenta   BDP-­‐a)   nagomilanih   dugova.   pri   izdavanju   garancija   privatnom   sektoru   ili   Projicirani   deficit   Srbije   u   2014.   je   veći   nego   u   preduzećima   u   državnom   vlasništvu.   To   2013.   zbog   jednokratne   mjere   vezane   za   predstavlja   dodatni   teret   povrh   implicitnih   dokapitalizaciju  banaka  i  isplate  otpremnina  u   garancija   kao   što   su   penzije,   koje   se   rapidno   sklopu   reforme   preduzeća   u   državnom   povećavaju  u  ekonomijama  koje  stare.     vlasništvu.   Ako   bi   se   rashodi   po   osnovu   tih   Kreditni   rejting   SEE6   zemalja   je   u   2013.   mjera   isključili,   fiskalni   deficit   u   2014.   bi   bio   ostao     u   velioj   mjeri   stabilan.     Uz   različit   manji.     I   u   Crnoj   Gori   i   u   Srbiji   se   trenutno   fiskalni   učinak,   u   regiji   je   došlo   do   samo   dva   razmatraju   dalje   mjere   na   konsolidaciji   smanjenja  rejtinga.   rashoda,   prevazilaženje   nekih   strukturalnih   rigidnosti   (npr.   plate   u   javnom   sektoru,   penzije),   kojima   bi   se   trebao   smanjiti   planirani  deficit.       Odražavajući   slab   oporavak   rasta   i   kašnjenje   fiskalne   konsolidacije,   javni   dug   je   nastavio   rasti   u   2013.,   a   projicira   se   11 MMF-­‐ovo  istraživanje  predlaže  limit  duga  od  60   dalje   povećanje   i   u   2014.   Javni   dug,   procenata  BDP-­‐aza  napredne  ekonomije  i  40  procenata  za   ekonomije  u  nastanku,  da  bi  se  moglo  upravljati  rizikom   isključujući  garancije,    je  prosječno  porastao  s     od  krize  duga.  Pogledati  npr.  Baldacci  i  sar.  (2013).  Može   41,9   procenata   BDP-­‐a   u   2012.,   na   44,7   se  naći  na:   http://www.imf.org/external/pubs/ft/wp/2013/wp132 procenata   u   2013.,   obzirom   da   su   se   SEE   38.pdf   zemlje   morale     zaduživati   da   bi   finansirale   12 http://www.imf.org/external/pubs/ft/wp/2014/wp14 34.pdf   21     Slika  26:  Javni  dug  i  garancije   80 70 60 50 40 30 20 10 0 201 201 201 201 2012 2012 201 2 2 2 2 2 2014f 2014f 2014f 2014f 2014f 2014f 2014f 2013e 2013e 2013e 2013e 2013e 2013e 2013e ALB BIH KOS MKD MNE SRB SEE6 Javni  d ug Garancije 40%  limit 60%  limit   Izvor:  Nacionalni  organi  i  kalkulacije  osoblja  Svjetske  banke.   Standard  and  Poor  je  smanjio  kreditni  rejting   adekvatna  potrošnja  na  programe  tržišta  rada   Albanije   u   decembru   2013.,   u   velikoj   mjeri   za   reaktivaciju   ciljanih   grupa.   Preokret   zbog  povećanja  javnog  duga  (Tabela  2),  iako  je   sadašnjih   tendencija   politike,   koje   idu   u   on   dijelom   povećan   kao   priznavanje   velikih   pravcu   rezanja   kapitalne   potrošnje   i   zaostalih   dugovanja,   a   napori   na   njihovom   povećanja   plata   u   javnom   sektoru,   bi   mogao   obračunu   i   rješavanju   predstavljaju   dobar   pomoći  ekonomskom  rastu.     potez.   Rejting   BJR   Makedonije   je   smanjen   u   maju  2013.   Pamenta   fiskalna   konsolidacija   u   svrhu   fiskalne   održivosti   u   srednjoročnom   do   Tabela  2:  Rejtinzi  suverenog  duga   dugoročnom   periodu   će   zahtijevati     aktivnosti   na   nekoliko   frontova.     Pvo   i   Dec   Dec   Dec   Dec   Feb       2010   2011   2012   2013   2014   najznačajnije,   zahtijevaće     dalje   napore   na   ALB   B+   B+   B+   B   B     fiskalnoj   konsolidaciji,   da   bi   se   osigurao   prostor   za   kompenzaciju   pogoršanja   stanja   i   BiH   B+   B     B     B     B     smanjivanje   nivoa   javnog   duga.   Ali   bitni   su   i   MKD   BB   BB   BB   BB-­‐   BB-­‐   izvori   smanjenja   rashoda.   Mnoge   SEE   zemlje   MNE   BB   BB   BB-­‐   BB-­‐   BB-­‐   imaju   prostora   za   smanjenje   javnih   rashoda,   SRB   BB-­‐   BB   BB-­‐   BB-­‐   BB-­‐   naročito  potrošnje  na  plate  u  javnom  sektoru  i   Izvor:    Standard  and  Poor.   loše  ciljane  naknade  u  oblasti  socijalne  zaštite.   Održavanje   javnog   duga   na     održivim   Drugo,  strukturalne  reforme  u  široj  ekonomiji   nivoima   i   osiguranje   javne   potrošnje   u   (na   primjer,   unaprjeđenje   poslovnog   svrhu   poticanja   rasta   će   zahtijevati   ambijenta)   mogu   pomoći   jačanju   privatnog   „pametnu   fiskalnu   konsolidaciju“.     Moguće   sektora,   uz   sekundarne   koristi   za   prihode   je   provesti   fiskalnu   konsolidaciju   kojom   se   javnog   sektora.   Treće,   investicije   koje   ukida  rasipanje  i  potrošnja  na  plate  u  javnom   promoviraju   rast   putem   većeg   iskorištavanja   sektoru   drži   pod     kontrolom;   a   održava   sredstava   Instrumenta   za   predpristupnu   produktivna   potrošnja   na   infrastrukturna   pomoć   (IPA)   EU   će   stvoriti   toliko   potrebni   uska   grla,   ciljana   potrošnja   na   siromašne   i   fiskalni  prostor.         Niska  inflacija  u  daljem  padu   Inflacija  je  u  SEE6  regiji  u  toku  2013.  znatno   deflatornom   pritisku   u   Bosni   i   Hercegovini   i   smanjena.     Kako   su   efekti   povaćanja   cijena   Crnoj   Gori,   uz   dalje   usporavanje   inflacije   na   hrane   i   fiksno   određenih   cijena,   kao   i   poreza,   Kosovu  i  u  BJR  Makedoniji,  godišnje  povećanje   prestali,   u   regiji   je   došlo   do   drastičnog   pada   potrošačkih   cijena   u   Srbiji   i   Albaniji   je   stopa   inflacije,   što   se   pretvorilo   u   nekim   zadržalo   inflaciju   u   SEE6   u   prva   dva   mjeseca   zemljama   u   deflaciju   (Slika   27).   Četiri   zemlje   2014.   nepromijenjenom,   u   poređenju   s   čije   su   valute   vezane   za   euro   (putem   valutnog   decembrom  2013.  (na  1,2  procenta).           odbora,   vezane   valute   ili   unilateralne   Pad   svjetskih   cijena   hrane   je   naročito   euroizacije)   su   zabilježile   nižu   inflaciju   od   potakao   smanjenje   inflacije   CPI   u   SEE6   u   Srbije  i  Albanije,  koje  imaju  potpuno  fleksibilnu   2013.  i  početkom  FG14.   (Slika  29).    Srbija  je   monetarnu   politiku.   Na   kraju   2013.   u   Bosni   i   na   kraju   2013.   zabilježila   najveći   pad   Hercegovini   je   bila   prisutna   deflacija   (gdje   je   potrošačkih   cijena   među   SEE6   u   poređenju   s   CPI   opao   za   1,2   procenta),   a   u   Srbiji   decembrom   2012.   (za   10   procentnih   poena),   neuobočajno   niska   inflacija   (2,2   procenta).   obzirom   na   pad   cijena   hrane.   Izuzetak   je   bila   Razlika  između  inflacije  u  SEE6    i  EU11  i  EU15   BJR   Makedonija,   gdje   je   kretanje   inflacije   bilo   je   smanjena   sa   oko   5   procentnih   poena   na   uslovljeno   padom   svjetskih   cijena   energije   i   kraju   2012.   na   samo   pola   procentnog   poena   u   slabljenjem   efekata   povećanja   cijena   koje   februaru  2014.  (Slika  28).   podliježu   domaćem   reguliranju,   početkom   Pritisak   smanjenja   cijena   se   u   većini   2012.  (Slika  30).   zemalja  nastavio  i  početkom  2014.    Uprkos     Slika  27:  Inflacija  CPI   Slika  28:  Regionalno  poređenje  inflacije  CPI         Izvor:    Nacionalni  zavodi  za  statistiku  i  kalkulacije  osoblja   Izvor:   Nacionalni   zavodi   za   statistiku   i   kalkulacije   osoblja   Svjetske  banke.     Svjetske  banke.   Napomena:  SEE6  predstavlja  ponderisani  prosjek.   Napomena:   Regionalna   inflacija   predstavlja   ponderisani     prosjek           Slika  29:    Inflacija  cijena  hrane   Slika  30:  Inflacija  cijena  energije   20 ALB BIH KOS MKD MNE SRB SEE6 15 10 5 0 -­‐5 -­‐10 Apr-­‐12 Apr-­‐13 Feb-­‐12 Jun-­‐12 Oct-­‐12 Feb-­‐13 Jun-­‐13 Oct-­‐13 Feb-­‐14 Dec-­‐11 Dec-­‐12 Dec-­‐13 Aug-­‐12 Aug-­‐13     Izvor:    Nacionalni  zavodi  za  statistiku  i  kalkulacije  osoblja   Izvor:    Nacionalni  zavodi  za  statistiku  i  kalkulacije   Svjetske  banke.   osoblja  Svjetske  banke.   Napomena:  SEE6  predstavlja  ponderisani  prosjek.   