Plan upravljanja rizicima od poplava u slivu rijeke Save PLAN UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA U SLIVU RIJEKE SAVE - NACRT PROSINAC 2018. Verzija 2.1 PLAN UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA U SLIVU RIJEKE SAVE Naslov dokumenta: Plan upravljanja rizicima od poplava u slivu rijeke Save NaruÄ?itelj: Investicijski okvir za Zapadni Balkan / Svjetska banka Korisnici: Institucije Stranaka potpisnica Okvirnog sporazuma o slivu rijeke Save iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Slovenije, institucije iz Crne Gore, MeÄ‘unarodna komisija za sliv rijeke Save Konzultant: Eptisa Servicios de Ingeniería S.L. (Å panjolska) PLAN UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA U SLIVU RIJEKE SAVE IZJAVA O OGRANIÄŒENJU ODGOVORNOSTI Ovaj dokument je pripremljen uz financijsku potporu ZajedniÄ?kog europskog fonda za Zapadni Balkan, kao dio Investicijskog okvira za Zapadni Balkan. Stavovi iskazani u ovom dokumentu su stavovi autora i stoga se ni na koji naÄ?in ne mogu smatrati stavovima ili zvaniÄ?nim miÅ¡ljenjem partnerskih institucija ZajedniÄ?kog europskog fonda za Zapadni Balkan, kao ni EBRD i EIB, kao su - upravljaÄ?kih institucija ZajedniÄ?kog europskog fonda za Zapadni Balkan. Plan upravljanja rizicima od poplava u slivu rijeke Save (Sava FRMP) zasniva se na podacima koje su pružile Stranke Okvirnog sporazuma o slivu rijeke Save (Bosna i Hercegovina, Republika Hrvatska, Republika Srbija i Republika Slovenija), kao i Crne Gore koja se aktivnostima Savske komisije prikljuÄ?ila potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju o suradnji izmeÄ‘u MeÄ‘unarodne komisije za sliv rijeke Save i Crne Gore 9. prosinca 2013. u Beogradu1. Tamo gdje je to bilo potrebno, iskoriÅ¡teni su i drugi izvori podataka. Izvori koriÅ¡teni povrh nadležnih tijela jasno su naznaÄ?eni u planu. Detaljne informacije su prezentirane u nacionalnom planu upravljanja rizicima od poplava Republike Slovenije i u Planu upravljanja vodnim podruÄ?jima koji sadrži Plan upravljanja rizicima od poplava za razdoblje 2016.-2021. Republike Hrvatske, kao država Ä?lanica Europske unije. Sveukupni doprinos razvoju Plana i podacima u njemu pružili su struÄ?njaci iz institucija koje navodimo u nastavku: Slovenija: Ministarstvo okoliÅ¡a i prostornog planiranja; Hrvatska: Ministarstvo zaÅ¡tite okoliÅ¡a i energetike i Hrvatske vode; Bosna i Hercegovina: Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Federalno Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i Å¡umarstva, Ministarstvo poljoprivrede, Å¡umarstva i vodoprivrede Republike Srpske, Agencija za vodno podruÄ?je rijeke Save Sarajevo, Javna ustanova „Vode Srpske“ Bijeljina; Srbija: Ministarstvo poljoprivrede, Å¡umarstva i vodnog gospodarstva – RepubliÄ?ka direkcija za vode, Javno vodoprivredno preduzeće „Srbijavode“2 i Javno vodoprivredno preduzeće „Vode Vojvodine“ i Institut za vodoprivredu „Jaroslav ÄŒerni“; Crna Gora: Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja – Direktorat za vodoprivredu i Uprava za vode. Neke zemlje nisu bile u mogućnosti pružiti sve informacije potrebne za ovaj Plan, a ti su nedostaci informacija zabilježeni u tekstu. Tamo gdje su podaci bili dostupni, ti su podaci i prouÄ?eni, a ovdje su predoÄ?eni uz maksimalnu dostupnu toÄ?nost. UnatoÄ? tome, nedosljednosti nije moguće u potpunosti iskljuÄ?iti. S obzirom na kompleksnost svih aspekata upravljanja rizicima od poplava u slivu rijeke Save, te razliÄ?itih pravnih okvira, ovaj dokument nije u cijelosti usklaÄ‘en sa svim nacionalnim dokumentima, Direktivom o procjeni i upravljanju rizicima od poplava te ostalim važećim dokumentima. Radi toga, ukoliko u ovom dokumentu postoje razlike u odnosu na nacionalne važeće dokumente ili ukoliko nastanu razlike u interpretaciji ovog dokumenta, mjerodavnim će se smatrati nacionalni dokumenti koji su važeći u tom trenutku, kao i interpretacije koje slijede iz važećih nacionalnih dokumenata. Iz istog razloga, sve aktivnosti, mjere i obaveze koje proizlaze iz ovog dokumenta, a nisu predviÄ‘ene u važećim nacionalnim dokumentima, prije implementacije je potrebno u potpunosti uskladiti s nacionalnim pravnim okvirima, raspoloživim instrumentima za upravljanje rizicima od poplava te provesti njihovu detaljniju razradu na nacionalnim i bilateralnim nivoima u skladu sa zakonom definiranim nacionalnim postupkom za njihovo prihvaćanje. 1 https://www.savacommission.org/event_detail/1/26/303 2 JVP „Srbijavode“ je u ožujku 2017. godine preuzela upravljanje nad vodnim zemljiÅ¡tem i vodnim objektima na vodama 1. reda od JVP „Beogradvode“ 05.12.2018. Nacrt v2.1 3 PLAN UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA U SLIVU RIJEKE SAVE Strukturne mjere na podruÄ?jima od zajedniÄ?kog interesa za zaÅ¡titu od poplava na razini sliva rijeke (AMI podruÄ?ja), su prikazane u Sava FRMP na osnovu nacionalnih planova upravljanja rizicima od poplava (HR, SI) te planskih i strateÅ¡kih dokumenta (BA, ME, RS). Prikazane nacionalne mjere doprinose smanjenju mogućnosti dupliciranja radova u svrhu smanjenja rizika i ublažavanja posljedica poplava na razini sliva rijeke Save. Imajući u vidu da je pregled strukturnih mjera u okviru Sava FRMP sastavljen na osnovu mjera koje su definirane na nacionalnom nivou i prema razliÄ?itim procedurama, potrebno ih je provoditi u skladu s nacionalnim i meÄ‘unarodnim propisima te nacionalno planiranom dinamikom utvrÄ‘enom od strane nositelja aktivnosti. Nestrukturne mjere sadrže aktivnosti pojedinih država, kao i aktivnosti koje su tijekom izrade Plana ocijenjene kao mjere od interesa na razini sliva. Realizacija nestrukturnih mjera će se provoditi u skladu s planiranom dinamikom predloženih nositelja pojedinih aktivnosti. 05.12.2018. Nacrt v2.1 4 PLAN UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA U SLIVU RIJEKE SAVE SADRŽAJ IZJAVA O OGRANIÄŒENJU ODGOVORNOSTI................................................................................................ 3 SADRŽAJ ................................................................................................................................................... 5 POPIS TABLICA.......................................................................................................................................... 7 POPIS SLIKA I KARATA ............................................................................................................................... 8 POPIS SKRAĆENICA ................................................................................................................................... 9 1 UVOD ........................................................................................................................................ 10 Pozadina ................................................................................................................................... 10 Osnova za izradu Sava FRMP .................................................................................................... 11 Struktura Plana upravljanja rizicima od poplava u slivu rijeke Save ........................................ 13 2 OPIS SLIVA RIJEKE SAVE ............................................................................................................. 15 Reljef i topografija .................................................................................................................... 15 ZemljiÅ¡ni pokrov / koriÅ¡tenje zemljiÅ¡ta na podruÄ?ju sliva ........................................................ 15 Hidrografske i hidroloÅ¡ke znaÄ?ajke ........................................................................................... 16 3 ZAÅ TITA OD POPLAVA U SLIVU RIJEKE SAVE............................................................................... 21 Velike vode i znaÄ?ajne poplave................................................................................................. 21 Potencijalna poplavna podruÄ?ja ............................................................................................... 22 Objekti zaÅ¡tite od poplava ........................................................................................................ 23 4 ZAKLJUÄŒCI PRETHODNE PROCJENE RIZIKA OD POPLAVA............................................................ 26 PFRA - Prethodna procjena rizika od poplava u slivu rijeke Save ............................................ 26 AMI - podruÄ?ja od zajedniÄ?kog interesa za zaÅ¡titu od poplava u slivu rijeke Save.................. 28 5 KARTE OPASNOSTI I RIZIKA OD POPLAVA................................................................................... 31 ZakljuÄ?ci izvedeni iz nacionalnih karata opasnosti i rizika od poplava ..................................... 31 Prikaz rizika od poplava za podruÄ?ja od zajedniÄ?kog interesa na osnovu raspoloživih karata država ....................................................................................................................................... 33 6 CILJEVI UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA OD ZAJEDNIÄŒKOG INTERESA NA RAZINI SLIVA RIJEKE SAVE ............................................................................................................................... 35 7 KATALOG I PREGLED MJERA ...................................................................................................... 38 Katalog mjera............................................................................................................................ 38 Pregled mjera ........................................................................................................................... 40 8 MEHANIZMI KOORDINACIJE NA RAZINI SLIVA RIJEKE SAVE I NAÄŒINI MEÄ?USOBNE SURADNJE U SLUÄŒAJU IZVANREDNE OBRANE OD POPLAVA ........................................................................... 50 MeÄ‘unarodna multilateralna koordinacija .............................................................................. 50 Nadležna tijela za upravljanje poplavama ................................................................................ 51 MeÄ‘usobna suradnja u sluÄ?aju izvanredne obrane od poplava............................................... 52 Prijedlozi za poboljÅ¡anje suradnje ............................................................................................ 53 9 INFORMIRANJE JAVNOSTI I KONZULTACIJE S DIONICIMA .......................................................... 55 10 ZAKLJUÄŒNA RAZMATRANJA ....................................................................................................... 56 05.12.2018. Nacrt v2.1 5 PLAN UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA U SLIVU RIJEKE SAVE 11 PRILOZI ...................................................................................................................................... 58 PRILOG 1: POPIS NADLEŽNIH TIJELA VLASTI I NACIONALNIH INSTITUCIJA U SLIVU RIJEKE SAVE ZA PROVEDBU PROTOKOLA O ZAÅ TITI OD POPLAVA UZ OKVIRNI SPORAZUM O SLIVU RIJEKE SAVE 59 PRILOG 2: POPIS MULTILATERALNIH I BILATERALNIH SPORAZUMA ZA SLIV RIJEKE SAVE ........................ 61 Multilateralni ugovori i sporazumi znaÄ?ajni za upravljanje poplavama u sliv rijeke Save .................. 61 Bilateralni sporazumi znaÄ?ajni za upravljanje poplavama u slivu rijeke Save .................................... 