Social Development | Europe & Central Asia m aj 2012 75388 Promocija volontiranja mladih u Bosni i Hercegovini Volontiranje jaÄ?a socijalnu koheziju i doprinosi inkluz- Volonterski sektor u Bosni i 1. ivnom nacionalnom i regionalnom rastu;1 zajednica, volonteri, Å¡ire druÅ¡tvo; svi imaju koristi. Kroz svoj rad, Hercegovini volonteri razvijaju Å¡irok spektar korisnih vjeÅ¡tina, stiÄ?u Istorijski kontekst znanje i sreću se s ljudima i situacijama, koji im otvaraju vrata za buduće prilike. Volontiranje ima dugu istoriju u BiH, povezano je s jakom solidarnošću zajednice. ÄŒlanovi porodice i U Bosni i Hercegovini (BiH), volonterski rad nije nov susjedi pomažu onima kojima je potrebna pomoć koncept; ima duboke korijene u kulturi. MeÄ‘utim, (npr. pri organizaciji znaÄ?ajnih druÅ¡tvenih dogaÄ‘aja joÅ¡ uvijek nije razvijen strateÅ¡ki i strukturni pristup kao Å¡to su vjenÄ?anja ili sprovodi). Ovaj duboko- volontiranju, ukljuÄ?ujući i nacionalni okvir s Ä?vrstim ukorijenjeni obiÄ?aj se naziva “mobaâ€? i naroÄ?ito je Ä?est zakonskim i institucionalnim smjernicama. Ova biljeÅ¡- u ruralnim podruÄ?jima.2 Tradicionalno, vjerske insitucije ka istražuje mogućnost za Å¡irenje volontiranja mladih takoÄ‘e potiÄ?u volontiranje. ÄŒetiri glavne religije u BiH, tako da mladi mogu (i) povećati mogućnosti za zastupljene u BiH (islam, pravosljavlje, katolicizam svoj socijalni i ekonomski razvoj; (ii) dati vrijedan i judaizam) daju “osnovu za odreÄ‘ene druÅ¡tvene doprinos dobrobiti zajednice; i (iii) olakÅ¡ati prelazak norme, kao Å¡to su uzajamna pomoć i dobrovoljni rad na produktivno zapoÅ¡ljavanje odraslih i ostvarivanje u korist Å¡ire zajedniceâ€?,3 naroÄ?ito, organiziranu pomoć graÄ‘anskih prava. Ova biljeÅ¡ka daje pregled istorije najugroženijima. Ova tradicija se nastavlja i danas, volontiranja u BiH, te pregled postojećeg okvira, volonterskim aktivnostima, koje organizira Å¡iroki krug ukjuÄ?ujući institucionalne i zakonske dimenzije; opisuje organizacija graÄ‘anskog druÅ¡tva. i vrÅ¡i poreÄ‘enje normi volonterskog sektora u Evropskoj Uniji, Sloveniji i Hrvatskoj, i identificira dobre prakse u Nakon Drugog svjetskog rata, u novoosnovanoj ovim zemljama za Å¡irenje i promociju volonterskog rada. SocijalistiÄ?kog Federativnoj Republici Jugoslaviji, vjerske ZavrÅ¡ava se mogućnostima i izazovima za volonterski grupe su izgubile znaÄ?aj, a volontiranje je nadgledala sektor i preporukama za unaprjeÄ‘enje praksi, naroÄ?ito država. MeÄ‘utim, u zajednicama je i dalje bilo moguć- meÄ‘u mladima u Bosni i Hercegovini. nosti za volontiranje, posebno za mlade, iako zakonski nije bilo priznato. Državne vlasti su organizirale i 1 Eurofound, 2011. 2 CEV, 2008. 3 KaÄ?apor, 2002. 1 kontrolirale neplaćeni rad putem nekoliko državnih Zakon o volontiranju u julu 2008. Zakon definira prava organizacija, npr. SocijalistiÄ?ki savez radnog naroda i obaveze volontera i volonterskih organizacija (npr. Jugoslavije (SSRNJ). Aktivnosti su se organizirale na viÅ¡e ugovori izmeÄ‘u volontera i organizacija).10 Lokalne vlasti nivoa državne uprave.4 Djeca su uglavnom uÄ?estvovala su opredjeljene za definiranje mehanizama priznavanja i u okoliÅ¡nim aktivnostima, putem obaveznih Å¡kolskih nagraÄ‘ivanja volontiranja u lokalnim zajednicama. Zakon programa; Ä?lanovi Saveza socijalistiÄ?ke omladine (SSO) o volontiranju definira principe, kao Å¡to su jednak su uÄ?estvovali u popularnim radnim akcijama, koje su tretman, zaÅ¡tita, prevencija zloupotrebe (posebno pružale pomoć na radovima velikog obima, vezanim maloljetnika); navodi kriterije za refundiranje troÅ¡kova za obnovu i izgradnju zemlje. UÄ?estvovanje mladih se ostvarenih tokom volonterskog rada (putni troÅ¡kovi, smatralo jako pozitivnim,iako je većinu tzv.“dobrovoljnogâ€? neophodna radna odjeća i oprema, obrok i smjeÅ¡taj, rada organizirala centralna vlast, a nedostajalo mu je obuka i zdravstvena zaÅ¡tita). Zakon navodi da volonteri, druÅ¡tvene ili demokratske ukljuÄ?enosti ili vlasniÅ¡tva od koji putuju do mjesta rada, imaju pravo na avans za strane zajednice.5 putne troÅ¡kove u iznosu koji ne prelazi 50 procenata službenih dnevnica državnih službenika; Zakon takoÄ‘e Razumljivo, od tada se na volontiranje gledalo kao na detaljno navodi kazne za nepridržavanje, ukljuÄ?ujući i neÅ¡to reaktivno, ne proaktivno, Å¡to dijelom objaÅ¡njava novÄ?ane. PoÄ?etkom 2009. radna grupa iz Federacije BiH zaÅ¡to volonterski sektor u BiH nije dovoljno razvijen6. je razmatrala Zakon o volontiranju i obavila konsultacije Nakon rata iz 1990tih i uspjeÅ¡ne implementacije Dejton- s predstavnicima graÄ‘anskog druÅ¡tva i struÄ?njacima. Do skog mirovnog sporazuma, razvoj graÄ‘anskog druÅ¡tva i kraja 2009. imali su nacrt zakona, koji je prezentiran volontiranja su se usmjerili na humanitarnu pomoć i ob- Komisiji za mlade Parlamenta Federacije.11 Proces je novu i razvoj. Obzirom da lokalne i entitetske vlasti u BiH nastavljen u 2011. i 5. decembra, na MeÄ‘unarodni dan imaju ograniÄ?ena sredstva za pružanje socijalnih usluga, volontera, Komisija za mlade je uputila nacrt Zakona koristeći postojeću infrastrukturu, nevladin i volonterski o volontiranju Parlamentu Federacije. Komisija je dala sektor su preuzeli glavnu ulogu u socijalnim uslugama i uvjeravanja da će novi zakon urediti volontiranje i aktivnostima