Page 1 Ovaj i zvještaj je pripremljen na osnovu nalaza dija gnostikog pregleda sprovedenog u Crnoj Gori od strane tima Svjetske banke u novembru 2006. godine. Tim je vodio Erik van der Plaats (Svjetska banka, Brisel), a u timu su bili David Nagy (Svjetska banka, Vašington) i Aleksandar Crnomarkovi (Svjetska banka , Beograd), i tim konsultanata ukljuujui Gerhard Grabner, Gerald Kogler, Eddie Hodgson, Patrick Corrigan i G -dina Edward McEntee. Pregled je obavljen kroz uesniki proces raznih zainteresoanih strana i vo en od strane nadlenih vlasti zemlje. IZVJEŠTAJ O POŠTOVANJU STANDARDA I PROPISA (ROSC-REPORT ON THE OBSERVANCE OF STANDARDS AND CODES) Republika Crna Gora RAUNOVODSTVO I REVIZIJA Maj 2007 Sadraj Kratak pregled I. Uvod II. Instituticionalni okvir A. Zakonski okvir B. Raunovodstven a i revizorska profesija C. Profesionalna edukacija i obuka D. Postavljanje raunovodstvenih i revizosrkih standarda E. Sprovo enje raunovodstvenih i revizorskih standarda III. Raunovodstveni standardi u praksi A. Finansijsko izvještavanje MSP-a B. Finansijsko izvještavanje kotiranih kompanija u relanom sektoru C. Finansijsko izvještavanje finansijskog sektora IV. Revizorski standardi u praksi V. Sagledavanje kvaliteta finansijskog izvještavanja VI. Preporuke za politiku KRATAK PREGLED Ovaj izvještaj d aje ocjenu raunovodstvenih, finansijskog izvještavanja i revizorskih potreba i praksi unutar privrednog i finansijskog sektora u Crnoj Gori. Izvještaj koristi Me unarodne standarde finansijskog izvještavanja (MSFI), Me unar odne standarde revizije (MSR) i relevantne djelove pravne tekovine Evropske unije (tako e poznate kao a cquis communautaire ), kao referentne kriterijume. Regulatorni i institucionalni okvir Tokom tranzicije na trišnu ekonomiju, Republika Crna Gora je uspješno uspostavila mnogo vanih elemenata institucionalnog i zakonskog okvira finansijskog izvještavanja. Me utim, ova ocjena pokazuje da Crna Gora treba da preduzme dalje korake u postizanju svog cilja – ispravnog okvira finansijskog izvještavanja skrojenog potrebama crnogorske ekonomije i u skladu sa acquis communautaire Evropske unije, me unarodnim standardima i najboljom praksom. Vlada Republike Crne Gore je potpuno odluna da preduzme neophodne korake za dalje poboljšanje i uskla ivanje okvira finansijskog izvještavanja sa acquis communautaire . Novi Zakon o raunovodstvu i reviziji usvojen 2005. godine je odraz ove elje za kontinuiranim poboljšanjem; me utim, regulatorni okvir još uvijek nije zaokruen i nije u potpunosti usaglašen 42458 Page 2 Crna Gora – Izvještaj o poštovanju standarda i propMSR u raunovodstvu i reviziji (ROSC) Kratak prikaz – Strana ii sa acquis -om. Ovaj okvir nije uvijek dosljedan, a ogranieni ljudski resursi doprinose institucionalnim slabostima u nekim oblastima. Ovo se posebno odnosi na odlaganje odluke vlade o tijelu kojem e vlada povjeriti regulatornu nadlenost, ukljuujui i usvajanje MSFI (Me unardonih standarda finansijskog izvještavanja) i MSR (Me unarodne standarde revizije), a koje je dovelo do regulatornog vakuma i nepostojanja jasnoe i pravne sigurnosti za kompanije, raunovo e i revizore. Zahtjevi za me unarodno finansijsko izvještavanje i reviziju su nedavno postali sloeniji i rigorozniji, a i acquis je znaajno evoluirao u posljednjih nekoliko godina. U takvom dinaminom me unarodnom regulatornom okruenju, nacionalni zahtjevi za finansijsko izvještavanje mogu lako postati neuskla eni sa acquis - om. Sljedeim pitanjima se mora posvjetiti posebna panja: priprema izvještaja o upravljanju, polugodišnjeg izvještavanja za kotirane kompanije, elektronsko publikovanje finansijskih izvještaja, odobravanje i registrovanje društava za reviziju, i priprema konsolidovanih raun a. Postojei zahtjevi za korišenje MSA/MSFI od strane pravnih lica bez obzira na njihovu veliinu nije pogodno za mala i srednja preduzea (MSP) i stvara nepotreban prit isak na nedovoljne institucionalne i profesionalne raunovodstvene resurse. MSFI ok vir za finansijsko izvještavanje razvijen je za opšte finansijske iskaze kotiranih kompanija i sadri izvesno sloenije raunovodstveno tretiranje i detaljne zahtjeve za objelodanjivanje. Troškovi primjene cjelokupnog MSFI nisu vaniji od koristi za MSP. Štaviše, u uslovima ogranienih profesionalnih resursa, odgovarajua primjena MSFI od strane malih i srednjih preduzea postaje regulatorna fikcija umjesto dobro uspostavljena, zdrava praksa finansijskog izvještavanja. Preporuka je da se obim primjene MSFI preispita sa ciljem definMSRnja proporcionalnog okvira finansijskog izvještavanja povezanog sa obraunom poreza i uzimanjem u obzir novog nacrta MSFI za finansijsko izvještavanje malih i srednjih preduzea. Okvir za finansijsko izvještavanje koji se primj enjuje u Crnog Gori omoguava, u principu, izvesno ogranienje obaveze pripreme i objelodanjivanja za mala i srednja preduzea zahtjevanjem gotovinske realizacije (cash-based accounting) za kompanije koje imaju prihode u iznosu manjem od 500.000 eura i kor išenje MSFI zasnovanih standardnih formi izvještavanja koje je u vidu smjernica izdao Institut raunovo a i revizora Crne Gore (IRRCG) na osnovu prethodnog zakona o raunovodstvu i reviziji iz 2002. godine. Me utim, gotovinska realizacija je neuskla ena s a MSFI okvirom i standardima, koji zahtjeva izvještavanje po fakturisanoj realizaciji (accruals- based accounting). Pored toga, Raunovodstvene direktive Evropske unije (EU Accounting Directives) omoguuju mnogo šire izuzetke u objelodanjivanju i publikovan ju. Regulatorni okvir za finansijsko izvještavanje MSP-a treba biti preispitan uzimanjem u obzir optimalne upotrebe moguih izuzetaka za pripremu i objelodanjivanje finansijskih iskaza koji su mogui po acquis-u. Budue proširenje obima neophodne primjene MSFI treba biti pojaano simultanom izgradnjom institucionalnog i profesionalnog kapaciteta kako bi se osiguralo i odralo pouzdano, visokokvalitetno finansijsko izvještavanje. Postoji potreba da se dalje ojaa institucionalni i profesionalni kapacitet i da se uklone nepotrebni zahtjevi prema postojeem kapacitetu. Kapacitet kontrolora, licenciranih revizora i ovlašenih raunovo a koji su dobro upoznati sa MSFI je nedovoljno za adekvatno sprovo enje zakonskih obaveza finansijskog izvještavanja, uz mogu i izuzetak bankarskog sektora. Novi Zakon o raunovodstvu i reviziji (2005.) uveo je kvalifikaciju Sertifikovani raunovo a pored nieg nivoa kvalifikacije Ovlašenog profesionalnog raunovo e. Me utim, malo raunovo a je steklo ovu višu kvalifikaciju za ovo kratko vrijeme od 2005. godine. Štaviše, Zakon je izbalansirao ponudu i regulatornu potranju za revizijom znaajnim poveanjem kriterijuma izuzetaka za zakonske revizije kombinovanog sa dozvoljavanjem inostranim kvalifikovanim revizora budu licencirani . Page 3 Crna Gora – Izvještaj o poštovanju standarda i propMSR u raunovodstvu i reviziji (ROSC) Kratak prikaz – Strana iii Me utim, uprkos ovim ispravnim odlukama politike, postojei kapacitet od 34 licencirana revizora je i dalje ogranien na oko 800 kompanija ija se revizija treba obaviti. Generalno, crnogorski obrazovni sistem po pitanju raunovo a i revizora je dobrog kvaliteta, što je pokazala me unarodna studija iz 2005. godine, ali bi njegovo jaanje bilo korisno. Oblasti koje teba poboljšati kako bi se obezbjedila ponuda visokokvalifikovanih raunovo a su: završetak dopunjenog raunovodstvenog nastavnog programa za Univerzitet Crne Gore; auriranje zastarelih prirunika o raunovodstvu (trenutno se koristi prevod me unarodnog raunovodstvenog prirunika); i razvoj adekvatno kontrol isa ne praktine obuke za raunovo e i revizore i sistema kontinuirane edukacije za zakonske revizore. Postoji nesigurnost u pogledu organizacije raunovodstvene i revizorske profesije u Crnoj Gori. Postoji hitna potreba da profesionalne organizacije do u do zajednikog dogovora kako bi osigurale regulatorna ovlašenja za zaokruivanje r egulatornog okvira i kako bi odigrale svoju ulogu u obuci i (kontinuiranoj) edukaciji raunovo a i revizora. Pitnja finansijskog izvještavanja u praksi Pregledom finansijskih iskaza identifikovana su izvesna sistematska raunovodstvena pitanja kojima s e mora posvetiti posebna panja u praksi. Pored nepostojanja detaljnog objelodanjivanja koje je obavezno po MSFI, pregledom su utvr ena brojna uobiajena pitanja priznavanja i mjerenja, poput valorizovnja sredstava (npr. nepostojanje testova umanjenja vrijednosti), nedovoljnog objelodanjivanja transakcija sa povezanim stranama (ukljuujui i one koje ukljuuju Dravu), nepravilnog prikazivanja poreza u godišnjim finansijskim izvještajima, i obraun doprinosa za penzijsko osiguranje. Finansijski izvještaji banaka koji su pregledani bili su generalno dobrog kvaliteta. Ovo se u velikoj mjeri moe prip isati intenzivnoj neposrednoj (on-site) i posrednoj (off-site) kontroli koju sprovodi Centralna banka Crne Gore i eventualnom uticaju inostranih banaka koje posjeduju lokalne banke. Kvalitet finansijskih izvještaja nekoliko crnogorskih banaka uporediv je sa finansijskim izvještajima banaka ekvivalentne veliine u Evropskoj uniji. Finansijska informacija koju je obezbjedila veina malih i srednjih preduzea (M SP) je loša i nije u skladu sa cjelim MSFI. Znaajan broj pregledanih finansijskih izvještaja MSP -a imao je aritmetike i greške u usaglašavanju rauna, kao i nepostojanje objelodanjivanja koje se zahtjeva po MSFI, poput izvještaja o novanim tokovima i na pomena uz finansijske iskaze. Ovi loši rezultati su dijelom odraz generalne nepodobnosti MSFI za MSP- a, ograniene sposobnosti pripreme finansijskih izvještaja po MSFI i nepostojanja zahtjeva za reviziju za mala i srednja preduzea. Sprovo enje zahtjeva za finansijsko izvještavanje za kotirane kompanije od strane Komisije za hartije od vrijednosti (KHOV) nije sistematino i KHOV nedostaju izv j esna ovlašenja. KHOV radi sa relativno malo zaposlenih i njena uloga u sprovo enju je oteana jer Zakon o hartij ama od vrijednosti ne obezje uje osnovu za sprovo enje raunovodstvenih standarda. KHOV ne moe namjetnuti novane kazne ili sankcije za neodgovarajue finansijsko izvještavanje. Iako je KHOV nedavno preduzela nekoliko konkretnih korektivnih mjera, pitanja kvalifikovanih revizorskih izvještaja ak i u A i B segmentu trišta hartija od vrijednosti nisu uvijek dosljedna. Ministarstvo finansija je nedavno uspostavi ilo radnu grupu koja e na uzorku pravnih lica procijeniti njihovu uskla enost sa Zakonom o raun ovodstvu i reviziji kotiranih kompanija. Ispravno finansijsko izvještavanje je kljuno za crnogorskog trište hartija od vrijednosti u osiguravanju da nedavni nagli rast cijena akcija bude i dalje utemeljen na postojeim faktorima realnog sektora. Kontrola Page 4 Crna Gora – Izvještaj o poštovanju standarda i propMSR u raunovodstvu i reviziji (ROSC) Kratak prikaz – Strana iv osiguranja još uvije ne postoji, što kao rezultat ima da kvalitet finansijskih izvještaja koje pripremaju osiguravajua društva generalno nije kvalitetan kao oni koje pripremaju banke. Javna dostupnost finansijskih izvještaja nije uobiajena praksa. Up rkos zakonskom zahtjevu za objavljivanje finansijskih izvještaja u Centralnom registru Privrednog suda, samo 60% od oko 14.000 kompanija dostavilo je svoje finansijske izvještaje za 2005. godinu do oktobra 2006. godine. Ovako mali procenat odraz je neposto janja sprovo enja, ogranienih sankcija i nepostojanja podsticaja na trišnu disciplinu. Naredni izazov za Crnu Goru bie da se pobrine da su revidirani pojedinani i konsolidovani finansijski izvještaji dostupni putem elektronskih sredstava u skladu sa acquis-om (First Company Law Directive). Funkcija revizije Funkcija revizije nije u potpunosti efikasna u Crnoj Gori. Umjesto dodavanja kredibiliteta objavljenim finansijskim izvještajima uvjeravanjem menadmenta da prilagodi finansijske izvještaje u sklad u sa nalazima revizije, opšte prihvaena praksa u Crnoj Gori je da revizori ublae, negiraju ili na neki drugi nain modifikuju svoje izvještaje revizije. Priblino 80% mišljenja revizije pokrivene uzorkom finansijskih izvještaja su modifikovani na neki na in (nasuprot 4% u razvijenim trišnim ekonomijama). Štaviše, ini se da su neki od kvalifikovanih mišljenja revizije zapravo bila nepovoljna mišljenja revizije na osnovu MSA. Revizori su moda podvrgnuti nepri mjerenom pritisku od strane menadmenta zbog opšteg nepostojanja funkcije odbora za reviziju u kompanijama od javnog interesa, nepostojanja zahtjeva za podnošenje izvještaja o razlozima za razrješavanje revizora kontrolnih vlasti i generalno pasivne uloge akcionara, pri emu svi potkopavaju efektivn o korporativno upravljanje. Ne postoji sistem za osiguravanje kvaliteta koji bi identifikovao i ispravio