61 PRILOG 3: PRIJEDLOZI ELEMENATA ZAJEDNIÄŒKE METODOLOGIJE ZA IZRADU KARATA OPASNOSTI I RIZIKA OD POPLAVA I POJEDNOSTAVLJENE METODOLOGIJE ZA PROCJENU TROÅ KOVA I KORISTI PROVEDBE MJERA ..................................................................................................................... 63 Prijedlog elemenata ZajedniÄ?ke metodologije za izradu karata opasnosti i rizika od poplava .......... 63 Prijedlog elemenata Pojednostavljene metodologije za procjenu troÅ¡kova i koristi provedbe mjera .................................................................................................................................................. 66 PRILOG 4: PREGLED ELEMENATA KORIÅ TENIH U IZRADI KARATA OPASNOSTI OD POPLAVA PREMA NACIONALNIM METODOLOGIJAMA........................................................................................... 69 PRILOG 5: PREGLED MJERA .................................................................................................................... 72 Pregled nestrukturnih mjera............................................................................................................... 72 Pregled nacionalnih strukturnih mjera na podruÄ?jima od zajedniÄ?kog interesa ................................ 77 PRILOG 6: KARTE .................................................................................................................................... 83 PRILOG 7: LITERATURA ........................................................................................................................... 86 05.12.2018. Nacrt v2.1 6 PLAN UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA U SLIVU RIJEKE SAVE POPIS TABLICA Tablica 1: Distribucija glavnih kategorija pokrova zemljiÅ¡ta u slivu rijeke Save (Izvor: Savska komisija, SRBA2) ................................................................................................................................................... 16 Tablica 2: Udio teritorija država koje pripadaju slivu rijeke Save (izvor: Savska komisija, SRBA2) ....... 17 Tablica 3: Pritoke rijeke Save od znaÄ?aja za izradu Sava FRMP ............................................................. 19 Tablica 4: Pregled Å¡teta i gubitaka u zemljama pogoÄ‘enim poplavom u svibnju 2014. godine (Izvor: Savska komisija i ICPDR – Poplave u 2014. u slivu rijeke Save) ............................................................. 22 Tablica 5: Prikaz izdvojenih potencijalnih poplavnih podruÄ?ja analiziranih u okviru Sava FRMP (povrÅ¡ina, broj stanovnika i naÄ?in koriÅ¡tenja zemljiÅ¡ta) ......................................................................................... 23 Tablica 6: Pregled velikih brana i akumulacija od znaÄ?aja za obranu od poplava u slivu rijeke Save ... 25 Tablica 7: Pregled informacija PFRA po državama ................................................................................ 26 Tablica 8: ZnaÄ?ajni poplavni dogaÄ‘aji u slivu rijeke Save ...................................................................... 27 Tablica 9: Prikaz analiziranih APSFR podruÄ?ja iz nacionalnih dokumenata (povrÅ¡ina, broj stanovnika i naÄ?in koriÅ¡tenja zemljiÅ¡ta) ..................................................................................................................... 28 Tablica 10: Pregled AMI podruÄ?ja ......................................................................................................... 29 Tablica 11: BrojÄ?ani pokazatelji AMI podruÄ?ja ...................................................................................... 33 Tablica 12: Tipovi mjera ........................................................................................................................ 39 Tablica 13: Strukturne mjere koje utjeÄ?u na retenciranje voda ............................................................ 43 Tablica 14: Pregled stanja vodnih tijela u AMI podruÄ?jima ................................................................... 44 Tablica 15: Usporedni prikaz osnovnih smjernica WATCAP projekta i grupa mjera predviÄ‘enih ovim planom................................................................................................................................................... 47 Tablica 16: Pregled nadležnih tijela za izvanredne situacije obrane od poplava po državama ............ 52 Tablica 17: Postojeći bilateralni sporazumi i Standardne operativne procedure ................................. 62 Tablica 18: Koristi od mjera za smanjenje rizika od poplava po oblastima ........................................... 67 Tablica 19: Pregled elemenata za izradu nacionalnih FHRM ................................................................ 69 Tablica 20: Pregled sadržaja karata rizika od poplava prema nacionalnim metodologijama ............... 70 Tablica 21: Pregled nestrukturnih mjera ............................................................................................... 72 Tablica 22: Pregled nacionalnih strukturnih mjera na podruÄ?jima od zajedniÄ?kog interesa ................ 77 05.12.2018. Nacrt v2.1 7 PLAN UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA U SLIVU RIJEKE SAVE POPIS SLIKA I KARATA Slika 1: Struktura Sava FRMP ................................................................................................................. 14 Slika 2: Reljef sliva Save (Izvor: Savska komisija, Sava GIS) ................................................................... 15 Slika 3: ZemljiÅ¡ni pokrov/koriÅ¡tenje zemljiÅ¡ta u slivu rijeke Save (Izvor: Savska komisija, Sava GIS) .... 16 Slika 4: Pod-slivovi rijeke Save – pregled po savskim državama (Izvor: Savska komisija, Sava GIS) ..... 17 Slika 5: Shematski prikaz uzdužnih profila rijeke Save i njezinih pritoka .............................................. 18 Slika 6: Pregled 100-godiÅ¡njih maksimalnih godiÅ¡njih protoka na glavnom toku rijeke Save ............... 20 Slika 7: Broj zabilježenih poplavnih dogaÄ‘aja u XIX.- XXI. stoljeću ....................................................... 22 Slika 8: Nasipi duž rijeke Save (Izvor Savska komisija, Sava GIS) ........................................................... 24 Slika 9: Prostorna raspodjela strukturnih mjera na podruÄ?jima od zajedniÄ?kog interesa (Izvori: SRBA2 i Sava FRMP) ............................................................................................................................................ 42 Karta 1: Poplavni dogaÄ‘aji u slivu rijeke Save ....................................................................................... 83 Karta 2: PodruÄ?ja s potencijalno znaÄ?ajnim rizikom od poplava u slivu rijeke Save ............................. 84 Karta 3: PodruÄ?ja od zajedniÄ?kog interesa za odbranu od poplava u slivu rijeke Save (AMI podruÄ?ja) 85 05.12.2018. Nacrt v2.1 8 PLAN UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA U SLIVU RIJEKE SAVE POPIS SKRAĆENICA BA ISO kod za Bosnu i Hercegovinu BD BrÄ?ko Distrikt BiH BiH Bosna i Hercegovina CBA Analiza troÅ¡kova i koristi (engl. Cost Benefit Analysis) CCA Prilagodba klimatskim promjenama (engl. Climate Change Adaptation) DRR Smanjenje rizika od katastrofa (engl. Disaster Risk Reduction) EEA Europska agencija za okoliÅ¡ (engl. European Environmental Agency) EU Europska unija (engl. European Union) FASRB Okvirni sporazum za sliv rijeke Save – Okvirni sporazum (engl. Framework Agreement on the Sava River Basin) FBiH Federacija Bosne i Hercegovine FD Direktiva o poplavama (engl. Directive 2007/60/EC on the assessment and management of flood risks - Floods Directive) FFWS Sustav za prognozu i upozorenje na poplave (engl. Flood Forecasting and Warning System) FHM Karte opasnosti od poplava (engl. Flood Hazard Maps) FRM Karte rizika od poplava (engl. Flood Risk Maps) FRMP Plan upravljanja rizicima od poplava (engl. Flood Risk Management Plan) GEF Globalni fond za okoliÅ¡ (engl. Global Environment Facility) GHG Emisija stakleniÄ?kih plinova (engl. Green House Gases) GIS Geografski informacijski sustav (engl. Geographic Information System) HR ISO kod za Hrvatsku ICPDR MeÄ‘unarodna komisija za zaÅ¡titu rijeke Dunav (engl. International Commission for the Protection of the Danube River) ISRBC MeÄ‘unarodna komisija sliv rijeke Save – Savska komisija (engl. International Sava River Basin Commission) ME ISO kod za Crnu Goru PEG FP Stalna struÄ?na skupina za spreÄ?avanje poplava (engl. Permanent Expert Group for Flood Prevention) PFRA Prethodna procjena rizika od poplava (engl. Preliminary Flood Risk Assessment) APSFR PodruÄ?je s potencijalno znaÄ?ajnim rizikom od poplava (engl. Area with Potentially Significant Flood Risk) RBMP Plan upravljanja rijeÄ?nim slivom (engl. River Basin Management Plan) RS ISO kod za Srbiju SI ISO kod za Sloveniju SRBA Analiza sliva rijeke Save (engl. Sava River Basin Analysis) UNECE Ekonomska komisija Ujedinjenih naroda za Europu (engl. The United Nations Economic Commission for Europe) WB Svjetska banka (engl. World Bank) WBIF Investicijski okvir za Zapadni Balkan (engl. Western Balkans Investment Framework) 05.12.2018. Nacrt v2.1 9 PLAN UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA U SLIVU RIJEKE SAVE 1 UVOD Pozadina Okvirnim sporazumom o slivu rijeke Save3 (u daljem tekstu: Okvirni sporazum), Ä?iju provedbu koordinira MeÄ‘unarodna komisija za sliv rijeke Save (u daljem tekstu: Savska komisija), stvoreni su uvjeti za izradu Plana upravljanja rizicima od poplava u slivu rijeke Save (u daljem tekstu: Sava FRMP). Uvjeti i elementi izrade Sava FRMP su detaljno propisani Protokolom o zaÅ¡titi od poplava uz Okvirni sporazum (u daljem tekstu Protokol). Sava FRMP je, u mjeri u kojoj je to bilo moguće temeljem raspoloživih podloga, djelomiÄ?no usuglaÅ¡en sa zahtjevima Direktive 2007/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o procjeni i upravljanju rizicima od poplava (u daljem tekstu: Direktiva o poplavama), a kojom se uspostavlja pravni okvir za smanjivanje i upravljanje rizicima koje poplave predstavljaju za zdravlje ljudi, okoliÅ¡, kulturnu baÅ¡tinu i gospodarsku aktivnost. Svrha izrade Sava FRMP je uspostavljanje zajedniÄ?kih ciljeva upravljanja rizicima od poplava sukladno naÄ?elima dugoroÄ?ne održivosti, identificiranje nestrukturnih i strukturnih mjera na podruÄ?jima od zajedniÄ?kog interesa, kao i omogućavanje dosljednog i koordiniranog pristupa upravljanju ovim rizicima na razini cijelog sliva rijeke Save. Ciljevi izrade zajedniÄ?kog plana upravljanja rizicima od poplava u slivu rijeke Save su: â–ª izbjegavanje novih rizika; â–ª smanjenje postojećih rizika; â–ª jaÄ?anje otpornosti; â–ª podizanje svijesti; â–ª primjena naÄ?ela solidarnosti. Sava FRMP je izraÄ‘en na temelju prvih nacionalnih planova upravljanja rizicima od poplava Slovenije i Hrvatske, nacrta plana upravljanja rizicima od poplava za teritorij Republike Srbije, strategija upravljanja vodama Ä?etiriju država u slivu rijeke Save: Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije i Srbije (u daljem testu: Stranke Okvirnog sporazuma ili samo Stranke), kao i Crne Gore koja se aktivnostima Savske komisije prikljuÄ?ila potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju o suradnji izmeÄ‘u MeÄ‘unarodne komisije za sliv rijeke Save i Crne Gore 9. prosinca 2013. u Beogradu4, zakona i propisa te ostalih dokumenata znaÄ?ajnih za upravljanje rizicima od poplava u slivu rijeke Save. Popis zakona i propisa, nacionalnih strateÅ¡kih dokumenata, detaljnih planova i programa te nacionalnih dokumenata, studija, izvjeÅ¡taja i ostalih dokumenata od znaÄ?aja za izradu Sava FRMP, navedena je u Prilogu 7. 