razvoja zajednice.7 U posljednje vrijeme su priznati dugoroÄ?no volontiranje kao radno iskustvo. u BiH uloženi znaÄ?ajni napori na izgradnji graÄ‘anskog druÅ¡tva i Å¡irenju volontiranja; Å¡to sada daje rezultate – Zakon je uÅ¡ao u parlamentarnu proceduru; oÄ?ekuje se broj volontera raste, posebno meÄ‘u mladima.8 razmatranje nacrta Zakona na prvoj redovnoj sjednici Parlamenta Federacije u 2012. Volonteri i zakonoski propisi Volontiranje mladih U BiH volonterski rad podliježe odreÄ‘enim zakons- kim propisima. Na nivou zemlje, Strategija smanjenja U 2005. NVO je uspostavila prvu lokalnu volontersku siromaÅ¡tva za BiH navodi da se treba usvojiti zakono- službu (LVS) u BiH u Banja Luci – Komunikacijski centar davstvo za promociju volonterskog rada u sistemu so- za mlade (KCM). LVS osigurava osnovnu strukturu za cijalne zaÅ¡tite. SliÄ?no tome, tokom perioda 2004-2008 poticanje graÄ‘ana da volontiraju, pomaže organiziranje NVO su radile na podizanju svijesti o potencijalnim ko- i koordinaciju lokalnog volonterskog rada i dobivanje ristima od zakonodavstva kojim bi se formalno priznali i javnog priznanja za doprinos lokalnom razvoju. U zaÅ¡titili volonteri i volontiranje. Radna grupa koju su Ä?inili partnerstvu s NVO-ima, KCM je uspostavio joÅ¡ nekoliko volonteri Ujedinjenih naroda, domaćih i meÄ‘unarodnih lokalnih volonterskih službi u BiH.12 U 2009. je osnovana organizacija i predstavnici vlasti, uradila je na državnom deveta po redu volonterska služba u BrÄ?kom, u okviru nivou nacrt Zakona o volontiranju, koji tek treba biti us- Crvenog križa. LVS pomaže izradi volonterskih programa vojen od strane Parlamenata na nivou FBiH ili države.9 koji odgovaraju potrebama zajednice.13 Danas, svih devet LVS radi unutar neformalne mreže LVS “Volontiram!â€?, Na entitetskom nivou, Republika Srpska (RS) je usvojila koja je osnovana u svrhu razvoja i promocije volontiranja. 4 YCC Banja Luka, 2005. 10 YCC Banja Luka, 2011b. 5 MiloÅ¡ević 2005. 11 LVS BH, 2011. 6 KaÄ?apor, 2002. 12 To su bili Sarajevo, Doboj (RS), Mrkonjic Grad (RS), Srebrenica (RS), 7 KaÄ?apor, 2002. Trebinje (RS), Bugojno (Federacija BiH) i Tuzla (Federacija BiH). 8 UNDP, 2009. 13 KCM Banja Luka, 2011a. 9 UNV, 2011. 2 KCM Banja Luka, koji je neformalni volonterski centar za II. Volontiranje u EU i izabranim BiH, administrira “Volontiram!â€? susjednim zemljama Na nivou BiH, za mlade i politiku mladih je odgovorna Komisija za koordinaciju pitanja mladih pri Ministarstvu Volonteri uobliÄ?avaju evropsko druÅ¡tvo civilnih poslova. Iako BiH nije uskladila pravnu definiciju mladih, na entitetskom nivou postoji odreÄ‘eno zako- Studija Evropske komisije iz 2010. procjenjuje da 100 nodavstvo o mladima; u RS je Zakon o organizacijama miliona Evropljanja volontira.19 Najaktivniji volonteri su mladih usvojen u 2004, ali FBiH nema sliÄ?an zakon, niti odrasli dobi 30 do 50 godina. MeÄ‘utim, broj mladih i politiku, a ni FBiH, ni RS nemaju akcione programe za starih volontera raste u cijeloj Evropskoj Uniji. MeÄ‘u mlade. najznaÄ?ajnije razloge navedene za volontirnaje spada, rad na ostvarivanju karijere, Å¡to pokazuje Å¡iroko- JaÄ?anje NVO u BiH je dovelo do povećanja inicijativa za rasprostranjeno uvjerenje da je volontiranje oduvijek bilo mlade volontere na svim nivoima, ukljuÄ?ujući razmjene uspjeÅ¡na i jeftina strategija sticanja vjeÅ¡tina i kontakata na nivou države i meÄ‘unarodnom planu i lokalne pro- potrebnih za dalje zapoÅ¡ljavanje. grame. MeÄ‘utim, stopa volontiranja u zemlji, službeno i dalje ostaje niska; u 2009. je bila samo 4,5 procenta Nije iznenaÄ‘ujuće da je volontiranje znaÄ?ajna komponenta stanovniÅ¡tva.14 U 2002. osobe ispod 34 godine starosti su strategije rasta “Evropa 2020â€?, koja ima za cilj povećanje Ä?inile 70 procenata svih volontera u BiH, prema UNV.15 stope zaposlenosti u EU, pomaganjem ljudima da u 2009., UNDP-ovo istraživanje je utvrdilo “da su većina steknu nove vjeÅ¡tine i da se prilagode promjenama na volontera mladi tj. studenti i srednjoÅ¡kolciâ€?16 tržiÅ¡tu rada. Å iri druÅ¡tveni uticaji volontiranja doprinose ostvarivanju kljuÄ?nih ciljeva politika EU, kao Å¡to su Većina mladih vlontera nema zaposlenja i stoga ne os- socijalna inkluzija, zapoÅ¡ljavanje, obrazovanje i sticanje tvaruju prihod. MeÄ‘utim, anketa iz 2007. je otkrila da vjeÅ¡tina.20 EU potvrÄ‘uje volontiranje kao važan oblik su mnogi volonteri imali barem neki plaćen posao u uÄ?enja, osiguranjem sredstava za volonterske aktivnosti, proÅ¡losti, dok je manja vjerovatnoća da volontiraju ljudi kao Å¡to su Program: Mladi u akciji (Evropska volonterska koji nikad nisu imali plaćen posao.17 Anketa je otkrila da služba), Program: Evropa za graÄ‘ane, i Program 86 procenata ljudi izmeÄ‘u 24 i 30 godina života nije nikad cjeloživotnog uÄ?enja. volontiralo jer nemaju vremena, ili nisu imali informacije Namjera je da evropski pasoÅ¡ vjeÅ¡tina (ESP) postane o mogućnostima volontiranja, ili jer tih mogućnosti nema. priznati pan-evropski ekvivalent instrumenta volon- MeÄ‘utim, prema iskustvu LVS iz Banja Luke, mladi bi rado terskih pasoÅ¡a, koje sada koriste neki volonterski centri volontirali, posebno na lokalnom nivou i dugoroÄ?nijim na domaćem ili regionalnom nivou.21 U skladu s tim, angažmanima trajanja dva do Å¡est mjeseci, ali je takvih volonterski