Napomena:  SEE6  predstavlja  ponderisani  prosjek  .         Albanije,  BJR  Makedonije13  i  Srbije  su  smanjile   U   ovom   ambijentu   niske   inflacije,   ključne  kamatne  stope  u  2013.  za  1,    odnosno   Centralne   banke   CEE6   su   provele   0,5,   odnosno   1,75   procentnih   poena   (Slika   umjereno   ublažavanje   monentarne   32).   Obzirom   na   ograničeni   obim   njihove   politike.   Slaba   domaća   potražnja   u   2013.   je   monterne   politike,   Kosovo   i   Crna   Gora14su   ostavila   dosta   rezervnog   proizvodnog   smanjile   zahtjeve   za   rezervama   banaka   u   kapaciteta   u   tim   ekonomijama,   što   je   odnosu  na  nivo  prije  krize,  uglavnom  u  svrhu   doprinijelo   negativnoj   razlici   stvarnog   i   olakšanja   finansiranja   na:   9,5   i   8,5   procenata   potencijalnog   BDP-­‐a   (Slika   31).   U   svrhu   (u  zavisnosti  od  ročnosti  instrumenta)  u  Crnoj   Slika   31:   Razlika   stvarnog   i   potencijalnog   BDP-­‐au   SEE6     gori,  10  i  7  procenata  u  Bosni  i  Hercegovini,  te   ALB BIH MKD 10   procenata   na   Kosovu.   Kao   rezultat,   10 MNE SRB monetarni  agregat  M  je  nešto  povećan  u  SEE6   8 u  drugoj  polovini  2013.,  dok  je  novčana  masa   6 u   decembru   2013.   iznosila   oko   6   procenata   4 više   nego   u   martu   2009.   (Slika   33).   Međutim,   2 monetarna   ekspanzija   u   EU15,s   24   procenta   0 (u   poređenju   s   martom   2009.),   je   bila   mnogo   -­‐2 veća  nego  u  SEE6  ili  EU  11.     -­‐4   -­‐6 2008 2009 2010 2011 2012 2013   Izvor:     WEO   MMF-­‐a   i   izvještaji   osoblja   za   pojedine   zemlje.  Napomena:  Procjene  za  Kosovo  nisu  raspoložive.     13 Narodna  Banka  BJR  Makedonije  je  takođe  primijenila   nestandardne  monetarne  mjere  da  bi  omogućila  kreditnu   jačanja     likvidnosti   i   pružanja   podrške   za   podršku  za  korporativni  sector,  kao  i  da  bi  osigurala  priliv   pristup   finansiranju,   Centralne   banke   dugoročnog  stranog  kapitala  u  domaću  ekonomiju.   14   Kosovo   i   Crna   Gora   su   unilateralno   usvojili   euro   kao   njihovu  jedinu  zakonsku  valutu,  dok  Bosna  i  Hercegovina   primjenjuje  režim  valutnog  odbora  zasnovan  na  euru.       Slika  32:  Zvanične  kamatne  stope   Slika  33:  Stvarna  novčana  masa   125 120 115 110 105 100 95 SEE6 EU11 90 EU15 85 Q1  2009 Q3  2009 Q1  2010 Q3  2010 Q1  2011 Q3  2011 Q1  2012 Q3  2012 Q1  2013 Q3  2013   Izvor:    ECB,  Nacionalni  zavodi  za  statistiku.     Izvor:    IMF  IFS,  ECB,  Eurostat,  Nacionalne  Centralne  banke     Dalje   ublažavanje   bi   se   u   SEE6   trebalo   za   ublažavanje   kamata.   U   četiri   zemlje   s   provoditi   uz   oprez.     Obzirom   na   deflatorne   vezanim   valutama   ograničeni   su   instrumenti   pritiske,     još   uvijek   veliki   deficit   proizvodnje,   monetarne   politike   za   prevazilaženje   te   činjenicu   da   je   priliv   novca   počeo   tek   deflatornih   pritisaka.   To   može   uticati   na   nedavno   rasti   brže   od   nominalnog   prihoda,   njihov   javni   dug,   putem   smanjenja   čini  se  da  ima  prostora  za  dalje  ublažavanje  u   nominalnog   BDP-­‐a   i   potencijalno   smanjenja   zemljama  koje  imaju  monetarnu  fleksibilnost.   prihoda.  Pored  toga,  u  deflatornom  ambijentu,   Međutim,   ako   se   nastavi   provoditi,   monetarno   može   doći   do   povećanja   duga   domaćinstava   i   ublažvanje   treba   biti   postepeno.   Štaviše,   firmi,   kao   udjela   u   njihovom   prihodu,   pritisak   kursa   valuta   u   zemljama   s   potencijalno   povećavajući   problem   fleksibilnim   kursom   može   ograničiti   prostor   nenaplativih  zajmova.             Stabilan,  iako  krhak,  finansijski  sektor   Finansijski   sektor   SEE6   je   u   širem   smislu   povećana   jedino   u   BJR   Makedoniji   i   Crnoj   ostao   stabilan,   iako   krhak   u   2013.   i   Gori,   nakon   što   je   u     2012.   bila   negativna,   početkom     2014.     Njegovi   rezultati   u   nizu   dok  je  Kosovo  imalo  najveću  profitabilnost   finansijskih   indikatora   ne   ukazuju   na   nedavno   banaka  u  regiji.     pogoršanje:     • Omjer   zajmova   i   depozita   je   popravljen   u   • Uslovi   finansiranja   za   SEE6   zemlje   su   se   2013.,  ali  je  i  dalje  ostao  velik  u  tri  od  šest   popravili   u   drugoj   polovini   2013.,   a   zemalja   regije   (Slika   37).   Srbija   je   dalje   razduživanje  stranih  banaka  je  nastavljeno   smanjila   svoj   omjer   zajmova   i   depozita,   a   (Slika   34).     Bez   obzira   na   veću   nestabilnost   njene   banke   su   značajno   povećale   svoju   tržišta   i   globalno   pogoršanje   uslova   likvidnost  u  prethodne  dvije  godine,  ali  još   likvidnosti   tokom   Q3   2013.,   strano   uvijek   ima   najveći   omjer   u   regiji   sa   131   finansiranje   SEE6   zemalja   se   nastavilo   procentom   na   kraju   2013.   Bosna   i   smanjivati   (uz   vjerovatnoću   da   će   i   Hercegovina   i   Crna   Gora   su   druge   dvije   kretanja   u   Q4   2013.   biti   u   istom   pravcu).   zemlje   s   omjerom   zajmova   i   depozita   Marže   otkupa   duga   (CDS)   su   dostigle   većim  od  110,  sa  114  na  kraju  2013.     najniže   nivoe   od   krize   za   suvereni   dug     većine   SEE6   i   za   banke   koje   posluju   u   • Banke   u   regiji   su   ostale   likvidne   i   dobro   regiji,   odražavajući   tekuće   učvršćivanje   kapitalizirane.   Sveukupno,   lividnost   bilansa   evropskih   banaka,   koje   će   se   bankarskog   sistema   u   regiji   je   adekvatna,   vjerovatno   nastaviti   i   tokom   stres   testa   uprkos   smanjenju   likvidnosti   u   mnogim   bankarskog  sektora  euro  zone  (Slika  35).15   drugim   zemljama   (Slika   38).   Međutim,   Ipak,   rizik   od   razduživanja   i   dalje   ostaje,   pojedine  banke  u  nekim  zemljama  se  mogu   kako   neke   grčke,   slovenačke   i   austrijske   suočavati   s     poteškoćama.   U   prosjeku,   matične   banke   smanjuju   svoje   prisustvo   u   omjer   adekvatnosti   kapitala   banka   u   regiji   svjetlu   nastvaka   tržišnog   i   regulatornog   je   dosta   dobar   (Slika   39).   Ipak,   svaka   pritiska.   Pregled   kvaliteta   aktive   i   stres   zemlja   ima   nekoliko   banaka   koje   se   bore   testovi   Evropske   centralne   banke   (ECB)   da  ispune  zahtjeve  za  kapitalom.   dodaju  element  neizvjesnosti.       • Profitabilnost   banaka   je   smanjena   u   2013.   u   većini   zemalja   i   znatno   je   ispod   nivoa   prije   krize   (Slika   36).   U   tri,   od   šest   zemalja,   je   došlo   do   pada   profitabilnosti   njihovih   banaka,   pri   čemu   Bosna   i   Hercegovina   bilježi  najveći  pad.  Profitabilnost  banaka  je   15 Prema  posljednjim  ECB  podacima,  nagli  pad  ukupnog   bilansa  banaka  euro  zone  u  decembru  2013.  (Slika  14)  je   dijelom  uzrokovan  padom  njihove  vanjske  aktive,  što  po   svoj  prilici  uključuje  smanjenje  njihovog  financiranja   tržišta  u  nastanku.     26     Slika   34:   Finansiranje   i   troškovi   finansiranja   za   SEE   Slika  35:  CDS  marže    SEE6   SEE6       3,000 1000 1,400 ALB MKD MNE SRB 900 2,000 800 1,200 1,000 700 0 600 1,000 500 -­‐1,000 400 800 -­‐2,000 300 200 600 -­‐3,000 100 -­‐4,000 0 400 200 Q1  2011 Q2  2011 Q3  2011 Q4  2011 Q1  2012 Q2  2012 Q3  2012 Q4  2012 Q1  2013 Q2  2013 Q3  2013 Promjena  u  BIS  izvještavanju  vanjske  pozicije  banaka   0 vis-­‐à-­‐vis  SEE6 Q1  2011 Q2  2011 Q3  2011 Q4  2011 Q1  2012 Q2  2012 Q3  2012 Q4  2012 Q1  2013 Q2  2013 Q3  2013 Q4  2013 Q1  2014 CDS  marža  matičnih  banaka  (bps,  desno) CDS  marža  za  suverni  dug  (bps,  desno)     Izvor:    Bloomberg,  Bankaza  međunarodna  poravnanja  (BIS)  i  kalkulacije  osoblja  Svjetsje  banke.   Napomena:*Iznosi  su  usklađeni  za  kursne  razlike,  a  SEE6  su:  Albanija,  Bosna  i  Hercegovina,  BJR  Makedonija,  Crna  Gora  i   Srbija.     **  Obuhvaćene  banke:  Raiffeisen  Bank,  Erste  Bank,  Banca  Intesa,  UniCredit  Bank,  Societe  Generale,  National  Bank  of  Greece   (NBG)  i  Alpha  Bank.   ***  Obuhvaćene  zemlje:  Albanija,  BJR  Makedonija,  Crna  Gora  i  Srbija.         Slika   36:   Prosječan   povrat   po   aktivi   (ROA),   kvartalni   Slika  37:  Omjer  zajmova  i  depozita     prosjeci   180 160 140 120 100 80 60 40 20 0 ALB BIH KOS MKD MNE SRB Dec-­‐12 Dec-­‐13 Vrhunac  od  2006     Izvor:  Nacionalni  organi  i  kalkulacije  osoblja  Svjetske  banke.     Izvor:  Nacionalni  organi  i  kalkulacije  osoblja  Svjetske  banke.         Slika  38:  Omjer  likvidnosti   Slika  39:  Omjer  adekvatnosti  kapitala   45 25 40 35 20 30 15 25 20 10 15 10 5 ALB BIH MKD 5 MNE SRB 0 0 ALB BIH KOS MKD MNE SRB Q1  2009 Q3  2009 Q1  2010 Q3  2010 Q1  2011 Q3  2011 Q1  2012 Q3  2012 Q1  2013 Q3  2013 Dec-­‐12 Dec-­‐13 Prosjek  (2006-­‐2008),kvartalno     Izvor:  Nacionalni  organi  i  kalkulacije  osoblja  Svjetske  banke.   Napomena:  Podaci  za  Srbiju  o  prosjeku  omjera  adekvatnosti  kapitala  za  period  2006.-­‐2008.  se  odnose  samo  na  2008.   Zbog  računovodstvenog  usklađivanja  s  IFRS,  podaci  za  Crnu  Goru  nisu  uporedivi.       U   tom   svjetlu,   dva   ključna   izazova     zahtijevaju   hitno   djelovanje   od   strane   vlasti:   Drugo,   NPL-­‐ovi   su   porasli   do   istorijski   obnova  rasta  kredita  na  održiv  način,  posebno   najvećih   nivoa   do   kraja     2013.     NPL-­‐ovi   su   korporativnom   sektoru;   preokret   krivulje   porasli   više   nego   trostruko,   s   prosječnih   5   nenaplativih  zajmova  (NPL).   procenata   u   periodu   prije   krize,   na   prosječno   16   procenata   na   kraju   2013.   Albanija   i   Srbije   Prvo,   u   cijeloj   regiji,   uprkos   znacima   su   zabilježile   najviši   nivo   NPL-­‐ova   na   kraju   oporavka,   rast   kredita   korporativnom   2013.,   do   istorijskog   vrhunca   ili   blizu   njega.   sektoru   pokazuje   smanjenje   u   2013.   što   u   Crna  Gora  takođe  ima  visok  nivo  NPL-­‐ova,  ali   velikoj   mjeri   dovodi   do   oporavka   bez   za   razliku   od   Albanije   i   Srbije,   zabilježila   je   kredita.     Brzi   rast   NPL-­‐ova   (Slika   40),   pad   nakon   vrhunca   od   25   procenata   uvođenje   strožijih   uslova   davanja   kredita   i   početkom   2011.,   na   17,5   procenata   u   2013.16   napori   banaka   na   čišćenju   svog   bilansa   i   Bosna   i   Hercegovina   je   takođe   zabilježila   ograničavanju   troškova   su   povećali   pritisak   povećanje     NPL-­‐ova   do   istorijski   najvećeg   na   davanje   kredita   i   značajno   usporili   rast   nivoa   od   15   procenata   (uprkos   „skupnoj   kredita   širom   SEE6   u   2013.   (Slika   41).   Rast   prodaji“  loših  zajmova  u  2011.  i  2012.),  dok  su   kredita   je   usporen   u   Albaniji,   Bosni   i   NPL-­‐ovi  u  BJR  Makedoniji  dostigli  vrhunac  od   Hercegovini   i   na   Kosovu,   pri   čemu   Kosovo   12   procenata   u   Q2   2013.,   prije   neznatnog   bilježi   najveći   pad   među   ove   tri   zemlje.   U   pada   u   drugj   polovini   godine.   Na   Kosovu   su   Srbiji   se   rast   kredita   preokrenuo   u   negativan   NPL-­‐ovi   takođe   bili   na   vrhuncu,   iako   nešto   u  2013.,  kao  rezultat  smanjenja  korporativnog   ispod   regionalnog   prosjeka.   Ako   se   ne   smanje,   kreditiranja.   Makedonija   i   Crna   Gora   su   bile   NPL-­‐ovi   će   nastaviti   opterećivati   bilanse   jedine   zemlje   gdje   je   u   2013.   došlo   do   banaka,   što   će   rezultirati   visokim   troškovima   ubrzanja   rasta   kredita;   u   Crnoj   Gori   zbog   vraćaja  NPL-­‐ova,  iz  van-­‐bilansnog  knjiženja,  u   Pad  je  u  velikoj  mjeri  rezultat  “skupne  prodaje”  loših   16 bilans.     zajmova  u  2011.  i  2012.   28     naplate   i   usporavanjem   procesa   oporavka,   šire  razmatranje  NPL-­‐ova,  pogledati  poglavlje   obzirom   da   će   banke   imati   manje   kapaciteta   U  središtu  pažnje  2).     za   kreditiranje   i   biti   manje   sklone   riziku   (za     Slika  40:  Nenaplativi  zajmovi     Slika  41:  Stope  rasta  kredita       30 60 25 50 20 40 15 30 10 20 5 10 0 0 ALB BIH KOS MKD MNE SRB -­‐10 Dec-­‐12 Dec-­‐13 ALB BIH KOS MKD MNE SRB Vrhunac  od  2008 Nivo  prije  krize  (kraj  2007) 2009 2010 2011 2012 2013 Prosječni  rast  2003-­‐2005     Izvor:  Nacionalni  organi  i  kalkulacije  osoblja  Svjetske   Izvor:  Nacionalni  organi  i  kalkulacije  osoblja  Svjetske  banke.   banke.   Napomena:  Prosječna  stopa  rasta  za  period    2003.-­‐2005.  za   Napomena:  Podaci  za  nivo  NPL-­‐ova  prije  krize  (2006.-­‐ Albaniju  i  Srbiju,  te  za  period  2004.-­‐2005.  za  BJR  Makedoniju  i   2008.)  za  Srbiju  se  odnose  samo  na  nivo  u  2008.   Crnu  Goru.  Zbog  računovodstvenog  usklađivanja  s  IFRS,   podaci  za  Crnu  Goru  od  2010.  nadalje  nisu  uporedivi       Sada  je  vrijeme  da  vlasti  odlučno  rješavaju   potkrijepljeni   kapitalom   banke,   ukoliko   se   izazov   rastućih   NPL-­‐ova   (pogledati   poglavlje   odmah   ne   počne   raditi   na   rješavanju   ovog   U  središtu  pažnje  2).  Iako  veliki  nivoi  NPL-­‐ova   rizika,   može   doći   do   dalje   destabilizacije   nisu   doveli   do   nestabilnosti   finansijskog   krhkog   bankarskog   sektora   i   ugrožavanja   sektora,   obzirom   da   su,   kako   se   čini,   za   njih   procesa  oporavka.   izvršene   dobre   rezervacije   i   da   su   dobro       29     II.  Izgledi     Izgledi  za  rast  u  kratkoročnom  periodu  i   srednjoročni  izgledi   Rast   u   SEE   regiji   u   2014.   je   projiciran   na   1,9   Izgledi   za   ekonomski   rast   u   SEE6   u     2014.   procenata.  Projekcija  rasta  u  SEE6  je  neznatno   zavise   od   održavanja   oporavka   vanjske   veća   (za   0,1   procenti   poen)   i   u   širem   smislu   u   potražnje.     Pozitivan   rast   od   sredine   2013.   i   skladu   s   prognozom   RER   izvještaja   za   SEE6   iz   još   uvijek   prihvatljivi   monetarni   uslovi   u   euro   decembra  2013.    Očekuje  se  da  će  u  2014.  rast   zoni   će   vjerovatno   i   dalje   pomagati   povećanju   ostati   pozitivan   u   svim   SEE6   zemljama.   izvoza  iz  SEE6.  Međutim,  ekonomsku  aktivnost   Vjerovatno   će   se   učvrstiti   u   BJR   Makedoniji   i   u   SEE6   usporava   slaba   domaća   potražnja.   Crnoj   Gori,   ubrzati   u   Albaniji,   Bosni   i   Srbija,   najveća   od   SEE6   ekonomija   se,   čini   se,   Hercegovini   i   na   Kosovu,   a   usporiti   u   Srbiji.   kreće  u  pravcu  značajne  fiskalne  konsolidacije,   Srbija   ostaje   najsporije   rastuća   ekonomija,   a   u   svrhu   svođenja   svog   javnog   duga   na   održiv   Kosovo  najbrže  rastuća  (Tabela  3).  Projicira  se   nivo,   što   će   vjerovatno   povući   ekonomske   da  će  ekonomski  rast  u  SEE6  u  2014.  biti  ispod   aktivnosti   nadole.   Za   razliku   od   toga,   očekuje   stopa   rasta   EU11   (1,9   u   odnosu   na   2,6   se   da   će   se   ekonomski   rast   u   ostalih   pet   SEE   procenata).     zemalja   učvrstiti   u   2014.   i   preteći   tok   ekonomske   ekspanzije   u   2013.,   u   skladu   s   Tabela  3:  Rast  i  projekcije  realnog  BDP-­‐a     očekivanom   većom   vanjskom   potražnjom,   određenim   smanjenjem   nezaposlenosti   i   2012   2013e   2014f   2015f   poboljšanjem   uslova   kreditiranja.   Rast   Albanije       Albanija   1,3   0,4   2,1   3,3   se   procjicira   na   2,1   procenat,   obzirom   da   se   očekuje   da   će   se   raščišćavanjem   dugova   koje   BiH   -­‐1,1   1,8   2,0   3,5   vlada   planira   provesti   ubaciti   toliko   potrebna   Kosovo   2,7   3,0   3,5   3,5   likvidnost   u   privatni   sektor   i   podržati   rast.   