3 http://www.savacommission.org/dms/docs/dokumenti/documents_publications/basic_documents/fasrb.pdf 4 https://www.savacommission.org/event_detail/1/26/303 05.12.2018. Nacrt v2.1 10 PLAN UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA U SLIVU RIJEKE SAVE Osnova za izradu Sava FRMP MeÄ‘unarodni Okvirni sporazum o slivu rijeke Save je ratificiran 2004. godine i za Stranke predstavlja temelj za prekograniÄ?nu suradnju vlada i institucija na održivom razvoju regije kroz prekograniÄ?nu suradnju u oblasti voda. Okvirni sporazum definira tri glavna cilja suradnje: â–ª uspostavljanje meÄ‘unarodnog režima plovidbe rijekom Savom i njenim plovnim pritocima; â–ª uspostavljanje održivog upravljanja vodama; â–ª poduzimanje mjera za sprjeÄ?avanje ili ograniÄ?avanje opasnosti te za smanjenje i uklanjanje Å¡tetnih posljedica nastalih uslijed poplava, leda, suÅ¡a i nezgoda koje ukljuÄ?uju tvari opasne za vode. Savska komisija, sa stalnim TajniÅ¡tvom koje obavlja administrativne i izvrÅ¡ne poslove, je nadležna za donoÅ¡enje odluka na podruÄ?ju plovidbe i davanje preporuka o pitanjima upravljanja vodama. Potreba za produbljivanjem suradnje i provedbom zajedniÄ?ki usuglaÅ¡enih aktivnosti usmjerenih na osiguravanje preduvjeta za održivu zaÅ¡titu od poplava u slivu, rezultirala je izradom Protokola o zaÅ¡titi od poplava uz Okvirni sporazum5 (u daljem tekstu: Protokol). Protokol istiÄ?e važnost uspostave koordiniranih mjera, radova i aktivnosti usmjerenih na smanjivanje rizika od poplava na razini sliva te provedbe tih aktivnosti u skladu s naÄ?elom o nenanoÅ¡enju Å¡tete. Kako bi pridonijele smanjivanju Å¡tetnih posljedica poplava, naroÄ?ito za život i zdravlje ljudi, okoliÅ¡, kulturnu baÅ¡tinu, gospodarske aktivnosti i infrastrukturu, Stranke su se kroz donoÅ¡enje Protokola usuglasile suraÄ‘ivati na provedbi navedenih aktivnosti. Protokol predstavlja temelj za provedbu svih aktivnosti koje usuglase savske države putem svoje zajedniÄ?ke platforme – Savske komisije. U svrhu ostvarivanja ciljeva Protokola, temeljem Ä?lanka 4. istoga, Stranke su preuzele obavezu suraÄ‘ivati na: a) pripremi Programa za izradu Plana upravljanja rizicima od poplava u slivu rijeke Save; b) izradi Prethodne procjene rizika od poplava (engl. Preliminary Flood Risk Assessment, u daljem tekstu: PFRA); c) izradi Karata opasnosti i rizika od poplava (engl. Flood Hazard and Risk Maps, u daljem tekstu: FHRM); d) izradi Sava FRMP, koja je zapoÄ?ela izradom Programa; e) uspostavi sustava prognoziranja i upozoravanja na poplave (engl. Flood Forecasting and Warning System u daljem tekstu: FFWS) za sliv rijeke Save; f) razmjeni informacija znaÄ?ajnih za održivu zaÅ¡titu od poplava; g) provedbi mjera i aktivnosti od zajedniÄ?kog interesa koje potjeÄ?u iz planskih dokumenata ili aktivnosti iz toÄ?aka a) do f) Ä?lanka 5. Protokola. Protokol su sve Stranke potpisale 2010. godine, a na snagu je stupio 27. studenoga 2015. ZnaÄ?ajni koraci u smislu provedbe Protokola su napravljeni i prije formalnog stupanja na snagu kroz zakljuÄ?ke Savske komisije, iskazanu potrebu Stranaka za provedbu zajedniÄ?kih aktivnosti koje su usuglaÅ¡avane na 3., 4. i 5. sastanku Stranaka (u Ljubljani 1. lipnja 2011., Sarajevu 31. svibnja 2013. odnosno Zagrebu 2. prosinca 2014.), na Ministarskom sastanku o regionalnoj saradnji u oblasti zaÅ¡tite 5http://www.savacommission.org/dms/docs/dokumenti/documents_publications/basic_documents/protocols/protocol_o n_flood_protection_to_the_fasrbpdf 05.12.2018. Nacrt v2.1 11 PLAN UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA U SLIVU RIJEKE SAVE od poplava u slivu rijeke Save (u Beogradu 16. lipnja 2014.), kao i Ministarskom sastanku o regionalnoj saradnji u oblasti voda (u BrÄ?kom 6. srpnja 2015. godine). Å esti sastanak Stranaka je održan 1. lipnja 2016. u Beogradu. Glavni cilj sastanka bio je razmatranje statusa provedbe Okvirnog sporazuma, kao i kljuÄ?nih izazova u idućem razdoblju, a posebna pozornost je bila posvećena pitanjima održivog razvoja i smjernicama za daljnju suradnju u okviru rada Savske komisije. Dvije godine kasnije, tijekom 7. sastanka Stranaka (7. lipnja 2018. na Bledu), razmotren je dalji napredak u provedbi Okvirnog sporazuma, osobito suradnje u upravljanju slivom, upravljanja rizicima od poplava, obnovi plovidbe, te razmjeni informacija od znaÄ?aja za sliv. Kao i kod prethodnih sastanaka Stranaka usvojena je Deklaracija kao zavrÅ¡ni akt, Ä?iji sadržaj obuhvata podrÅ¡ku Stranaka svim aktivnostima usmjerenim na uspjeÅ¡an dovrÅ¡etak i usvajanje Sava FRMP. Izrada Sava FRMP je zapoÄ?ela izradom Programa izrade Plana upravljanja rizicima od poplava u slivu rijeke Save (u daljem tekstu: Program)6. Programom su predviÄ‘ene aktivnosti i radnje potrebne za izradu Sava FRMP u skladu s Protokolom, vodeći raÄ?una o već zavrÅ¡enim ili tekućim aktivnostima u državama Stranaka i na razini Ä?itavoga sliva. Program je usvojen u veljaÄ?i 2017. na 44. sastanku Savske komisije. Važna osnova za planiranje upravljanja rizicima od poplava i izradu Sava FRMP je i redovita razmjena informacija o projektima i aktivnostima vezanim uz poplave u okviru rada Stalne struÄ?ne skupine za spreÄ?avanje poplava (engl. Permanent Expert Group for Flood Prevention, u daljem tekstu: PEG FP). Za izradu Sava FRMP, važni su i sljedeći dokumenti: â–ª Akcijski plan za nivo pod-sliva rijeke Save kao dijela Akcijskog programa za održivu zaÅ¡titu od poplava u slivu rijeke Dunav7, a koji je izraÄ‘en u koordinaciji s MeÄ‘unarodnom komisijom za zaÅ¡titu rijeke Dunav (u daljem tekstu: ICPDR) 2009. godine. Akcijski plan sadrži sveobuhvatnu razradu upravljanja poplavama u slivu rijeke Save, pruža osnovne informacije o podruÄ?jima podložnim poplavama, daje detaljan opis sustava obrane od poplava, ukljuÄ?ujući kriterije i trenutni stupanj zaÅ¡tite kao i pregled kapaciteta za prognoziranje poplava, razmatra zapovjedne odgovornosti u državama te daje uvid u zajedniÄ?ke aktivnosti kojima koordinira Savska komisija; â–ª Prethodna procjena rizika od poplava u slivu rijeke Save8 u 2014., na temelju informacija prikupljenih od Stranaka o rezultatima njihovih prethodnih procjena rizika od poplava i odreÄ‘ivanja podruÄ?ja s potencijalno znaÄ?ajnim rizicima od poplava; â–ª IzvjeÅ¡taj o poplavama u slivu rijeke Save u svibnju 2014.9, s prikazom uzroka i posljedica katastrofe kojom je pogoÄ‘eno oko 2,64 milijuna ljudi, oko 137.000 ih je evakuirano, sa 79 žrtava i 3,9 milijardi € Å¡tete i gubitaka. IzvjeÅ¡taj daje preporuke za upravljanje rizicima od poplava u budućnosti. 6 Nacrt protokola je bio jedan od glavnih rezultata projekta „Uspostavljanje veze izmeÄ‘u planiranja upravljanja rizicima od poplava i procjene klimatskih promjena u slivu rijeke Save“. Projekt je financirala Ekonomska komisija Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE), a provodila Savska komisija u razdoblju 2010. – 2013. 7 http://www.icpdr.org/main/resources/flood-action-plan-sava 8http://www.savacommission.org/dms/docs/dokumenti/documents_publications/publications/other_publications/pfra/pr eliminary_flood_risk_assessment_in_the_sava_river_basin_20140701.pdf 9http://www.savacommission.org/dms/docs/dokumenti/documents_publications/publications/other_publications/sava_fl oods_report.pdf 05.12.2018. Nacrt v2.1 12 PLAN UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA U SLIVU RIJEKE SAVE U prvoj Analizi sliva rijeke Save (engl. Sava River Basin Analysis, u daljem tekstu: SRBA1) 10, koju je Savska komisija usvojila 2009., kao i u drugoj (u daljem tekstu SRBA2)11, usvojenoj u lipnju 2017., poplave su prepoznate kao vrlo važno zajedniÄ?ko pitanje. Struktura Plana upravljanja rizicima od poplava u slivu rijeke Save Sava FRMP je izraÄ‘en u okviru prvog ciklusa upravljanja rizicima od poplava i prema potrebi će biti ažuriran svakih Å¡est godina nakon usvajanja, uzimajući kao polaznu taÄ?ku važeće nacionalne planove. Sukladno odredbama Ä?lanka 8. toÄ?ka 1. Protokola, Sava FRMP se priprema u skladu sa sadržajem definiranim u Programu i uzimajući u obzir sve bitne aspekte upravljanja rizicima od poplava. IzraÄ‘en je za podruÄ?ja od zajedniÄ?kog interesa za zaÅ¡titu od poplava u slivu, Å¡to podrazumijeva rijeÄ?ne slivove koje dijeli dvije ili viÅ¡e država12, kao i podruÄ?ja ne teritoriju jedne države koja su predložena od strane te države kao znaÄ?ajna za zaÅ¡titu od poplava na glavnom toku Save ili na nekim njezinim pritocima povrÅ¡ine slivnog podruÄ?ja >1.000 km2. Struktura Sava FRMP (slika 1) je odreÄ‘ena Programom, a slijedi logiku i zahtjeve Direktive o poplavama. Izradi ovog Plana prethodila je analiza komponenti i elemenata nacionalnih planova upravljanja rizicima od poplava za one države koje su ih izradile ili relevantnih strateÅ¡kih dokumenata i planova za one države koje nisu izradile takve planove, kako bi se usporedno analizirali te pripremilo polaziÅ¡te za davanje usuglaÅ¡enih prijedloga i preporuka za svaku pojedinaÄ?nu komponentu plana ukljuÄ?ujući pristupe i metodologije. Sava FRMP ukljuÄ?uje: â–ª Ciljeve upravljanja rizicima od poplava od zajedniÄ?kog interesa na razini sliva rijeke Save radi smanjivanja mogućih negativnih posljedica poplava za život i zdravlje ljudi, njihovu imovinu i gospodarske aktivnosti, okoliÅ¡ te kulturno-povijesnu baÅ¡tinu; â–ª Nestrukturne mjere i strukturne mjere na podruÄ?jima od zajedniÄ?kog interesa, uzimajući u obzir naÄ?elo solidarnosti i naÄ?elo o nenanoÅ¡enju Å¡tete prema kojem za jedno državno podruÄ?je nisu primjenjivane mjere koje svojom veliÄ?inom ili utjecajem znatno povećavaju rizik od poplava na drugom državnom podruÄ?ju; Za sve mjere uvrÅ¡tene u ovaj plan, potrebno je provesti nacionalne i prema potrebi meÄ‘udržavne procedure za njihovo odobravanje te provesti bilatelarne dogovore, ukoliko one imaju utjecaj na susjedne države; â–ª Mehanizme koordinacije upravljanja rizicima od poplava na razini sliva rijeke Save i naÄ?in meÄ‘usobne suradnje u sluÄ?aju izvanredne obrane od poplava. 