centri će biti zajedno odgovorni za promo- angažmana premalo da bi se zadovoljila potražnja za ciju ESP meÄ‘u poslodavcima u cijeloj Evropi. Koncept njima. Od kad su LVS uspostavljene, lokalne strukture su ESP je formalan proces vrednovanja steÄ?enih vjeÅ¡tina postale efektivnije i popravile odnos izmeÄ‘u potražnje i od treće strane, koji omogućava imaocima pasoÅ¡a da ponude volonterskih angažmana. Procjene ukazuju da bi iskoriste znanje i vjeÅ¡tine koje su stekli za traženje se 10-30 procenata mladih moglo smatrati potencijalnim zaposlenja ili volontiranje u cijeloj Evropi. Podobne treće volonterima, ali joÅ¡ uvijek nemaju dovoljno informacija strane mogu obuhvatiti centre za obuku, preduzeća, o prilikama za volontiranje i koristima od toga.18 Mladi Å¡kole ili volonterske organizacije. ESP potvrÄ‘uje vjeÅ¡tine volonteri predstavljaju ogroman potencijal za BiH, ali i kompetencije imaoca pasoÅ¡a i evidencija se Ä?uva na stvaranje organiziranog kadra volontera zahtijeva ula- siguran naÄ?in u centralnoj bazi podataka, osiguravajući ganja u promociju, infrastrukturu i zakonodavstvo o vo- taÄ?nost.22 lontiranju. Sljedeći odjeljak istiÄ?e meÄ‘unarodna iskustva, koja bi se mogla prihvatiti u BiH da bi se to ostvarilo. Evropska godina volonterskog rada u 2011. je promovirala aktivna graÄ‘anska prava. U EU, politiÄ?ka dogaÄ‘anja su 14 UNDP, 2009. 19 UNV, 2009. 15 KaÄ?apor, 2002. 20 EC, 2011. 16 UNDP, 2009. 21 CEV, 2011. 17 Powell et al, 2007. 22 DTI, 2011. 18 Powell et al, 2007. 3 EU primjer dobrih praksi i Razvoj evropskog Primjer dobrih praksi iz ÄŒeÅ¡ke pasoÅ¡a vjeÅ¡tina (ESP) (AVSO & CEV, 2003.) (Evropski Infonet, 2011.) Akreditacija organizacija koje daju volontere EC planira pokrenuti novi ESP do novembra 2012. U U ÄŒeÅ¡koj država usmjerava sredstva za finansiranje taj ESP će se upisivati vjeÅ¡tine steÄ?ene tokom priprav- organizacija koje daju volontere, koje su odobrene od niÄ?kog staža i volontiranja (kod kuće i u inostranstvu). strane države. Dobivena podrÅ¡ka može pokriti do 70 ESP će pokazivati sposobnosti i iskustvo onih koji traže posao putem medija koji je taÄ?an, transparentan procenata troÅ¡kova volontera. Ljudi koji volontiraju i uporediv; ESP će vrednovati vjeÅ¡tine i kompetencije minimum 20 sati sedmiÄ?no imaju pravo na zdravstveno steÄ?ene tokom studiranja, volontiranja i zaposlenosti. osiguranje i socijalnu zaÅ¡titu koje pokriva država. Nezaposleni volonteri uticala na volontiranje i poduzeti su brojni napori na Od 2000. Ä?eÅ¡ko Ministarstvo rada i socijalne zaÅ¡tite promociji volonterskog rada. U 1997. meÄ‘unarodna pruža podrÅ¡ku nezaposlenima, oni imaju pravo obavljati konferencija je usvojila Deklaraciju 38 o volontiranju; volonterske poslove bez da izgube pravo na naknadu po osnovu nezaposlenosti. U taj nacionalni program su slijedom toga, dokumenti na nivou EU su naglasili ulogu ukljuÄ?eni nezaposleni mladi kao volonteri. Jedan dan volonterizma i naveli podrÅ¡ku za volontere u cijeloj sedmiÄ?no pohaÄ‘aju obuku. Nakon prve godine, program Evropi. Nedavno je druÅ¡tvena i ekonomska vrijednost je otvoren i za ostale nezaposlene, kao i za osobe na volonterskog rada istaknuta u dokumentima EU, koji porodiljskom dopustu. Nekoliko Centara za zapoÅ¡lja- zahtijevaju kvantificiranje njegove ekonomske vrijednosti. vanje je takoÄ‘e poÄ?elo saradnju s ovim programom. U 2011. EC je pokrenula Godinu volonterskog rada MeÄ‘utim, iako se volontiranje pokazalo korisnim za na promociji aktivnih graÄ‘anskih prava, za poticanje: nezaposlene, ne bi nikad trebalo biti zamjena za socijalne (i) dijaloga o volontiranju; (ii) razmjene dobrih praksi; mjere uvedene za pomoć nezaposlenima. (iii) podizanje svijesti javnosti; (iv) umrežavanje meÄ‘u sektorima.23 Malo zemalja EU ima nacionalno zakonodavstvo kojim se Bez obzira na nedostatak podataka, volontiranje postaje ureÄ‘uje volontiranje. sve znaÄ?ajnije u nacionalnim programima i mnoge zemlje planiraju donijeti zakone, strategije ili politike u U EU ne postoji jedinstveno zakonodavstvo zbog tom smislu. Neke zemlje koriste zakone o volontiranju razliÄ?itosti i složenosti sektora volonitranja u zemljama za usmjeravanje sredstava, nudeći akreditaciju volon- Ä?lanicama. Malo zemalja ima nacionalnu straregiju terskih aktivnosti, koje podržavaju ostvarivanje ciljeva volontiranja, ali u većini postoji zakonski okvir koji je vladine politike javnih usluga.25 Većina Ä?lanica EU pruža usvojen nakon 2001., UN-ove meÄ‘unarodne godine podrÅ¡ku volontiranju putem poreskog režima, obiÄ?no volontera. O volontiranju ima malo informacija/ refundiranjem troÅ¡kova volontera i oslobaÄ‘anjem podataka; i oni koji postoje su Ä?esto nestrukturirani i neprofitnih aktivnosti od plaćanja poreza.26 Na primjer, po nestandardizirani. Zemlje koje imaju zakonski okvir o rumunskom Zakonu o volontiranju (2001.), troÅ¡kovi koji volontiranju imaju malo informacija o njegovom uÄ?inku. se refundiraju volonterima su osloboÄ‘eni od poreza.27 ÄŒak i manje zemalja je identificiralo ciljeve ili donijelo U NjemaÄ?koj, volonteri mogu dobiti poresku ola- aranžmane formalnog izvjeÅ¡tavanja i monitoringa sek- kÅ¡icu do iznosa od 500 EUR godiÅ¡nje. Ostale poreske tora volontiranja. MeÄ‘unarodna organizacija za rad pogodnosti ukljuÄ?uju veće poreske olakÅ¡ice za prihod priprema set meÄ‘unarodnih smjernica za redovno ostvaren od aktivnosti obuke, oslobaÄ‘anje od plaćanja prikupljanje statistika o volontiranju, Å¡to će omogućiti poreza na prihod od Ä?lanarine udruženja, Å¡to se klasificira poreÄ‘enje meÄ‘u zemljama.24 kao poseban rashod.28 23 Eurofound, 2011. 