FJR  Makedonija   -­‐0,4   3,1   3,0   3,5   Ekonomije   BJR   Makedonije,   Kosova   i   Crne   Gore   Crna  Gora   -­‐2,5   3,5   3,2   3,5   bilježe   zamah   u   građevinarstsvu,   uslugama   i   Srbija   -­‐1,7   2,5   1,0   1,5   turizmu,   ali   njihov   udio   u   regionalnoj   SEE6     -­‐0,7   2,2   1,9   2,6   ekonomiji   SEE6   je   preskroman   da   bi   se   Podsjetnik:                   promijenila  sveukupna  slika  regije.     Eurozona   -­‐0,7   -­‐0,4   1,2   1,7   Ekonomske  politike  mogu  biti  od  koristi  za   EU11   0,8   1,3   2,6   2,9   ekonomski   rast   u   kratkoročnom   do             srednjoročnom  periodu  u  SEE6.    Na  fiskalnoj   Izvor:  Projekcije  osoblja  Svjetske  banke.     Napomenta:  Ponderisani  prosjek.   strani,   potrebne   su   reforme   za   rješavanje     strukturalnih   rigidnosti   u   budžetima   SEE6.   Prioritet   obuhvataju:   promjene   u   strukturi   30     javnih  rashoda  u  pravcu  investicija  i  smanjenja     (ii) Brzina   rasta   svjetskih   kamatinih   stopa:   u   rashoda   na   plate,   ciljanje   javnih   rashoda   i   svjetlu   smanjenja   programa   kupovine   utvrđivanje   prioriteta,   kao   i   poboljšanje   obveznica     od   strane   Federalnih   rezervi   naplate  prihoda  i  širenje  poreske  baze,  između   Sjedinjenih   Država,     ekonomije   u   razvoju   i   ostalog.   Na   strani   monetarne   politike,   uz   vrlo   nastanku,   uključujući   SEE6,   ulaze   u   period   nisku   regionalnu   inflaciju   od   1,2   procenta,   te   i   očekivanog   globalnog   finansijskog   dalje  postojeću  veliku  razliku  između  stvarnog   pooštravanja  u  srednjoročnom  periodu.  To   i  potencijalnog  BDP-­‐a,  postoji  nešto  prostora  za   bi   moglo   imati   implikacije   na   finansiranje   kraktoročno   ublažavanje   monetarnih   uslova,   priliva   u   regiju.   Globalni   rizici   su   naročito   u   zemljama   čiji   se   deficit   počeo   razmatrani  u  Okviru  3.   smanjivati.   Međutim,   u   ekonomijama   s   (iii) Potencijalne   geo-­‐političke   tenzije   u   vezi   s   fleksibilnim   kursom,   potreban   je   oprez   da   bi   se   tekućim   sukobom   Rusije   i   Ukrajine:   osiguralo  da  on  ne  dođe  pod  pritisak.  U  smislu   Eskalacija   političke   krize   će   nametnuti   politika   financijskog   sektora,   rješavanje   nove   rizike   Evropi.   Iako   su   veze   SEE6   s   visokog   nivoa   NPL-­‐ova   bi   bilo   od   kritičnog   Rusijom   i   Ukrajinom   ograničene,   dalje   značaja   za   konačno   obnavljanje   rasta   kredita   i   intenziviranje  ovih  geo-­‐političkih  tenzija  bi   pružanje  podrške  za  poduzetništvo  i  otvaranje   moglo   imati   neizbježene   direktne   (putem   radnih  mjesta.     trgovinskih   i   finansijskih   kanala)   i   indirektne   (putem   drugog   kruga   efekta   Očekuje   se   da   će   se   u     2015.   rast   u   SEE6   preko   Evrope)   implikacije   po   ekonomski   ubrzati  u  prosjeku  na  2,6  procenta.    Očekuje   rast  SEE6  regije.  Širi  rizici  vezani  za  širenje   se   da   će   svih   šest   SEE   zemalja   dati   svoj   nepovjerenja   investitora   se   mogu   takođe   doprinos   toj   stopi   rasta,   kako   se   vanjska   pojaviti   kao   rezultat   rusko-­‐ukrajinskog   potražnja   bude   učvršćivala,   a   domaća   sukoba.     potražnja   počela   oporavljati.   Za   Albaniju,   (iv) Nedovoljni  napori  na  rješavanju  preostalih   Bosnu   i   Hercegovinu,   Kosovo   i   Srbiju   se   stukturalnih   slabosti:   „zamor   od   reforme“   projicira  da  će  u  2015.  ostvariti  veći  ili  isti  rast   može   odgoditi     implementaciju   politika   kao   u   2014.   Za   SEE6   zemlje   se   projicira   da   će   u   dizajniranih   za   unaprjeđenje,   na   primjer,   2015.   rasti   nešto   sporije   od   prosjeka   EU11   poslovne   klime   ili   prevazilaženje   slabosti   zemalja  (2,6  procenta  u  poređenju  s  procentom   tržišta   rada   ili   smannjenje   velikog   rasta  za  EU11  od  2,7).     strukturalnog   fiskalnog   deficita   ili   restrukturiranje   sektora   preduzeća   u   Postoje   značajni   rizici   od   pogoršanja   državnom   vlasništvu.   Pored   toga,   fiskalni   makroeknomskog   izgleda   za   SEE6   regiju.     Ti   izazovi   na   stabilizaciji   i   smanjenju   javnog   se  rizici,  kako  vanjski  (pogledati  Okvir  3),  tako  i   duga   u   nekoliko   zemalja   mogu   djelovati   unutrašnji,  odnose  na  na:     obeshrabrujuće.   Takođe,   neostvarivanje   (i) Deflatorne   rizike   u   euro   zoni,   koji   bi   napretka   na   rješavanju     NPL-­‐ova   i   oslabili   ekonomski   oporavak   euro   zone.   dugovanja   javnog   sektora   prema   Tok   oporavka   euro   zone   bi   mogao   biti   dobavljačima   mogu   negativno   uticati   na   slabiji   zbog   disinflacije   ili   čak   deflacije.   To   oporavak   k redita   i   i zglede   z a   r ast.   bi   smanjilo   rast   izvoz,   koji   je   bio   toliko   (v) Društveno-­‐političke   tenzije:   Iako   u   značajan   za   pojavu   ekonomskog   oporavka   različitoj   mjeri   u   SEE,   visoki   nivoi   u  SEE6  zemljama.     nezaposlenosti,   tekuće   restrukturiranje   31     preduzeća  u  državnom  vlasništvu  i  izbori  u   aktivnosti   u   nastanku   (Slika   42).   U   Bosni  i  Hercegovini  i  na  Kosovu,  spadaju  u   krajnjem   slučaju   velikog   pogoršanja   faktore   koji   mogu   povećati   društvene   ekonomskih   uslova,   kao   posljedica   pojave   tenzije,   kao   što   je   nedavno   bio   slučaj   u   gornjih   rizika,   rast   u   SEE6   u   2014.   bi   bio   Bosni  i  Hercegovini.   manji   od   polovine   (0,6   procenata)     osnovnih   projekcija   (1,9     procenat);   Ako  se  ovi  vanjski  i  domaći  rizici  pojave,   smanjenje   rasta   u   2015.   bi   bilo   za   trećinu   uticaće   negativno   na   izglede   za   rast   u   (na   1,7   procenata)   od   osnovnih   (2,6   SEE6   zemljama   i   usporiti   ekonomske   procenata).   Slika  42:  Stopa  rasta  realnog  BDP-­‐a  u  SEE6  po  osnovnom  i  pesimističnom  scenariju                 Izvor:  Osoblje  Svjetske  banke     32     Okvir  3:  Globalni  izgledi  i  rizici     Ove   godine   se   projicira   ubrzanje   svjetske   ekonomije,   pri   čemu   se   čini   da   će   se   ekonomije   s   visokim   prihodom   konačno   izvući   iz   krize     pet   godina   nakon   početka   svjetske   finansijske   krize.   Projicira  se  rast  globalnog  BDP-­‐a  za  2,9  procenata  u  2014.  (za  razliku  od  2,4  procenta  u    2013.),   te  po  3,4  procenta  u  2015.  i  2016.   Očekuje  se  da  će  većina  ubrzanja  doći  iz  zemalja  s  visokim   prihodom,   kako   bude   popuštalo   smanjenje   rasta   zbog   fiskalne   konsolidacije   i   političke   neizvjesnosti,   a   oporavak   privatnog   sektora   bude   stao   na   čvršće   noge.   Za   zemlje   s   visokom   prihodm  se  projicira  jačanje  rasta  s  1,3  procenta  u  2013.,  na  2,0  procenata  ove  godine,  i  po  2,4   procenta  2015.  i  2016.    Za  zemlje  u  razvoju  se  projicira  skromno  povećanje  rasta  i  ostanak  na   4,9  procenata.  Obzirom  da  većina  regija  posluje  blizu  maksimuma  svog  kapaciteta,  očekuje  se   da  će  se  ubrzanje  rasta  u  zemljama  u  razvoju  zaustaviti  u  narednom  periodu,  ukoliko  ne  bude   značajnih   reformi   na   strani   ponude,   kojima   će   otkloniti   strukturalna   uska   grla   i   povećati   rast   produktivnosti.  Jači  rast  u  zemljama   s  visokim  prihodom  i  potražnja  za  uvozom  će  biti  značajan   vjetar   u   leđa   za   izvoz   iz   zemalja   u   razvoju,   što   bi   trebalo   pomoći   da   se   kompenziraju   strožiji   globalni  finansijski  uslovi.     Rizici   za   zemlje   u   razvoju   ostaju   blisko   vezani   za   stanje   na   međunarodnim   finansijskim   tržištima,   imajući   u   vidu   domaće   slabosti.   Postrožavanje   globalnih   finansijskih   uslova   u   toku   narednih   pet   godina,   kako   se   moentarna   politika   u   zemljama   s   visokom   prihodom   bude   normalizirala,   podrazumijeva   slabiji   finansijski   priliv   i     rast   troškova   kapitala.   