10http://www.savacommission.org/dms/docs/dokumenti/documents_publications/publications/other_publications/sava_ri ver_basin_analysis_report_low_res.pdf 11http://www.savacommission.org/dms/docs/dokumenti/documents_publications/publications/other_publications/2nd_sa va_river_basin_analysis_report.pdf 12 GraniÄ?na vrijednost od 1.000 km2 za planiranje na razini sliva Save je usuglaÅ¡ena tijekom izrade prvog Plana upravljanja slivom rijeke Save (Sava RBMP), uz iznimku rijeka s manjim slivnim podruÄ?jem ali koje su odreÄ‘ene kao važne za Ä?itav sliv. Ovo naÄ?elo općenito se poÅ¡tuje u Programu, uz odreÄ‘ene iznimke dogovorene kroz rad PEG FP. Program ukazuje na rjeÅ¡enja koja predstavljaju izuzeća od navedenog općeg naÄ?ela. 05.12.2018. Nacrt v2.1 13 PLAN UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA U SLIVU RIJEKE SAVE Slika 1: Struktura Sava FRMP 05.12.2018. Nacrt v2.1 14 PLAN UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA U SLIVU RIJEKE SAVE 2 OPIS SLIVA RIJEKE SAVE Reljef i topografija Reljef sliva rijeke Save Ä?ine planinski dijelovi (Alpe i Dinaridi) koji dominiraju u Sloveniji, južnom dijelu Hrvatske, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori i sjevernoj Albaniji (slika 2). Sjeverni dijelovi srednjeg i donjeg dijela sliva Save se odlikuju niskim gorama i nizinama. To podruÄ?je je dio Panonske i Posavske nizine (Hrvatska i Srbija), odnosno nizinskog poljoprivrednog podruÄ?ja. Nadmorska visina sliva Save varira izmeÄ‘u oko 70 mnm na ušću Save u Beogradu (Srbija) i 2.864 mnm (Triglav, Julijske Alpe). ProsjeÄ?na nadmorska visina sliva iznosi oko 545 mnm. Razlika u krajoliku sjevernog i južnog dijela sliva osobito je vidljiva u njegovom srednjem dijelu. Južni dio je brdovit i planinski, s planinama koje dosežu visine i preko 2.000 mnm, naroÄ?ito u Crnoj Gori i sjevernoj Albaniji. Slika 2: Reljef sliva Save (Izvor: Savska komisija, Sava GIS) S hidrografskog i hidroloÅ¡kog aspekta, kraÅ¡ka priroda sliva najizraženija je na južnoj strani sliva, Å¡to naroÄ?ito vrijedi za desne pritoke Ljubljanicu, Krku, Kupu, Unu, Vrbas i gornje dijelove rijeka Bosne i Drine. ZemljiÅ¡ni pokrov / koriÅ¡tenje zemljiÅ¡ta na podruÄ?ju sliva Na temelju podataka za Europu koje je izradila Europska agencija za okoliÅ¡ (EEA) o pokrovu zemljiÅ¡ta / koriÅ¡tenju zemljiÅ¡ta Corine (u daljem tekstu Corine) u razdoblju 2000. – 2006. – 2012. (slika 3), može se zakljuÄ?iti da je udio umjetnih povrÅ¡ina, Å¡uma i poluprirodnih podruÄ?ja te vlažnih podruÄ?ja u blagom porastu, dok poljodjeljska podruÄ?ja i kopnene vode – vodene povrÅ¡ine pokazuju trend blagog smanjenja. 05.12.2018. Nacrt v2.1 15 PLAN UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA U SLIVU RIJEKE SAVE Slika 3: ZemljiÅ¡ni pokrov/koriÅ¡tenje zemljiÅ¡ta u slivu rijeke Save (Izvor: Savska komisija, Sava GIS) Tablica 1: Distribucija glavnih kategorija pokrova zemljiÅ¡ta u slivu rijeke Save (Izvor: Savska komisija, SRBA2) Corine 2000 Corine 2006 Corine 2012 Kategorija zemljiÅ¡ta PovrÅ¡ina Udio PovrÅ¡ina Udio PovrÅ¡ina Udio (km2) (%) (km2) (%) (km2) (%) Umjetne povrÅ¡ine 2.179 2,23 2.415 2,48 2.451 2,52 Poljodjeljska podruÄ?ja 41.381 42,36 40.215 41,26 40.178 41,22 Å ume i poluprirodna podruÄ?ja 53.459 54,71 54.111 55,52 54.117 55,53 Vlažna podruÄ?ja 78 0,08 90 0,09 91 0,09 Kopnene vode – Vodene povrÅ¡ine 616 0,63 632 0,65 625 0,64 Hidrografske i hidroloÅ¡ke znaÄ?ajke 2.3.1 Sava Sliv rijeke Save je glavni sliv jugoistoÄ?ne Europe koji se prostire na ukupnoj povrÅ¡ini od oko 97.700 km2. Jedan je od najvažnijih pod-slivova dunavskoga sliva, gdje zauzima udio od 12%. Rijeka Sava nastaje spajanjem Save Dolinke i Save Bohinjke u blizini Radovljice u Sloveniji. Od njihovog spajanja, Sava je duga 945 km. Zajedno sa svojim dužim izvornim krakom, Savom Dolinkom na sjeverozapadu, duga je 990 km. UtjeÄ?e u Dunav u Beogradu. Po duljini je treća, po povrÅ¡ini sliva druga, a po protoku najveća i najvodonosnija pritoka Dunava. Jednim dijelom Ä?ini rijeÄ?nu granicu izmeÄ‘u Slovenije i Hrvatske, zatim Hrvatske i Bosne i Hercegovine, te izmeÄ‘u Bosne i Hercegovine i Srbije. Tok rijeke dijeli se u 3 dionice: 05.12.2018. Nacrt v2.1 16 PLAN UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA U SLIVU RIJEKE SAVE â–ª Gornja Sava, izmeÄ‘u spajanja Save Dolinke i Save Bohinjke i Rugvice (km 65813). Na slivnom podruÄ?ju gornje Save reljef je brdsko-planinski; â–ª Srednja Sava, izmeÄ‘u Rugvice i ušća rijeke Drine (km 178), je nizinski aluvijalni dio koji karakteriziraju Å¡iroke poplavne nizine i ušća brojnih pritoka; â–ª Donja Sava nizvodno od ušća rijeke Drine, je takoÄ‘er aluvijalni dio. Najnizvodnija dionica, duga 100 km je pod utjecajem Dunava. PodruÄ?je sliva dijeli Å¡est država: Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora i Albanija. Slika 4: Pod-slivovi rijeke Save – pregled po savskim državama (Izvor: Savska komisija, Sava GIS) Na teritoriju pet država u regiji (Albanija nije ukljuÄ?ena, jer njezinom teritoriju pripada tek zanemariv dio povrÅ¡ine sliva) živi oko 18 milijuna stanovnika od Ä?ega pola živi u slivu rijeke Save. U Sloveniji, u slivu rijeke Save živi 61%, u Hrvatskoj 50%, u Bosni i Hercegovini 88%, u Srbiji 26% te u Crnoj Gori ok o 33% stanovnika. U tablici 2 dat je pregled udjela povrÅ¡ina država u slivu rijeke Save. Tablica 2: Udio teritorija država koje pripadaju slivu rijeke Save (izvor: Savska komisija, SRBA2) SI HR BA RS ME AL Ukupna povrÅ¡ina države [km2] 20.273 56.542 51.129 88.361 13.812 27.398 Udio državnog teritorija u slivu rijeke Save [%] 52,80 45,20 75,80 17,40 49,60 0,59 PovrÅ¡ina države u slivu rijeke Save [km2] 11.734 25.373 38.349 15.147 6.929 179 Udio meÄ‘unarodnog sliva rijeke Save [%] 12,01 25,97 39,25 15,50 7,09 0,18 NajoÄ?itiji detalj na uzdužnom profilu rijeke Save (slika 5) je snažna promjena u nagibu korita u blizini grada Zagreba. Uzvodno od hidroloÅ¡ke postaje Radovljica, prosjeÄ?ni uzdužni nagib rijeke Save je blizu 13 Mjereno od ušća rijeke Save 05.12.2018. Nacrt v2.1 17 PLAN UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA U SLIVU RIJEKE SAVE 10 ‰ (ova dionica Save definitivno ima bujiÄ?ni karakter). IzmeÄ‘u Radovljice i Rugvice (km 658) nagib pada na približno 2 ‰, da bi se izmeÄ‘u Rugvice i Beograda spustio na oko 0,05 ‰. Povećanje nagiba u uzvodnom smjeru zajedniÄ?ko je svojstvo svih pritoka. 750 700 Sava (1) Kolubara (2) 650 Bosut (3) 600 Drina (4) Bosna (5) 550 Ukrina (6) 500 Vrbas (7) Una (8) 450 Kupa (9) 400 1 11 Krka (10) Visina (m.n.m) Savinja (11) 350 Ljubljanica (12) 300 12 250 8 7 5 4 200 9 10 150 6 2 Sr. Mitrovica 100 PrebaÄ?evo Radovljica MaÄ?kovac 3 Jasenovac Sv. Jakob Jesenice 400.00 Sl. KobaÅ¡ Beograd Županja Sr. RaÄ?a Rugvica Sl. Brod RadeÄ?e Zagreb Davor Crnac ÄŒatež 50 800.00 Litija 0 900.00 700.00 600.00 500.00 300.00 200.00 100.00 0.00 1,000.00 Duljina vodotoka (km) Slika 5: Shematski prikaz uzdužnih profila rijeke Save i njezinih pritoka 2.3.2 Vodotoci u slivu rijeke Save od znaÄ?aja za izradu FRMP Pritoke rijeke Save od znaÄ?aja za izradu Sava FRMP prikazane su u tablici 3. Na slivu gornjeg toka rijeke Save važne su: TržiÅ¡ka Bistrica, Kokra, KamniÅ¡ka Bistrica, Savinja, Sutla i Krapina (s lijeve strane) te Sora, Ljubljanica, Krka i Bregana (s desne strane). ZajedniÄ?ko svojstvo i gotovo svih desnih pritoka na srednjem i donjem toku rijeke Save je njihov bujiÄ?ni karakter naroÄ?ito u njihovim gornjim tokovima. RijeÄ?na korita su obiÄ?no duboko usjeÄ?ena u Ä?vrste stijene, s izrazito silovitim tokom kroz klance. ZnaÄ?ajni desni pritoci sliva srednjeg i donjeg toka rijeke Save su: Kupa, Una s pritokom Sanom, Vrbas, Ukrina, Bosna, Lukavac, Tinja i Brka na srednjem toku, a Drina s pritokama Piva, Tara, Ćehotina i Lim s Uvcem te Kolubara i TopÄ?iderska reka na donjem toku. Lijeve pritoke na srednjoj i donjoj Savi su Lonja, Ilova, Orljava i Bosut, a dreniraju uglavnom ravnice i niska gorja Panonske nizine. Slijedom navedenoga, nagibi i brzine toka su manje i vodotoci meandriraju. 05.12.2018. Nacrt v2.1 18 PLAN UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA U SLIVU RIJEKE SAVE Tablica 3: Pritoke rijeke Save od znaÄ?aja za izradu Sava FRMP Duljina Pritoka Save PovrÅ¡ina sliva Države koje dijele Red Rijeka 2 rijeke L-lijeva (km ) sliv vodotoka pritoke (km) D-desna TržiÅ¡ka Bistrica 146 27 SI 1. L Kokra 222 34 SI 1. L Sora 648 52 SI 1. D KamniÅ¡ka Bistrica 539 33 SI 1. L Ljubljanica 1.860 40 SI 1. D Savinja 1.849 93,6 SI 1. L Krka 2.247 94,7 SI 1. D Sotla/Sutla 584 89,7 SI, HR 1. L Bregana 92 26, SI, HR 1. D Krapina 1.237 66,87 HR 1. L Kupa/Kolpa 10.226 118,3 SI, HR, BA 1. D Lonja 4.259 47,95 HR 1. L Ilova (Trebež) 1.796 104,56 HR 1. L Una 9.829 157,22 HR, BA 1. D Sana 4.253 141,1 BA 2. D Vrbas 6.274 235 BA 1. D Orljava 1.618 93,44 HR 1. L Ukrina 1.504 80,9 BA 1. D Bosna 10.810 272 BA 1. D Lukavac 462 55.8 BA 1 D Tinja 904 88,1 BA 1. D Brka 231 41,3 BA 1. D Drina 20.320 335,67 ME, BA, RS 1. D Piva 1.784 43,5 ME 2. L Tara 2.006 134,2 ME, BA 2. D Ćehotina 1.237 118,66 ME, BA 2. D Lim 5.968 278,5 AL, ME, RS, BA 2. D Uvac 1.596 117,7 RS, BA 3. D Bosut 2.943 132,18 HR, RS 1. L TopÄ?iderska reka 147 29 RS 1. D Kolubara 3.638 86,7 RS 1. D 2.3.3 Klima Sliv rijeke Save uglavnom ima umjerenu klimu s jasnom razlikom izmeÄ‘u hladnog i toplog dijela godine. Zime znaju biti oÅ¡tre s obilnim snijegom, dok su ljeta vruća i duga. Dva su opća tipa klimatskih uvjeta na podruÄ?ju sliva: â–ª alpska ili planinska klima, koja prevladava na gornjem dijelu sliva Save u Sloveniji i u dinarskim Alpama na većim visinama; â–ª umjerena kontinentalna ili srednjoeuropska klima, koja prevladava na nižim visinama sliva, ukljuÄ?ujući Panonsku nizinu. Crte razgraniÄ?enja meÄ‘u navedenim tipovima klime nisu jasne. ProsjeÄ?na godiÅ¡nja temperatura zraka za Ä?itavo podruÄ?je sliva rijeke Save procijenjena je na oko 9,5°C. Zimske temperature (prosinac – veljaÄ?a) su niske (prosjeÄ?na mjeseÄ?na temperatura u sijeÄ?nju se spuÅ¡ta na oko -1,5°C), dok su ljeti (lipanj – rujan) temperature visoke (prosjek gotovo 20°C). 05.12.2018. Nacrt v2.1 19 PLAN UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA U SLIVU RIJEKE SAVE 2.3.4 Oborine i otjecanje U slivu rijeke Save prepoznata su dva režima oborina: primorski i kontinentalni. Primorski karakterizira veća koliÄ?ina kiÅ¡nih oborina u hladnom periodu (listopad-ožujak), dok se, u uvjetima kontinentalnog režima maksimum dostiže u toplom periodu godine (travanj-rujan). KoliÄ?ina oborina i njihova godiÅ¡nja distribucija jako variraju i imaju zajedniÄ?ko svojstvo: kiÅ¡ne i snježne oborine razliÄ?itog trajanja mogu se pojaviti na podruÄ?ju cijelog sliva. ProsjeÄ?ne godiÅ¡nje kiÅ¡ne oborine u slivu rijeke Save procijenjene su na oko 1.100 mm. KoliÄ?ina oborina i distribucija unutar godine vrlo su varijabilne unutar sliva i kreću se od 650 mm na nižim do 1.000 mm na viÅ¡im nadmorskim visinama godiÅ¡nje te do 4.000 mm na najviÅ¡im planinama. Dok se u slovenskom dijelu sliva rijeke Save najveća koliÄ?ina oborina dogaÄ‘a u ljetnoj sezoni ili tijekom jeseni, duga razdoblja pod snijegom rezultiraju relativno visokim stupnjem otjecanja tijekom proljeća do ranog ljeta. U panonskom dijelu sliva najviÅ¡e oborina padne u toplijem dijelu godine. Prostorna raspodjela oborina, kao glavni element koji pridonosi formiranju poplavnih valova u slivu rijeke Save, je heterogena. Oborine su najobilnije u najzapadnijim krajevima (Sava Dolinka i Sava Bohinjka) te na gornjim dijelovima slivova rijeka Kupe, Pive, Tare, Une, Vrbasa, Drine i Lima. PodruÄ?ja s najmanje oborina su Slavonija, Srijem i Semberija. Prostorna raspodjela otjecanja u velikoj mjeri slijedi obrazac prostorne raspodjele oborina. Najveće koliÄ?ine oborina i najveće koliÄ?ine vode nalaze se u gornjim slivovima desnih pritoka: Krke, Kupe, Une, Vrbasa, Bosne i Drine. Srednji viÅ¡egodiÅ¡nji protok rijeke Save kod Beograda je oko 1.700 m3/s. Slika 6 daje pregled 100-godiÅ¡njih maksimalnih godiÅ¡njih protoka prema vodomjernim postajama, saÄ?injen na temelju rezultata prethodno izraÄ‘enih studija kojima su analizirane velike vode. Slika 6: Pregled 100-godiÅ¡njih maksimalnih godiÅ¡njih protoka na glavnom toku rijeke Save 05.12.2018. Nacrt v2.1 20 PLAN UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA U SLIVU RIJEKE SAVE 3 ZAÅ TITA OD POPLAVA U SLIVU RIJEKE SAVE Velike vode i znaÄ?ajne poplave Pojave i karakteristike velikih voda u slivu rijeke Save uglavnom su pod utjecajem terena i oblika sliva, geografske i sezonske raspodjele oborina, razina podzemnih voda koje utjeÄ?u na infiltraciju vode iz