26 EC, 2011. 24 GHK, 2010. 27 AVSO & CEV, 2005a. 25 EC, 2011. 28 GHK, 2010. 4 Volontiranje mladih je kljuÄ?na oblast politike Evropske unije Primjer dobrih praksi iz Slovenije i Knjižica Volontiranje je kljuÄ?ni koncept EU politike mladih, koja evidencije neformalnog uÄ?enja i portfolio - uviÄ‘a da mladi mogu tražiti prilike za volontiranje i nastaviti NEFIKS volontirati tokom cijelog života, pod pretpostavkom da (GHK, 2009.) imaju dobre informacije o mogućnostima volontiranja i da imaju dobra iskustva s volontiranjem. U 2001. je NEFIKS je knjižica evidencije i on-line portfolio o usvojena nova Bijela knjiga “Novi poticaj za mlade u Evropi,â€?; neformalnom uÄ?enju imaoca knjižice, uglavnom uÄ?enika koja istiÄ?e važnost volonterskog rada za profesionalni i studenata i nezaposlenih. NEFIKS evidentira znanje razvoj pojedinca. Posebno u situaciji ograniÄ?enih mogu- steÄ?eno putem angažmana kao aktivnog graÄ‘anina – ćnosti za visoko obrazovanje ili pronalazak plaćenog putem rada, organizirane edukacije, rada u kampovima posla, volonterski rad je koristan za razvoj vjeÅ¡tina koje i volonterskih aktivnosti. NEFIKS je jedinstven sistem se traže na tržiÅ¡tu i sticanje iskustava, Å¡to se može upisati vrednovanja znanja i iskustava steÄ?enih na neformalni u ESP ili ekvivalentne dokumente. naÄ?in. VoÄ‘e programa prate ‘post hoc’ liÄ?na postignuća, a ocjenjuju ih interni i vanjski ocjenjivaÄ?i iz centara za Promoviranje koristi od volonterskog rada i integriranje mlade iz cijele zemlje. Ovo vrednovanje, koje se priznaje u cijeloj zemlji, ima za cilj ubijediti poslodavce da volontiranja u obrazovni sistem, kao redovne kompo- uzmu u ozbir i neformalno obrazovanje kao referencu nente na putu ostvarivanja karijere, bi mogli potaći za zapoÅ¡ljavanje. PreporuÄ?uje se da fakulteti koriste mlade da volontiranje shvataju kao sastavni dio svog NEFIKS kao instrument za evidentiranje rezultata obrazovanja.29 U mnogim zemljama Ä?lanicama, vjeÅ¡tine i ostvrenih na praksi/praktiÄ?nom dijelu formalnih ispita. kompetecije koje volonteri steknu tokom neformalnog uÄ?enja, se sada formalno priznaju. Neki primjeri ukljuÄ?uju austrijski volonterski pasoÅ¡, finsku knjižicu volontiranja u Slovenijiâ€?. To je rezultiralo razvojem rekreativnog uÄ?enja, estonski volonterski pasoÅ¡, te slovenaÄ?ke mreže volonterskih organizacija,koja povećava bugarsku knjižicu volonterske evidencije. Ti dokumenti, mogućnost angažmana volontera u organizacijama, sliÄ?ni ESP-u, su primarno namijenjeni mladima, za priz- predstavlja volonterske organizacije i daje informacije navanje njihovog volonterskog rada i povećanje koristi o volontiranju.30 Pored toga, neformalni okvir ukljuÄ?uje od volonterskog rada. U tim pasoÅ¡ima/knjižicama se mrežu volonterskih organizacija, održava se svake druge evidentira vrsta i trajanje volonterskog rada i steÄ?ene godine kongres volontera i uraÄ‘en je profesionalni vjeÅ¡tine i koriste se za prenoÅ¡enje tih informacija kodeks za volonterski rad.31 potencijalnim poslodavcima, za poticanje poslodavaca da zaposle upravo one koji su radili kao volonteri. Na Kodeks etike za organizirano volontiranje ukljuÄ?uje primjer, austrijska Privredna komora i Služba za osnovne preporuke i standarde minimalnog kvaliteta zapoÅ¡ljavanje priznaju volonterski pasoÅ¡. za volonterski rad; od svih volonterskih organizacija se oÄ?ekuje pridržavanje.32 U februaru 2011. tokom Volontiranje u Sloveniji evropske godine volontiranja, Slovenija je usvojila novi Zakon o volontiranju, uraÄ‘en pod voÄ‘stvom Ministars- Volontiranje u Sloveniji ima dugu tradiciju; volonteri tava javne uprave u konsultaciji sa slovenaÄ?kim NVO. su sastavni dio graÄ‘anskog druÅ¡tva i mogu doprinijeti Zakon definira prava i obaveze volontera, principe i rjeÅ¡avanju brojnih druÅ¡tvenih potreba i izazova. Od mehanizme; uvodi sistematski monitoring sati volon- nezavisnosti Slovenije, 1991., razvijeni su mnogi volon- terskog rada; zahtijeva da volonterske organizacije izdaju æterski programi graÄ‘anskog druÅ¡tva, ukljuÄ?ujći NVO uvjeranja o konkretnim vjeÅ¡tinama koje volonteri steknu “SlovenaÄ?ka filantropija: Udruženje za promociju i tokom obavljanja volonterskog rada, Å¡to se kasnije može razvoj volontiranjaâ€? i “DruÅ¡tvo za razvoj preventivnog koristiti kao referenca pri traženju posla.33 i volonterskog radaâ€?. U 2003. ova dva udruženja su pokrenula zajedniÄ?ki program “Aktivnosti na promociji Po Zakonu, organizacije moraju voditi evidenciju o 29 EC, 2011. 33 UKOM, 2011. 30 Value, 2009. 34 GHK, 2009. 31 Rakar et al, 2011. 35 EC, 2011. 32 Prostovoljstvo, 2006. 