loš kvalitet revizije u praksi i omoguio poboljšanje tog kvaliteta na opštem nivou. Nepostojanje sistema za osiguravanje kvaliteta je naroito ozbil jan za reviziju subjekata/pravnih lica od javnog interesa 1 jer zakonska revizija trenutno predstavlja najvaniji mehanizam za sprovo enje ispravne pripreme finansijskih izvještaja po MSFI. Izvještaji revizije lokalnih revizorskih društava, lanica glavnih mrea me unarodnih revizorskih društava, su u nekim sluajevima bili manje korisni jer upuuju na nacionalne GAAP (Genrall y Accepted Accounting Principles - Opšte prihvaene raunovodstvene principe) nasuprot MSFI. Ovim se postavlja pitanje da li su finansijski izvještaji subjekata od javnog interesa zaista bili u potpunosti uskla eni sa MSFI. Ne postoji regulativa o odobrenju revizorskih društava. Acquis ukljuuje i zahtjeve o vlasništvu i upravljanju revizorskim društavima kako bi se poboljšao kvalitet , nezavisnost i objektivnost u sprovo enju revizija. Trenutno nepostojanje takvih prop isa u Crnoj Gori stvara potencijalne probleme nezavisnosti zbog javnog (dravnog) vlasništva nad revizorskim društvima i revidiranim kompanijama i mogunostima neprilino g uticaja u revizorskim društvima od strane menadera koji nisu licencirani revizori. Vlada Republike Crne Gore treba da osnuje multidiscipl inski Nacionalni upravljaki komitet (NUK) za raunovodstvo i reviziju koji bi davao preporuke kreatorima politike , regulatorima i ostalim zainteresovanim stranama za implementaciju preporuka Izvještaja o poštovanju standarda 1 U ovom izvještaju, subjekti/pravna lica od javnog interesa su ona u kojima opšta javnost ima interes zbog prirode njihovog posla, njihove veliine, broja zaposlenih ili brojnih zainteresovanih strana. Primjeri obuhva taju banke, osiguravajua društva, investicione fondove, penzione fondove, kotirane kompanije i velika preduzea, ukljuujui i velika preduzea u dravnom vlasništvu. Page 5 Crna Gora – Izvještaj o poštovanju standarda i propMSR u raunovodstvu i reviziji (ROSC) Kratak prikaz – Strana v i propisa u raunovodstvu i reviziji (A&A ROSC). Na osnovu pozitivnog iskustva drugih zemalja u regionu, preporuuje se da NUK pripremi detaljnu Strategiju zemlje i Akcioni plan (Country Strategy and Action Plan (CAP)) za dalje poboljšanje kvaliteta finansijskog izvještavanja u Crnoj Gori. Page 6 C r n a G o r a – I z v j e š t a j o p o š t o v a n j u s t a n d a r d a i p r o p M S R u r a u n o v o d s t v u i r e v i z i j i ( R O S C ) P a g e 6 R O S C P R E P O R U K E Z A R A U N O V O D S T V E N U I R E V I Z O R S K U P O L I T I K U Z A 2 0 0 7 . G O D I N U Z a k o n s k i o k v i r R a u n o v o d s t v e n i s t a n d a r d i R e v i z o r s k i s t a n d a r d i P r a e n j e i s p r o v o e n j e P r o f e s i j a i e t i k a E d u k a c i j a i o b u k a K R A T - K O R O N O U S R E D - N J E M R O K U D U G O - R O N O 3 U s a g l a s i t i o k v i r f i n a n s i j s k o g i z v j e š t a v a n j a s a a c q u i s - o m z a k l j u n a p i t a n j a i d e n t i f i k o v a n a u R O S C - u 4 O b a v i t i i s t r a i v a n j e r a d i i d e n t i f i k o v a n j a r a z l i k a i z m e u r e g u l a t o r n o g o k v i r a i a c q u i s - o m 5 D e f i n i s a t i p r o p o r c i o n a l n e z a h t j e v e z a f i n a n s i j s k o i z v j e š t a v a n j e z a M S P 6 P o b o l j š a t i o b j a v l j i v a n j e f i n a n s i j s k i h i z v j e š t a j a 1 P r e v e s t i i u s v o j i t i M S F I , M S A i E t i k i k o d e k s 2 U s p o s t a v i t i o d r i v a i n s t i t u c i o n a l n a r j e š e n j a z a k o n t i n u i r a n o u s v a j a n j e i o b j a v l j i v a n j e M S F I , M S A i E t i k o g k o d e k s a 7 P r e v e s t i i u s v o j i t i M S F I 8 P r e s i p i t a t i f i n a n s i j s k o i z v j e š t a v a n j e M S P - a s a o g r a n i e n o m o d g o v o r n o š u 9 I z d a v a n j e u p o z o r e n j a o r a u n o v o d s t v e n i m p i t a n j i m a h o r i z o n t a l n e p r i r o d e p o p u t v a l o r i z a c i j e s r e d s t a v a i u m a n j e n j a v r i j e d n o s t i , t r a n s a k c i j a s a p o v e z a n i m l i c i m a , o b j e l o d a n j i v a n j a i o b r a u n a v a n j a d o p r i n o s a z a p e n z i j e 1 0 P r e v e s t i i u s v o j i t i M S R i E t i k i k o d e k s 1 0 O j a a t i u l o g u K H O V u p o b o l j š a n j u f i n a n s i j s k o g i z v j e š t a v a n j a o d s t r a n e k o t i r a n i h k o m p a n i j a 1 1 U s p o s t a v i t i k o n t r o l u f i n a n s i j s k o g i z v j e š t a v a n j a o s i g u r a v a j u i h k o m p a n i j a , i n v e s t i c i o n i h i p e n z i o n i h f o n d o v a 1 2 U v e s t i s i s t e m e k s t e r n o g n a d y o r a k v a l i t e t a r e v i z o r a i r e v i z o r s k i h d r u š t a v a 1 3 U v e s t i d r a v n o n a d g l e d a n j e r e v i z o r a i r e v i z o r s k i h d r u š t a v a 1 4 R j e š i t i p o s t o j e u s i t u a c i j u s a i n s t i t u t i m a 1 7 R a z v i t i o p š t e p r i h v a e n u o b u k u z a s e r t i f i k o v a n e r a u n o v o e 1 8 R a z v i t i a d e k v a t n o k o n t r o l i s a n u p r a k t i n u o b u k u z a r a u n o v o e i r e v i z o r e i s i s t e m k o n t i n u i r a n e p r o f e s i o n a l n e e d u k a c i j e 1 7 A u r i r a t i u n i v e r z i t e t s k i n a s t a v n i p r o g r a m 1 6 P o v e a t i b r o j r e v i z o r a T a b e l a 1 : A & A R O S C P r e p o r u k e z a p o l i t i k u Page 7 Crna Gora – Izvještaj o poštovanju standarda i propMSR u raunovodstvu i reviziji (ROSC) 7 OSNOVNE SKRAENICE I AKRONIMI R&R Raunovodstvo i revizija CESR Committee of European Securities Regulators - Odbor evropskih regulatora hartija od vrijednosti CPE, CPD Continuous Professional Education, Development - Kontinuirana profesionalna edukacija, razvoj EDCOM Education Committee of IFAC - Obrazovni Odbor IFAC-a (sada IAESB) EEA European Economic Area - Evropska ekonomska oblast EU Evropska unija FDI Foreign Direct Investment - Strana direktna investicija FSAP Financial Sector Assessment Program - Program procjene finansijskog sektora BDP Bruto domai proizvod IRRCG Institut raunovo a i revizora Crne Gore IAASB International Auditing and Assurance Standards Board – Odbor za me unarodne standarde revizije i osiguranja IAESB International Accounting Education Standards Board – Odbor za me unarodne standarde raunovodstvene edukacije (bivši EDCOM) MRS Me unarodni raunovodstveni standardi IASB International Accounting Standards Board - Odbor za me unarodne raunovodstvene standarde IASC International Accounting Standards Comittee - Komitet za me unarodne raunovodstvene standarde IASCF International Accounting Standards Committee Foundation – Fondacija Komiteta za me unarodne raunovodstvene standarde IES International Education Standard – Me unarodni standard edukacije IFAC International Federation of Accountants – Me unarodna federacija raunovo a IFRIC International Financial Reporting Interpretations Committee – Komitet za interpretacije me unarodnog finansijskog izvještavanja MSFI Me unarodni standardi finansijskog izvještavanj a MMF Me unarodni monetarni fond IPSAS International Public Sector Accounting Standards – Me unarodni raunovodstveni standardi javnog sektora MSR Me unarodni standardi revizije Page 8 Crna Gora – Izvještaj o poštovanju standarda i propMSR u raunovodstvu i reviziji (ROSC) 8 NSA National Standards on Auditing – Nacionalni standardi revizije PIE Public Interest Entity – Javni subjekt POE Publicly-Owned Enterprise – Preduzee u javnom vlasništvu ROSC Reports on the Observance and Standards of Codes – Izvještaj o poštovanju standarda i propisa KHOV Komisija za hartije od vrijednosti SEEPAD South East Europe Partnership for Accountancy Development – Partnerstvo Jugoistone Evrope za razvoj raunovodstva SFRJ Socijalistika Federativna Republika Jugoslavija MSP Mala i srednja preduzea SMO Statement of Membership Obligation – Izjava o obavezama lanstva SOE Socially-Owned Enterprise – Preduzee u društvenom vlasništvu SAA Stabilization and Association Agreement – Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju SSS Strategija za smanjenje siromaštva (Poverty reduction Strategy) UN Ujedinjene nacije UNCTAD United Nations Conference on Trade and Development – Konferencija Ujedinjenih nacija o trgovini i razvoju UNSCR United Nations Security Council Resolution – Rezolucija Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija Page 9 Crna Gora – Izvještaj o poštovanju standarda i propMSR u raunovodstvu i reviziji (ROSC) 9 UVOD 1. Ova procjena raunovodstvenih i revizorskih praksi u Crnoj Gori dio je zajednike inicijative Svjetske banke i Me unarodnog monetarnog fonda (MMF) za pripremu Izvještaja o poštovanju standarda i propisa (ROSC). Procjena se fokusira na snagu i slabosti u raunovodstvu i reviziji koje uti u na kvalitet korporativnog finansijskog izvještavanja i podrazumijeva i obavezne zahtjeve i stvarnu praksu. Izvještaj koristi Me unarodne standarde finansijskog izvještavanja (MSFI) 2 i Me un arodne standarde revizije (MSA) 3 kao reference i ukazuje na me unarodno iskustvo i praksu u oblasti ra unovodstvenih i revizorskih propisa. 2. U svjetlu opredjelje nosti Crne Gore za uskla ivanje sa Evropskom unijom (EU), ovaj izvještaj poseb no ocjenjuje i implementaciju i sprovo enje relevantnih djelova acquis communautaire od strane Crne Gore. Vanost acquis communautaire za Crnu Goru je dvostruka. Prvo, on predstavlja visokokvalitetni model za regulisa nje finansijskog izvještavanja i revizije koji je primjenjiv na zemlje sa razliitim karakteristikama i razliitom pravn om tradicijom. Drugo, usvajanje acquis-a o finansijskom izvještavanju i reviziji bilo bi korisno za unaprije ivanje politikog pridruivanja i ekonomskih integracija Crne Gore sa EU. Me utim, potpuna uskla enost sa acquis bi trebalo da bude u fazama, a brzina promjena bi trebalo da uzme u obzir trenutne potrebe i kapacitete Republike Crne Gore. 3. ROSC preporuke bi trebalo da pomognu Vladi i institucijama Crne Gore u uvo enju, implementaciji i efektivnom sprovo enju relevantih dijelova acquis u okviru njihovih regulatornih domena. Ove preporuke bie od koristi i razvoju privatnog i finansijskog sektora; ovo je naroito vano za Crnu Goru gdje je u 2003. godini bilo samo 25% zaposlenih u privatnom sektoru. Unapr je ivanje finansijskog izvještavanja moe ubrzati ekonomski razvoj jer moe pomoi u prevazilaenju bitne prepreke razvoju Crne Gore: relativno visoki trošak kapitala. Crna Gora ima umjerene finansijske troškove i skromno – mada se ubrzano razvija – finansijsko posredovanje koje se ogleda u realnim kamatnim stopama od 7,5% u 2006. godini. Nedavni veoma visok rast u obimu kreditiranja privatnog sektora doveo je do ukupnih sredstava banaka u iznosu od priblino 80% BDP -a, što je uporedivo sa nek oliko novih Zemalja lanica. Unaprije eno finansijsko izvještav anje bi moglo pomoi u : · aktiviranju domae štednje i privlaenju više stranih direktnih i portfolio investicija; · olakšavanju dostupnosti kreditima manjim preduze ima; · omoguavanju investitorima u vea preduzea da bolj e procjenjuju perspektive preduzea i da donose investicione odluke i glasaju na osnovu dobre informisanosti. Pored toga, ispravno finansijskog izvještavanje bi: · povealo sigurnost u funkcion isa nje finansijskih trišta; 2 Me unarodne standarde finansijskog izvještavanja izdao je Odbor za me unardone raun ovodstvene standarde (IASB), nezavisno tijelo za utvr ivanje standarda sa sjedištem u Londonu, Velika Britanija. U aprilu 2001. godine IASB je najavio da e usvojiti sve Me unarodne raunovodstvene standarde koje je izdao Komitet za me unardone raunovodst vene standarde. Radi jednostavnosti, termin MSFI u ovom izvještaju odnosie se i na MSFI i MRS. . 3 Me unarodni sta ndardi revizije su standardi koj e je izdao Odbor za me unarodne revizorske i standarde osiguranja Me unarodne federacije raunovo a . Page 10 Crna Gora – Izvještaj o poštovanju standarda i propMSR u raunovodstvu i reviziji (ROSC) 10 · ojaalo korporativno upravljanje omoguivanjem akcionarima i javnosti d a nadgledaju rad uprave; · potpomoglo transparentan i korektan process privatizacije kompanija u dravnom vlasništvu. 