rijeka, razlijevanja voda u prirodne inundacije i funkcioniranja sustava zaÅ¡tite od poplava. Obzirom na konfiguraciju terena, intenzivne kiÅ¡e i topljenje snijega u gornjim dijelovima sliva, koji uglavnom pripadaju Sloveniji, Ä?este su poplave lokalnog karaktera, a vrlo Ä?esto imaju utjecaj i na nizvodne dijelove srednjeg toka rijeke Save. Oblik sliva je asimetriÄ?an u odnosu na tok rijeke Save, pri Ä?emu je veći dio dreniran pritokama iz planinskog podruÄ?ja. Iako povijesne poplave pokazuju da ravniÄ?arska podruÄ?ja uz lijeve pritoke Save u srednjem toku mogu pretrpjeti znatnu Å¡tetu, veće poplave sa znaÄ?ajnijim utjecajem na veći dio sliva ukljuÄ?uju poplavna podruÄ?ja u srednjem i donjem dijelu toka rijeke Save, a uvjetovane su otjecanjima izazvanim obilnim oborinama i/ili naglim topljenjima snijega, koja nastaju u južnom planinskom podruÄ?ju (slivovi Kupe, a posebno Une, Vrbasa, Bosne i Drine). Poplavni dogaÄ‘aji izazvani velikim vodnim valovima u slivu rijeke Save obiÄ?no se javljaju u jesen i proljeće. Jesenski vodni valovi obiÄ?no su uzrokovani intenzivnim kiÅ¡ama kratkog trajanja i mogu rezultirati ekstremno visokim protocima. Proljetni poplavni valovi duljeg trajanja rezultat su topljenja snijega, dok su u posljednjih nekoliko godina vrlo Ä?esti i proljetni poplavni dogaÄ‘aji izazvani intenzivnim kiÅ¡ama kratkog trajanja (npr. dogaÄ‘aj iz svibnja 2014. godine). S obzirom na vremenske razlike izmeÄ‘u pojave velikih voda u glavnom toku rijeke Save i u njenim pritokama, povijesno iskustvo je da kulminacija dogaÄ‘aja na desnim velikim pritocima stižu u Savu ranije nego Å¡to doÄ‘e do kulminacije u samoj rijeci Savi. Poseban problem u slivu predstavljaju i brojni bujiÄ?ni tokovi, koji tijekom otjecanja velikih voda nose velike koliÄ?ine materijala, a koji se taloži u rijeÄ?nim koritima i sprjeÄ?ava normalno otjecanje. Veliki dio povrÅ¡ine sliva je ugrožen erozijom. Najranije zabilježene poplave na podruÄ?ju rijeke Save dogodile su se u Sloveniji 1550. godine. U XVIII. stoljeću u Sloveniji su zabilježene 3 poplave: 1704., 1707. i 1772. godine. Zabilježeni poplavni dogaÄ‘aji u Sloveniji u razdoblju od 1824. do 1924., na Drini u 1896. godini, te ostali u svim državama na slivu rijeke Save u razdoblju od 1924.-2014. prikazani su na slici 7. Može se zakljuÄ?iti da je tijekom XX. I XXI. stoljeća zabilježena najmanje jedna poplava u razdoblju od deset godina, izuzev u razdoblju od 1834.- 1844. dok su u razdoblju 1994.-2004. veće poplave u slivu rijeke Save zabilježene svake godine. 05.12.2018. Nacrt v2.1 21 PLAN UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA U SLIVU RIJEKE SAVE Slika 7: Broj zabilježenih poplavnih dogaÄ‘aja u XIX.- XXI. stoljeću U svibnju 2014. godine, veliki poplavni dogaÄ‘aj je pogodio sliv rijeke Save, a najviÅ¡e podruÄ?je Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije, koji je opisan u izvjeÅ¡taju koji su pripremile Savska komisija i ICPDR14. U tablici 4 je prikazan pregled Å¡teta i gubitaka u zemljama pogoÄ‘enim predmetnom poplavom. Tablica 4: Pregled Å¡teta i gubitaka u zemljama pogoÄ‘enim poplavom u svibnju 2014. godine (Izvor: Savska komisija i ICPDR – Poplave u 2014. u slivu rijeke Save16) Obuhvaćeno Evakuirano Država stanovniÅ¡tvo Smrtni sluÄ?ajevi Ukupne Å¡tete (mil. €) Uzrok stanovniÅ¡tvo (mil.) Bujice, kliziÅ¡ta, pucanje Srbija 1,6 32.000 51 1,532 nasipa Bosna i Bujice, kliziÅ¡ta, pucanje 1 90.000 25 2,037 Hercegovina nasipa 300 Hrvatska 0,38 15.000 3 (odnosi se samo na Vukovarsko- Pucanje nasipa srijemsku županiju) Potencijalna poplavna podruÄ?ja Tijekom izrade Sava FRMP uzeta su u obzir potencijalna poplavna podruÄ?ja definirana prethodnom procjenom rizika od poplava u slivu rijeke Save (u daljem tekstu: Sava PFRA, 2014.), kao i dodatnim nacionalnim dokumentima, prvenstveno za dio podruÄ?ja u Bosni i Hercegovini (entitet Republika Srpska i BrÄ?ko Distrikt BiH), kao i podruÄ?ja u Crnoj Gori, a koja nisu bila ukljuÄ?ena u Sava PFRA izvješće. Ukupna povrÅ¡ina svih 1.927 razmatranih potencijalnih poplavnih podruÄ?ja iznosi oko 18.850 km2 i na njima živi oko 4.4 milijuna stanovnika. Na toj povrÅ¡ini, prema Corine pokrovu zemljiÅ¡ta, oko 10.600 km2 je namijenjeno poljodjeljstvu, oko 6.900 km2 Ä?ine Å¡ume i poluprirodna podruÄ?ja, oko 1.000 km2 su umjetne povrÅ¡ine, dok ostatak od oko 350 km2 Ä?ine vlažna podruÄ?ja i vodene povrÅ¡ine. 14Kompletan izvjeÅ¡taj o ovom dogaÄ‘aju je dostupan na linku: http://www.savacommission.org/dms/docs/dokumenti/documents_publications/publications/other_publications/sava_fl oods_report.pdf 16http://www.savacommission.org/dms/docs/dokumenti/documents_publications/publications/other_public ations/Žsava_ floods_report.pdf 05.12.2018. Nacrt v2.1 22 PLAN UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA U SLIVU RIJEKE SAVE Na temelju raspoloživih podataka i provedenih analiza, a u okviru izrade Sava FRMP, izdvojeno je 251 potencijalno poplavno podruÄ?je od znaÄ?aja za sliv rijeke Save, koja se prostiru na ukupnoj povrÅ¡ini od 5.659,29 km2 (tablica 5) Å¡to Ä?ini 5,8 % ukupne povrÅ¡ine sliva rijeke Save (97,700 km 2) i 30,1 % ukupne povrÅ¡ine svih analiziranih potencijalnih poplavnih podruÄ?ja. Na izdvojenim podruÄ?jima živi oko 1.4 milijuna stanovnika, Å¡to predstavlja 16,7 % u odnosu na ukupan broj stanovnika u slivu rijeke Save (8.176.000, izvor: SRBA1). NaÄ?ini koriÅ¡tenja zemljiÅ¡ta su analizirani koristeći podatke Pokrova zemljiÅ¡ta CORINE (EEA, 2012.), a pokazuju da je potencijalno ugroženo oko 3.620 km2 poljodjeljskih povrÅ¡ina, 1.555 km2 Å¡uma i poluprirodnih podruÄ?ja, 310 km2 umjetnih povrÅ¡ina i 29 km2 vlažnih podruÄ?ja. Procijenjeno je da je na tom podruÄ?ju ukupno oko 144 km2 vodenih povrÅ¡ina. Tablica 5: Prikaz izdvojenih potencijalnih poplavnih podruÄ?ja analiziranih u okviru Sava FRMP (povrÅ¡ina, broj stanovnika i naÄ?in koriÅ¡tenja zemljiÅ¡ta) Broj Ukupna NaÄ?ini koriÅ¡tenja zemljiÅ¡ta (km2) potencijal povrÅ¡ina %u Broj nih potencijal odnosu na stanovnika poplavnih Država nih ukupnu na Å ume i podruÄ?ja Poljodjelska Umjetne Vlažna Vodene poplavnih povrÅ¡inu ugroženom poluprirodna od znaÄ?aja povrÅ¡ina povrÅ¡ine podruÄ?ja povrÅ¡ine podruÄ?ja sliva podruÄ?ju podruÄ?ja za sliv (km2) Save SI 64 128,13 0,13 20.917 48,09 74,20 4,09 0,71 1,04 HR 129 1.596,92 1,63 149.973 807,63 673,27 58,10 10,15 47,13 RS 7 2.812,09 2,88 821.559 1.862,44 697,07 186,36 16,28 49,95 BA 46 1.094,63 1,12 316.483 889,28 102,27 55,62 1,58 45,89 ME 5 27,52 0,03 57.844 13,46 8,042 5,75 0,000 0,28 Ukupno 251 5.659,29 5,79 1.366.776 3.620,90 1.554,85 309,92 28,72 144,29 Objekti zaÅ¡tite od poplava 3.3.1 Nasipi, oteretni bazeni, ureÄ‘enje korita, kanali Nasipi duž obala rijeke Save graÄ‘eni su s razliÄ?itim projektiranim nivoima zaÅ¡tite. Akumulacije, retencije i rasteretni kanali na manjim rijekama koriste se za poboljÅ¡anje zaÅ¡tite od poplava na lokalnom nivou. Sažeti opis – rekapitulacija izgraÄ‘enih sustava i objekata zaÅ¡tite od poplava na rijeci Savi i njenim pritokama dan je u nastavku, imajući u vidu veliÄ?inu i znaÄ?aj podruÄ?ja koja ovi objekti Å¡tite od poplava, kao i pozitivni utjecaj pojedinih sustava i objekata na smanjenje poplava u nizvodnom dijelu sliva. Na slici 8 prikazani su objekti zaÅ¡tite od poplava duž obala rijeke Save i njenih pritoka, na osnovu raspoloživih podataka u prostornoj bazi podataka Sava GIS (nasipi, crpne stanice, preljevi, ustave). Izgradnja hidroelektrana na gornjoj Savi u Sloveniji ukljuÄ?ila je izgradnju, obnovu i održavanje novih vodnih graÄ‘evina – nasipa i akumulacija u svrhu zaÅ¡tite naselja od poplava. Većina nasipa izgraÄ‘ena je uz Savu kod KrÅ¡kog, Brežica i ÄŒateža te uz Savinju iznad Celja i uz TržiÅ¡ku Bistricu. Postojeći zaÅ¡titni sustavi u slivu rijeke Save u Hrvatskoj vrlo su složeni i obuhvaćaju veliki broj regulacijskih i zaÅ¡titnih vodnih graÄ‘evina. Grad Zagreb je primjereno zaÅ¡tićen od velikih voda rijeke Save koji je, prema procjenama, siguran od 1.000-godiÅ¡njih velikih voda. Uzvodno od Zagreba, prema granici s Republikom Slovenijom, obrambeni nasipi samo su dijelom izgraÄ‘eni. Sustav srednje Posavlje ima važnu ulogu u zaÅ¡titi od poplava slavonske dionice rijeke Save nizvodno od Stare GradiÅ¡ke. Dio zaÅ¡titnog sustava srednjeg Posavlja Ä?ine prirodne retencije Lonjsko polje, Mokro polje, KupÄ?ina, Zelenik i Jantak, ustave Prevlaka i Trebež i tri oteretna kanala: Sava-Odra, Lonja-Strug i Kupa-Kupa, a imaju pozitivan utjecaj na režim poplava kako u Hrvatskoj, tako i državama nizvodno. Na desnoj obali rijeke Save u BiH, u 05.12.2018. Nacrt v2.1 23 PLAN UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA U SLIVU RIJEKE SAVE dolinama Posavine i Semberije, nasipi predstavljaju glavne objekte zaÅ¡tite od poplava, koji najÄ?ešće omogućavaju zaÅ¡titu od 100-godiÅ¡nje velike vode sa nadviÅ¡enjem do 1,2 m. Na donjem toku rijeke Save u Srbiji izgraÄ‘eni su obostrani nasipi koji nisu kontinuirani, već su na lijevoj obali na potezu Kupinovo-Sremska Mitrovica zadržane prirodne poplavne zone, za prihvaćanje i djelomiÄ?no transformiranje poplavnog vala. Nasipi na lijevoj obali osiguravaju zaÅ¡titu od 100-godiÅ¡nje velike vode uz zaÅ¡titno nadviÅ¡enje od 1,2 m i veliki broj vodnih objekata (ustava i crpnih stanica). Na ovom podruÄ?ju nalazi se prirodni rezervat „Obedska bara“, koja je Ramsarsko podruÄ?je. S poplavnim podruÄ?jem od gotovo 12.000 ha i retencijskim kapacitetom od preko 250 miliona m3 vode na prirodan naÄ?un regulira velike vode na Savi. Kejski zidovi i nasipi izgraÄ‘eni u centralnoj zoni Beograda ne osiguravaju adekvatan stupanj zaÅ¡tite. Na dionici Skela-Å abac izgraÄ‘eni su kratki nasipi za zaÅ¡titu poljoprivrednog zemljiÅ¡ta i malih naselja. Na dionici Å abac – ušće rijeke Drine je rekonstruirano 78 % obrambene linije, a u tijeku su radovi na rekonstrukciji iste te će, do kraja 2019. godine, 95 % biti u funkciji i s projektiranim stupnjem zaÅ¡tite. Brojni kanali i crpne stanice su slabe toÄ?ke u sustavu obrane od poplava. Na desnoj obali rijeke Save kod Obrenovca izgraÄ‘en je nasip, koji s uspornim nasipima uz rijeku Kolubaru Å¡titi Obrenovac i okolna naselja od 100-godiÅ¡nje velike vode. Slika 8: Nasipi duž rijeke Save (Izvor Savska komisija, Sava GIS) Procjenjuje se da je rijeka Sotla / Sutla zaÅ¡tićena od poplava od 10-godiÅ¡njeg do 25-godiÅ¡njeg povratnog razdoblja. U uzvodnom dijelu rijeke izgraÄ‘en je viÅ¡enamjenska akumulacija Vonarje / Sutlansko jezero. ZaÅ¡tita od poplava grada Karlovca i nizvodnog toka rijeke Kupe sastavni je dio cjelovitog sustava obrane od poplava srednjeg Posavlja. Na ostalom toku rijeke Kupe, uglavnom se provode regulacijski zaÅ¡titni radovi, Å¡tite naselja i važnije ceste. Općenito, prema sadaÅ¡njem stupnju izvedenih radova, može se procijeniti da je sliv rijeke Kupe zaÅ¡tićen od poplava od 5-godiÅ¡njeg do 50-godiÅ¡njeg povratnog razdoblja. U Bosni i Hercegovini poplavne povrÅ¡ine uz rijeku Unu zaÅ¡tićene su do podruÄ?ja do kojih doseže utjecaj Save. Mnoga naselja na pritokama nisu zaÅ¡tićena. GraÄ‘evine za obranu od poplava na rijeci Drini i njezinim pritokama uglavnom Å¡tite veća naselja i znaÄ?ajnije industrijske objekte. Poljoprivredno zemljiÅ¡te se Å¡titi samo na nizvodnom dijelu rijeke Drine u podruÄ?ju MaÄ?ve. Sustavu zaÅ¡tite od poplava pripadaju i rezervoari na Drini, Pivi, Limu i Uvcu. Procjenjuje se da zaÅ¡tita od poplava u slivu rijeke Bosut odgovara od 10-godiÅ¡njeg do 100-godiÅ¡njeg povratnog razdoblja. 