5 volonterima i njihovim radnim zadacima; moraju Nekoliko slovenaÄ?kih unvierziteta je uspostavilo pro- osiguravati obuku i mentore i pokrivati sve troÅ¡kove grame volontiranja studenata koji osiguravaju mentore koje volonteri ostvare tokom obavljanja svog rada. za nadgledanje i pomaganje studentima i savjetnike za Nezaposleni koji volontiraju ne gube svoj status nadziranje. Za sada, ovi programi nisu akreditirani u nezaposlene osobe i mogu zadržati naknade po osnovu akademskom sistemu.40 nezaposlenosti. Zakon je uveo državno priznaje i nagra- du za volontera godine, koje daje Nacionalno vijeće Volontiranje u Hrvatskoj mladih; formiraće se Nacionalno udruženje volontera, koje će pokrivati osiguranje za volontere.34 Organizacije Volontiranje je zasnovano na dugoj tradiciji solidarnosti kojima upravljaju i vode pretežno volonteri, su oslobo- i podrÅ¡ke u zajednici. U 2001. je uspostavljen Nacionalni Ä‘ene PDV-a.35 Obzirom da je Zakon o volontiranju tek odbor za razvoj volontiranja i održane su konsultacije usvojen, nema podataka o njegovim uÄ?incima u praksi. s akterima. U 2007. hrvatski Sabor je usvojio Zakon o volontiranju, prvi te vrste u regiji; taj Zakon nadopunjuje Volontiranje mladih se promovira i potiÄ?e ostale nacionlane zakone i definira odnose izmeÄ‘u volontera, organizatora i korisnika. Većina slovenaÄ?kih volontera su mladi – srednjoÅ¡kolci dobi 15-18 godina ili mladi dobi 19-30 godina, kako Zakon promovira poticajan druÅ¡tveni ambijent za navodi Ministarstvo obrazovanja i sporta. Odrasli stariji volonterski rad, ali takoÄ‘e nastoji sprijeÄ?iti zloupotrebe.41 od 30 godina, a naroÄ?ito stariji od 64, volontiraju znatno UreÄ‘uje terminologiju, principe i uslove – sprjeÄ?ava diskriminaciju ili iskoriÅ¡tavanje; Å¡titi korisnike i ma- manje od mladih.36 Samo 10 do 19 procenata odraslih su loljetnike; ureÄ‘uje ugovore, meÄ‘unarodni volonterski volonteri.37 angažman, kodeks etike i certifikate o volontiranju. Vlada potiÄ?e volontiranje ko-financiranjem volonterskih Zakon predviÄ‘a vladino finansiranje Nacionalnog odbora programa rada i uvoÄ‘enjem volontiranja u Å¡kolski za razvoj volontiranja i godiÅ¡nje nacionalne nagrade za nastavni program putem reforme obrazovanja.38 Svake volontiranje. godine vladin Ured za mlade pokreće javnu kampanju Do sada, Zakon o radu nije izmijenjen, da bi se za poticanje volonterskog rada mladih. U uspjeÅ¡nim uskladio sa Zakonom o volontiranju, Å¡to rezultira sistemima volontirnaja mladih u osnovnim i srednjim nekim nepodudarnostima. Na primjer, Zakon o radu Å¡kolama, uÄ?enicima se nudi odreÄ‘en broj sati volontiranja ne priznaje volonterski status prijavljenih nezaposlenih, u njihovim zajednicama, kao godiÅ¡nja vannastavna te stoga država mora prestati s isplatom naknade za aktivnost za koju dobiju certifikat o uÄ?estvovanju.39 Rana nezaposlenost za vrijeme volontiranja. PredivÄ‘a se da će pozitivna iskustva s volontiranjem mogu postaviti temelje se ova dva zakona u konaÄ?nici uskladiti. da uÄ?enici nastave volontirati tokom cijelog života u korist zajednce i druÅ¡tva u cjelini. Regionalni volonterski centri pružaju podrÅ¡ku za volontiranje mladih Primjer dobrih praksi iz Slovenije II U Hrvatskoj postoje Ä?etiri regionalna volonterska centra: Bodovi za volontiranje Volonterski centar Osijek; Volonterski centar u okviru Udruženja za razvoj graÄ‘anskog druÅ¡tva SMART u Rijeci; (Trasner, 2010.) Volonterski centar u okviru Udruženja MI Split iVolonterski Univerzitet u Ljubljani je uveo sistem akreditacije centar Zagreb. Ti centri rade na promociji i razvoju koji formalno priznaje vjeÅ¡tine koje mladi steknu volontiranja na lokalnom, regionalnom i nacionalnom volonterskim radom; svaki student dobiva 2 boda za 60 nivou; nude obuku za upravljanje volonterskim radom i sati volonterskog rada godiÅ¡nje. educiranje javnosti o volontiranju; provode istraživanja.42 Potencijalnim volonterima se prezentiraju mogućnosti 36 GHK, 2009. 40 AVSO & CEV, 2005b. 37 UKOM, 2011. 41 Horvat, 2007. 38 GHK, 2009. 42 CEV, 2008. 39 CEV, 2007. 6 za volontiranje i zainteresirane organizacije se uvezuju volontera (Ä?lan 28).46 ÄŒlan 26 kaže da poslodavac može s volonterima. Sva Ä?etiri regionalna centra u Hrvatskoj obuÄ?avati pojedince koji nisu ranije radili i koji žele su primarno orijentirana na mlade. steći profesionalno radno iskustvo u struci. Pripravnik dobiva pripravniÄ?ki ugovor i neplaćenu obuku uz rad u Mreža hrvatskih volonterskih centara je zajedniÄ?ki maksimalnom trajanju od jedne godine. ÄŒlan 28 ureÄ‘uje projekt Ä?etiri volonterska centra. Mreža utiÄ?e na javne sluÄ?aj u kojem su radno iskustvo u struci ili struÄ?ni politike i zakonodavstvo, te promovira i donosi nacio- ispit obavezeni za zapoÅ¡ljavanje. Zakon to ne smatra nalne standarde edukacije o volontiranju i upravljanju zaposlenjem već volonterskim radom; meÄ‘utim volonter volonterskim radom; daje javnosti informacije o volon- mora imti ugovor i zdravstveno osiguranje i osiguranje tiranju, osigurava kvalitet volonterskih usluga i radi na za nesretni sluÄ?aj. Stoga, bi bilo pravilnije ovaj aranžman razvoju dobrih praksi.43 smatrati stažom.47 Za razliku od toga, volonterski rad se Nacionalni program za mlade u Hrvatskoj stavlja nagla- obavlja u oblasti po vlastitom izboru, ne nužno u struci, sak na uÄ?enje mladih putem volonterskog rada u zajed- nije obavezan i ne zahtijeva radno iskustvo, posebno ne nici (edukacija, mjera 12). Program ima za cilj povećanje polaganje ispita ili sticanje profesionalnih certifikata ili prilika za volontiranje mladih (uÄ?estvovanje, mjera 7) i kvalifikacija. promoviranje mladih volontera meÄ‘u institucijama i fir- mama uz pomoć vlonterskih centara.44 2. Unaprijediti monitoring nad