Ako   kamatne   stope   budu   prebrzo   rasle   ili   ako   dođe   do   naglog   zaustavljanja   toka   kapitala,   zemlje   s   velikim   potrebama   za   vanjskim   finansiranjem   ili   brzom   ekspanzijom   domaćih   kredita   u   prethodnim   godinama   mogu   doći   pod   veliki   stres.   Relatvino   dobri   efeketi   smanjenja   programa     otkupa   obveznica  u  SAD  do  sada  i  činjenica  da  dva  vala  finansijske  nestabilnosti  do  sredine  2013.  nisu   potakli   snažnija   usklađivanja   u   zemljama   u   razvoju,   predstavljaju   pozitivne   stvari,   ukazujući   da   su  se  rizici  od  smanjenja  programa  otkupa  obveznica  smanjili  u  poređenju  s  prošlom  godinom.   Ipak,   prilagođavanje   strožijim   globalnim   financijskim   uslovima   se   još   uvijek   razvija   i   može   doći   do  promjene  tržišnog  raspoloženja  u  vezi  s  ključnim  odlukama  koje  se  tiču  otkupa  obveznica,   na  primjer,  vrijeme  prvog  rasta  kamatnih  stopa  u  SAD-­‐u.  Rizik  od  valutne  neusklađenosti  zbog   velikog  nivoa  vanjskog  duga  („istočni  grijeh“  koji  ih  je  srušio  u  prošloj  krizi)  nije  relevantan  za     većinu   zemalja   u   razvoju,   osim   zemalja   u   razvoju   u   Evropi   i   centralnoj   Aziji.   Ipak,   visok   nivo   stranog  vlasništva  na  domaćem  tržištu  obveznica  u  nekim  ekonomijama,  izlaže  ih  promjenama   raspoloženja.   Institucionalni   investitori,   koji   drže   velike   zalihe   duga   u   domaćoj   valuti,   su   do   sada   održavali   svoju   izloženost     tokom   posljednje   dvije   epizode   nestabilnosti   finansijskog   tržišta.   Ipak,   dalji   krug   globalne   averzije   od   rizika   u   okruženju   gdje   je   kreditni   rizik   nekoliko   zemalja  u  razvoju  još  uvijek  s  negativnim  izgledima,  bi  mogao  eventualno  voditi  ka  povlačenju  s   tih  tržišta,  uz  teške  posljedice  po  pristup  i  troškove  kapitala.           33     Izazovno  dugoročno  približavanje   Životni   standard   u   SEE   je   značajno   ispod   strane  SEE6  je  od  tada  u  zastoju.  Rast  SEE  je   EU   nivoa,   a   od   2000.   se   tek   neznatno   naročito   zaostajao   za   njihovim   povećao.   Štaviše,  drugi  val  recesije  je  usporio   istočnoevropskim   kolegama   tokom   i   nakon   napredak   ostvaren   prije   krize.   Mjereno   u   globalne  krize.   Bez  obzira  što  je  20  procenata   smislu  kupovne  moći,  prosječni  prihod  u  SEE6   niži,   životni   standard     SEE   se   povećavao   u  2013.  je  iznosio  manje  od  trećine  prihoda  u   sporije   od   standarda   EU11   zemalja   između   EU   (Slika   43).   Pored   toga,   s   prosječnim   2009.   i   2013.,   pri   čemu   je   njihov   prosječni   prihodom   preko   20   procenata   nižim   nego   u   prihod   pao   s   81   na   78   procenata   prihoda   EU11,   SEE6   zemlje   ostaju   u   gorem   stanju   od   EU11   zemalja.   Brzina   približavanja   prihoda   ostalih   istočnoevropskih   zemalja   koje   su   se   SEE6   je   prije   2009.   bila   veća   nego   nakon   krize   priključile  EU.     (Slika  44).     Prosječne  stope  rasta  između  2000.  i  2013.   Dostizanje   životnog   standarda   EU   će   su   bile   nedovoljne   da   bi   omogućile   zahtijevati   decenije   istrajnih   napora   SEE6   održavanje   približavanja   standardima   EU.     zemalja   i   bolji   politički,   institucionalni   i   Prosječne   stope   rasta   po   glavi   stanovnika   su   ekonomski   učinak.   Čak   i   uz   stopu   tokom   tog   perioda   bile   nešto   ispod   3   procenta   ekonomskog   rasta   od   6   procenata   godišnje,   godišnje,  u  poređenju  s  1,1  procenat  u  EU  i  3,2   trebaće   deset   godina   da   se   dostigne   životni   procenta   u   EU11   zemljama.   Kao   rezultat,   standard  EU11  zemalja,  a  preko  20  godina  da   uprkos   velikoj   razlici   prihoda,   jaz   između   se   dostigne   EU   prosjek   (Slika   45).   Uz   realnije   SEE6  i  EU  se  smajio  s  24  procenta  prosječnog   stope  rasta  od  4,5  procenta  –  što  je  još  uvijek   EU  prihoda  u  2000.,  na  31  procenat  u  2013.  –   značajno  više  od  skorašnjeg  prosječnog    rasta   približna   konvergencija   od   oko   0,5   procenata   –   SEE   će   trebati   preko   20   godina   da   distignu   godišnje  (Slika  44).  Nasuprot  tome,  prosječan   životni   standard   EU   11,   a   približavanje   prihod   EU   11   porastao   sa   30,   na   blizu   40   standardu   EU   u   cjelini   će   biti   daleka   procenata   prosjeka   EU   u   istom   periodu,   po   budućnost.     bržoj   stopi   konvergencije   od   0,7   procenata   godišnje.   Čini   se   da   je   „EU   mašina   Koji   će   faktori   vjerovatno   voditi   mašinu   konvergencije“  ubrzala  konvergenciju  prihoda   konvergencije   u   SEE6?   Nedavna   analiza   novih   članica   EU   brže,   nego   što   je   to   bio   slučaj   obuhvata   iskustvo   članica   EU   i   pokazuje   da   s   prihodima   zemalja   izvan   EU,   čak   i   kad   su   ekspanzija   potencijala   za   rast   putem   postale  zemlje  kandidati.17   strukturalnih   reformi   dovodi   do   snažne   konvergencije  prihoda.18   Bez   obzira   na   solidno   približavanje   prihoda   prije   globalne   finansijske   krize,   dostizanje   nivoa   prihoda   EU   zemalja   od   17 Raiser,  Martin;  Gill,  Indermit  S.  2012.Zlatni  rast:  Obnova   sjaja  evropskog  ekonomskog  modela.  Washington,  DC:   18Raiser,  Martin;  Gill,  Indermit  S.  2012.Zlatni  rast:  Obnova   Svjetska  banka  2012.  Redovni  ekonomski  izvještaj  za  EU11   sjaja  evropskog  ekonomskog  modela.  Washington,  DC:   No.  25  Specijalna  tema  .Washington,  DC:  Svjetska  banka.   Svjetska  banka  2012.  Redovni  ekonomski  izvještaj  za  EU11   ©  Svjetska  banka.   No.  25  Specijalna  tema  .Washington,  DC:  Svjetska  banka.     ©  Svjetska  banka.   34     Slika  43:  BDP  po  stanovniku  u  2012.   Slika  44:  BDP  SEE  po  stanovniku  (PPP)  kao  %  EU  prosjeka   30,000 25,000 20,000 15,000 10,000 5,000 0 ALB BIH KOS MKD MNE SRB SEE6 EU11 EU     Izvor:  Indikatori  svjetskog  razvoja     Izvor:  Indikatori  svjetskog  razvoja.   Slika  45:  Konvergencija  prihoda     Povećanje   prihoda   u   srednjoročnom   do     dugoročnom  periodu,  u  cilju    približavanja   40000 standardima   EU,   podrazumijeva   ne   samo   35000 30000 održavanje   dinamike   reformi   –   već   i   25000 iskorištavanje   njihovih   prednosti   i   snažan   20000 i   ravnomjeran   ekonomski   rast.     Pokazuje   se   15000 da   je   i   jedno   i   drugo   izazov.   Čini   se   da   se   10000 dinamika   reformi   usporila   tokom   finansijske   5000 krize   i   da   će   zemlje   trebati   iskoristiti   0 prednosti   ekonomskog   oporavka,   da   bi   2000 2003 2006 2009 2015 2018 2021 2024 2030 2033 2036 2012 2027 ponovo   pokrenule   procese   reformi   i   približavanja.  Postoje  dokazi  koji  navode  da  bi   unaprjeđenja  poslovne  klime  trebala  prije  biti   EU (@1%) EU-11 (@3.5%) na   široj   osnovi,   umjesto   da   su   ciljana   na   SEE (@2%) SEE (@4.5%) specifične   sektore,   obzirom   da   su   firme   koje   SEE (@6%) ostvaruju   rast   i   otvaraju   radna   mjesta,     uglavnom   nove   i   dinamične,   ali   nisu   Izvor:  Osoblje  Svjetske  banke.   koncentrirane   ni   u   jednom   određenom   sektoru.19   Unaprjeđenje   trgovinskih   veza   u   Prevedeno   na   SEE6,   to   zanači     da     bi   smislu  logistike,  institucija  i  propisa  će  biti  od   uklanjanje   strukturalnih   rigidnosti   u   značaja  za  iskorištavanje  prednosti  EU  tržišta.   makroekonomskoj   politici   (kako   je   Pored   toga,   vlade   trebaju   osigurati   pouzdane   i   razmatrano   u   prethodnom   dijelu   ovog   jednostavne   procese,   koji   garantiraju   izvještaja),   povećanje   globalnih   integracija,   ispunjavanje   sigurnosti   standarda   EU   za   unaprjeđenje   proizvodnog   potencijala   ekonomije   i   konkurentnosti,   te   jačanje   institucija,   u   konačnici   dali   pozitivan   doprinos   Arias,  O.  i  sar.  2013.  