4. Republika Crne Gore (Crna Gora) je stekla nezavisnost u junu 2006. godine ima snanu opredjeljenost ka evropskim integracijama. EU je odredila Crnu Goru za potencijalnog kandidata za lanstvo. Crna Gora je jedna od najmanjih zemalja u Evropi sa 640.000 stanovni ka i BDP-om u 2006. godini od 1, 932 milijarde eura (priblino 3 , 055 po glavi stanovnika), što ini realni rast 6,5% u odnosu na 2005. godinu. Prije nezavisnosti, Crna Gora je bila u Dravnoj zajednici sa Srbijom (SCG). Crna Gora je primljena u lanstvo Ujedinjenih nacija, MMF - a i Svjetske banke. Zvanino registrovana nezaposlenost je visoka, a veina zaposlenih (60%) je zaposlena u javnom sektoru (prvenstveno u dravnoj administraciji, zdravstvu i obrazovanju). Stoga je jedan od glavnih ciljeva ekonomske politike razvoj konkurentnog privatnog sektora za podsticanje ekonomskog razvoja i otvaranje novih radnih mjesta. Pregovori sa EU o Spo razumu o stabilizaciji i pridruivanju (SAA) za Crnu Goru 4 završeni su u oktobru 2007. godine. 5. U pogledu regulisanja privrednog, finansijskog sektora , i trišta kapitala Crna Gora je ve imala sopstvena zakonodavna, sudska i regulatorna ovlašenja i stog a se ne oekuje da je sticanje nezavisnosti imalo znaajan uticaj na regulatorni okvir i institucionalni kapacitet koji bi se prim ijenio na finansijsko izvještavanje. Od 1997. godine, program ekonomskih reformi Crne Gore poivao je na dva široka stuba: mak roekonomskoj stabilizaciji i trišno o rijentisa nim strukturalnim reformama, ukljuujui opsenu cjenovnu i trgovinsku liberalizaciju, privatizaciju, reformu dravne administracije, reformu finansijskog sektora i reforme sa ciljem pobljšanja poslovnog ambij enta i trišta rada. U 2003. godini, Vlada Republike Crne Gore je formalno usvojila Agendu ekonomskih reformi (AER) za period 2003. - 2007. godina i Strategiju smanjenja siromaštva (SSS). AER je uspostavila široku stratešku viziju liberalizovane, trišno orjentisane ekonomije, na kojoj su zasnovane sve naredne ekonomske reforme. 6. Nekoliko reformi za poboljšanje fleksibilnosti poslovnog ambijenta i trišta rada zapoeto je u posljednjih nekoliko godina. Vlada je usvojila nove zakone o privrednim društvima, s teaju i sigurnim transakcijama u cilju kreiranja povoljnijeg poslovnog ambijenta. Nekoliko velikih crnogorskih kompanija i banaka su nedavno privatizovane. Institucionalni okvir za kontrolu banaka je tako e ojaan u proteklih nekoliko godina uvo enjem nov ih propisa o licenciranju banaka, minimalnim kapitalnim zahtjevima, klasifikaciji i obezbje enju aktive i velikoj izloenosti. Privatizacija banaka je znaajno napredovala, ali drava i dalje ima manjinsko ueše u vlasništvu šest banaka, a koje je na nivo u bankarskog sistema iznosilo 10 procenata na kraju juna 2006. godine. Crna Gora je napravila znaajan napredak i po pitanju makroekonomskih i strukturalnih reformi. Sa implementacijom reforme valutne i fiskalne politike Crna Gora je uspješno kotrolisala inflaciju i uspostavila makroekonomsku stabilnost. 5 InstituCionalNI OKVIR 6 4 Vidjeti stranu Evropske komisije o Crnoj Gori na: http://ec.europa.eu/enlargement/montenegro/eu_serbia_and_montenegro_relations_en.htm 5 Izvor: Ekonomski Memorandum Crne Gore, oktobar 2005 6 Ovaj izvještaj daje pregled zakonskih principa koji se primjenjuju na raunovodstveno, revizorsko i finansijsko izvještavanje i ne pokušava ništa drugo sem da prui uvod u ova pitanja. Ovaj izvještaj nije pripremljen kao iscrpna interpretacija zakona, niti daje pravne savjete onima koji ga itaju. Page 11 Crna Gora – Izvještaj o poštovanju standarda i propMSR u raunovodstvu i reviziji (ROSC) 11 A. Zakonski okvir A.1 Opšta pravna osnova za finansijsko izvještavanje i reviziju 7. Zakon o privrednim društvima iz 2003. godine definiše vrste subjekata koje mogu obavljati privredne aktivnosti u Crnoj Gori: (1) preduzetnici, (2) ortako društvo, (3) komanditno društvo, (4) društvo sa ogranienom odgovornošu, (5) akcionarsko društvo i (6) djelovi stranih kompanija. Zakon definiše pravila i zahtjeve uspostavljanja, rada i prestanka raznih vrsta subjekata. Za društva sa ogranienom odgovornošu i akcionarska društva , Zakon definiše prava i obaveze akcionara i obaveze i odgovornosti društva i njegovih organa. Akcionarska društva i društva sa ogranienom odgovornošu imaju srukturu sa jednim upravljakim odborom. Sljedei grafikon daje prikaz broja osnovanih društava u Crnoj Gori sa stanjem u oktobru 2006. godine. 8. Zakon o privrednim društvima (2003) i Zakon o raunovodstvu i reviziji (2005) definišu osnovne zahtjeve za finansijs ko izvještavanje i reviziju pravnih lica (akcionarskih društava, društava sa ogranienom odgovornošu i d ijelova stranih kompanija – ukupno oko 13.300 subjekata). Dodatni zahtjevi za finansijsko izvještavanje i reviziju subjekata u finansijskom sektoru su dati u regulativi bankarskog sektora i osiguranja. Sljedea tabela daje prikaz opšte pravne osnove za vane elemente finansijskog izvještavanja i revizije pravnih lica: Osnovni elementi Pravna osnova Priprema finansijskih iskaza i primjenjeni okvir finansijskog izvještavanja (priznavanje i mjerenje) lan 3 Zakona o raunovodstvu i reviziji (2005 ): sva pravna lica (ukljuujui i djelove stranih kompanija) pripremaju finansijske iskaze u skladu sa MSFI Prezentiranje finansijskih iskaza (objelodanjivanje, formati) lan 3 Zakona o raunovodstvu i reviziji (2005 ): priprema finansijskih iskaza u skladu sa MSFI (koje je proglasio IASB za pripremu finansijskih izvještaja u skladu sa MSFI (standardni obrasci u formi smjernica koje je izdao IAAM) Komponente finansijskih iskaza (bilans stanja, bilans uispjeha, izvještaj o novanim tokovima, izvještaj o promjenama na kapitalu i menadment izvještaj) Nema eksplicitno definisa nih zahtjeva, ali su oni sadrani u okviru MRS/MSFI (uglavnom MRS 1). Menadment izvještaj ko ji je potreban u skladu sa acquis nije ukljuen. Odgovornost za pripremu finansijskih iskaza lan 8 Zakona o raunovodstvu i reviziji (2005 ): finansijski iskaz mora biti potpisa n od strane odgovornih lica odre enih opštim aktom pravnog lica i od strane menadera odjeljenja za finansije i raunovodstvo. 321 373 12,659 68 560 14,285 0 2,000 4,000 6,000 8,000 10,000 12,000 14,000 16,000 Dijelovi stranih kompanija Akcionar sko društvo DOO Komanditno društvo Ortako društvo Preduzetnici Page 12 Crna Gora – Izvještaj o poštovanju standarda i propMSR u raunovodstvu i reviziji (ROSC) 12 Zakonska revizija finansijskih iskaza lan 12 Zakona o raunovodstvu i reviziji (2005.): akcionar sk a društva i društva sa ogranienom odgovornošu iznad odre ene veliine, kao i banke i ostale finansijs ke institucije dune su da izvrše reviziju svojih finansijskih izvještaja u skladu sa MSR , IFAC i Etikim kodeksom; lan 47 Zakona o privrednim društvima (2003): sva akcionarska društva moraju izvršiti reviziju svojih finansijskih izvještaja prije generalne skupštine akcionara; lan 69 Zakona o bankama (2004): nezavisna eksterna revizija obavlja se u skladu sa smjernicama Centralne banke i MSR. Usvajanje finansijskih izvještaja lan 35.5 Zakona o privrednim društvima (2003): generalna skupština akcionarskog društva usvaja odluku o raspodjeli profita [i usvajanju finansijskih izvještaja] Objavljivanje finansijskih iskaza lan 6 Zakona o raunovodstvu i reviziji (2005 ): pravna lica dostavljaju finansijske izvještaje Centralnom registru Privrednog suda najkasnije do 30. juna nakon završetka finansijske godine, zajedno sa mišljenjem revizora; lan 28 paragraf 7 Zakona o privrednim društvima (2003): akcionarska društva dostavljaju finansijske izvještaje zajedno sa revizorskim izvještajem lan 71 paragraf 3 Zakona o privrednim društvima (2003): društva sa ogranienom odgovornošu do stavljaju finansijske izvještaje u roku od 2 mjeseca nakon završetka kalendarske godine. Sankcionisanje lanih i prevarnih finansijskih izvještaja lan 90 Zakona o privrednim d ruštvima (2003): svako ko namjerno pripremi ili potpiše finansijski izvještaj sa najmerom sa izvrši prevaru kanjava se novanom kaznom do 25.000 eura ili kaznom zatvora do 5 godina. 9. Veina elemenata vanih za finansijsko ozvještavanje imaju solidnu prav nu osnovu. Me utim, defin isa nje komponenata finansijskih izvještaja i priprema konsolidovanih finansijskih izvještaja nisu adekvatno pokrivene. Iako ovi elementi mogu djelimino biti pokriveni MSFI okvirom, nedostatak odre enih referenci nije u skladu sa egzaktnim acqusi-om o finansijskom izvještavanju. Pored toga, postoje izvjesna preklapanja izme u razliitih zakona, na primjer o zahtjevima za reviziju; neke kontradiktornosti po pitanju perioda u okviru kojeg akcionarska drštva moraju dostaviti finansijske izvještaje Centralnom registru, kao i potencijalna dvosmislenost poput pravila Centralne banke o reviziji. A.2 Zahtjevi za raunovodstveno i revizorsko izvještavanje 10. Sljedea tabela daje pregled zahtjeva za opšte finansijsko izvještavanje, reviziju i objavljivanje za svaku vrstu društva, stanje u oktobru 2006. godine. Vrsta subjekta Okvir finansijskog izvještavanja za pojedinane finansijske izvještaje Standardi finansijskog izvještavanja ua konsolidovane finansijske izvještaje Zakonska revizija (neophodna po zakonu) Objavljivanje finansijskih izvještaja Društva sa ogranienom odgovornošu MSFI je neophodan. Ukoliko je godišnji prihod < 500,000 MSFI se zahtjeva kao obraun po gotovinskoj realizaciji. Kriterijumi o konsolidaciji nijesu posebn o naznaeni (Vjerovatno MSFI) Samo 2 od sljedeih kriterijuma su ispunjeni: 1) Ukupna aktiva > 2 miliona 2) Godišnji prihod > 4 miliona 3) Prosjean broj zaposlenih > 50 Da. Centralni registar Privrednog suda Akcionarska društva MSFI je neophodan. Kriterijumi o konsolidaciji nijesu posebno naznaeni (Vjerovatno MSFI) Da, bez obzira na veliinu . Da. Centralni registar Privrednog suda Dijelovi stranih kompanija MSFI je neophodan. Nije dostupno Ne Ne Page 13 Crna Gora – Izvještaj o poštovanju standarda i propMSR u raunovodstvu i reviziji (ROSC) 13 Banke MSFI je neophodan u kombinaciji sa posebnim propisima. Kriterijumi o konsolidaciji nijesu posebno naznaeni (Vjerovatno MSFI) Da, bez obzira na veliinu . Da, uz dostavljanje Centralnoj banci i Centralnom registru Osiguravajua društva Opšti raunovodstveni plan, Zakon o osiguranju i Zakon o ra unovodstvu (2004) Kriterijumi o konsolidaciji nijesu posebno naznaeni (Vjerovatno MSFI) Da, bez obzira na veliinu . Da. Centralni registar Privrednog suda Investicioni fondovi MSFI je neophodan. Kriterijumi o konsolidaciji nijesu posebno naznaeni (Vjerovatno MSFI) Da, bez obzira na veliinu . Da. Centralni registar Privrednog suda 11. Zakon o raunovodstvu i reviziji iz 2002. godine je zaht i jevao od svih privrednih društava da pripremaju i objavljuju finansijske izvještaje u skladu sa MSFI šest mjeseci nakon završetka finansijske godine. Zakon je sadravao listu posebnih MSFI i predvi ao je da e Institut raunovo a i revizora Crne Gore (IRRCG) naknadno usvojiti i objaviti MSFI. Zakon je sadravao izuzetke za subjekte sa prometom manjim od 500.000 eura koji su mogli izvještavati ili po fakturisanoj ili gotovinskoj realizaciji. Zakon je “odredio” regulatorno ovlašenje IRRCG - u za sljedee: pripremu dodatnih raunovodstvenih standarda i instrukcija; razvoj modela obrazaca finansijskog izvještavanja za pravna lica (u skladu sa MRS); izdavanje pojednostavljenih raunovodstvenih prop isa z a MSP; usvajanje i objavljivanje MSR; odre ivanje edukacije i radnog iskustva za sertifikovanje knjigovo a, raunovo a i revizora; i obezbje ivanje obuke za raunovo e i revizore i vo enje registra raunovo a i revizora. 