provoÄ‘enjem postojećih zakonskih propisa o volontiranju III. Volontiranje u BiH: Izazovi, Bez obzira na uspjeÅ¡mno usvajanje Zakona o volonti- mogućnosti i preporuke ranju u RS, ostaju izazovi vezani za implementaciju. Do sada nije uspostavljena metodologija monitoringa Tokom prethodne decenije uloženi su znaÄ?ajni napori i implemetnacije ovog Zakona, i prema KCM Banja na jaÄ?anju graÄ‘anskog druÅ¡tva i promociji koncepta Luka, u općinma u RS se taj Zakon ne poÅ¡tuje uvijek.48 volontiranja. U BiH se odvijaju brojne volonterske ak- Za olakÅ¡anje provoÄ‘enja Zakona, KCM Banja Luka je tivnosti i politka se mijenja, ali ostaju brojni izazovi. U pokrenuo i donio politike volontiranja za sedam općina ovom odjeljku se razmatraju ti izazovi, kao i mogućnosti u RS: Mrkonjic Grad, LaktaÅ¡i, Trebinje, Doboj, Derventa, i preporuke za aktere koji rade na promociji volontiranja Srebrenica i Banja Luka. Politike ukljuÄ?uju lokalne i pružaju podrÅ¡ku za stvaranje povoljnog ambijenta za smjernice za Å¡irenje volontiranja, utvrÄ‘ivanje prioriteta, mlade volontere u BiH. razvoj sistema priznavanja i implemetnaciju politika na lokalnom nivou. Trebalo bi pratiti primjenu tih lokalnih Izazovi i mogućnosti politika, da bi se ocijenili njihovi uÄ?inci. Ako se pokažu 1. Pojasniti zakonski okvir za volontiranje uspjeÅ¡nima, lokalne politike volontiranja bi se mogle donijeti na općinskom nivou u FBiH, dok se ne donese U 2001. UN-ovo meÄ‘unarodnoj godini volontera, entitetski Zakon o volontiranju. naglaÅ¡eno je da je povoljan nacionalni okvir za volonti- ranje znaÄ?ajan preduslov za rast volonterskog pokreta. 3. Evidentirati volonterski rad u službenim radnim Jasan nacionalni zakonski okvir bi razdvojio i pojasnio knjižicama uloge plaćenog i volonterskog osoblja, i osigurao zakons- ko priznavanje volonterskog rada graÄ‘anskog druÅ¡tva. Dodatni izazov za Å¡irenje volonterizma u BiH je Å¡to se volonterski rad ne evidentira u radnim knjižicama. Na nivou FBiH, joÅ¡ jedan izazov je taj Å¡to je volontiranje Po Zakonu o radu FBiH,49 radna knjižica je službeni sada ureÄ‘eno samo Zakonom o radu, koji ne odražava dokument, kojeg izdaju općinske vlasti na zahtjev adekvatno koncept volonterskog rada.45 Dva Ä?lana svake osobe starije od 15 godina i u njoj se evidentira Zakona se odnose na rad pripravnika (Ä?lan 26) i cjelokupan radni staž.50 MeÄ‘utim, oblik rada koji se može 43 UNV, 2009. 49 U radnu knjižicu se upisuje obrazovanje, radno iskustvo, dugotrajno 44 MoF, 2009. odsustvo s posla, nezaposlenost, dani i sati rada na povremenim poslo- 45 LVS BH, 2011. vima, socijalno osiguranje i penziono osiguranje. (Službene novine 46 Sluzbene Novine FBiH, 1999. FBiH, 1999). 47 LVS BH, 2011. 50 Službene novine FBiH, 2000. 48 YCC Banja Luka, 2011a. 7 upisivati u radnu knjižicu je samo prijavljeni stalni radni 3. Pratiti implementaciju postojećih zakonskih propisa odnos.Volonterski rad, Ä?ak ni u punom radnom vremenu, se ne upisuje u radnu knjižicu jer je to neplaćeni rad Zakon o volontiranju u RS je usvojen, ali implementacija koji se obavlja bez ugovora o radnom odnosu. To je kasni; stoga se treba pratiti. Sedam općina u RS daje dobar destimulativno za potencijalne volontere jer se važno primjer koji se može iskoristiti za olakÅ¡anje poÄ?etka iskustvo volonterskog rada ne priznaje kao radno primjene zakona u ostalim općinama. Lokalne politike iskustvo prilikom traženja posla. Mogli bi se razmotriti volontiranja bi trebale dati lokalne smjernice, utvrditi alternativni naÄ?ini evidentiranja volonterskog rada, kao prioritete, uspostaviti metode priznavanja volonterskog Å¡to su volonterski pasoÅ¡, ako se napusti sistem radnih rada i praćenja uÄ?inka politike. knjižica. 4. Osloboditi volontere i volonterske organizacije od 4. Unaprijediti informacije i svijest o mogućnostima poreza volontiranja Poreska oslobaÄ‘anja pomažu osiguranju održivosti Postoji dosta prostora za donoÅ¡enje strategija za privla- volonterskih organizacija. Slijedeći primjer evropskih Ä?enje mladih volontera i za pojaÅ¡njenje propisa za njihovo zemalja, naknade i refundiranje troÅ¡kova volontera bi uÄ?estvovanje u radu NVO. Mnogi ljudi, posebno mladi, trebali biti osloboÄ‘eni poreza. U Sloveniji, na primjer, izražavaju interes za volontiranje u NVO i davanje svog organizacije kojima upravljanju i vode pretežno volonteri doprinosa zajednici. MeÄ‘utim, da bi se preÅ¡lo s interesa su osloboÄ‘ene od PDV-a. na akciju, trebaće viÅ¡e informacija o mogućnostima volontiranja i koristima od toga – i za pojedinca i za 5. Razlikovati pripravniÄ?ke i volonterske ugovore druÅ¡tvo – kao Å¡to su sticanje radnog iskustva, radnih vjeÅ¡tina, izgradnja individualne karijere, te davanje U saradnji s vlastima, kompanije bi trebale praviti razliku doprinosa Å¡iroj zajednici. izmeÄ‘u rada pripravnika ili stažista, iÅ¡to bi pomoglo smanjenju postojeće neusklaÄ‘enosti izmeÄ‘u zakona koji Preporuke za unapreÄ‘enje zakonskog okvira ureÄ‘uju rad i zakona koji ureÄ‘uju volontiranje. za volontiranje mladih Preporuke za strateÅ¡ko Å¡irenje i promociju 1. DonoÅ¡enje nacionalnog zakonodavstva o volontiranju volontiranja mladih Nacionalni zakon o volonterskom radu bi pojasnio 1. UkljuÄ?iti volontiranje u obrazovni nastavni programa u i omogućio priznavanje volonterskog rada na cijeloj