05.12.2018. Nacrt v2.1 24 PLAN UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA U SLIVU RIJEKE SAVE 3.3.2 Brane i akumulacije U proteklom razdoblju u slivu rijeke Save izgraÄ‘en je veliki broj brana i akumulacija. IzgraÄ‘ene akumulacije pretežno imaju viÅ¡enamjenski karakter (vodoopskrba, navodnjavanje, zaÅ¡tita od poplava, hidroenergetika, rekreacija). Prema izvjeÅ¡taju SRBA2, u slivu je izgraÄ‘eno ukupno 12 velikih brana i akumulacija koje, pored ostalih namjena, imaju i ulogu zaÅ¡tite od poplava. Većina ovih akumulacija se nalazi u Sloveniji, a u drugim zemljama su izgraÄ‘ene uglavnom na glavnim pritokama. U tablici 6 dan je pregled karakteristika velikih brana i akumulacija u slivu rijeke Save. Navedene akumulacije imaju odreÄ‘enu ulogu u odbrani od poplava, ne samo na vodotocima na kojima su formirane, već i na cjelokupnom nizvodnom toku, pri Ä?emu se efekti transformacije poplavnih valova umanjuju nizvodno duž toka. Pored toga, pozitivan utjecaj akumulacija na redukciju poplavnih valova uvjetovan je i njihovim karakteristikama (položaj akumulacije, zapremina, stupanj izravnanja dotoka, zapremina za prihvat poplavnih valova, kapaciteti evakuacijskih graÄ‘evina i dr.), kao i naÄ?inom upravljanja akumulacijama, neposredno prije i za vrijeme trajanja poplava. Tablica 6: Pregled velikih brana i akumulacija od znaÄ?aja za obranu od poplava u slivu rijeke Save Lokacija Brana Akumulacija Država Visina brane Zapremina M Sliv Rijeka Naziv Naziv m m3 Sava Dolinka HE Moste 59,60 Moste 6,24 HE MavÄ?iÄ?e 38,00 Trbojsko jezero 10,70 HE Medvode 30,00 Zbiljsko jezero 7,00 SI Sava HE Vrhovo 24,00 Vrhovo 8,65 Sava HE BoÅ¡tanj 7,47 BoÅ¡tanj 8,00 HE Arto-Blanca 9,29 Arto-Blanca 9,95 HE KrÅ¡ko 9,14 KrÅ¡ko 6,31 SI,HR Sotla/Sutla Sutla Vonarje 19,00 Sutlansko jezero 12,40 HR Ilova Pakra Pakra 5,00-8,40 Pakra 12,00 BA Sava SpreÄ?a Modrac 28,00 Modrac 88,00 RS Drina Drina HE Bajina BaÅ¡ta 90,00 Perućac 340,00 ME Drina Piva HE Piva 220,00 Mratinje 880,00 ME Drina Ćehotina Otilovići 59,00 Otilovići 17,00 05.12.2018. Nacrt v2.1 25 PLAN UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA U SLIVU RIJEKE SAVE 4 ZAKLJUÄŒCI PRETHODNE PROCJENE RIZIKA OD POPLAVA ZakljuÄ?ci su izvedeni na osnovu zajedniÄ?kog izvjeÅ¡taja o prethodnoj procjeni rizika od poplava u slivu rijeke Save, koji se temelji na nacionalnim izvjeÅ¡tajima i podruÄ?jima s potencijalno znaÄ?ajnim rizikom od poplava (u daljem tekstu: APSFR), a ujedno obuhvaća i analizu identificiranih podruÄ?ja od zajedniÄ?kog interesa za zaÅ¡titu od poplava u slivu rijeke Save. PFRA - Prethodna procjena rizika od poplava u slivu rijeke Save Na temelju nacionalnih prethodnih procjena rizika od poplava i identificiranih APSFR, u skladu s Ä?lankom 6. Protokola 2014. godine pripremljen je zajedniÄ?ki izvjeÅ¡taj – Prethodna procjena rizika od poplava u slivu rijeke Save (Sava PFRA). Procjena je ukljuÄ?ila Sloveniju, Hrvatsku, podruÄ?je entiteta Federacije BiH i Srbiju, dok su za podruÄ?je entiteta Republika Srpska17, BrÄ?ko Distrikt BiH18 i Crnu Goru19, podaci obraÄ‘eni tijekom izrade Sava FRMP. U tablici 7 navedene su najvažnije informacije vezane za PFRA po državama. Tablica 7: Pregled informacija PFRA po državama Broj Razmotreni Razmotreni Definirana APSFR u Identificirani Vrste razmatranih uÄ?inci uÄ?inci MeÄ‘unarodna Država metodolo- slivu APSFR poplava dugoroÄ?nog klimatskih koordinacija gija rijeke razvoja promjena Save â–ª fluvijalna â–ª Sve susjedne â–ª pluvijalna zemlje â–ª podzemne â–ª Savska vode Slovenija Da 42 Da Da Da komisija â–ª vode mora â–ª ICPDR â–ª umjetna â–ª ESPO vodonosna konvencija infrastruktura â–ª Sve susjedne â–ª fluvijalna zemlje â–ª pluvijalna â–ª Savska â–ª vode mora komisija Hrvatska Da 1.688 Da Ne Ne â–ª umjetna â–ª ICPDR vodonosna â–ª ESPO infrastruktura konvencija Federacija Da 68 Da â–ª fluvijalna Ne Ne BiH Bosna i â–ª Savska Republika Herceg Da 87 Da â–ª fluvijalna Da Ne komisija Srpska ovina â–ª ICPDR BrÄ?ko Ne 5 Da â–ª fluvijalna Ne Ne Distrikt BiH â–ª Savska Srbija Da 27 Da â–ª fluvijalna Ne Ne komisija â–ª ICPDR â–ª Savska Crna Gora* Da 10 Da â–ª fluvijalna Ne Ne komisija * Napomena: identificirano u projektu za potrebe izrade Sava FRMP 17 Prethodna procjena rizika od poplava na teritoriju Republike Srpske, Javna ustanova „Vode Srpske“ Bijeljina - Zavod za vodoprivredu d.o.o, Bijeljina, 2014. 18 Procjena rizika od poplava i kliziÅ¡ta za stambeni sektor u Bosni i Hercegovini, Institut za hidrotehniku Sarajevo, 2015. 19 Općinski Planovi zaÅ¡tite i spaÅ¡avanja od poplava i Vodoprivredna osnova 05.12.2018. Nacrt v2.1 26 PLAN UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA U SLIVU RIJEKE SAVE 4.1.1 ZnaÄ?ajne povijesne i potencijalne buduće poplave NajznaÄ?ajniji poplavni dogaÄ‘aji u slivu rijeke Save su navedeni u tablici 8. Tablica 8: ZnaÄ?ajni poplavni dogaÄ‘aji u slivu rijeke Save Godina Vodotok Godina Vodotok 1896. listopad/studeni Drina 1998. Gornja Sava listopad/studeni 1932. travanj Sava 1998. studeni Kupa 1933. listopad Sava 1999. srpanj Tamnava, Ub i GraÄ?ica 1939. Kupa 2001. lipanj Kolubara, Jadar i LjuboviÄ‘a r. 1944. studeni Sava 2006. ožujak Tamnava, Ub i GraÄ?ica 1964. listopad Sava 2006. travanj Sava 1966. prosinac Sava, Kupa 2007. rujan Gornja Sava 1968. prosinac Bosna 2009. ožujak Tamnava, Ub i GraÄ?ica 1970. sijeÄ?anj Sava i Bosut 2009. prosinac Gornja Sava 1972. Kupa 2010. Srednja Sava svibanj/lipanj 1974. studeni Sava, Krapina, Kupa i 2010. rujan Srednja Sava Una 1989. srpanj Krapina 2010. prosinac Drina, Kupa i Una 1990. listopad/studeni Gornja Sava 2014. veljaÄ?a Kupa 1996. Kupa 2014. svibanj Srednja i Donja Sava, Una, Vrbas, Bosna, Drina, Bosut, Kolubara U Sava PFRA izvjeÅ¡taju opisana su 22 povijesna poplavna dogaÄ‘aja na rijeci Savi i njezinim pritocima. Iako poplava iz svibnja 2014. nije bila ukljuÄ?ena u nacionalne izveÅ¡taje pripremljene ranije, i ovaj dogaÄ‘aj je opisan u Sava PFRA. U izvjeÅ¡taju je evidentirano da je sliv rijeke Save podložan plavljenju, uglavnom u nizinama duž rijeke Save i na ušću većih pritoka, ali takoÄ‘er i u gornjim dijelovima sliva gdje poplave karakterizira odreÄ‘en bujiÄ?ni karakter. U Prilogu 6, na karti 1 prikazan je prostorni raspored znaÄ?ajnih povijesnih poplavnih dogaÄ‘aja u slivu rijeke Save. U Sava PFRA su opisane i potencijalne Å¡tetne posljedice budućih poplava za ljudsko zdravlje, okoliÅ¡, kulturnu baÅ¡tinu i gospodarske aktivnosti u Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini – FbiH i Srbiji. Za potrebe izvoÄ‘enja zakljuÄ?aka znaÄ?ajnih za cijeli sliv, tijekom izrade Sava FRMP analizirani su dodatni dokumenti za podruÄ?ja u Bosni i Hercegovini (Republika Srpska i BrÄ?ko Distrikt BiH) i Crnu Goru. 4.1.2 APSFR - podruÄ?ja s potencijalno znaÄ?ajnim rizicima od poplava Za potrebe izrade Sava FRMP, države su razmijenile informacije o svim podruÄ?jima s potencijalno znaÄ?ajnim rizicima od poplava putem Sava GIS portala. Informacije iz Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije predstavljaju službene podatke nacionalnih PFRA i identificiranih ASPFR, a za Crnu Goru podaci o predloženim APSFR su definirani na temelju informacija iz Vodoprivredne osnove Crne Gore i općinskih planova za zaÅ¡titu i spaÅ¡avanje, a dobiveni su od predstavnika ukljuÄ?enih u izradu Sava FRMP. Analizirano je ukupno 1.927 APSFR (tablica 9). 05.12.2018. Nacrt v2.1 27 PLAN UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA U SLIVU RIJEKE SAVE Tablica 9: Prikaz analiziranih APSFR podruÄ?ja iz nacionalnih dokumenata (povrÅ¡ina, broj stanovnika i naÄ?in koriÅ¡tenja zemljiÅ¡ta) Broj APSFR Ukupna Broj NaÄ?ini koriÅ¡tenja zemljiÅ¡ta – povrÅ¡ine (km2)** na svim APSFR prema povrÅ¡ina stanovnika* Å ume i Država Poljodjeljska Umjetne Vlažna Vodene nacionalnim (km2) na svim poluprirodna podacima APSFR APSFR povrÅ¡ina povrÅ¡ine podruÄ?ja povrÅ¡ine podruÄ?ja SI 42 81,79 251.566 27,68 10,85 40,65 0 2,61 HR 1.688 14.322,54 2.831.260 7.363,36 6.039,77 688,31 24,36 185,79 BA 160 1.595,32 1.188.797 1.290,28 128,47 102,86 2,04 71,68 RS*** 27 2.812,10 82.156 1.862,44 697,07 186,36 16,28 49,95 ME**** 10 40.62 65.355 23,12 9,74 7,47 0 0,28 UKUPNO 1.927 18.852,37 4.419.134 10.566,88 6.885,90 1,025,65 42,68 310,31 * GEOSTAT 2011 (EUROSTAT) ** Pokrov zemljiÅ¡ta CORINE (EEA, 2012.) *** PFRA podruÄ?ja **** Napravljen prijedlog tijekom izrade Sava FRMP U Prilogu 6, na karti 2 prikazana su sva APSFR podruÄ?ja u slivu rijeke Save. AMI - podruÄ?ja od zajedniÄ?kog interesa za zaÅ¡titu od poplava u slivu rijeke Save ÄŒlankom 6. Protokola utvrÄ‘eno je da će temeljem PFRA svaka Stranka na dijelu sliva rijeke Save na svom podruÄ?ju identificirati podruÄ?ja za koja zakljuÄ?uje da postoji potencijalni znaÄ?ajni rizik od poplava ili se može smatrati da će nastati. Savska komisija koordinira aktivnosti na usklaÄ‘ivanju utvrÄ‘enih podruÄ?ja koje dijele dvije ili viÅ¡e stranaka, a koje su stranke odredile kao podruÄ?ja od zajedniÄ?kog interesa za zaÅ¡titu od poplava. PodruÄ?ja od zajedniÄ?kog interesa za zaÅ¡titu od poplava na razini sliva rijeke Save (u daljem tekstu: podruÄ?ja od zajedniÄ?kog interesa ili AMI podruÄ?ja) predstavljaju osnovni element za analizu na nivou Sava FRMP. Dodatno, Programom je definirano da je potrebno analizirati i sve APSFR na vodotocima s povrÅ¡inom sliva većom od 1.000 km2, Å¡to je kao kriterij takoÄ‘er uzeto u obzir prilikom definiranja AMI podruÄ?ja. PodruÄ?ja od zajedniÄ?kog interesa prikazana su u Prilogu 6, na karti 3. AMI podruÄ?ja ukljuÄ?uju ukupno 251 poplavno podruÄ?je (tablica 5), odnosno 129 APSFR podruÄ?ja u Hrvatskoj koja imaju prekograniÄ?ni status, a za koja su se susjedne države izjasnile da imaju zajedniÄ?ki znaÄ?aj, 46 APSFR podruÄ?ja u BiH, 64 naselja koja nisu ukljuÄ?ena u nacionalna APSFR podruÄ?ja u Sloveniji, 7 podruÄ?ja koja obuhvaćaju 22 linijska i 5 toÄ?kastih APSFR podruÄ?ja u Srbiji te 5 poplavnih podruÄ?ja u Crnoj Gori koja su identificirana u sklopu izrade Sava FRMP. Ukupno je identificirano 21 AMI podruÄ?ja: â–ª Na rijeci Savi identificirano je 4 AMI podruÄ?ja, i to: 1 na podruÄ?ju izmeÄ‘u Slovenije i Hrvatske; 1 izmeÄ‘u Hrvatske i Bosne i Hercegovine; 1 izmeÄ‘u Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije; te 1 podruÄ?je koje je u cjelosti u Srbiji; â–ª Ukupno 17 AMI podruÄ?ja je identificirano na sljedećim vodotocima: Sutli, Bregani, Kupi, Uni, Sani, Vrbasu, Ukrini, Bosni, Tinji, Drini, Tari, Ćehotini, Limu, Bosutu i Kolubari. U tablici 10 dat je pregled AMI podruÄ?ja po vodotocima, broju i udjelu identificiranih potencijlanih poplavnih podruÄ?ja u povrÅ¡ini AMI podruÄ?ja, kao i udjelu povrÅ¡ina AMI podruÄ?ja u povrÅ¡ini sliva rijeke Save. 05.12.2018. Nacrt v2.1 28 PLAN UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA U SLIVU RIJEKE SAVE Tablica 10: Pregled AMI podruÄ?ja Udio povrÅ¡ine Broj Udio potencijalnih poplavnih AMI podruÄ?ja u PovrÅ¡ina AMI Red. Oznaka AMI potencijalnih podruÄ?ja u AMI podruÄ?ju povrÅ¡ini sliva podruÄ?ja Država Br. podruÄ?ja poplavnih rijeke Save km2 podruÄ?ja km2 % % 4 SI 8,54 54,50 1 SI_HR_Sava 15,67 0,016 1 HR 7,13 45,50 43 HR 917,19 55,81 2 HR_BA_Sava 1.643,42 1,682 24 BA 726,23 44,19 2 HR 31,38 10,65 3 HR_BA_RS_Sava 294,80 5 BA 166,09 56,34 0,302 1 RS 97,33 33,02 4 RS_Sava 1.329,58 1 RS 1.329,58 100,00 1,361 3 SI 7,71 57,94 5 HR_SI_Sutla_1 13,30 0,014 3 HR 5,59 42,06 3 SI 8,05 52,57 6 