12. Novi Zakon o raunovodstvu i reviziji (2005) sada ne navodi tijelo sa regul atornim ovlašenjem po pitanju raunovodstva i revizije, a trenutno ne postoji set formalno usvojenih MSFI: Umjesto da navodi IRRCG kao tijelo kojem su delegirana regulatorna ovlašenja, novi zakon pominje “kompetentno tijelo” koje e usvojiti i objaviti MSFI. Novi zakon tako e ne sadri posebne MSFI: Pos ljedica toga je da postojei regulatorni okvir nema fundamentalne osnove „potvr e nih“ MSFI za pripremu finansijskih izvještaja. U praksi, srbijanski prevod MSFI iz 2004. godine je u širokoj upotrebi (s rpski jezik se koristi u Crnoj Gori). Kako ROSC tim u potpunosti podrava regulatorni pristup kojim se zahtjeva potvr ivanje MSFI, prior itet treba dati uspostavljanju neophodne regulatorne infrastrukture. Vlada je nedavno objavila javni tender za kompetentno tijelo na osnovu projektnog zadatka, ali rezultat nije objavljen do ovog ROSC izvještaja. ROSC tim preporuuje sinhronizaciju usvajan ja i objavljivanja MSFI u Crnoj Gori sa EU potvr ivanje m MSFI: Pored rane opredjeljenosti ka EU praksi, ovo e omoguiti Crnoj Gori da ostvari koristi od EU uticaja u pogledu IASB i moe (u budunosti) stvor iti sinergije sa Evropskom komisijom po pitanju p revo enja MSFI. Crna Gora treba paljivo da prati zvanino usvajanje i proces prevo enja MSFI u Srbiji prije pokretanja sopstvenog procesa prevo enja MSFI. Postojei srbijanski prevod MSFI prirunika je u širokoj upotrebi u Crnoj Gori. IASC fondacija e au torizovati samo jedan prijevod na bilo koji od jezika. Prednost ekonomija obima i ekspertskog udruivanja potvr uje blisko ukljuivanje u srbijansko prevo enje MSFI. 13. Zakon o raunovodstvu i reviziji (2002. ) nije bio uskla en sa vanim elementima fundamentalnog acquis-a o finansijskom izvještavanju i reviziji (etvrta, sedma i osma Direktiva Zakona o kompanijama). Na primjer, zakon nije obuhvatao zahtjeve za menadement izvještaje, ve je koristio razliite kriterijume veliine za izuzee od zakonske revizije i nije sadrao zahtjeve o odobrenju i registraciji revizorskih društava. Opcije u okviru acquis-a koje bi omoguile proporcionalno finansijsko izvještavanje, poput ogranienja u objelodanjivanju za mala i srednja preduzea, tako e nisu bile upotrijebljene u potpunosti. Acquis u vezi sa finansijskim izvještavanjem i revizijom znaajno su Page 14 Crna Gora – Izvještaj o poštovanju standarda i propMSR u raunovodstvu i reviziji (ROSC) 14 uznapredovali u posljednjih nekoliko godina. Novi Zaon nije usaglašen sa acquis-em po brojnim vanim pitanjima poput priprema menadement izvještaja ( etvrta, Sedma i Di rektiva o transparentnosti), polugodišnjeg izvještavanja za kotirane kompanije (Direktiva o transparentnosti), elektronsko objavljivanje finansijskih iskaza (Prva Direktiva), odobravanje i registracija revizorskih društava (Osma Direktiva) i priprema konso lidovanih rauna (Sedma Direktiva). Vlada bi trebalo da pripremi “tabelu transpozicije” za identifikovanje razlika u regulatornom okviru u odnosu na relevantni acquis . Ova analiza razlika („gap analysis “) mogla bi da slui kao osnova za donošenja odluka politike za dalji razvoj postojeih zakona i propisa i niz buduih krajnjih rokova za implementaciju ime bi se obezbjedilo dinamiko uskla ivanje sa „novorazvijenim“ acquis- om. Zakon bi trebalo, kao minimalni zahtjev, da sadri izmjene i dopune etvrte i Sedme Direktive o Zakonu o kompanijama usvojenim u junu 2006. godine (izdavanje izvještaja o korporativnom upravljanju, objelodanjivanje povezanih lica i vanbilansnih aranmana) i izmjene i dopune Osme Direktive o zakonskoj reviziji usvojene u maju 2006. godine. 14. Zakon iz 2005. godine propisuje da sva pravna lica (oko 14.400) u Crnoj Gori koriste MSFI za pripremu svojih godišnjih finansijskih izvještaja. Zahtjevanje upotrebe MSFI je odraz pragmatinog izbora politike za malu zemlju koja ima za cilj otvorenu trišnu ekonomiju; me utim, postojei obim primjene MSFI je preveliki za postojei kapacitet da adekvatno primjeni MSFI. MSFI okvir za finansijsko izvještavanje je razvijen za opšte finansijske izvještaje kotiranih kompanija i sadri neke sloene raunovod stvene tretmane i zahtjeve za detaljno objelodanjivanje. Gene ralno, trošak primjene MSFI nije vaniji od koristi koje bi imala mala i srednja preduzea (MSP), posebno kada su u vlasništvu direktora. MSFI okvir za finansijsko izvještavanje ne dozvoljava ogr anienja u pripremi i objelodanjivanju za MSP kao što je to sluaj sa Direktivama o raunovodstvu. Samo jedna od 27 zemalja lanica EU zahtjeva da sve kompanije sa ogranienom odgovornošu koriste MSFI. Crna Gora bi trebalo da razmotri da u potpunosti isko risti mogunosti izuzetaka za pripremu i objelodanjivanje finansijskih izvještaja za mala i srednja preduzea po acquis communautaire . Eventual no budue proširenje obima MSFI zahtjeva za finansijsko izvještavanje bi trebalo da bude praeno simultanom izgra dnjom institucionalong i profesionalnog kapaciteta kako bi se osiguralo i odralo pouzdano, visokokvalitetno finansijsko izvještavanje. 15. Zakon iz 2005. godine zahtijjeva da subjekti sa manje od 500.00 eura prometa koriste gotovinsku realizaciju u prikazi vanju svojih godišnjih prihoda. Korišenje gotovinske realizacije je u suprotnosti sa MSFI okvirom što ini nemoguim za takve kompanije da se pridravaju MSFI. Crna Gora bi trebalo da preispita svrhu ovog zahtjeva u kontekstu definisanja proporcionalnog okvira finansijskog izvještavanja za MSP koji e biti pravilno povezan sa obraunom poreza i koji e uzeti u obzir najavljen nacrt MSFI za finansijsko izvještavanje MSP. 16. Zak on o privrednim društvima (2003 ) sadri sankcije za lano i prevarno finansijsko izvještavanje. Zakon definiše kazne za pripremu ili potpisivanje lanih ili prevarnih finansijskih izvještaja sa namjerom prevare. Kazne ukljuuju novanu kaznu do 25.00 0 eura ili zatvorsku kaznu do 5 godina. Definisa nje sankcija za lano i nepropisno finan sijsko izvještavanje je u skladu sa acquis koje zahtjeva efektivno, odgovarajue i proporcionalno sankcion isanje. A.3 Zahtjevi za reviziju 17. Obim zahtjeva za zakonsku reviziju pokriva ono što se moe op isati kao javni subjekti. Zakon o privrednim društ vima i Zakon o raunovodstvu i rev iziji (2005), kao razni posebni zakoni o bankama i os iguranju, odre uju poslovne subjekte koji podlijeu zakonskoj reviziji: sva akcionarska društ va, sve banke, sva osiguravajua društva, svi investicioni fondovi i društva sa ogranienom odgovornošu iznad odre ene veliine. 18. Vrste minimalnih zahtjeva za izuzee društva sa ograninom odgovornošu od zakonske revizije su u potpunosti u saglasnosti sa acquis ( etvrta Direktiva). Stvarni iznosi su relativno visoki Page 15 Crna Gora – Izvještaj o poštovanju standarda i propMSR u raunovodstvu i reviziji (ROSC) 15 kada se pr eraunaju na osnovu Pariteta kupovne moi i i koristili su se kao instrumenti politike za uskla ivanje ponude i potranje za revizijom. Me utim, najnoviji acquis bi omoguio znaajno poveanje minimalnih zahtjeva za izuzee od zakonske revizije ukoliko bi to bilo odgovarajue za crnogorsko o kruenje. Generalno, minimalni zahtjevi se mogu postepeno poveavati sa razvojem ekonomije. 19. Novi Zakon o raunovodstvu i reviziji dozvoljava stranim kvalifikovanim revizorima da postanu licencirani revizori u Crnoj Gori. Ne samo da je ovo u skladu sa fundamentalnim slobodama acquis-a ve je i odraz dobro shvaenog sopstvenog interesa u uskla ivanju ponude i potranje za revizijom. Me utim, zakon ne definiše neophodne kriterijume za testiranje s tranih kvalifikovanih revizora na poznavanje nacionalnih zakona relevantnih za zakonsku reviziju, poput zakona o privrednim društvima, zakona o porezu, zakona o raunovodstvu, itd. Kao rezultat toga, zakon moe biti previše liberalan sa aspekta javnog interesa. Otuda se preporuuj e da se regulatorni okvir uskladi sa acquis -om i da se test sposobnosti po pitanju relevatnih nacionalnih zakona doda kao uslov za dobijanje licence. 20. Zakon o privrednim društvima sadri odredbe za akcionarska društva o imenovanju i razrješenju revizora. Generalna skupština ima pravo da odobri imenovanje revizora na maksimalni period od jedne godine u sluaju akcionarskog društva. Ne postoje poseb ne odredbe za razrješenje revizora akcionarskih i društava sa ogranienom odgovornošu. Gen eralna skupština akcionarskog društva moe razri ješiti revizora prije isteka njegovog mandata jednostavnom veinom glasova. Izmjenjena i dopunjena Osma Direktiva o zakonskoj reviziji propisuje da se revizori mogu razriješiti samo ako postoje ispravne osnove i da su o tome informisani organi nadleni za nadzor. Kombinovanje imenovanja na kratak period i relativno lako razrješavanje dunosti ne podrava ouvanje nezavisnosti revizije od uticaja kompanije ili njene uprave. Pored toga, Zakon o privrednim društvima nema odredbe o odborima za reviziju za javne subjekte. Odbori za reviziju su vana zaštita u obezbje ivanju kvaliteta revizije i dranje revizora na bezbjednoj udaljenosti od uprave. Zakon bi trebalo da bude u skladu sa izmjenjenom i dopunjenom Osmom Direktivom koja sa dri takav zahtjev. 21. Zakon o raunovodstvu i reviziji (2005) predvi a brojne sankcije za nepropisne revizije. Zakon definiše sankcije u pogledu revizorskih izvještaja koje potpisuju nelicencirani revizori i po pitanju revizija koje nisu sprovedene u skladu sa zakonom, MSR Etikim kodeksom . Pored toga, Zakon o privrednim društvima zabranjuje miješanje uprave u ovlašenja ili rad revizora. 22. Me unarodni standardi revizije (MSR) su zakonski neophodni, ali pojedinani MSR nisu još prevedeni, zvanino usvo jeni, niti objavljeni. Vlada je planirala zvanino usvajanje i objavljivanje adekvatno prevednih MSR kako bi zaokruila regulatorni okvir. Me utim, ovo još nije realizovano zbog oekivane odluke o tijelu kojem e biti povjereno ovo ovlašenje. U praksi, revizorska društva, lanice me unarodnih mrea revizorskih društava koriste njihovu opštu metodologiju, koja je u skladu sa MSR, a lokalni revizori koriste srbijanski prevod IFAC prirunik a. 23. Regulatorni okvir ne definiše strukturu revizorskih izvještaja niti vrste mišljenja revizije. Izvještaji revizije su sadrani u MSR okviru (MSR 700), ali MSR nije su još uvijek prevedni i usvojeni u Crnoj Gori. Revizorski izvještaji i mišljenja su jedini javno vidljivi proizvod zakonskih revizija i oni definišu nivo ob ezbje enja i aspekte koje treba pokriti zakonskom revizijom. U tom smislu, izvještaji revizije i mišljenja revizije definišu rad revizije koju sprovodi revizor. Format i sadraj revizorskih izvještaja ne mogu definisati sami revizori, te stoga ovaj izvješt aj preporuuje da se zakonom definišu vrste revizorskih mišljenja i struktura izvještaja, što se zahtjeva acquis-om (vidjeti i Odjeljak IV). 24. Osnovna pravila za nezavisnost revizora definisana su zakonom; me utim, regulatorni okvir po pitanju nezavisnosti revizora nije potpun jer se oekuje pr ij evod i usvajanje IFAC Etikog kodeksa. Postoje znaajni prisutni rizici u malim zemljama gdje porodini, poslovni i finansijski odnosi mogu ugroziti nezavisnost i objektivnost revizora. Rizik nezavisnosti moe biti pogoršan u sluajevima Page 16 Crna Gora – Izvještaj o poštovanju standarda i propMSR u raunovodstvu i reviziji (ROSC) 16 nedovoljnog raunovodstvenog kapaciteta jer revizor moe biti ukljuen u pripremanje finansijskih izvještaja. Zakon o raunovodstvu i reviziji zauzima rigorozan pristup nezavisnosti revizora zabranjivanjem pruanja dodatnih raunovod stvenih i konsultantskih usluga subjektima u kojima se sprovodi revizija i obavljanja zakonskih revizija u sluajevima kada je revizor akcionar ili jedan od osnivaa kompanije u kojoj se sprovodi revizija. Kako bi bila u skladu sa acquis-om, nezavisnost revizora treba da bude pojaana za javne subjekte tako što e se zaht ij evati rotacija kljunih revizorskih partnera na svakih 7 godina i period mirovanja od 2 godine za revizore koji zauzimaju menaderske pozicije u kompanijama u kojima se sprovodi revizija. 25. Regulatorni okvir se ne bavi revizorskim društvima dovoljno detaljno. Regulatorni okvir se prvenstveno fokusira na individualne revizore. Iako ovo moe biti u velikoj mjeri dovoljno za Crnu Goru (32 licencirana revizora u cijeloj zemlji), revizorska dru štva postoje i regulatorna zaštita mora biti uspostavljena. To je potrebno da bi se osiguralo da vlasništvo i upravljanje revizorskim društvima ne ugroavaju nezavisnost, objektivnost i kvalitet revizija. Stoga pravni okvir treba izm ijeniti i dopuniti da s adri, izme u ostalog, odobravanje i registraciju revizorskih društava na osnovu kriterijuma vlasništva i upravljanja. Pravila o uvjeravanju u nezavisnost i kvalitet tako e treba proširiti da adekvatno ukljue i revizorska društva. Ovo bi rezultiralo boljo m uskla enošu regulatornog okvira sa acquis-om . 26. Uloga zakonskog revizora ne zahtjeva izvještavanje nadlenim vlastima o sumnjama na prevaru ili pranje novca. Dok zakon o bankama sadri dunost revizora da prijavi nezakonite radnje i ostale nepravilnosti banaka i njihovih zaposlenih, opšti zahtjevi o izvještavanju o sumnji na prevaru ne postoje. Ulogu i odgovornost revizora u pogledu prevare i pranja novca treba uskladiti sa acquis-om o pranju novca. 7 A.4 Publikovanje finansijskih izvještaja 27. Zakonom o privrednim društvima i Zakonom o raunovodstvu i reviziji (2005) ure uje se publikovanje finansijskih izvještaja od strane akcionarskih društava i društava sa ogranienom odgovornošu, ali na nekonzistentan nain. Zakonom o privrednim društvima predvi a se da akcionarska društva podnose godišnje finansijske i revizorske izvještaje Centralnom registru Privrednog suda, a Zakonom o raunovodstvu i reviziji odre uje se da se to ini u roku od šest mjeseci po isteku kalendarske godine. Društva sa ogranienom odgovornošu su duna da podnose godišnje finansijske izvještaje Centralnom registru Privrednog suda u roku od dva mjeseca po isteku kalendarske godine (me utim, šest mjeseci po Zakonu o raunovodstvu i reviziji). Dva mjeseca je nedovoljan period za priprem u i objavljivanje finansijskih izvještaja nad kojima je izvršena revizija (u sluajevima kada društvo sa ogranienom odgovornošu nije izuzeto od obavezne zakonske revizije). Pore enja radi, najkrai vremenski rok za objavljivanje finansijskih izvještaja definisan je EU Direktivom o transparentnosti i taj rok iznosi 4 mjeseca. Rokove publikovanja finansijskih izvještaja treba ponovo razmotriti u cilju sinhronizovanja i uskla ivanja sa acquis-em . 