Povratak  na  posao:  Rast  uz  radna   19 mjesta  u  Evropi  i  centralnoj  Aziji,  Svjetska  banka   rastu  i  konvergenciji  prihoda.   Washington,  D.C.       izvozme   firme,   naročito   za   izvoznike   poljoprivrednih   proizvoda.   Unaprjeđenja   standarda   vladavine  –  uključujuči  vladavinu  zakona  –  će  biti  blisko  povezano  s  procesom  EU  integracija.  Ali   reforme  koje  traži  EU  će  takođe  pomoći  i  jačanju  ekonomskog  rasta  u  SEE  zemljama.   Takve   reforme   su   bitne   za   povećanje   potražnje     za   radnom   snagom,   smanjenje   nezaposlenosti   i     prevazilaženje   izazova   uzrokovanih   demografskim   promjenama   (Okvir   4),  te  za  unaprjeđenje  prosperiteta  za  sve  u  SEE6.  Povećanje  zaposlenosti  je  bitno  za  smanjenje   siromaštva   i   ostvarivanje   zajedničkog   prosperiteta   za   sve   u   SEE6.   Obzirom   da   je   glavni   izvor   prihoda   za   većinu   porodica   rad,   povećanje   prilika   za   zapošljavanje   i   osiguranje   da   radnici   posjeduju  potrebne  vještine  koje  će  im  omogućiti  iskorištavanje  tih  prilika,  su  bitni  za  povećanje   kapaciteta  cjelokupnog  stanovništva  za  ostvarivanje  prihoda20.       Okvir  4:  Demografski  izazovi  vezani  za  konvergenciju  prihoda  u  SEE6     Reformu   i   konvergenciju   u   SEE6   će   otežati   starenje   stanovništva.   To   znači   da   će   tokom   vremena   biti   sve   manje   radnika   koji   trebaju   izdražavti   sve   veći   broj   penzionera.   Potreban   je   brži  ekonomski  rast  da  bi  se  veći  udio  stanovništva  radno-­‐aktivne  dobi  privukao  na  tržite  rada.   Stoga  će  od  značaja  biti    stvaranje  poslovnog  okruženja  koje  ohrabruje  firme  da  zapošljavaju  i   socijalnog   okruženja   koje   ohrabruje   ljude   radno-­‐aktivne   dobi   da   traže   zaposlenje.   Vlade   istovremeno   trebaju   osigurati   dovoljno   sredstava   za   ulaganje   u   obrazovanje,   da   bi   se   dobila   kvalificirana  i  produktivna  radna  snaga,koja  će  biti  na  raspolaganju  kada  se  poveća  potražnja   privatnog  sektora.   Problemi   koji   potiču   od   takvih   demografskih   kretanja   su   otežani   time   što   SEE6   zemlje   stoje   dosta  loše  u  privlačenju  migranata.  Umjesto  toga,  SEE6  zemlje  su  jedne  od  najvećih  evropskih   izvoznika   ljudi.   Ekvivalent   četvrtine   sadašnjeg   stanovništva   (25,44   procenta   u   2013.)   SEE6   zemalja   trenutno   živi   van   svoje   domovine.   Tokom   1990tih   udio   emigranata   iz   SEE6   zemalja   je   odgovarao   polovini   današnjeg   broja.   Tokom   posljednje   dvije   decencije   došlo   je   do   velike   emigracije  iz  SEE6  zemalja  i  trenutno  ugrubo  4,9  miliona  ljudi  koji  potiču  iz  SEE6  su  migranti  u   drugim   zemljama.   Do   mjere   do   koje   se   SEE6   ekonomije   budu   razvijale   u   pravcu   inovacija   i   naprednih  tehnologija,  nedostatak  vještina  može  predstavljati  ograničenja  za  ekonomski  rast   ove   regije.   Stvaranje   poticaja   za   vraćanje   kvalificiranih   pojedinaca   nazad,   može   vrlo   skoro   postati  prioritet  za  SEE6  ekonomije.       20 Svjetska  banka  2014.  Redovni  ekonomski  izvještaj  No.  5  Specijalna  tema:  “Prvi  uvid  u  prosperitet  za  sve”.  Svjetska  banka   Washington,  DC       III.  U  središtu  pažnje   U  središtu  pažnje  1:  (Ne)zaposlenost  mladih  na   zapadnom  Balkanu   Zaposlenost  mladih  je  bitna     SEE6   zemlje   imaju   jedan   od   najviših   nivoa   Slika  S1.1  Stopa  nezaposlenosti  mladih,  2012.                       Slika  S1.2  Promjena  stope  nezaposlenosti,  2008  -­‐   nezaposlenosti   mladih   u   Evropi.   Stope   12.g.   nezaposlenosti   mladih   su   bile   posebno   teško   man Ger Austr y ia pogođene   krizom.   S   49,2   procenta   prosječna   lands Nether Denmar k Finlan embourg Lux echdRepub nezaposlenost   mladih   u   SEE6   zemljama   je   Cz lic Belgium venia Slo Estonia skoro   dvostruko   veća   nego   u   EU11   zemljama   United Kingdom Albani Romania a eden Sw (27,1   procenat)   i   EU1721   zemljama   (25,3   y France r t Lithuania n u Poland o Cypr us procenta)22.   Od   osam   evropskih   zemalja   sa   C Hungar Bulgar y ia Latvia Ireland stopama   nezaposlenosti   mladih   od   preko   40   Slo Por vakia Italy tugal Montenegro procenata,  pet  se  nalazi  u  jugoistočnoj  Evropi,   Croatia Serbia Spain FYR Macedonia pri   čemu   je   samo   Albanija   izvan   te   grupe   Koso v Greece Bosnia and ego o Herz vina (Slika   S1.1).   Pojedinačno   najlošija   –   Bosna   i   0 , mladih Stopa nezaposlenosti 40 60 (procenat 2012.) Hercegovina   –   ima   stopu   nezaposlenoti   mladih   od   62,8   procenata.   Nezaposlenost   Nezaposlenost  mladih  je  od  krize  rasla  brže  od  nezaposlenosti  odraslih 2008-­‐12  (procentni  poeni) Promjena  stope  nezaposlenosti mladih   je   tokom   svjetske   finansijske   krize   12 takođe   brže   rasla   u   SEE   nego   u   drugim   Nezaposlenost  odraslih 10 zemljama,   iako   je   to   bilo   vođeno   nekolicinom   Nezaposlenost  m ladih 8 velikih  zemalja.  Između  2008.  i  2012.  ukupna   stopa  nezaposlenosti  u  EU  je  porasla  za  oko  4   6 procentna   poena   u   odnosu   na   nivoe   prije   4 krize,   a   u   SEE6   za   5   procentnih   poena.   Stope   2 nezaposlenosti   mladih   su   porasle   dvostruko   0 brže    (Slika  S1.2).     EU-­‐1 7 EU-­‐1 1 SEE-­‐6 * *  Isključuje  K osovo  zbog  neraspoloživosti  podataka Borba   protiv   nezaposlenosti   mladih   je     možda   najhitniji   prioritet   u   SEE.   Ne   samo   Izvor:  ILO;  Kalkulacije  osoblja  Svjetske  banke.                                                   Izvor:  ILO;  Kalkulacije  osoblja  Svjetske  banke.   da   nakon   krize   neazposlenost   mladih   brže   Napomena:  *Isključuje  Kosovo  zbog  neraspoloživosti                       raste   i   dostiže   više   nivoe   u   poređenju   s   odraslim,   21  EU17  zemlje  se  sastoje  od  EU15  plus  Kipar  i  Malta.  To   su:    Austrija,  Belgija,  Kipar,  Danska,  Finska,  Francuska,   Njemačka,  Grčka,  Irska,  Italija,  Malta,  Nizozemska,   Portugal,  Španija,  Švedska  i  Ujedinjeno  Kraljevstvo.     22 Podaci  su  iz  2012.  ukoliko  nije  drugačije  navedeno,  u     svrhu  uporedivosti.   37     već  njena  trajnost  nameće  jedinstven  rizik  od   mladih   radnika   u   kasnijem   životu,   značajno   nastanka   „izgubljene   generacije“   radnika   sa   smanjujući   potencijal   za   budući   ekonomski   slabim   izgledima   za   zapošljavanje   i   rast.  Pokazalo  se  da  je  velika  nezaposlenost  u   ekonomskim   potencijalom.   Nadalje,   postoje   i   vezi   s   većom   nejednakošću   prihoda   (Morsy,   strukturalne   razlike   u   odnosu   na   2012.)   kao   i   sa   većom   učestalošću   nezaposlenost   odraslih,   tako   da   i   politike   nezadovoljstva,   problema   s   mentalnim   prema  mladima  trebaju  biti  različite.  Postoje  i   zdravljem   i   kriminalom   (Bell   and   druge   razlike   u   nezaposlenosti   mladih   između   Blanchflower,  2009.).   SEE6   i   EU11.   Sadašnja   generacija   mladih   je   prva   koja   je   u   potpunosti   obrazovana   u   post-­‐ Konačno,   u   kontekstu   rapidno   starećeg   tranzicijskom   periodu,   tako   da   oni   dolaze   na   stanovništva   u   cijeloj   Evropi,   velika   tržište   rada   s   drugačijim   mentalnim   sklopom   i   nezaposlenost  mladih  predstavlja  značajan   vještinama   od   njihovih   roditelja.   Neuspjeh   u   demografski   i   fiskalni   izazov   za   integraciji  te  generacije  u  tržište  rada,  znači  da   srednjoročni   i   dugoročni   period.   Projicira   zemlje   mogu   propustiti   korištenje   se  da  će  se  u  SEE  zemljama  do  2030.  