BiH i priznavati vjeÅ¡tine steÄ?ene volonterskim radom teritoriji BiH. Omogući bi zakonsko priznavanje i podigao svijest o koristima za pojedinca i zajednicu Volontiranje bi se moglo ukljuÄ?iti u Å¡kole i fakultete, i od volonterskog rada. Harmonizacija zakonodavstva o prihvatiti kao komponenta nastavnog programa. Ne- mladima u dva entiteta BiH i uspostavljanje volontiranja, davna istraživanja pokazuju da su srednjoÅ¡kolci kao kljuÄ?ne komponente politike mladih BiH, bi najzainteresiraniji za volonterski rad, posebno u svojim usmjerilo pažnju na volonterski sektor, kao pouzdan put lokalnim zajednicama.51 Fakulteti mogu dodjeljivati služ- profesionalnog i individualnog razvoja mladih. bene bodove studentima koji volontiraju, kao Å¡to je praksa u susjednim zemljama. Priznavanje važnosti 2. Revidiranje Zakona o radu volonterskog rada za uÄ?enje i priznavanje time steÄ?enog Zakon o volontiranju u RS je usvojen, ali implementacija iskustva i vjeÅ¡tina, bi povećalo interes za volonterski kasni; stoga se treba pratiti. Sedam općina u RS daje rad u BiH. Nacionalni pasoÅ¡ vjeÅ¡tina ili volontiranja bi dobar primjer koji se može iskoristiti za olakÅ¡anje poÄ?et- dao formalne, transparentne i uporedive evidencije o ka primjene zakona u ostalim općinama. Lokalne politike vjeÅ¡tinama steÄ?enim volonterskim radom i vrednovao volontiranja bi trebale dati lokalne smjernice, utvrditi sposobnosti i radno iskustvo. Koncept pasoÅ¡a bi takoÄ‘e prioritete, uspostaviti metode priznavanja volonterskog mogao pomoći mladima, nezaposlenima i onima s niskim rada i praćenja uÄ?inka politike. nivoom obrazovanja da se lakÅ¡e ukljuÄ?e u tržiÅ¡te rada. 51 Powell i sar., 2007. 8 2. Izrada nacionalne strategije komunikacije za poslovnog sektora su relativno nov koncpet za mnoge promociju volontiranja EU zemlje, ali te su prakse raÅ¡irene, izmeÄ‘u ostalog, u Australiji, Britaniji, Kanadi i Sjedinjem Državama. Nacionalna strategija komunikacije bi trebala biti stalna UkljuÄ?ivanje poslovnog sektora u volonterske aktivnos- i sastavni dio svakog programa promocije volontiranja. ti ima velik potencijal u BiH i moglo bi biti posebno Strategija bi mogla ukljuÄ?iti nacionalne i lokalne kam- efektivno za upoznavanje mladih sa Å¡irokim spektrom panje informiranja javnosti i podizanja svijesti, dogaÄ‘aje mogućnosti za izbor karijere, koje možda nisu razmatrali. i dodjeljivanje nagrada u javnom i graÄ‘anskom sektoru. Poslovni sektor ima koristi od toga poboljÅ¡anjem Cilj bi bio promocija aktivnih graÄ‘anskih prava i svoje reputacije, stvaranjem dobre volje i dobivanjem volonterskog rada meÄ‘u mladima i prihvatanje dobrih mogućnosti pregleda potencijalnih talenata za zapoÅ¡- praksi iz drugih zemalja ili zajednica iz BiH. Za razliku od ljavanje budućeg osoblja. “sporadiÄ?nihâ€? kampanja, stalne aktivnosti komunikacije 5. JaÄ?anje umrežavanja za promociju mogućnosti za bi podigle i održavale svijest javnosti o koristima od volonterski rad volontiranja i mogle bi potaći nove inicijative za volonter- ski rad. Mogle bi se organizirati godiÅ¡nje manifestacije Održavanje dobrih odnosa izmeÄ‘u javnog, privatnog povodom 5. decembra, MeÄ‘unarodnog dana volontera, i graÄ‘anskog sektora može ojaÄ?ati meÄ‘u-sektorsku ili povodom desete godiÅ¡njice MeÄ‘narodne godine saradnju i promovirati volontiranje. Aktivnosti um- volontera 2011. Moglo bi se odati javno priznanje za režavanja se mogu organizirati meÄ‘u NVO, privatnim najbolje prakse volonterskog rada mladih putem nagrda, sektorom, akademskom zajednicom i medijima za Å¡kolarina ili drugih oblika priznanja, koji bi motivirali i razmjenu znanja i iskustava o volonterskom radu izmeÄ‘u potakli interes za volonterski rad mladih u BiH. BiH i drugih zemalja. Kompanije iz privatnog sektora mogu biti zainteresirane za sponzoriranje takvih 3. PodrÅ¡ka nezaposlenim mladim ljudima da volontiraju dogaÄ‘aja i aktivnosti u cilju jaÄ?anja razmjene i istraži- vanja mogućnosti dobivanja volontera s potrebnim Javne institucije i graÄ‘ansko druÅ¡tvo bi trebali ulagati u kompetencijama; volonteri bi dobili informacije o volonterske projekte koji ukljuÄ?uju nezaposlene mlade. raspoloživim angažmanima. Promoviranje prilika za volonterski rad mladih u cen- trima za rad, radnim klubovima i resursnim centrima, bi ZakljuÄ?ak omogućilo priliku nezaposlenima da uÄ?esstvuju u obuci uz rad, koja bi im mogla pomoći da naÄ‘u posao, olakÅ¡ati Iako BiH i susjedne zemlje prolaze kroz tranziciju u integraciju u druÅ¡tvo i doprinijeti sveukupnom liÄ?nom svom druÅ¡tveno-ekonomskom razvoju, priroda volon- razvoju.52 Treba uspostaviti institucionalne aranžmane tiranja, njegov imidž i organizacija, razvoj volonterskih koji osiguravaju da se nezaposleni ne kažnjavaju za obav- aktivnosti, priznavanje volonterskog rada se konti- ljanje volonterskog rada gubitkom socijalnih naknada. nuirano popravljaju. Kao Å¡to je ranije pomenuto, 10 do 30 procenata mladih u BiH se može smatrati 4. Iskoristiti potencijal druÅ¡tveno-odgovornog ponaÅ¡anja potencijalnim volonterima, Å¡to predstavlja znaÄ?ajan, ali poslovnog sektora u BiH joÅ¡ uvijek nedovoljno iskoriÅ¡ten druÅ¡tveni i ekonomski resurs. Povećanje volonterskog kadra će zahtijevati Poticanje poslodavaca da uÄ?estvuju u volonterskim aktiv- unaprjeÄ‘enje zakonskog okvira u zemlji, sveukupnu nostima bi pružilo podrÅ¡ku za lokalne zajednice, uz strategiju promocije volontiranja i umrežavanja, te poboljÅ¡anje reputacije i javnog imidža poslodavaca. Vo- kontinuirane napore na profesionalizaciji volonterske lonterske aktivnosti i druÅ¡tveno-odgovorno ponaÅ¡anje radne snage 52 Eurofound, 2011. Ovu biljeÅ¡ku je pripremila Sandra Schlossar iz Jedinice za druÅ¡tveni razvoj Evrope i centralne Azije. Finansirana je putem granta italijanske vlade u okviru Druge inicijative za druÅ¡tveni razvoj za jugoistoÄ?nu Evropu, kojeg administrira Svjetska banka. 