28. Zakonom o privrednim društvima i Zakonom o raunovodstvu i reviziji (2005) se generalno definiše odgovornost za sprovo enje publikovanja i ukljuen je samo limitiran broj sankcija za nepublikovanje finansijskih izvještaja. Zakonom o privrednim društvima predvi a se maksimalna novana kazna od 15,000 za pravno i 5,000 za fizino lice – koje blagovremeno ne dostavi finansijski izvještaj Sudu. To je u skladu sa izmijenjenom Prvom Direktivom o pravima društava kojom se predvi aju odgovarajue kazne za neobjelodanjivanje finansijskih izvještaja. Institucionalna odg ovornost za 7 DIRECTIVE 2005/60/EC Evropskog parlamenta i Savjeta od 26. oktobra 2005. godine o sprjeavanju korišenja finansijskog sistema u svrhu pranja novca i finansiranja terorizma; o bjavljenog u Official Journal L 309 of Nov 21 2005. Page 17 Crna Gora – Izvještaj o poštovanju standarda i propMSR u raunovodstvu i reviziji (ROSC) 17 sprovo eje blagovremenog publikovanja finansijskih izvještaja lei kod “nadlenog organa” (lan 18 Zakona o raunovodstvu i reviziji), a to je Ministarstvo finansija. Me utim, u toku perioda koji je obuhvaen ovim Izvještajem o poštovanju standarda i propisa iz oblasti raunovodstva i revizije (A&A ROSC) nije bilo kapaciteta zaduenih da sistematski nadgledaju publikovanje finansijskih izvještaja. Do sredine oktobra 2006. godine samo 60% preduzea koja su bila obavezna da podnesu finansijske izv ještaje za 2005. godinu uinile su to do kraja juna 2006. godine, a odgovarajuih novanih kazni nije bilo. 29. Odgovornost za publikovanje finansijskih izvještaja svih preduzea je nedavno prenesena sa Centralnog registra Privrednog suda na Centralnu banku . To je uinjeno u skladu sa M emorandumom o razumijevanju izme u te dvije institucije , ali to nije bilo jasno prezentovano široj javnosti. U vrijeme misije izvšene sa dunom panjom, nadleni sektor Centralne banke je aktivno radio na unošenju finansijskih izvještaja u papirnoj formi u elektronski sistem koji se još moe koristiti i za statistike svrhe (kao što je bio sluaj sa sistemom ZOP -a u vrijeme bivše Jugoslavije). Neke korekcije su izvršene za netana aritmetika izraunavanja koja su otkrivena prilikom prebacivanja podataka. Poetkom 2007. godine Ministarstvo finansija je formalno potvrdilo da Privredni sud zadr ava odgovornost za publikovanje finansijskih izvještaja kao i za praenje blagovremenog dostavljanja i kvaliteta finansijskih izvještaja k ao što je predvi eno zakonom. Finansijski izvještaji moraju biti elektronski dostupni javnosti ako se eli postii uskla enost prakse u Crnoj Gori sa izmijenjenom Prvom Direktivom. 30. Komisija za hartije od vrijednosti i berze (KHOV ) Crne Gore je nadlena z a regulisanje i nadzor emisije i trgovinu hartijama od vrijednosti. Komisija za hartije od vrijednosti i berze odobrava i nadzire javne ponude hartija od vrijednosti, izdaje licence berzama, izdaje licence ovlašenim uesnicima (brokerima, dilerima, investicionim savjetniciima i potpisnicima emisije) i izdaje licence investicionim fondovima. Trenutno postoje dvije licencirane berze u Crnoj Gori: NEX Montenegro i Montenegro berza. Obje imaju hartije od vrijednosti koje se kotiraju na A i B listama i neregulisa nom slobodnom trištu. Postojanje ove dvije berze omoguava regulatornu arbitrau i stoga ograniava ulogu koju same berze mogu imati u sprovo enju primjene i publikovanja finansijskih izvještaja u skladu sa me unarodnim standardima finansijskog izvještavanja (MSFI). 31. Zakon o hartijama od vrijednosti ne sadri konkretne odredbe o finansijskom izvještavanju za kotirana preduzea osim onih zahtjeva koji su predvi eni za akcionarska društva. Iako je osnovni zahtjev za finansijskim izvještavanjem po MSFI za kotirana akcionarska društava u skladu sa acquis-em, postojei okvir ne ispunjava nekoliko zahtjeva kao što su publikovanje “finansijskih izvještaja”, ukljuujui finansijske iskaze, izvještaje za menadment i revizorske izvještaje, u roku od etiri mjeseca od kraja godine i publikovanje polugodišnjih finasijskih izvještaja, ukljuujui saete finansijske iskaze i privremene izvještaje za menadment (Direktiva o transparentnosti). Štaviše, nedavno su usvojene izmjene u acquis-u kojima se zahtijeva konkretno objelodanjivanje vanbilansnih aranmana i izdavanje izvještaja o korporativnom upravljanju. Dobro finansijsko izvještavanje je od k ljunog znaaja za crnogorska trišta hartija od vrijednos ti kako bi se obezbijedilo da su nedavna znaajna poveanja cijena akcija i dalje utemeljena na odgovarajuim faktorima realne ekonomije. A.6 Finansijsko izvještavanje i zahtjevi revizije za banke 32. Zakonom o bankama se predvi a da se banke moraju osnivati kao akcionarska društva i tako moraju ispunjavati uslove za pripr emu, reviziju i publikovanje finansijskih izvještaja po MSFI za akcionarska društva. Osim toga, Zakonom se predvi aju i još neki konkretni zahtjevi kao što su vo enje poslovnih knjiga u skladu sa kontnim planom koji propisuje Centralna banka i posebnim propisima, kao i publikovanje krae verzije revizorskog izvještaja u nacionalnim dnevnim novinama. 33. Centralna banka Crne Gore izdaje licence bankama i drugim finansijskim institucijama. Centralna banka tako e nadgleda platne sisteme, odre uje kriterijume za klasifikaciju bankarske aktive i Page 18 Crna Gora – Izvještaj o poštovanju standarda i propMSR u raunovodstvu i reviziji (ROSC) 18 rezervi za gubitke po osnovu zajmova, i odre uje minimum potrebnog kapitala. Centralna banka izdaje zvanine “odluke” o raunovodstvenim, revizorskim i pitanjima prudencijalnog izvještavanja. Jedna takva “odlu ka” predvi a podnošenje izvje štaja Centralnoj banci po osnovi koja nije u potpunosti u skladu sa me unarodnim raunovodstvenim standardom 39 (npr. mjerenje finansijskih instrumenata po amortizovanoj cijeni). Regulisanje izraunavanja rezervi za potencijlane gubitke po osnovu zajmova tako e nije u skladu sa MRS 39. Trenutno, uslovi izvještavanja (usvojeni u aprilu 2005.) se razlikuju od objavljenih CEBS- smjernica kojima se utvr uje standardizovani okvir finansijskog izvještavanja (FINREP) za kreditne instit ucije koje posluju u EU ime se ograniava uporedivost finansijskog uinka i finansijske pozicije sa bankama iz EU. 34. Zakonom o bankama se predvi a da banke podnose svoje finansijske izvještaje po MSFI u roku od šest mjeseci od kraja kalendarske godine Centralnoj banci kao i da podnose prudencijalne izvještaje Centralnoj banci . S obzirom da banke moraju biti akcionarska društva, finansijski izvještaji i revizorski izvještaj tako e moraju biti javni; finansijski izvještaji se dostavljaju Centralnoj banci u r oku od šest mjeseci od kraja kalendarske godine. Imenovanje revizora banaka mora biti odobreno od strane Centralne banke. Do sada, Centralna banka je izdala odobrenje samo za tri društva, i to su lokalna društva koja su lanovi glavnih me unarodnih mrea društava za reviziju. Zvanini revizor banke je duan da prijavi Centralnoj banci svaku nezakonitu aktivnost ili neregularnost što je u skladu sa BCCI Direktivom. A.7 Finansijsko izvještavanje i revizorski zahtjevi za osiguravajua društva 35. Do usvajanja n ovog zakona o osiguranju nije bilo odre enog kontrolora osiguranja i Ministarstvo finansija je obavljalo taj zadatak sa samo tri slubenika. Ministarstvo finansija je obavljalo i on-site i off-site kontrole, ukljuujui i pregled finansijskih izvještaja, i zvještaja za menadment i revizorskog mišljenja. Prijedlog novog Zakona o osiguranju je dostavljen Skupštini u novembru 2005. i usvojen je u decembru 2006. nakon misije izvršene sa dunom panjom. Novi zakon kojim se ure uju osiguravajui entiteti je Savezni zakon o osiguranju imovine i lica (1999). Ovim Zakonom se ne utvr uju konkretni uslovi finansijskog izvještavanja za osiguravajua društva osim opštih uslova iz Zakona o raunovodstvu i reviziji. Tako sva osiguravajua društva moraju da primjenjuju MSFI i podlijeu obaveznoj godišnjoj reviziji. Agencija za nadzor osiguranja e tako e nadgledati pripremu finansijskih izvještaja. B. Raunovodstvena i revizorska profesija 36. Zakonom o raunovodstvu i reviziji (2002) spojena su dva postojea tijela: Unija raunovo a i revizora Crne Gore i Crnogorsko udruenje radnika raunovodstvene i revizorske profesije, u jedno tijelo - Institut raunovo a i revizora Crne Gore (IRRCG). Štaviše, Zakonom iz 2002. godine novom Institutu su pored uloge zastupanja interesa raunovo a i revizora Crne Gore date i regulatorne nadlenosti Revidirani Zakon o raunovodstvu i reviziji iz 2005. ne pominje konkretno IRRCG; umjesto toga navodi se da se nadlenom profesionalnom tijelu koje je odvojeno od vlade mogu povjeriti zadaci od javno g interesa u oblasti raunovodstva i revizije. Kao što je reeno u stavu 17 gore, vlada trenutno organizuje tender za ‘kompetentno tijelo’ na osnovu definisanih kriterijuma. Zadaci od javnog interesa koji su ranije delegirani IRRCG- u i predvi eni za kompet entno tijelo ukljuuju usvajanje MSFI i MSR, odobravanje obrazovnih programa i planova, izdavanje sertifikata za S ertifikovanog raunovo u, vo enje registra licenciranih revizora, tumaenje raunovodstvenih i revizorskih standarda i pripremanje modela finansijskih izvještaja. 37. IRRCG prolazi kroz velika previranja . ‘Novi Institut’ je nedavno ustanovljen i boravi u prostorijama ‘starog Instituta’; me utim, prvobitni Institut i dalje postoji , ali nije osnovao odbor nakon raskida sa ‘novim Institutom’. Urgentn o je potrebno da ove dvije profesionalne organizacije do u do zajednikog dogovora tako da jedno ili oba tijela mogu dobiti regulatorna ovlašenja. Postojei Page 19 Crna Gora – Izvještaj o poštovanju standarda i propMSR u raunovodstvu i reviziji (ROSC) 19 reuglatorni vak um podriva pravnu sigurnost za sve strane koje su ukljuene u finansijsko izvještav anje. Ministarstvo finansija nema dovoljno kapaciteta za ispunjavanje niza regulatornih zadataka predvi enih Zakonom. 38. Kada je raunovodstveno tijelo koje je prethodilo IRRCG postalo pridrueni lan IFAC -a 2000. godine , njegovi l anovi su odlui li da preuzmu titulu ‘sertifikovanog raunovo e’ iako nijesu poloi li ispite. To nije u skladu sa smjernicama o raunovodstvenom obrazovanju IFAC -a. U cilju podizanja profila raunovodstvene profesije i stvaranja mogunosti za bolje kvalifikovane raunovo e, Zakonom o raunovodstvu i reviziji (2005) uvedena je zvanina titula sertifikovanog raunovo e. Sertifikovanje zavisi od ispunjavanja opštih uslova kvalifikovanja, kao što je univerzitetska diploma, ali i polaganje ispita na osnovu me unarodnih obrazovnih standar da IFAC- a. Nakon usvajanja Zakona, postojee raunovo e su sada zvanino kvalifikovane kao “ovlašene profesionalne raunovo e”. Postojee raunovo e vide ovaj razvoj doga aja kao obezvre ivanje njihove titule raunovo e i istiu argumente da su oni ve se rtifikovani revizori. 39. Crna Gora je implementirala dobru politiku ponovnog polaganja ispita za revizore kako bi obezbijedili kvalitet licencirane zakonske revizorske profesije. U skladu sa uslovima Zakona o raunovodstvu i reviziji iz 2002 ., tadašnjih 21 sertifikovanih revizora dobilo je privremenu revizorsku licencu koja je mogla postati trajna ako bi bili uspješni na ponovnom polaganju. Vlada je odlagala ponovno polaganje nekoliko puta; me utim, novim Zakonom o raunovodstvu i reviziji iz 2005 . predvi en je rok za ponovno polaganje za sertifikovane revizore do 31. marta 2006. Nekoliko revizora je kasnije izgubilo licencu jer su odbili da uestvuju na ponovnom polaganju. Sada ima 32 licencirana revizora u Crnoj Gori. Dalje, vlada je odluila da omogui pra vo stranim kvalifikovanim revizorima da postanu licencirani revizori u Crnoj Gori (vidite stav 26). U praksi, to e biti veoma vano za kvalifikovane revizore iz Srbije i crnogorske revizore koji su stekli kvalifikaciju u inostranstvu (na pr. SAD, UK). C. Profesionalno obrazovanje i obuka 40. Visoko- kvalitetno finansijsko izvještavanje i revizija oslanjaju se na obezbje enje efektivnog profesionalnog obrazovanja i obuke iz raunovodstva i revizije. U bivšoj Socijalistikoj Republici Jugoslaviji, raunovodstvo je uglavnom povezivano sa knjigovodstvom i izvještavanjem za poreske i statistike svrhe; finansijsko izvještavanje se nije bavilo ekonomskom vrijednošu i uinkom privatnih kompanija. Izazov obuke i obrazovanja raunovo a u Crnoj Gori je da postojee i n ovo- kvalifikovane raunovo e steknu osnovne sposobnosti i upoznaju se sa konceptima vezanim za raunovodstvo u privatnim preduzeima, ukljuujui raunovodstvene standarde zasnovane na principima , moderne revizorske standarde i tehnike, odgovornost menadm enta prema akcionarima i drugim zainteresovanim stranama i napredno korporativno upravljanje. 