značajno   najproduktivnije  generacije  do  sada.     povećati   udio   ljudi   starosti   65   i   više   godine   u   radno   aktivnom   stanovništvu.   Omjer   Slika   S1.3:   Broj   starih   na   10   stanovnika   radno-­‐   zavisnosti   starih   (broj   starih   u   poređenju   s   aktivne  dobi     brojem  ljudi  radno-­‐aktivne  dobi)     4.0 3.5 u  2010.  je  u  SEE6  zemljama  prosječno  bio  1,8   3.0 ljudi   preko   65   godina   na   svakih   10   stanovnika   2.5 radno-­‐aktivne   dobi23.   Do   2030.   će   biti   3   stara   2.0 čovjeka  na  svakih  10  radno  aktivne  dobi.  Neke   1.5 zemlje   se   suočavaju   s   naročitim   poteškoćama   1.0 (Slika   S1.3).   Projicira   se   da   će   Bosna   i   0.5 Hercegovina   i   Srbija   imati   posebno   visok   0.0 omjer  zavisnosti  starih  s  3,6  starih  ljudi  na  10   ALB BIH MKD MNE SRB SEE6 stanovnika   radno   aktivne   dobi.   SEE6   zemlje   2010 2030 si,stoga,  ne  mogu  priuštiti  da  ne  uključe  mlade     u   tržište   rada.   To   čini   smanjenje   velike   Izvor:   Osoblje   Svjetske   banke   na   osnovu   Populacionih   nezaposlenosti   mladih   hitnim   prioritetom   podataka  UN-­‐a   politike,   kako   u   smislu:   (i)   sprječavanja   Pored   toga,   trajnost   visokih   stopa   drastičnog   smanjenja   ponude   radne   snage,   nezaposlenosti   nameće   rizik   po   dugoročni   tako   i   (ii)   pokrivanja   fisklanih   troškova   ekonomski   rast   i   prijeti   povećanju   penzija   i   zdravstvene   zaštite   (dugoročna   nejednakosti   i   socijalnih   tenzija.   Empirijska   nezaposlenost   uzrokuje   značajne   fisklane   istraživanja   ukazuju   da   produžena   odlive   u   smislu   izgubljenih   budućih   poreskih   nezaposlenost   u   na   početku   karijere   može   prihoda).     trajno   smanjiti   buduću   zaradu   i   mogućnosti   zapošljavanja   i   odgoditi   ili   onemogućiti   sticanje   vrijednih   vještina   uz   rad   (ILO,   2012).   Ovi   „zastrašujući   efekti“   se   mogu   pretočiti   u   manju   produktivnost   i   ljudski   kapital   tih   Isključujući  Kosovo.  Na  osnovu  Populacijskih  podataka   23 Ujedinjenih  nacija.   38     Ekonomski   rast   je   neophodan   za   drugih   EU   zemalja   od   2000.   je   bila   znatno   smanjenje  nezaposlenosti  mladih...   manja   od   te   (pogledati   Izazov   srednjoročnog   približavanja  u  ovom  izvještaju).         Nezaposlenost   mladih   je   osjetljivijana   ekonomski   rast   od   zaposlenosti   odraslih.   …  a  bitne  su  i  vještine,  obrazovanje  i   Odnos   između   godišnje   promjene   politike  tržišta  rada     nezaposlenosti  mladih  i  odraslih  u  odnosu  na   rast   BDP-­‐a   za   sve   evropske   zemlje   za   koje   su     raspoloživi   podaci   za   period   1980   -­‐   2012.   Oko   polovine   varijacije   nezaposlenosti   potvrđuje   stav   da   je   nezaposlenost   mladih   mladih  u  Evropi  u  periodu  2007  -­‐  2012.  se   „superciklična“  (pogledati  npr.  Ryan  2001.),  sa   može   objasniti   smanjenjem   BDP-­‐a,   dok   se   snažnijom   reakcijom   i   na   pozitivne   i   na   ostatak   pripisuje   različitim   politikama.   negativne   ekonomske   šokove,   nego   nego   što   Politike   koje   su,   čini   se,   pomogle   smanjenju   je  to  slučaj  kod  odraslih  (Slika  S1.4).  U  Evropi   nezaposlenosti   mladih   tokom   krize   je   stopa   nezaposlenosti   mladih   unutar   obuhvatajau:  (i)  promjene  fokusa  obrazovnog   standardne  devijacije  za  zemlju,  skoro  tri  puta   sistema   na   prirodne   nakuke,   tehnologiju,   veća   od   stope   nezaposlenosti   odraslih   (3,5   tehničke   nauke   i   matematiku;   (ii)   olakšanje   procentna   poena   u   odnosu   na   1,4   procentna   veza   između   firmi   privatnog   sektora   i   poena).     obrazovnih   institucija;   i   (iii)   uključivanje   Pozitivne   stope   rasta   su   bitnije   za   Slika   S1.4:   Godišnja   promjena   stopa   nezaposlenosti   nezaposlenost   mladih   u   SEE6   zemljama   mladih  i  odraslih  u  odnosu  na  rast  BDP-­‐a   nego   u   ostalim   evropskim   zemljama.   U   15 SEE6   zemljama,   svaki   dodatni   procenti   poen   Nezaposlenost  mladih   Nezaposlenost  o draslij 10 ekonomskog   rasta,   smanjuje   nezaposlenost   mladih   za   0,85   procentnih   poena,   u   poređenju   e t a r 5 t s   0,29   procentnih   poena   za   nezaposlenost   n e m y o -­‐15 -­‐10 -­‐5 0 0 5 10 1 l p odraslih.   U   EU11   zemljama,   svaki   dodatni   m e n u -­‐5 5 n i procentni   poen   ekonomskog   rasta   smanjuje   e g n a h -­‐10 C nezaposlenost   za   0,64   procentna   poena   kod   -­‐15 mladih  i  0,27  procentnih  poena  kod  odraslih.     -­‐20 Rast  BDP-­‐a Smanjivanje   velikih   razlika   u     nezaposlenosti  mladih  između  SEE6  i  EU17   zemalja   će   biti   izazov.   Smanjivanje   te   razlike   Izvor:  WDI  i  ILO   za   pola   (na   osnovu   prosjeka   za   postojeći   privatnih   firmi   u   izradu   nastavnog   programa   uzorak,  17,4,  odnosno  52,9  procenata)  u  roku   stručnih   škola.   Rezultati   naglašavaju   od  15  godina  će  zahtijevati  godišnju  razliku  u   centralnu   ulogu   interakcije   između   stopi  rasta  BDP-­‐a  od  oko  4,4  procentna  poena   obrazovnih   institucija   i   privatnog   sektora   u   u  prosjeku  za  SEE6  zemlje,  u  odnosu  na  EU17   svrhu   prilagođavanja   vještina   mladih   ekonomije.   Razlika   u   rastu   između   SEE6   i   potrebama  tržišta  rada.  Zemlje  mogu  koristiti       međusobna  iskutva  o  tome  koji  tipovi  politika   obrazovanu   radnu   snagu   kao   glavno   tržišta   rada   i   obrazovanja   daju   efekte   u   borbi   ograničenja   za   poslovanje“   –   bi   mogle   koristiti   protiv   nezaposlenosti   mladih.   SEE6   zemlje   –   iskustva  ostatka  Evrope  na  poboljšanju  ishoda   gdje   Anketa   preduzeća   otkriva   da   u   prosjeku   tržišta  rada.   13   procenata   firmi   identificira   „neadkevatno       40     U  središtu  pažnje  2:   većih  kamatnih  stopa  za  nove  zajmove.  To  čini   zaduživanje   manje   priuštivim   za   poslovni   Nenaplativi  zajmovi  u   sektor   i   domaćinstva.   Visoki   nivoi   NPL-­‐ova   ugrožavaju   ekonomski   rast   jer   čine   SEE6:  Efekti,  prepreke   zajmodavce   prekomjerno   opreznima.   U   situaciji  gdje  brojne  banke  imaju  povećan  nivo   za  njihovo  rješavanje  i   NPL-­‐ova,     može   se   javiti   sistemski   strah   od   nesolventnosti   i   nelikvidnosti   bankraskog   reforme24   sistema.   Taj   je   rizik   naročito   prisutan   u   malim   ekonomijama   s   koncentriranim   bankarskim   Banke   u   SEE6   zemljama   imaju   jedan   od   sistemom.   najviših   nivoa   nenaplativnih   zajmova   Bez   obzira   na   značajne   napore   (pogledati   (NPL-­‐ovi)   u   svijetu.   Prosječan   omjer   NPL-­‐ Tabelu   S2.1),   prepreke   za   smanjenje   ova,   u   odnosu   na   ukupne   zajmove   u   regiji,   je   visokog   nivoa   NPL-­‐ova   su   u   regiji   značajne.   16   procenata.   Poređenje   nivoa   NPL-­‐ova   u   Te   prepreke   uključuju:   (i)   nespremnost   SEE6   zemljama   s   nekim   ekonomijama   u   banaka   da   priznaju   „konačni   status“   gubitaka   problemima  i  nekim  stabilnijim  ekonomijama   po   lošim   zajmovima,   zbog   negativnog   uticaja   je  dat  na  Slici  S2.1  ispod.   na   njihov   kapital;   (ii)   mnoge   matične   strane     banke   trebaju   ojačati   svoje   bilanse   na   nivou   Slika  S2.1:  Nenaplativi  zajmovi  banaka     grupe,  te  stoga  ne  vrše  pritisak  na  podružnice   Greece da   priznaju   gubitke   i   krenu   dalje;   (iii)   Ireland regulatorna   popustljivost   nekih   nadzronih   Albania organa   je   doprinijela   lošem   pristupu   Serbia Slovenia upravljanju   kapitalom;   (iv)   restrukturiranje   Montenegro zahtijeva   saradnju   kreditora,   što   se   rijetko   SEE6 prakticira   na   tržištima   gdje   je   konkurencija   za   Italy Bosnia  and  Herzegovina davanje   kredita   godinama   bila   jaka,   dovodeći   Macedonia,  FYR do   krize;   (v)   neadekvatan   zakonski   okvir,   Portugal Kosovo kako   za   dobrovoljne   aktivnosti   rješavanja   Spain NPL-­‐ova   (što   bi   trebao   biti   način   rješavanja   Germany većine   njih),   tako   i   za   prisilne   aktivnosti   United  States rješavanja   NPL-­‐ova   (u   slučajevima   gdje   nema   0 5 10 15 20 25 30 35   saradnje).     