9 Bibliografija AVSO & CEV. Association of Voluntary Service Organizations & European Volunteer Center. 2003. Legal Position of Volunteers in the Czech Republic. Brussels. AVSO & CEV. Association of Voluntary Service Organizations & European Volunteer Center. 2005a. Country Report on the Legal Status of Volunteers in Romania. Brussels. AVSO & CEV. Association of Voluntary Service Organizations & European Volunteer Center. 2005b. Country Report on the Legal Status of Volunteers in Slovenia. Brussels. CEV. European Volunteer Center. 2007.Youth Volunteering Policies in Europe. Seminar Report. Skopje. CEV. European Volunteer Center. 2008.Volunteering in Western Balkans. Examples of Albania, Bosnia and Herzegovina and Croatia. Facts and Figures Report. Brussels. CEV. European Volunteer Center. 2011. CEV Members Consultation. European Skills Passport (ESP). Brussels. DTI. Danish Technological Institute. 2011. The Europass Skills Passport Questionnaire. EC. European Commission. 2011. Communication from the Commission to the European Parliament, the Council, the European Economic and Social Committee and the Committees of the Regions. Communication on EU Policies and Volunteering: Recognizing and Promoting Cross-border Voluntary Activities in the EU. Brussels. European Infonet. 2011. 10 Million People Use Europass. European Affairs Article. Eurofound. European Foundation for the Improvement of Living and Working Conditions. 2011. Participation in Volunteering and Unpaid Work. Second European Quality of Life Survey. Luxembourg. GHK. 2009. Study of Volunteering the European Union. Country Report Slovenia. GHK. 2010.Volunteering the European Union. Final Report. Horvat, Martina. 2007. Zakonsko Uredjenje Volonterstva u Republici Hrvatskoj. Ministry of Family Affairs, War Veterans and Intergenerational Solidarity and European Center for Not-for-Profit Law. Zagreb. Kacapor, Azra. 2002.Volunteering in Bosnia and Herzegovina. United Nations Volunteers Bosnia and Herzegovina. LVS BH. Local Voluntary Services BH. 2011.Volonteri u Zakonu. U Bosni I Hercegovini. http://volontiram.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=108&Itemid=118 Milosevic, Igor. 2005.Volunteering and Public Institutions. Association for Democratic Prosperity. ZID. Podgorica. MOF. Ministry of Family,Veterans’ Affairs and Intergenerational Solidarity of the Republic of Croatia. 2009. National Youth Program from 2009 till 2013. Zagreb. Powell, Steve et al. 2007. We can. We volunteer. Pro-social values/ behavior and employability amongt young people in SEE and the impact of volunteer camps. SEEYN. South East European Youth Network. Promente. Sarajevo. Prostovoljstvo. 2006. Eticni Kodeks Organiziranega Prostovoljstva. Rakar, Tatjana et al, 2011. Civil Society in Slovenia. Ministry of Public Administration. Ljubljana. Sluzbene Novine Federacije Bosne I Hercegovine. 1999. Zakon o Radu FBiH. Broj 43/99. Sarajevo. Sluzbene Novine Federacije Bosne I Hercegovine. 2000. Pravilnik o Radnoj Kjniznici. Broj. 42/00. Broj 53/00. Sarajevo. Souto Otero, Manuel et al. 2008. European Inventory on Validation of Informal and Non-formal Learning. Final Report 2008. Birmingham. Trasner,Veronika. 2010. European Inventory on Validation of Non-formal and Informal Learning 2010. Country Report: 2010. UKOM. Republic of Slovenia. Government Communication Office. 2011. National Assembly Passes Volunteering Act. Ljubljana. UN General Assembly. 2008. A/63/184. Follow-up to the Implementation of the International Year of Volunteers. Report of the Secretary- General. New York. UNDP. United Nations Development Program in BH. 2009. National Human Development Report. The Ties that Bind. Social Capital in BH. Sarajevo. UNV. United Nations Volunteers and United National Development Program – Bratislava Regional Center, 2009. Understanding Volunteering for Development in South-Eastern Europe and the Commonwealth of Independent States: Lessons for Expansion. Bratislava. UNV. United Nations Volunteers. 2011. Legal Framework for Volunteering in BH. USAID. 2009. 2008 NGO Sustainability Index for Central and Eastern Europe and Eurasia. Washington, DC. Value.Volunteering and Lifelong Learning in Universities in Europe. 2009. National Report: Slovenia. Ljubljana. VCZ.Volonterski Centar Zagreb. 2008.Volunteering in Croatia. http://www.vcz.hr/userfiles/SMART_Fact%20sheet%20on%20volunteering.pdf KCM.Youth Communication Center Banja Luka. 2005. Project Albert Einstein. SEE Volunteers in SEE. Banja Luka. KCM.Youth Communication Center Banja Luka. 2011a. Prosocial Dimensions of Volunteering in BH. Banja Luka. KCM.Youth Communication Center Banja Luka. 2011b.Volontiranje u zakonu: ko, gdje I kako. 10