41. Svi uslovi kvalifikovanja revizora koji su definisani u Zakonu o raunovodstvu i reviziji su slini uslovima acquis-a i me unarodnim obrazovnim standardima IFA C-a. Uslovi za kvalifikovanje ukljuuju univerzitetsku diplomu (iz ekonomije ili biznisa), tri godine radnog iskustva (kao raunovo a), dvije godine iskustva revizora i polaganje dravnog ispita. Me utim, cijeli niz predmetnih pitanja koja su ukljuena u acquis nije ukljuen u Zakon. 42. Broj studenata koji biraju raunovodstvo da studiraju i za nove postdiplomske studije se poveava, što ukazuje na snanu potranju za obrazovanjem iz oblasti raunovodstva. Studija koju je finansirao USAID 2005. naglašava po trebu za mla im profesionalnim raunovo ama koji e dobiti modernije obrazovanje iz raunovodstva koje se zasniva na trišnoj ekonomiji kada je u pitanju sadraj programa, nain prezentiranja i sistem ispitivanja. Preko hiljadu studenata je diplomiralo u t oku posljednje tri godine na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Crne Gore, na kojem se dre kursevi vezani za raunovodstvo, mada nije jasno koliko njih je imalo raunovodstvo kao glavni predmet. Trenutno ima 46 Page 20 Crna Gora – Izvještaj o poštovanju standarda i propMSR u raunovodstvu i reviziji (ROSC) 20 postdiplomskih studenata iz raunovodstva i r evizije, mada nijedan još nije završio ovaj dvogodišnji postdiplomski program s obzirom da je poeo prije manje od dvije godine. 43. Projekat za utvr ivanje dostignua obrazovanja iz oblasti raunovodstva i revizije u Crnoj Gori koji je finansirao USAID 2005 . godine ukazuje da su MSFI, MSR i Etiki kod eks, kao i ukupne vještine, vrijednosti i stavovi poduavani na dobar nain . Nedostaci su prim jeeni u obrazovanju koje se odnosi na korporativno upravljanje, poslovnu etiku, finansijska trišta, menadment i st rateško donošenje odluka. Studija predlae izradu aurnog raunovodstvenog programa na Univerzitetu Crne Gore, auriranje zastarelih raunovodstvenih udbenika na srpskom (trenutno se koristi udbenik o me unarodnom raunovodstvu iji prevod je finansirao USAID 2001. godine) i da IRRCG organizuje praktinu obuku raunovo a i revizora koja e biti propisno nadgledana. 44. Trenutno ne postoji zahtjev za Kontinuiranom profesionalnom edukacijom (CPE) za revizore u Crnoj Gori. Zahtjev za kontinuiranom edukacijom treba uvesti u skladu sa najboljim me unarodnim praksama (Me unarodni standardi obrazovanja IFAC -a) i acquis communautaire-om (po izmijenjenoj Osmoj direktivi). D. Odre ivanje raunovodstvenih i revizorskih standarda 45. Zakonom o raunovodstvu i reviziji u Crnoj Gori se ne propisuje odre ivanje sopstvenih raunovodstvenih i revizorskih standarda ve upotreba MSFI i MSR za sve relevantne entitete (vidite odjeljak IIA gore). Kao što je reeno u datom odjeljku , odluka o imenovanju regulatornog tijela nadlenog za usvajanje MSFI i MSR još nije donesena i, kao posljedica toga Crna Gora trenutno nema set zvanino prevedenih i usvojenih MSFI niti set prevedenih i usvojenih MSR. Zakonom o raunovodstvu i reviziji (2002. ), koji je prestao da vai usvajanjem novog Zakona o raunovodstvu i reviziji (2005), dato je ovlašenje IRRCG da izda pojednostavljene raunovodstvene propise koji se temelje na MSFI za MSP i da izdaje objašnjenja i smjernice o upotrebi MSFI za finansijsko izvještavanje. Me utim, trenutno ne postoje ta kvi pojednostavljeni propisi za MSP koji su ovlašeni ili u upotrebi. E. Sprovo enje raunovodstvenih i revizorskih standarda 46. Ne postoji efektivno sprovo enje postupanja u skladu sa raunovodstvenim standardima kod finansijskog izvještavanja entiteta u Crnoj Gori osim banaka. Centralna banka sprovodi prudencijalno izvještavanje banaka, koje se zasniva na opštoj svrsi finansijskog izvještavanja. Regulator trišta hartija od vrijednosti ne sprovodi nikakvu sistemsku kontrolu kvaliteta finansijskih izvješ taja entiteta koje ure uje, a kontrola osiguravajuih društava, investicionih i penzionih fondova još nije uspostavljena. 47. Zakon o hartijama od vrijednosti sadri opštu odredbu o zaštiti investitora ali ne propisuje posebnu ulogu za KHOV u vezi sa sprovo e njem finansijskog izvještavanja od strane emitenata. KHOV kao nezavisno i autonomno tijelo moe odrediti svoj pristup sprovo enju. Zahtjevi koji se odnose na kotiranje na A i B segmetima trišta akcija podrazumijevaju da kompanija ima nekvalifikovano (ist o) revizorsko mišljenje za pristup njenih hartija od vrijednosti i nastavak njenog kotiranja na berzi; tako KHOV vrši razmatranje svih revizorskih mišljenja o godišnjim finansijskim izvještajma kompanija kotiranih na A i B listi. KHOV je dostavila primjere kompanija koje su skinute sa liste za kotaciju kao posljedica KHOV nalaza kvalifikovanih revizorskih mišljenja i revizija koje su izvršili nelicencirani revizori. Me utim, KHOV se ne konsultuje ni o kakvim pitanjima sa kompanijama direktno, niti vrši pos jete u cilju praenja daljih dešavanja po osnovu kvalifikovanih revizorskih mišljenja ili zbog nekog drugog razloga. Sprovo enje od strane KHOV tei oslanjanju samo na eksternu reviziju. Page 21 Crna Gora – Izvještaj o poštovanju standarda i propMSR u raunovodstvu i reviziji (ROSC) 21 48. Centralna banka Crne Gore sprovodi propisno prudencijalno izvještavanja od strane banaka preko on-site i off-site kontrola. S obzirom da Centralna banka ima malo ili nimalo strunjaka za MSFI, sprovo enje se uglavnom ograniava na regulatornu oblast prudencijalnog izvještavanja, mada se to zasniva na finansijskim izvje štajima po MSFI uz odre ene razliite pretpostavke i osnovu mjerenja. Centralna banka se oslanja na revizorsko mišljenje revizora banke u cilju obezbje ivanja pravilne primjene MSFI. Centralna banka objavljuje samo prudencijalne izvještaje koje banke pripremaju (bilans stanja i bilans uspjeha) na svojim internet stranicama, što moe stvoriti konfuziju s obzirom da su finansijski izvještaji koji se nalaze na internet stranicama banaka generalno MSFI izvještaji i stoga se razlikuju od onih sa internet stranice Centralne banke. U vrijeme ROSC misije nije bilo odre enog kontrolora za osiguranje, i nije bilo sprovo enja zahtjeva za finansijskim izvještavanjem od strane osiguravajuih društava osim zakonom predvi ene revizije. 49. Trenutno nema regulatornog zahtjeva za eksternom provjerom kvaliteta revizora. Provjera kvaliteta je jedna od nadlenosti koja je predvi ena da bude delegirana ‘ kompetentnom profesionalnom tijelu’ kada vlada završi proces delegiranja. Nepostojanje provjere kvaliteta revizije je kljuna sla bost s obzirom da je zakonski obavezna revizija prva linija provjere adekvatnosti primjene raunovodstvenih standarda. Provjerom kvaliteta poveava se povjerenje u kvalitet funkcije revizije i omoguava i zahtijeva od revizorske profesije da poboljšava kva litet revizija. Zahtjev za eksternom provjerom kvaliteta u skladu sa odredbama o provjeri kvaliteta izmijenjene Osme Direktive o zakonskoj reviziji je hitno potreban. 50. Ne postoji zahtjev u Zakonu o raunovodstvu i reviziji (2005 .) za javnim nadgledanjem r evizora i društava za reviziju, kao što je predvi eno acquis-em . Novim zakonom se predvi a da Ministarstvo finansija treba da nadgleda implementaciju Zakona i da moe da delegira regulatorne aktivnosti drugim tijelima. Me utim, nema posebnih zahtjeva za organizovanjem javnog nadzora slinih zahtjevima nove 8. direktive o zakonski obaveznoj reviziji. raunovodstveni standardi u praksi 51. ROSC tim je razmotrio uzorak od dvadeset setova finansijskih iskaza koji su pripremljeni u skladu sa MSFI. Uzorak je uklj uivao 5 malih i srednjih preduzea, 9 najveih kotiranih firmi iz realnog sektora, 3 banke, 2 osiguravajua društva i jedan investicioni fond. ROSC tim je po metodi sluajnog uzorka izabrao finansijske iskaze. Me utim, zbog male veliine uzorka, rezultat se ne moe smatrati reprezentativnim za sve crnogorske firme. Stoga se nalazi, iako korisni za ukazivanje na potencijalne sistemske probleme u finansijskom izvještavanju, odnose samo na nedostatke utvr ene u finansijskim iskazima kod pojedinih firmi. A. Fin ansijsko izvještavanje malih i srednjih preduzea 52. Sva mala i srednja preduzea koja su razmatrana koristila su standardizovani ‘set obrazaca za godišnje izvještaje’ koji nije u potpunosti u skladu sa MSFI. Osim toga, u vei ni sluajeva nije bilo objelodanjivanja što je rezultiralo daljom neuskla enošu sa MSFI. Standardni obrazci koji su korišeni bili su opisani kao ‘obrazasci propisani na osnovu lana 3 Zakona o raunovodstvu i reviziji (Slubeni list Republike Crne Gore br. 69/05) i lana 22 IV EU Dire ktive br. 78/660/EEC’. Ovi obrazci ukljuuju standardizovane strukture bilansa uspjeha, bilansa stanja, iskaza o gotovinskim tokovima i iskaz a o promjenama u vlasništvu. Tako e se pozivaju na napomene uz finansijske iskaze koje opisuju primijenjene raunovodstvene politike i analitiko pojašnjenje materijalno vanih stavki bilansa stanja. Me utim, samo dva od setova rauna za mala i srednja preduzea su stvarno ukljuila neke od ovih podataka o politikama i napomenama, i te dvije su bile isto kratak rezime politika. Page 22 Crna Gora – Izvještaj o poštovanju standarda i propMSR u raunovodstvu i reviziji (ROSC) 22 53. Problemi sa standardizovanim obrascima koji su gore opisani bili su u veani greškama pri ispunjavanju obrazaca. etiri od šest “standardizovanih” finansijskih iskaza sadrali su aritmetike greške, greške prilikom uparivanja i nedoslijednosti izme u iznosa koji su ukljueni u bilans uspjeha i iznosa koji su ukljueni u bilans stanja. Kod mnogih finansijskih iskaza bilo je nedoslijednosti i neloginih iznosa koji su se posebno odnosili na oporezivanje. U dva sluaja nedostajali su iskazi o prom jenama u vlasnikoj strukuturi, a u jednom sluaju nije bilo iskaz a o gotovinskim tokovima . Konano, jedan finansijski iskaz se pozvao na primjenu MRS 15 i 25 u svojim raunovodstvenim politikama, koji u suštini ne postoje. Utisak je da veina obrazaca nije bila paljivo provjerena nakon ispunjavanja i njihova informativna korist za korisnike bila je ograniena. Nijedan finansijski iskaz nije ukljuivao revizorski iskaz. Tako da je postojala znaajna praznina u poštovanju propisa pored mogueg propusta u pr imjeni inherentnih standarda kod samih obrazaca. 54. Zakljuak je da je nivo uskla enosti finansijskih iskaza malih i srednjih preduzea sa MSFI bio nizak. To odraava ograniene raspoloi ve resurse malih i srednjih preduzea za primjenu uskla enosti, kao i nepostojanje zahtjeva za takvom uskla enošu od strane korisnika finansijskih iskaza i nepostojanje posljedica u sluaju neuskla enosti. Rezultati razmatranja finansijskih iskaza malih i srednjih preduzea izgleda da potvr uju neadekvatnost postojeeg okvira MSFI za finansijsko izvještavanje od strane malih i srednjih preduzea generalno , i u Crnoj Gori posebno. Univerzalni zahtjev za primjenu MSFI u Crnoj Gori rizikuje da vodi kulturi prihvatanja nepostupanja u skladu sa propisima, što se moe proširiti na vea preduzea i moe da podriva reputaciju zemlje po osnovu finansijskog izvještavanja. B. Finansijsko izvještavanje kotiranih preduzea iz realnog sektora 55. Drava je ili znaajan (preko 20%) ili vei nski (preko 50%) akcionar u vei ni kompanija na listi za kotaciji u uzorku koji je razmatran po pitanju uskla enosti sa MSFI. To ukazuje na ukupno veliko ueše drave u kotiranim preduzeima u Crnoj Gori. Štaviše, ponekad je bilo materijalnih transakcija ili finansijskih aranmana koje su ukljuivale Drav u. U takvim sluajevima vjerovatno je da su preduzee i Drava dobro upoznati sa uslovima transakc ije i to moe voditi tome da se transakcije opišu u finansijskim iskazima bez dovoljno detalja bez kojih tree lice ne moe da ih shvati. Primjer je preduzee koje je otpisalo odre enu imovinu zbog zakonskih rješenja, i iz podataka iz napomene o osnovnim sredstvima izgleda da je pretrpjela znaajan gubitak. Me utim evidentirani gubitak u bilansu uspjeha je znatno manji. Drugi dio finansijskog iskaza se odnosi na oprost duga od strane vlade koji izgleda da se desio nakon kraja godine ali koji je priznat i izgleda da je razlog za smanjenje gubitka. Bez šireg objašnjenja u finansijskim iskazima italac koji je trea strana imao bi teškoa sa shvatanjem veze (ako je ima) izme u ova dva doga aja i da li su oni u stvari dio povezane transakcije. 