Izvor:  MMF  i  nacionalni  organi.     Efektivno   rješavanje   NPL-­‐ova     je   bitno   jer   Uloga   supervizora   banka   u   stvaranju   njihov  velik  obim  može  povući  prema  dole   poticaja  za  banke  da  smanje  svoje  NPL-­‐ove   cjelokupan   ekonomski   rast.   NPL-­‐ovi   koji   se   bi   takođe   trebala   biti   naglašena   i   ojačana,   ne  iščiste  iz  bankarskog  sistema  vežu  oskudne   da   bi   se   izbjegli   prolongirani   periodi   finansijske   resurse   u   neprofitabilne   sektore.   neadekvatnog   davanja   zajmova,   s   Kad   banke   ostvaruju   gubitke   i   trebaju   posljedičnim   slabim   ekonomskim   rastom.   rezervacije   za   NPL-­‐ove,   njihov   kapital   i   Centralne   banke   poboljšavaju   svoju   kapacitet   za   kreditiranje   kreditno   sposobnih   pripravnost   za   krizu,   ali   slabosti   ostaju   u   klijenata   je   smanjen.   Odgođena   naplata   NPL-­‐ brojnim   oblastima,   uključujući   makro-­‐ ova    ugrožava  likvidnost  banke,  što  dovodi  do   prudencijalni   monitoring   i   kreiranje   politike,   većih   troškova   finansiranja   i   indirektno   do   aranžmane   hitnog   pozajmljivanja,   razmjenu   informacija   među   akterima   u   mreži   finansijske   sigurnnosti,   osiguranje   depozita   i   24 Ovo  poglavlje  je  zasnovano  na:  Svjetska  banka  2014.   Krhka  stabilnost,  Izgled  financijskog  sektora  zapadnog   okvire   za   rješavanje   problema   banaka.   Balkana  No.  3  (objavljivanje  predstoji).   Supervizori   bi   od   banaka   trebali   zahtijevati:   41     (i)   strogo   pridržavanje   regulatornih   izuzimanja   založene   pokretne   standarda   o   klasifikaciji   i   rezervaciji;   (ii)   imovine   zbog   taktike   izbjegavanja   od   pribavljanje   realne   procjene   kolaterala;   (iii)   strane  zajmoprimaca.   pribavljanje   svježeg   kapitala   od   dinoničara,   ako   su   nedovoljno   kapitalizirane;   i   (iv)   • Nedostaci   u   zakonskom   okviru   za   odgovarajuće   stimuliranje   banka   da   dobrovoljno,   van-­‐sudsko   eliminiraju   postojeće   problematične   zajmove   restrukturiranje   i   poreski   tretman,   u  razumnom  roku.   što   onemogućava   rješavanje   NPL-­‐ova.     Česti   problemi   su:   (i)   otpis   loših   dugova  se  ne  tretira  kao  trošak  kojeg   Zakonske   prepreke   za   naplatu   i   zajmodavac   može   odbiti   od   poreza;   rješavaanje  NPL-­‐ova  na  zapadnom  Balkanu   (ii)  prodaja  (dobrih  ili  loših)  zajmova   trebaju   biti   riješene.   Te   zakonske   prepreke   (ponekad   specijalnim   agencijama   za   uključuju:     naplatu  ili  faktoring)  podliježe  PDV-­‐u   ili   porezu   na   transfer   u   punoj   • Slabosti  u  procesu  naplate  kolaterale.   vrijednosti   neotplaćenog   zajma;   (iii)   Primjeri   čestih   problema   su:   (i)   oprost   duga   ili   druga   tehnika   proces   naplate   putem   suda   se   može   restrukturiranja   predstavljaju   razvući  na  mjesece,  čak  i  godine  zbog   oporezivu   transakciju;   (iv)   poteškoća   u   provođenju   sudskog   nemogućnost   smanjenja   gubitka   postupka;   (ii)   van-­‐sudska   naplata   prilikom   otkupa   duga,   ako   postoji   koja   se   bespotrebno   razvlači   zbog   razlika   izmeđz   nominalne   vrijednosti   zahtjeva   za   višestrukim   aukcijama   duga   i   „kapitalne“   vrijednosti   (ponekad   pod   netransparetnim   dobijenih   dionica;   (v)   nemogućnost   uslovima)   po   propisanim   sniženim   prenošenja   gubitaka   u   kontekstu   iznosima   na   osnovu   procijenjene   spajanja   ili   preuzimanja vrijednosti;   (iii)   odgađanje     Table  S2.1:  Pregled  programa  i  reformi  u  okviru  Načina  rješavanja  NPL-­‐ova  na  zapadnom  Balkanu       BJR   Albanija     BiH   Kosovo   Crna  Gora   Srbija     Vrsta  reformske  inicijative   Makedonija   Mapiranje  zajmoprimaca  i  planovi               oporavka         Pregled  kvaliteta  aktive  banaka                           Jača  supervizija                 Kolektivni  pristup                 restrukturiranju  duga       Reforma  stečajnog/  pravosudnog                   okvira         Reforma  okvira  za  dobrovoljno                     restrukturiranje  duga     Pojednostavljenje  poreske                   problematike       Pojednostavljenje  propisa  o                       naplati  kolaterale       Unaprjeđenje  zakonskog  okvira  za                     skupnu  prodaju  NPL-­‐ova   Svjetksa   Svjetska   Svjetska   Glavni  pružatelj  tehničke  pomoći   MMF       banka   banka     banka     42     Aneks:  Ključni  indikatori       Slika  AI.  1:  Realni  BDP:  Promjena  procenta  od  vrhunca  prije  krize       Procenat  promjene,  2008 -­‐13 Indeks  realnog      BDP-­‐a(2002=100) 170 ALB ALB BIH 160 KOS KOS 150 MKD MNE 140 MNE 130 MKD SRB 120 BIH SEE6 110 EU11 SRB 100 EU15 -­‐5 0 5 10 15 20 20 02 20 03 20 04 20 05 20 06 20 07 20 08 20 09 20 10 20 11 20 12 20 13   Izvor:Kalkulacije  osoblja  Svjetske  banke.   Napomena:  2013  predstavlja  procjene  osoblja  Svjetske  banke.         Slika  AI.  2:  Projekcije  rasta  realnog  BDP-­‐a,  2014.       Izvor:  Projekcije  osoblja  Svjetske  banke.   Napomena:  2013.  predstavlja  procjene  osoblja  Svjetske  banke,  a  2014.  projekcije  osoblja  Svjetske  banke.           43         Slika  AI.  3:  Stopa  nezaposlenosti     Kraj 2013.g.,  procenat  radne  snage Procenat  radne  snage 40 ALB MKD BIH 35 KOS KOS 30 MKD BIH MNE 25 SRB SRB 20 MNE SEE5  (ex.  KOS) 15 EU11 ALB 10 EU15 0 5 1 15 20 25 30 35 20 06 20 07 20 08 20 09 20 10 20 11 20 12 20 13 0   Izvor:  Kalkulacije  osoblja  Svjetske  banke.   Napomena:  Kosovo  za  2012.       Slika  AI.  4:  Fiskalni  bilans     Procijenjeni  fiskalni  d eficit   u  2013.g.,   procenat    B DP-­‐a Procenat  BDP-­‐a 7.5 ALB SR B BIH 5.0 ALB KOS 2.5 MKD KOS 0.0 MNE MKD SRB -­‐2.5 MNE -­‐5.0 SEE6 BIH -­‐ EU11 7.5 0 1 2 3 4 5 6 7 20 02 20 03 20 04 20 05 20 06 20 07 20 08 20 09 20 10 20 11 20 12 20 13   Izvor:  Kalkulacije  osoblja  Svjetske  banke.   Napomena:  2013.  predstavlja  procjene  osoblja  Svjetske  banke.                 44     Slika  AI.  5:  Javni  dug       Procijenjeni  javni  dug  i  garancije  u  2013.g., Procenat  BDP-­‐a Procenat  BDP-­‐a 80 AL ALB 70 B BIH 60 MNE KOS 50 SRB MKD 40 BIH MNE 30 20 MKD SRB 10 KOS 0 SEE6 0 10 2 30 40 50 60 7 80 20 03 20 04 20 05 20 06 20 07 20 08 20 09 20 1 20 11 20 1 20 13 0 2 0 0   Izvor:  Kalkulacije  osoblja  Svjetske  banke.   Napomena:  2013.  predstavlja  procjene  osoblja  Svjetske  banke.           Slika  AI.  6:  Rast  izvoza       Izvor:  Kalkulacije  osoblja  Svjetske  banke.           45     Slika  AI.  7:  Rast  uvoza                                       Izvor:  Kalkulacije  osoblja  Svjetske  banke.           Slika  AI.  8:  Bilans  tekućeg  računa         Procijenjeni  bilans  tekućeg  računa  u  2013.g. Procenat  BDP-­‐a Procenat  BDP-­‐a 20 AL MKD B 1 BIH 0 0 BIH KOS -­‐10 KO MKD -­‐20 S MNE SRB -­‐30 SR -­‐ AL B 40 B -­‐50 MN -­‐ E SEE6 60 -­‐20 -­‐15 -­‐10 -­‐ 0 20 02 20 0 3 20 0 4 20 0 5 20 06 20 0 7 20 0 8 20 0 9 20 10 20 1 1 20 1 2 20 1 3 5   Izvor:  Kalkulacije  osoblja  Svjetske  banke.   Napomena:  2013.  predstavlja  procjene  osoblja  Svjetske  banke.           46       Slika  AI.  9:  Rast  depozita  i  privatnih  kredita           Izvor:  Kalkulacije  osoblja  Svjetske  banke.           Slika  AI.  10:  Nenaplativi  zajmovi           Izvor:  Centralne  banke.               47     Slika  AI.  11:  Lakoća  poslovanja           Izvor:  Doing  Business.     48