HR_SI_Sutla_2 15,31 0,016 3 HR 7,26 47,43 16 SI 37,34 56,54 7 HR_SI_Sutla_3 66,05 0,068 10 HR 28,71 43,46 1 SI 2,05 42,16 8 HR_SI_Bergana 4,86 0,005 1 HR 2,81 57,84 2 SI 4,77 52,73 9 HR_SI_Kupa_1 9,04 0,009 3 HR 4,27 47,27 9 SI 14,95 39,54 10 HR_SI_Kupa_2 37,82 0,039 5 HR 22,87 60,46 26 SI 44,72 40,15 11 HR_SI_Kupa_3 111,38 0,114 30 HR 66,66 59,85 20 HR 147,74 67,68 12 HR_BA_Una_Sana 218,30 0,223 10 BA 70,57 32,32 8 HR 355,30 48,22 13 HR_RS_Bosut 736,80 0,754 1 RS 381,50 51,78 14 BA_Drina 6,02 2 BA 6,02 100,00 0,006 4 BA 115,01 12,05 15 BA_RS_Drina 954,67 0,977 1 RS 839,66 87,95 16 ME_Cehotina 2,76 1 ME 2,76 100,00 0,003 17 ME_Lim 13,05 2 ME 13,05 100,00 0,013 1 RS 1,89 18,54 18 ME_RS_Lim 10,19 0,010 1 ME 8,30 81,46 1 BA 10,73 60,28 19 RS_BA_Lim 17,79 0,018 1 RS 7,07 39,72 20 ME_Tara 3,41 1 ME 3,41 100,00 0,003 21 RS_Kolubara 155,06 1 RS 155,06 100,00 0,159 05.12.2018. Nacrt v2.1 29 PLAN UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA U SLIVU RIJEKE SAVE Udio povrÅ¡ine Broj Udio potencijalnih poplavnih AMI podruÄ?ja u PovrÅ¡ina AMI Red. Oznaka AMI potencijalnih podruÄ?ja u AMI podruÄ?ju povrÅ¡ini sliva podruÄ?ja Država Br. podruÄ?ja poplavnih rijeke Save km2 podruÄ?ja km2 % % UKUPNO 5.659,29 251 5.659,29 5,79 Najveću povrÅ¡inu (1.643 km2) ima AMI podruÄ?je na prekograniÄ?nom dijelu srednje Save (HR_BA_Sava) koji na podruÄ?ju Hrvatske obuhvaća 43 APSFR podruÄ?ja ili 55,8 % ukupne veliÄ?ine AMI podruÄ?ja, a na podruÄ?ju Bosne i Hercegovine obuhvaća 24 APSFR podruÄ?ja ili 44,2 % ukupne veliÄ?ine. Udio povrÅ¡ine ovog AMI podruÄ?ja u povrÅ¡ini sliva Save je 1,7 %. Najmanju povrÅ¡inu (4,9 km2) ima AMI na prekograniÄ?nom dijelu rijeke Bregane (HR_SI_Bregana) koji na podruÄ?ju Slovenije obuhvaća 1 naselje povrÅ¡ine 2,8 km2 i 1 APSFR povrÅ¡ine 2,1 km2 na podruÄ?ju Hrvatske. Najveći AMI koji se nalazi na teritoriju jedne države, ali na prekograniÄ?nom vodotoku - Savi (RS_Sava) je u Srbiji i obuhvaća 1 APSFR podruÄ?je ukupne povrÅ¡ine 1.330 km2, Å¡to je 1,4 % ukupne povrÅ¡ine sliva rijeke Save. 05.12.2018. Nacrt v2.1 30 PLAN UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA U SLIVU RIJEKE SAVE 5 KARTE OPASNOSTI I RIZIKA OD POPLAVA ZakljuÄ?ci izvedeni na osnovu raspoloživih karata opasnosti i rizika od poplava temelje se na nacionalnim elementima planiranja upravljanja rizicima od poplava. Države su dostavile karte opasnosti i karte rizika od poplava, i iste su dostupne na Sava GIS Geoportalu. Programom je predloženo da Stranke treba da izrade karte opasnosti od poplava na razini sliva Save za sve identificirane APSFR za dva scenarija: poplave srednje vjerojatnosti (povratno razdoblje od 100 godina) i poplave male vjerojatnosti ili scenariji ekstremnih dogaÄ‘aja (neovisno o povratnom razdoblju koje država razmatra). Za karte opasnosti od poplava, za svaki scenarij trebaju prikazati opseg poplave, dubinu vode i brzinu (ako je moguće). Karte rizika od poplava prikazuju moguće Å¡tetne posljedice povezane s poplavnim scenarijima i izražene kroz: okvirni broj potencijalno ugroženih stanovnika, vrstu gospodarskih aktivnosti na potencijalno pogoÄ‘enom podruÄ?ju na temelju Pokrova zemljiÅ¡ta Corine, lokacije postrojenja prema Direktivi o cjelovitom spreÄ?avanju i kontroli oneÄ?išćenja (IPPC)/Direktivi o industrijskim emisijama (IED) koja bi mogla prouzroÄ?iti iznenadno oneÄ?išćenje u sluÄ?aju poplava na temelju Europskog registra ispuÅ¡tanja i prijenosa oneÄ?išćujućih tvari (E-PRTR), zaÅ¡tićena podruÄ?ja prema Okvirnoj direktivi o vodama i Natura 2000, nacionalne parkove te ostale relevantne informacije (pronos nanosa). Prije izrade Sava FRMP, karte opasnosti i rizika od poplava nisu razmatrane na nivou sliva rijeke Save. Prema Programu, izraÄ‘en je prijedlog elemenata zajedniÄ?ke metodologije za izradu karata opasnosti i rizika od poplava prikazan u Prilogu 3. ZakljuÄ?ci izvedeni iz nacionalnih karata opasnosti i rizika od poplava Države u slivu rijeke Save su u razliÄ?itim fazama izrade karata opasnosti od poplava i karata rizika od poplava te su koristile ili koriste metodologije prilagoÄ‘ene nacionalnim mogućnostima i potrebama, Å¡to je onemogućilo zbrajanje nacionalnih rezultata. Za potrebe analize u okviru ovog dokumenta, koriÅ¡tene su dostupne nacionalne karte opasnosti od poplava i rizika za stanovnike, Corine Pokrov zemljiÅ¡ta te E-PRTR/IPPC registar, da bi se osigurala ujednaÄ?enost podataka na Ä?itavom slivu. Kulturna baÅ¡tina nije obraÄ‘ena zato Å¡to podaci nisu bili dostupni za cijeli sliv. U Prilogu 4, tablici 19 dan je pregled elemenata koriÅ¡tenih u izradi karata opasnosti od poplava koje su države definirale u nacionalnim metodologijama, a u tablici 20 dan je pregled sadržaja karata rizika koje su države definirale u svojim nacionalnim metodologijama. U Sloveniji poplave male vjerojatnosti (1/500 godina) ugrožavaju povrÅ¡inu od 220 km2, a poplave srednje vjerojatnosti pojave (1/100 godina) povrÅ¡inu od 175 km2, ukljuÄ?ujući i dijelove Ljubljane, Celja i brojnih drugih naselja. Broj stalnih i povremenih stanovnika na ugroženom podruÄ?ju je oko 84.000, zgrada oko 13.600, uz viÅ¡e od 900 jedinica kulturne baÅ¡tine i oko 200 spomenika od nacionalne važnosti, oko 10.200 poslovnih subjekata, 26 postrojenja prema Direktivi IPPC i SEVESO te oko 470 km glavne linijske infrastrukture. Karte opasnosti i karte rizika od poplava su javno dostupne na web pregledniku Atlas voda: https://gisportal.gov.si/portal/apps/webappviewer/index.html?id=11785b60acdf4f599157f33aac855 6a6. U Hrvatskoj su na kartama rizika od poplava prikazani: broj ugroženog stanovniÅ¡tva po naseljima, podaci o vrstama gospodarskih aktivnosti prema Corine Pokrovu zemljiÅ¡ta, podaci o infrastrukturi, zaÅ¡titi okoliÅ¡a i kulturnoj baÅ¡tini. Poplavne linije definirane na kartama opasnosti od poplava pokazuju da su potencijalno znaÄ?ajni rizici od poplava prisutni na oko 20 % (5.341 km2) povrÅ¡ine kopnenog 05.12.2018. Nacrt v2.1 31 PLAN UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA U SLIVU RIJEKE SAVE teritorija Hrvatske na podruÄ?ju podsliva rijeke Save u sluÄ?aju poplava male vjerojatnosti pojavljivanja, odnosno na 8,3 % (2.209 km2) povrÅ¡ine za poplave srednje vjerojatnosti pojavljivanja. Okvirni brojÄ?ani pokazatelji kategorija pod rizikom od poplava za scenarij male vjerojatnosti su: 900 naselja s oko 440.000 stanovnika, 800 znaÄ?ajnijih objekata, 1.900 km linijske infrastrukture, 29 IPPC/IED postrojenja te 30 odlagaliÅ¡ta otpada. Za scenarij srednje vjerojatnosti su: 3 naselja s oko 12.000 stanovnika, oko 20 naseljenih podruÄ?ja, 750 km linijske infrastrukture, 2.500 km2 zaÅ¡tićenih podruÄ?ja, 4 postrojenja, 9 odlagaliÅ¡ta otpada te 1 spomenik UNESCO kulturne baÅ¡tine za oba scenarija. Karte opasnosti i karte rizika od poplava za podruÄ?je Hrvatske su objavljene na http://korp.voda.hr. Radne verzije mapa opasnosti i mapa rizika od poplava za pojedine vodotoke u Federaciji BiH pripremljene su na osnovu metodologije izrade mapa rizika i mapa opasnosti od poplava na vodotocima I kategorije koja je izraÄ‘ena 2013. godine za potrebe Agencije za vodno podruÄ?je rijeke Save i Agencije za vodno podruÄ?je Jadranskog mora. Na podruÄ?ju Federacije BiH ugroženo je 4.976 stanovnika i 2 postrojenja, koja bi mogla prouzroÄ?iti iznenadno oneÄ?išćenje. Za ostale ugrožene receptore nisu date brojÄ?ane vrijednosti. IzraÄ‘ene su karte opasnosti i rizika za Vrbas s pritokama u Republici Srpskoj i Federaciji BiH kao i za rijeku Plivu, a dostupni su brojÄ?ani podaci za povratna razdoblja 20, 100 godina (srednja vjerojatnost) i 500 godina (mala vjerojatnost). Ukupno je od poplava male vjerojatnosti ugroženo oko 90 km2, od Ä?ega je u Republici Srpskoj 85 %, a 15 % u Federaciji BiH, te oko 65 km2 od poplava srednje vjerojatnosti, od Ä?ega je u Republici Srpskoj 97 %, a 3 % u FBiH. Na kartama rizika od poplava razmotrene su kategorije stanovniÅ¡tva, ekonomije/gospodarstva, zaÅ¡tićenih podruÄ?ja, kulturno-povijesne baÅ¡tine i IPPC/IED postrojenja. Za BrÄ?ko distrikt BiH nisu raÄ‘ene karte opasnosti i rizika od poplava. Iz procjene rizika od polava i kliziÅ¡ta za stambeni sektor u BiH, indeks rizika od poplava za BrÄ?ko Distrikt BiH isnosi 12 od maksimalnih 100, Å¡to ga svrstava u podruÄ?ja s manjim rizikom. Za sliv Save u Srbiji su izraÄ‘ene karte opasnosti za dio toka, odnosno podruÄ?je Beograda i za podsliv Kolubare. Poplavno podruÄ?je u sluÄ?aju ekstremnog scenarija (1000-godiÅ¡nja velika voda) obuhvata oko 470 km2 na podruÄ?ju grada Beograda. Ugrožena su i naselja na lijevoj obali u beogradskoj općini SurÄ?in i na desnoj obali u općini Obrenovac. Na podruÄ?ju grada Beograda ugroženi su brojni stambeni objekti, objekti privrednih aktivnosti, infrastruktura, kao i osjetljivi objekti ukljuÄ?ujući bolnice, vrtiće i dr. Pokazatelji rizika nisu brojÄ?ano iskazani. Karte ugroženosti za Kolubaru pokazuju da 100-godiÅ¡nja velika voda ugrožava povrÅ¡inu od oko 190 km2, a 1000-godiÅ¡nja voda od oko 220 km2 branjenih i nebranjenih povrÅ¡ina. Pojava velikih voda za scenarij s malom vjerojatnoćom bi uslijed prelijevanja nasipa dovela do plavljenja Å¡iroke doline na nizvodnom podruÄ?ju u kojoj se nalazi Obrenovac i brojna manja naselja, poljoprivredne povrÅ¡ine, termoelektranu TENT, industrijsku zonu u BariÄ?u i farme kao potencijalne zagaÄ‘ivaÄ?e. PovrÅ¡inski kopovi uglja brane se od 1000-godiÅ¡nje velike vode. Uzvodno od povrÅ¡inskih kopova nasipi ne pružaju zaÅ¡titu od velikih voda, te su potencijalno ugroženi dijelovi manjih naselja, poljoprivredne povrÅ¡ine, magistralni put i pruga. Korito Kolubare u Valjevu je djelomiÄ?no regulirano, a ekstremno velikim vodama su ugroženi stambeni objekti u blizini rijeke i industrijska zona. U Crnoj Gori karte rizika i karte opasnosti od poplava, u smislu implementacije Direktive o poplavama, nisu izraÄ‘ene. Nacionalni plan zaÅ¡tite i spaÅ¡avanja te općinski planovi zaÅ¡tite i spaÅ¡avanja od poplava sadrže karte opasnosti i rizika za razdoblje posljednjih zabilježenih velikih poplava u općinama za koje su raÄ‘eni. Na slivu Save raspoloživi su planovi zaÅ¡tite i spaÅ¡avanja od poplava za općine Berane, Bijelo Polje, Mojkovac i Pljevlja. Na Limu je ugroženo oko 1.200 stanovnika, 200 objekata, poljoprivredno zemljiÅ¡te (livade, voćnjaci i oranice), jedan turistiÄ?ki objekt, te jedan privatni zooloÅ¡ki vrt. Od infrastrukture, magistralni put Berane – Bijelo Polje, zaobilaznica oko Berana i most. Na Tari, oko 260 stanovnika i 80 objekata, od infrastrukture magistralni i lokalni put, te pruga. Na ÄŒehotini je ugroženo poljoprivredne zemljiÅ¡te, a od infrastrukture magistralni put Pljevlja – Gradac. 