56. Samo jedno preduzee je objelodanilo transakcije sa povezanim stranama i nijedno nije objelodanilo naknade koje primaju kljuni l anovi menadmenta, kao što je predvi eno u MSR 24. Kao što je ve istaknuto, Drava je znaajan ili veinski akcionar u mnogim preduzeima i tako mnoge transakcije preduzea sa Dravom su više od ‘obine pogodbe ’ kako je naznaeno u MRS 24. Glavne transakcije sa Dravom koje nijesu bile ‘obine pogodbe’ treba da se objelodane, zajedno sa transakcijama i bilansima sa svakom relevantnom stranom. 57. Kvalitet i nivo uskla enosti finansijskih iskaza kotiranih kompanija sa MSFI koji su razmatrani bio je bolji nego u sluaju iskaza malih i srednjih preduzea , ali i dalje postoje odre eni problemi (vidite stavove 72-81 dolje u tekstu), posebno po pitanju adekvatnog objelodanjivanja. Finansijski iskazi generalno su objelodanili dosta detalja u nekim oblastima prezentirajui više od onoga što se zatijeva po MSFI, ali nijesu adekvatno objelodanili podatke iz oblasti gdje je to predvi eno po MSFI. Dato je opseno objelodanjivanje o klijentovim potraivanjima i obavezama po raunima prema Page 23 Crna Gora – Izvještaj o poštovanju standarda i propMSR u raunovodstvu i reviziji (ROSC) 23 dobavljaima, gdje su imena glavnog klijenta i dobavljaa i bilansi bili esto prikazan i. Bilo je znaajnih detalja o stavkama kao što su troškovi zaposlenih i drugi troškovi i kategorije zaliha . Ovaj nivo detalja moe biti koristan, ali nije potreban po MSFI. To vodi utisku da poznavanje MSFI nije u tolikoj mjeri koliko bi se moglo o ekivati. 58. Nijedan od razmatranih finansijskih iskaza nije bio konsolidovani finansijski izvještaj . Izgleda da samo jedno preduzee ima podrunice, pridruena lica ili zajednika ulaganja (i uinili su ih beznaajnim). Iz tog razloga, MSFI 3 ‘ poslovne kom binacije’ nije bio generalno primjenjiv i MRS 28 i MRS 31 o pridruenim licima i zajednikim ulaganjima tako e nijesu bili primjenjivi. Tako e, veina preduzea je poslovalo samo u svojoj zemlji i to u jednoj klasi djelatnosti; stoga MRS 14 ‘Segment irano i zvještavanje’ tako e generalno nije bilo primjenjivo. Nedostatak odre enog objelodanjivanja koje je predvi eno u MSFI vodi pretpostavci da transakcije, doga aji ili situacije koje treba prepoznati i objelodaniti po MSFI okviru finansijskog izvještavanja u stvari se nijesu dogodile. Na primjer, ni jedno od razmatranih preduzea – iako na lsiti za kotaciju – nije objelodanilo nijednu šemu vezanu za akcije i to implicira da ih nijesu ni imali. Nijedno od razmatranih preduzea nije objelodanilo stalna sredstva koja se dre za prodaju ili prekinuto poslovanje. Cijeli spisak standarda koji se nijesu primjenjivali od strane preduzea koja su bila razmatrana ukljuuje: MSFI 1 do 6, MRS 14 27 – 31, MRS 34 i MRS 40 -41. Ostale standarde primijenio je samo jedan broj r azmotrenih preduzea i to MRS 24, MRS 33 (ako je relevantan), MRS 11 (ako je relevantan), i MRS 19 (ako je relevantan). Identifikovane su sljedee glavne oblasti u kojima su kotirane kompanije realnog sektora neuskla ene sa standardima: · MRS 1 Prezentacija finansijskih iskaza. Ni jedna kompanija nije dostavila posebno objelodanjivanje znaajnih ocjena i kljunih izvora nesigurnosti procjene. Samo je jedna od 9 kompanija pruila komparativne podatke o nematerijalnoj imovini za kretanje osnovnih sredstava. Jedna kompanija je pokazala neobino niske obaveze po kamatama u pore enju sa njenim ukupnim dugom i kotiranim kamatnim stopama što dovodi u pitanje da li je on u potpunosti obraunat za obaveze po kamatnim stopama . · MRS 2 Zalihe – U jednoj kompaniji su neke zalihe prikazane po trošku, a trebalo je da budu prikazane po najniem trošku i neto realizovanoj vrijednosti. U druge dvije kompanije su odre ene stavke zaliha prikazane po prodajnoj cijeni sa ukljuenim PDV -om. · MRS 8 Raunovodstvene politike, promjene kod raunovodstvenih procjena i grešaka . Ni jedna od komanija nije dostavila traene informacije o objavljenim standardima koji još nijesu usvojeni i o svim poznatim uticajima koje bi oni imali kada se usvoje. Jedna kompanija je imala izvještaj revizor a sa mišljenjem sa zadranom rezervom, jer je korekcija obaveza iz prethodne godine za obaveze na osnovu sudskih sporova uskla ena za rezerve, a nije prikazana kao korekcija iz prethodne godine. · MRS 11 Ugovori o izgradnji. Jedna kompanija je imala izvještaj revizora sa mišljenjem sa zadranom rezervom jer nije priznala prihod po metodi procenat završetka. Revizori nijesu bili u mogunosti da kvantifikuju taj efekt. Ukoliko kompanija ima gra evinske ugovore kao što revizori kau, onda nije uskla ena ni sa ostalim objelodanjivanjima i mjerenjem kako to zahtijeva MRS 11. · MRS 12 Porezi od prihoda . Objelodanjivanje poreza izgleda prilino slaba oblast (osim ako ne postoje znaajne poreske obaveze kompanija). Primjeri pokazuju da ne postoji uskla ivanje oporezivanja, ne postoje stavke za poreze u bilansu uspjeha, ne postoji objelodanjivanje Page 24 Crna Gora – Izvještaj o poštovanju standarda i propMSR u raunovodstvu i reviziji (ROSC) 24 oporezovanih gubitaka, i postoje dalja specifina pitanja u vezi sa zadranim porezom i razlikama u rokovima. · MRS 16 Nepokretnosti, postrojenja i oprema i MRS 36 Umanjenje imovine. Postoje neki ozbiljni problemi u vezi sa pravilnom procjenom aktive ukljuujui nedostatak testova za umanjenje. Uopšteno, procjena aktive u Crnoj Gori je oteana nedostatkom aktivnih i likvidnih trišta za odre ene vrste aktive. Pregled angamana revizije je tako e identifikovao procjenu aktive kao glavnu oblast problema; jedna od kompanija je imala izvještaj revizora sa mišljenjem sa zadranom rezervom zbog nedostatka testova o umanjenju/pogoršanju aktive. · MRS 19 Beneficije zaposlenog – Samo su dvije kompanije uputile na upotrebu MRS-a 19 za jubilarne nagrade i penzijske otpremnine. Vlada planira da ozakoni reformu penzionog sistema-P ilar II navodei da e pravilno raunovodstvo za obaveze po osnovu penzija postati veoma vano pitanje finansij skog izvještavanja. · MRS 33 Prihodi po akciji. Iako su sve pregledane kompanije bile na listi za kotaciju, samo je jedna dostavila informacije o prihodima po akciji (osnovni i umanjeni prihod po akciji) kako to zahtijeva MRS 33 za kompanije ijim se akci jama javno trguje. · MRS 39/32 Finansijski instrumenti: priznavanje i mjerenje i prezentacija . Samo je jedna od kompanija objelodanila ciljeve i politike za upravljanje finansijskim rizikom, dok trišne vrijednosti nijesu bile objelodanjene, iako je jedna kompanija rekla da ih nije mogue dobiti (vjerovatnoo u odsustvu aktivnog trišta). U veini sluajeva ostala objelodanjivanja, kao što je koncentracija kreditnog rizika, nijesu ura ena, a postojalo je nejednako objelodanjivanje dospijea duga i ostalih za htijevanih objelodanjivanja. · MRS 38 i SKI 29 Nematerijalna imovina. Nekoliko kompanija je imalo nematerijalnu imovinu koja predstavlja koncesije. Puniji detalji aranmana o koncesijama treba da budu u SKI 29. Ovo se naroito odnosi na kompaniju koja je imala veliki gubitak na otkupnu aktivu prema vladi. C. Finansijsko izvještavanje finansijskog sektora Pregledani su finansijski iskazi 3 banke, 2 osiguravajua ruštva i jednog investicionog fonda. Banke 59. Kvalitet finansijskih iskaza banaka, naroi to ba naka u stranom vlasništvu, je generalno dobar. Ni jedna od pregledanih banaka nije imala bezrezervno mišljenje revizije. Pored toga, napomene uz finansijske iskaze su predstavljene sa objelodanjivanjem kako to zahtijevaju MSFI, ukljuujui informativno izv ještavanje o riziku, što je bilo komparativno za tu grupu u Evropskoj Uniji. Ovo se u velikoj mjeri moe pripisati kontroli Centralne banke i transferu stranog znanja na domae banke. 60. Samo su dva od finansijskih izvještaja banaka jasno uskla ena sa MSFI . Druga dva finansijska iskaza navode da su pripremljena u skla du sa Zakonom o raunovodstvu i reviziji Republike Crne Gore (’’Sl. List RCG’’, br. 69/05) objašnjavajui dalje u napomenama da zakonodavtsvo Republike Crne Gore zahtijeva primjenu MSFI. Dva finansijska iskaza (jedan osiguravajueg društva i jedan investicionog fonda) su navela da su u skladu sa Zakonom o raunovodstvu i reviziji Repuiblike Crne Gore, izbjegavajui eksplicitno rijei “ Me unarodni raunovodstveni standardi ” ili MSFI. Page 25 Crna Gora – Izvještaj o poštovanju standarda i propMSR u raunovodstvu i reviziji (ROSC) 25 61. Od banaka se trai da izraunaju rezerv isanja za potencijalne kreditne gubitke u skladu sa matricom koju propisuje Centralna banka. Ovo moe dovesti do potcjenjivanja ili precjenjivanja kreditnog portfolija ako se uporedi sa Me unarodnim standardima finansijskog izvje štavanja. Propis zahtijeva da banke izraunaju pogoršanje neobezbije enog dijela kredita i potraivanja. Izraunavanje se zasniva na matrici za rezervisanja koja ukljuuju opseg fiksnih minimalnih stopa rezervisanja za svaku kategoriju koja je zavisna od perioda kašnjenja i predstavljena je kao obaveza u bilansu stanja. Ova metodologija moe biti adekvatna u prudencijalne svrhe, me utim ona nije u skladu sa MRS 39, koji zahtijeva da se rezervisanja za kreditne gubitke izraunavaju kao razlika izme u knjigov odstvenog iznosa aktive i sadašnje vrijednosti procijenjenih tokova gotovine (iskljuujui budue kreditne gubitke koji se nijesu desili) diskontovane po prvobitnoj efektivnoj kamatnoj stopi finansijskih sredstava. Banke koriste ove propise ne samo u svrhe prudencijalnog izvještavanja ve i kod pripreme finansijskih iskaza po Me unarodnim standardima finansijskog izvještavanja. Osiguravajua društva i investicioni fondovi 62. Opseg ogranienja u revizorskim izvještajima dva društva za osiguranje je bio tako znaajan i materijalan da oni dovode u pitanje pouzdanost finansijskih iskaza i njihovu uskla enost sa MSFI. Opseg ogranienja u reviziji osiguravajuih društava je ukljuio sljedee : · Nepouzdanost vrijednosti i kvantiteta osnovnih sredstva poetnog bilans a. · Nepouzdanost postojanja i mjerenja obaveza i adekvatnih rezervisanja. · Nedostatak komparativnih podataka za prethodnu godinu, kako to zahtijeva MSFI 1 paragraf 36. · Ulaganje u kapital raspoloiv za prodaju je objavljen kao trošak sticanja, a rukovodstvo nije obavilo kontrolu tih ulaganja u skladu sa zahtjevima MRS 39 “Finansijski instrumenti: priznavanje i mjerenje”. · Nedovoljna raspoloivost troškova zajednikih fondova za pokrivanje ukupnih rashoda obavljanja osiguranja. · Nepravilnosti u poslovanju na osnovu obavljene kontrole poslovanja Ministarstva finansija Republike Crne Gore (npr. visoki neovlaš eni rashodi obavljanja osiguranja, nedostatak adekvatnog dokaza o ulaganju u povezane kompanije, objavljivanje visokih neposlovnih troškova kroz rezervisanja i otpise). 63. Napomene uz finansijske iskaze društava za osiguranje ne ukljuuju jasna objašnjenja upotrebe MSFI 4 “Ugovori o osiguranju”. MSFI 4 zahtijeva objelodanjivanje koje se odnosi na iznose u vezi ugovora o osiguranju, kao i na prirodu i obim rizika koji proizilaze iz ugovora o osiguranju. 64. Finansijski iskazi pregledanih investicionih fondova su pokazali neke probleme neuskla enosti. Po MRS-u 39, dobici i gubici trišne vrijednosti aktive raspoloive za prodaju se moraju uzeti kao akcije, ali je fond evidentirao dobitke i gubitke trišne vrijednosti u bilansu uspjeha. Stavovi u vezi sa ”Naglašenim mišljenjem” u izvještaju revizije su ukazali na injenicu da su ulaganja bila u nekotirane akcije za koje ne postoji aktivno trište, i da je rukovodstvo u tvrdilo rezerve za smanjenje vrijednosti i da prati ulaganja na osnovu primljenih finansijskih informacija. Pitanje finansijskog izvještavanja koje je zajedniko pregledanim kompanijama finansijskog sektora 65. Samo su dva finansijska iskaza navela da su prihodi i rashodi od kamata priznati u bilansu uspjeha za sve instrumente mjerene po amortizovanom trošku upotrebom efektivne metode Page 26 Crna Gora – Izvještaj o poštovanju standarda i propMSR u raunovodstvu i reviziji (ROSC) 26 kamatne stope . Svi ostali su priznali nakande po osnovu kredita i pozajmica u bilansu uspjeha kada se prime ili naprave; metodologija koja nije u skladu sa MRS 39 (mjerenje finansijskih instrumenata po amorti zovanom trošku) jer priznavanje prihoda ili rashoda od kamate ne odraava efektivan prinos. STANDARDI REVIZIJE IZ PRAKSE Svrha ovog odjeljka je da obavi analizu standardnog propusta u reviziji i analizu propusta uskla enosti . 66. MSR se definišu u zakonu kao nacionalni standardi revizije. Me utim, kao što je i ranije navedeno, MSR još uvijek nijesu u potpunosti prevedeni i isvojeni i stoga se standardni propust moe smatrati propustom neusvojenih Me unarodnih standarda revizije. ROSC tim je obavio neposredne preglede uzorka revizora i revizorskih firmi, kako bi prikazao propust uskla enosti, i kako bi ocijenio kvalitet revizorskog procesa i revizorskih dosijea u odnosu na MSR. Ovaj pregled je sproveden uz potpunu podršku Ministarstva finansija i Instituta raunovo a i revizora Crne Gore; Institut raunovo a i revizora Crne Gore je smatrao ovaj pregled kao zamjenu za tekui nedostatak sistema kvalitetnog uvjeravanja. Takav stav podrške se odrazio u elji da se poboljša kvalitet revizije u Crnoj Gori. 67. Uopšteno gledano, funkcija zakonske revizije izgleda da u potpunosti ne predstavlja tu funkciju; izvještaji revizije ne pruaju dovoljno kredibiliteta objavljenim finansijskim iskazima. Opšte prihvaena praksa u Crnoj Gori je umjesto da menadment s dunom panjom razmotri nalaze revizije i uskladi finansijske izvještaje, dešava se da revizor objavi mišljenje revizije sa zadranom rezervom, odricanje od mišljenja ili svom mišljenju doda stavove u vezi sa naglašenim mišljenjem. Izvještaj revizora sa mišljenjem sa zadranom rezervom bi trebalo da izazove zabrinutost, a ne da bude pr ihvaen kao normalna praksa. Šta više, neka revizorska mišljenja sa zadranom rezervom treba da bud u nepovoljna revizorska mišljenja na osnovu MSR zbog njihove materijalnosti. 68. Veina p regledanih revizorskih firmi i revizorski h angamana pokazali su znanje i elju u primjeni MSR. Me utim, uoeno je nekoliko znaajnih slabosti u primjeni MSR koji su potkopavaju injenicu da se korisnik moe osloniti na proces revizije i mišljenje revizije. Izgleda da direktori revidiranih kompanija i sami revizori nijesu shvatili na odgovarajui nain svrhu revizorskog procesa i ulogu revizora. Ciljevi revizorskog procesa po MSR, odnosno da bi revizor došao do nezavisnog i objektivnog revizorskog mišljenja i pripremio izvještaj o finansijskim iskazima koji prua uvjeravanja akcionarima kompanije i ostalima zainteresovanim stranama, esto nijesu ispunjeni. 69. Revizorski izvje štaji generalno nijesu bili u skladu sa MSR - 700 “Izvještaj revizora o finansijskim iskazima” i MSR - 701 “Modifikacije izvještaja nezavisnog revizora”. Veina pregledanih revizorskih izvještaja ukljuuje naglašeno mišljenje ili odricanje od modifikacija /kvalifikacija; oni sadre razlike u strukturi i sadraju, stavove u vezi sa naglašenjim mišljenjem u vezi sa procjenama i vrednovanjima i ne dozvoljavaju korisniku da dokui da li finansijski iskazi daju istinito i fer stanovište koje je u skladu sa MSFI, domaim zakonima i propisima i koji su bili oslobo eni bitnih netanih izjava. 70. Izgleda da je pregledani revizorski proces slab u odnosu na MSR 540 – “Revizija raunovodstvenih procjena ” i MSR 545 – “Revizija mjerenja i objelodanjivanja tri šne vrijednosti”. Kao rezultat toga, slabo se moe osloniti na tanos t procjene i podesnost osnova mjerenja (u skladu sa MSFI ) aktive i pasive u finansijskim iskazima. Proces revizije i izvještaj prua malo uvjer avanja vezano za podesnost, tanost i uskla enost sa MSFI u vezi sa sudovima i procjenama koje su uklj uene u finansijske iskaze (npr. revalorizacija osnovnih sredstava i pregledi pogoršanja i rezervisanja). Nedostatak objektivnosti Page 27 Crna Gora – Izvještaj o poštovanju standarda i propMSR u raunovodstvu i reviziji (ROSC) 27 u procjeni osnovnih sredstava (procjenitelji primaju naknadu na ovjerenu vrijednost) smanjuje kredibilitet cijelog okvira finansijskog izvještavanja. Revizori prihvataju procjene bez sprovo enja neophodnih procedura u skladu sa MSR kako bi se uvjerili u odgovarajuu procjenu aktive, ukljuujui testiranje pogoršanja. Nekoliko procjena aktive i rezervisanja nije bilo nezavisno i odre eno na odgovarajui nain u finansijskim iskazima (procjene imovine izgledaju precijenjene), ali to revizori nijesu testirali. 71. Pregled revizorskog procesa je naveo da u nekim sluajevima, dovoljan i odgovarajui revizorski dokaz nije uvijek dobijen u skladu sa MSR 500 – “Revizorski dokaz”. Pregledani revizorski proces je ukljuio prvenstveno aritmetike provjere finansijskih iskaza u knjigama i evidencijama kompanije. Testovi ukupne aktive i pasive, tana prezentacija i potpuno objelodanjivanje u finansijskim iskazima (kako to zahtijevaju MSR) nijesu na pravi nain preduzeti i o njima se nije pra vilno izvještavalo kao dijelu revizorskog procesa po MSR. Interne kontrole su esto dokumentovane u revizorskim angamanima, ali su rijetko testirane i rijetko se na njih oslanjalo. Kao rezultat nedavnog ponovnog procesa dodjele sertifikata revizorima, ne postoji dokaz da je to uskla eno sa zahtjevima MSR 510 – “ Poetni angamani – poetni bilansi i nastavak angama na”. 72. Iz pregleda se i ni da revizori ne pruaju formalna saopštenja o pitanjima upravljanja i tabelama neispravljenih grešaka lica koja su odgovorna za upravljanje (u skladu sa MSR 260 “Komunikacija sa odgovornim licima za upravljanje”). MSR 260 zahtijeva da revizor saopšti takve probleme i dokumenuje uskla enost sa zahtjevima u skladu sa MSR 203 (Revidiran) – “Dokumentovanje revizije”. Kao rezultat toga , lica koja su odgovorna za upravljanje (obino lica koja nijesu izvršni direktori) ne preduzimaju kona nu odgovornost za finalizaciju finansijskih iskaza i potencijalni poslj edini uticaj njihovih odluka na revizorski izvještaj . 73. Ne postoji zahtjev u zakonu da kotirane kompanije uspostave odbore za reviziju, u skladu sa me unarodnom dobrom praksom i acquis-em . Odbor za reviziju obavlja ulogu predlagaa imenovanja revizora i razmatra izvještaje od strane revizora i u vezi sa njim tako da su zadrani standardi nezavisnosti i kvalitetne kontrole. Uloga odbora za reviziju je jedan aspekt izmijenjene i dopunjenje Osme Direktive o zakonu o kompanijama , koja ukljuuje druge zahtjeve kao što je rotacija revizora i transparentnost izvještaja revizora kotiranih subjekata. Pored toga, postoje regulative o vlasništvu revizorskih firmi, koje nijesu implementirane u Crnoj Gori, jedna pregledana revizorska firma i kotirani klijent revizorske firme imali su zajedniko vlasništvo. Ovi zaht jevi Direktive predstavljaju dobru praksu korporativnog upravljanja i olakšavaju razvoj trišta kapitala; takvi zahtjevi bi se trebali imp lementirati u Crnoj Gori. 74. Pregled revizorske metodologije kako je implementirana od strane revizorskih firmi nije jedinstvena i dosljedno u skladu sa me unarodnim standardima, naroi to ISQC 1. Kao što je gore navedeno, postoje znaajna odstupanja od potpune i odgovarajue primjene MSR kod pojedinanih revizorskih angamana. Okruenje koje je u potpunosti uskla eno sa MSR bi se moglo olakšati preduzimanjem koraka koji zahtijevaju da se: · Me unarodni standard o kontroli kvaliteta 1 (ISQC1) implementira u svim revizorskim firmama (uvjeravanje o internom kvalitetu); i · Revizorska struka implementira efikasnu kontrolu kvaliteta i sistem revizije (uvjeravanje o eksternom kvalitetu). 75. Napravljen je napredak kod ujednaavanja ponude revizora sa revizijom. Me utim , broj zahtijevanih revizija (oko 800) još uvijek prevazilazi sposobnost jednog broja ovlaštenih revizora (32 u 11 preduzea ) da obavi reviziju. Kapacitet se moe samo razviti kroz pristupe obrazovnim programima i programima obuke. Jedan broj preporuka je dat u Odjeljku 2 za razvoj kapaciteta. Page 28 Crna Gora – Izvještaj o poštovanju standarda i propMSR u raunovodstvu i reviziji (ROSC) 28 OPAANJA PO PITANJU KVALITETA FINANSIJSKOG IZVJEŠTAVANJA 76. Direktori kompanija i revizori prihvataju modifikovane revizorske izvještaje u velikoj mjeri. Ovo potkopava vrijednost revizorske funkcije i kredibiliteta finansijskih iskaza. Banke su potvrdile da u velikoj mjeri koriste finansijske iskaze za svoje kreditno poslovanje i u ocjeni kreditnog rizika. Me utim, opaeni slabi kvalitet finansijskog izvještavanja, koji je uglavnom zbog slabog kapaciteta raunovo a i revizora, ne dozvoljava bankama da se u osnovi oslanjaju na finansijske izvještaje koje pruaju zajmoprimaoci u procesu kreditnih zahtjeva. Štaviše, korporativno upravljanje ne funkcioniše najbolje zbog nedostatka aktivnosti akcionara, nedostatka odbora za reviziju i dominantne uloge drave u nekim kompanijama koja su uzeta za pregled kao uzorak. PREPORUKE POLITIKE 77. Preporuke ovog ROSC- a su me usobno povezane i me usobno se podravaju i napravl jene su radi zajednikog poboljšanja finansijskog izvještavanja u Crnoj Gori. Ove preporuke, koje su objašnjene u daljem tekstu i prikazane u Tabeli 1, ukljuene su u šest glavnih okosnica (pillars) raunovodstvene i revizorske infrastrukture. U mnogim sluajevima, reforme u svakoj okosnici treba da se sprovode paralelno, jer šest okosnica pojaavaju jed na drugu . Na primjer, bez jaanja procesa odre ivanja standarda bez sline podrške, mehanizmi praenja i sprovo enja nee biti uskla eni sa raunovodstvenim standardima. Kad se govori o prioritetima, naglasak e biti na izgradnji tehnikih kapaciteta u svim okosnicama. Sledea tabela daje pregled kljunih preporuka i predloeno vrijeme za implementaciju. Glavni faktori uspjeha za implementaciju ukljuuju vo stvo najviših dravnih nivoa, iskorišavanje postojee elje za promjenom i ur avnoteenje podsticaja i obeshrabrenja za ukla ivanje sa zahtjevima za fina nsijsko izvještavanje. Preporuke su sakupljene u šest glavnih okosnica raunovodstvene i revizorske infrastrukture. Svaka od njih, zauzvrat, igra glavnu ulogu u oblik ovanju ukupne raunovodstvene i revizorske kulture i okruenja. Predloeni rokovi su: kratkoroni (oko jedne godine), srednjoroni (od jedne do tri godine) i dugoroni (više od tri godine). Page 29 Crna Gora – Izvještaj o poštovanju standarda i propMSR u raunovodstvu i reviziji (ROSC) 29 P REPORUKE ROSC- A ZA RAUNOVODSTVO I R EVIZIJU U C RNOJ G ORI Pr edloene mjere Odgovorno lice Rok Pozivanje na stav I. Predlae se sljedee u vezi sa statutornim okvirom : 1. Prevesti i usvojiti MSFI, MSR i etiki kodeks. Institut sertifikovanih raunovo a Kratkorono 2. Uspostaviti odrive institucionalne aranmane za kontinuirano usvajanje i objavljivanje MSFI, MSR i etikog kodeksa. Institut sertifikovanih raunovo a Kratkorono 3. Uskladiti okvir finansijskog izvještavanja sa acquis-jem za glavna pitanja koja su identifikovana u ROSC izvještaju ukl juujui pripremu konsolidovanih finansijskih iskaza, propise revizorskih firmi i elektronsko objavljivanje finansijskih iskaza. Ministarstvo finansija Srednjo rono 4. Sprovesti temeljnu kontrolu identifikujui propuste izme u regulatornog okvira i acquis-a relevantnih za finansijsko izvještavanje i reviziju osim pitanja koja su ve identifikovana u ovom ROSC izvještaju. Ministarstvo finansija Srednjo rono 5. Definisati proporcionalne zahtjeve za finansijskim izvještavanjem malih i srednjih preduzea . Ministarstvo finansija Srednjo rono 6. Poboljšati objavljivanje finansijskih iskaza. Ministarstvo finansija Srednjo rono II. Predlae se sljedee za raunovodstvene standarde : 7. Prevesti i usvojiti MSFI. Institut sertifikovanih raunovo a Kratkorono 8. Ponovo razmotriti finansijsko izvještavanje od strane društva sa ogranie n om odgovornošu malih i srednjih preduzea. Ministarstvo finansija Srednjo rono 9. Izdati upozorenja na raunovodstvena pitanja horizon talne prirode kao što je procjena imovine i pogoršanje, objelodanjivanje transakcija sa povezanim licima, i obraun penziono raunovodstvo . Institut sertifikovanih raunovo a Srednjo rono III. Predlae se sljedee u vezi sa revizroskim standardima : 10. Prevesti i usvojiti MSR i etiki kodeks . Institut sertifikovanih raunovo a Kratkorono IV. Predlae se sljedee u vezi sa praenjem i sprovo enjem raunovodstvenih i revizorskih standarda : 11. Pojaati sprovo enje finansijskog izvještavan ja Komisije za hartije od vrijednosti od strane kotiranih kompanija. Komisija za hartije od vrijednosti Kratkorono Page 30 Crna Gora – Izvještaj o poštovanju standarda i propMSR u raunovodstvu i reviziji (ROSC) 30 12. Uspostaviti kontrolu finansijskog izvještavanja osiguravajuih društava, investicionih i penzionih fondova . Agencija za nadzor osiguranja Kratkorono 13. Uvesti sistem eksternog kvaliteta uvjerenja u revizore i revizorske firme. Institut sertifikovanih raunovo a Kratkorono 14. Uvesti javni nadzor nad revizorima i revizorskim firmama. Ministarstvo finansija Srednjo rono V. Predlae se sljedee u vezi sa razvojem raunovodstvene i revizorske profesije : 15. Riješiti trenutnu situaciju na institutima Ministarstvo finansija Kratkorono 16. Poveati broj revizora . Ministarstvo finansija Kratkorono i srednjo rono 17. Razviti opšte prihvaenu obuku za dobijanje zvanja sertifikovanog raunovo e . Institut sertifikovanih raunovo a Kratkorono VI. Predlae se sljedee u vezi sa obrazovanjem i obukom : 18. Razviti savremeni raunovodstveni nastavni plan Univerziteta Crne Gore; aurirati zastarjele knjige iz raunovodstva . Univerzitet Kratkorono 19 . Razviti praktinu obuku za raunovo e i revizore i sistem kontiuiranog profesionalnog obrazovanja za revizore koji se nadgleda na odgovarajui nain. Institut sertifikovanih raunovo a Srednjo rono