05.12.2018. Nacrt v2.1 32 PLAN UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA U SLIVU RIJEKE SAVE Prikaz rizika od poplava za podruÄ?ja od zajedniÄ?kog interesa na osnovu raspoloživih karata država Na temelju raspoloživih nacionalnih podataka u Sava GIS, kao poseban dodatak uz Sava FRMP izraÄ‘en je Atlas karata opasnosti i rizika od poplava za podruÄ?ja od zajedniÄ?kog interesa. Granice podruÄ?ja koja su države utvrdile da mogu biti izložene opasnostima od poplavama, poslužile su za prikaz podruÄ?ja u kojima ima (ili nema) opasnosti u AMI podruÄ?ju za navedena 2 scenarija. Za podruÄ?ja opasnosti odreÄ‘eni su rizici za stanovniÅ¡tvo20 gospodarske aktivnosti21 i okoliÅ¡. Analiza rizika od poplava raÄ‘ena je za svih 21 AMI podruÄ?ja koristeći rastere veliÄ?ine ćelije 100x100 m. BrojÄ?ani podaci vezani za podruÄ?ja opasnosti i rizike u AMI podruÄ?jima prikazani su u tablici 11. Tablica 11: BrojÄ?ani pokazatelji AMI podruÄ?ja22 PovrÅ¡ina podruÄ?ja Broj stanovnika na PodruÄ?je rizika od PodruÄ?je rizika od izloženog opasnosti od podruÄ?ju izloženom poplava za gospodarske poplava za okoliÅ¡ PovrÅ¡ina poplava opasnosti od aktivnosti - ekonomiju AMI podruÄ?je (km2) poplava (km2) (km2 ) km2 svp mvp svp mvp svp mvp svp mvp SI_HR_Sava 15,67 10,80 11,07 5.757 5.757 9,72 9,99 0,83 0,84 HR_BA_Sava 1.643,42 287,19 927,65 145.504 197.998 86,19 527,22 209,75 471,35 HR_BA_RS_Sava 294,80 7,43 30,83 1.474 2.304 0,08 18,41 3,41 3,48 RS_Sava 1.329,58 90,47 266,47 151.975 401.206 62,71 193,72 3,93 4,35 HR_SI_Sutla_1 13,30 3,68 4,11 7.279 7.279 3,51 3,89 1,00 1,07 HR_SI_Sutla_2 15,31 2,13 2,58 1.348 1.493 2,08 2,50 0,98 1,04 HR_SI_Sutla_3 66,05 2,28 3,06 8.217 16.421 1,95 2,53 1,77 2,19 HR_SI_Bergana 4,86 0,49 0,61 2.378 2.378 0,26 0,32 0,04 0,04 HR_SI_Kupa_1 9,04 0,30 0,35 313 313 0,09 0,12 0,29 0,33 HR_SI_Kupa_2 37,82 0,53 0,57 262 262 0,09 0,10 0,53 0,57 HR_SI_Kupa_3 111,38 2,98 3,42 2.776 2.776 1,78 1,95 2,98 3,42 HR_BA_Una_Sana 218,30 29,04 40,600 26.967 27.622 16,66 25,07 26,78 37,85 HR_RS_Bosut 736,81 126,10 318,64 2.118 8.141 17,15 155,69 108,28 153,19 20 Gustoća stanovnika (izvor: Geostat 2011 – EUROSTAT) s grida 1 km x 1 km, diskretizirana na raster 100 m x 100m 21 Pokrov zemljiÅ¡ta (Corine 2012) 22 BrojÄ?ani podaci se odnose na viÅ¡e AMI podruÄ?ja u kojima povrÅ¡inom sudjeluje RS. AMI podruÄ?ja u RS nisu obuhvatila sva APSFR oidruÄ?ja stoga se podaci mogu razlikovati od onih koji sui izvedeni iz nacionalnih karata opasnosti i rizika od poplava. 05.12.2018. Nacrt v2.1 33 PLAN UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA U SLIVU RIJEKE SAVE PovrÅ¡ina podruÄ?ja Broj stanovnika na PodruÄ?je rizika od PodruÄ?je rizika od izloženog opasnosti od podruÄ?ju izloženom poplava za gospodarske poplava za okoliÅ¡ PovrÅ¡ina poplava opasnosti od aktivnosti - ekonomiju AMI podruÄ?je (km2) poplava (km2) (km2 ) km2 svp mvp svp mvp svp mvp svp mvp BA_Drina 6,02 2,17 2,41 65.207 65.207 1,21 1,34 -** -** BA_RS_Drina 954,67 -* -* -** -** -** -** -** -** ME_Cehotina 2,76 1,35 1,49 3.978 3.978 0,72 0,80 0,02 0,04 ME_Lim 13,05 11,07 11,97 21.450 21.741 4,79 5,21 0,13 0,13 ME_RS_Lim 10,19 8,01 8,70 23.771 23.771 5,55 5,87 -** -** RS_BA_Lim 17,79 -* -* -** -** -** -** -** -** ME_Tara 3,41 2,89 2,98 3.358 5.743 0,91 0,94 0,10 0,10 RS_Kolubara 155,06 84,47 105,43 44.884 55.536 74,11 91,28 0,20 0,20 *- podruÄ?je opasnosti nije identificirano **- nema podataka o riziku za receptor Na najvećem AMI podruÄ?ju HR_BA_Sava, povrÅ¡ina podruÄ?ja izloženog opasnosti od poplava, za scenarij srednje vjerojatnosti pojave, je oko 300 km2, a za scenarij male vjerojatnosti pojave poplava oko 900 km2, gotovo 3 puta viÅ¡e. Na tom podruÄ?ju je potencijalno ugroženo približno 150 tisuća stanovnika (1,8 % ukupnog broja u slivu rijeke Save) za scenarij srednje vjerojatnosti pojave, odnosno 200 tisuća stanovnika (2,5 % ukupnog broja u slivu rijeke Save) za scenarij male vjerojatnosti pojave poplava. PovrÅ¡ina podruÄ?ja pod rizikom od poplava je oko 90 km2 za scenarij srednje vjerojatnosti pojave poplava, a za scenarij male vjerojatnosti iznosi oko 500 km2, gotovo 6 puta viÅ¡e. PovrÅ¡ina podruÄ?ja pod rizikom za okoliÅ¡ iznosi oko 200 km2 i oko 500 km2 za scenarije srednje, odnosno male vjerojatnosti pojave poplava. 05.12.2018. Nacrt v2.1 34 PLAN UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA U SLIVU RIJEKE SAVE 6 CILJEVI UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA OD ZAJEDNIÄŒKOG INTERESA NA RAZINI SLIVA RIJEKE SAVE Ciljevi upravljanja rizicima od poplava od zajedniÄ?kog interesa se zasnivaju na Programu, ciljevima identificiranim u nacionalnim dokumentima, Planu upravljanja rizicima od poplava za sliv rijeke Dunav te su uzeti u obzir i drugi dokumenti Savske komisije i zemalja Ä?lanica. Ciljevi upravljanja rizicima od poplava od zajedniÄ?kog interesa za sliv rijeke Save su: 1. Izbjegavanje novih rizika od poplava; 2. Smanjenje postojećih rizika od poplava za vrijeme i nakon poplava; 3. JaÄ?anje otpornosti; 4. JaÄ?anje svijesti o rizicima od poplava; 5. Primjena naÄ?ela solidarnosti. Izbjegavanje novih rizika od poplava Uspostavljanjem ravnoteže izmeÄ‘u razvoja i koriÅ¡tenja prostora u podruÄ?jima s najvećim rizicima od poplava te suradnjom nadležnih institucija za prostorno planiranje i institucijama za upravljanje rizicima od poplava, moguće je izbjeći nove rizike ili ih smanjiti na prihvatljivu razinu. Rizici od poplava i potencijalni rizici od poplava identificiraju se i razmatraju u najranijoj fazi procesa planiranja. Poplava iz svibnja 2014. godine ukazala je na potrebu prilagodbe postojećih programa zaÅ¡tite od poplava, kao i tekućih i planiranih projekata u svrhu povećanja razina zaÅ¡tite od poplava. Bilo bi poželjno sprijeÄ?iti gradnju u podruÄ?jima s visokim rizicima od poplava, a osobito u onim koja su ranije plavljena, osim ako nema prikladnih mogućih mjesta dostupnih u podruÄ?jima nižeg rizika, a u skladu s ciljevima planiranja i održivog razvoja. Vrlo je važno odrediti podruÄ?ja sklona eroziji s uvjetima za njihovu upotrebu te održavati postojeće Å¡ume u brdskim i planinskim podruÄ?ja u slivu rijeke Save. Navedeno može sprijeÄ?iti kretanje sedimenta i pojavu kliziÅ¡ta, Å¡to je izazvalo ogromne Å¡tete u svibnju 2014. Važno je da sve države pripreme karte opasnosti i rizika od poplava te se rezultati ukljuÄ?e u prostorne planove najnižih nivoa vlasti. Nadležna tijela bi putem posebnih uvjeta i dozvola trebala raditi na ograniÄ?avanju izgradnje u ugroženim poplavnim podruÄ?jima i smanjenju rizika od poplava u potencijalnim poplavnim podruÄ?jima. Tamo gdje se izgradnja ne može izbjeći, trebalo bi nastojati smanjiti rizike do prihvatljive razine. Smanjenje postojećih rizika od poplava za vrijeme i nakon poplava Smanjenje postojećih rizika od poplava postiže se strukturnim mjerama koje zaustavljaju ili ograniÄ?avaju Å¡irenje poplave (održavanje i unaprjeÄ‘enje sustava obrane od poplava), kao i nestrukturnim mjerama koje za cilj imaju smanjenje ranjivosti i izloženosti posljedicama ljudi i zajednica, imovine, ekonomskih aktivnosti, okoliÅ¡a i kulturne baÅ¡tine. ZnaÄ?ajan utjecaj na smanjenje postojećih rizika od poplava u dijelu koji se odnosi na smanjenje izloženosti poplavama imaju mjere koje predviÄ‘aju usklaÄ‘enje programa mjera upravljanja rizicima od poplava s prostorno planskom dokumentacijom. Nastavak aktivnosti na jaÄ?anju kapaciteta i provedbe preventivnih pripremnih radnji, neposrednih mjera obrane od poplava te radnji nakon prestanka redovite obrane od poplava u državama, zasigurno će pomoći smanjenju postojećih rizika od poplava. Prepoznate mjere koje države poduzimaju temeljem nacionalnih obveza, kao i one utvrÄ‘ene kao zajedniÄ?ke, trebaju doprinijeti smanjenju postojećih rizika 05.12.2018. Nacrt v2.1 35 PLAN UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA U SLIVU RIJEKE SAVE od poplava u slivu rijeke Save. Održavanje objekata za zaÅ¡titu od poplava treba biti planirano i omogućeno na dugoroÄ?noj osnovi. Procedure odobrenja za planiranje i izgradnju objekata zaÅ¡tite od poplava treba pojednostavniti i ubrzati. TakoÄ‘er treba voditi raÄ?una da ove procedure budu provedene poÅ¡tujući najbolje europske prakse, imajući u vidu naroÄ?ito odgovarajuće zahtjeve Okvirne direktive o vodama te ostalih direktiva vezanih za vode. Sigurnost i operativna spremnost sustava ovisi o zaposlenicima s potrebnim lokalnim i tehniÄ?kim znanjem, stoga se osoblje državnih agencija za upravljanje vodama treba dodatno osposobiti na temelju iskustava iz prethodnih poplavnih dogaÄ‘aja. Smanjenju rizika od poplava može doprinijeti i održivo upravljanje nanosom radi upravljanja režimom voda. Treba napomenuti da Protokol u Ä?lanku 11. naglaÅ¡ava da su Stranke dužne poduzeti odgovarajuće mjere za uspostavu i održavanje pripravnosti, kao i mjere vezane uz izvanrednu obranu od poplava. Stranke su dužne osigurati da te mjere ukljuÄ?uju i mjere za ublažavanje prekograniÄ?nih utjecaja. JaÄ?anje otpornosti JaÄ?anje otpornosti na poplave je viÅ¡esektorski proces koji ukljuÄ?uje brojne dionike te se treba provoditi temeljem suradnje i koordinacije. Provedba rjeÅ¡enja koja jaÄ?aju otpornost u slivu rijeke Save, a imaju meÄ‘unarodni znaÄ?aj, treba biti koordinirana od strane država, bilateralno ili putem Savske komisije te biti tehniÄ?ki racionalna, uÄ?inkovita i izvodljiva. Poplava iz 2014. godine je ukazala da je potrebno izraditi hidroloÅ¡ku studiju za sliv rijeke Save koja se temelji na dogovorenoj zajedniÄ?koj metodologiji, a u kojoj bi bili obraÄ‘eni meteoroloÅ¡ki i hidroloÅ¡ki elementi važni za integrirano upravljanje vodama i rizicima od poplava u slivu rijeke Save. TakoÄ‘er, u svakoj državi bi trebalo uložiti dodatne napore kako bi se poboljÅ¡ala infrastruktura za meteoroloÅ¡ko i hidroloÅ¡ko motrenje, ukljuÄ?ujući i jaÄ?anje kapaciteta u odgovornim institucijama. UnaprjeÄ‘enje sustava prognoziranja i ranog upozorenja ukljuÄ?uje kvalificirano osoblje, obuku i stalnu razmjenu iskustava. JaÄ?anje svijesti o rizicima od poplava KljuÄ?ni korak u pripremanju i izgradnji otpornosti je razumijevanje izloženosti i ranjivosti rizicima od poplava . UÄ?inkovita rjeÅ¡enja za jaÄ?anje otpornosti na poplave trebaju ojaÄ?ati kapacitete dionika i povećati razumijevanje javnosti, kako bi bila brža i fleksibilnija u sluÄ?aju katastrofe. U tom smislu, Savska komisija je već poduzela konkretne korake te je temeljem Ä?lanka 9. Protokola uspostavila zajedniÄ?ki sustav prognoziranja, upozoravanja i uzbunjivanja na opasnost od poplava u slivu rijeke Save. Države samostalno odluÄ?uju o modalitetima redovitog održavanja i provjere rada ovog sustava na njihovim teritorijima. ÄŒlankom 10. Protokola, naglaÅ¡ena je važnost razmjene informacija u sluÄ?aju poplava koje imaju prekograniÄ?ni utjecaj, kao i o izmjeni propisa i planova važnih za zaÅ¡titu od poplava u slivu rijeke Save. ÄŒlankom 12. Protokola utvrÄ‘eno je da će Stranke osigurati uÄ?inkovito informiranje javnosti o prethodnoj procjeni rizika od poplava, kartama opasnosti i rizika od poplava i planovima upravljanja rizicima od poplava, te poticati aktivno sudjelovanje zainteresirane javnosti u postupku njihove izrade, pregleda i ažuriranja. Sava Geoportal je važna informacijska i komunikacijska platforma koja je temeljem prethodnih zahtjeva proÅ¡irena za razmjenu svih informacija vezanih za izradu Sava FRMP te će dalje biti unapreÄ‘ivan kako bi služio za informiranje o provedbi mjera i daljnjem podizanju svijesti javnosti o rizicima od poplava. Posebnu pozornost treba posvetiti rastu svijesti javnosti i izgradnji spremnosti za brzu reakciju u sluÄ?aju iznenadnih poplava i bujica. Svijest zajednica o riziku od poplava trebala bi biti unaprijeÄ‘ena i 05.12.2018. Nacrt v2.1 36 PLAN UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA U SLIVU RIJEKE SAVE održavana, s jasnim razumijevanjem njihove uloge u odgovarajućem odgovoru na izvanredne situacije. Aktivnosti zajednice bitne su u koordiniranoj evakuaciji iz pogoÄ‘enog podruÄ?ja, održavanju zdravstvenih i higijenskih uvjeta u poplavljenim podruÄ?jima, kao i sprjeÄ?avanju sluÄ?ajnog oneÄ?išćenja. Veoma je važna i organizirana komunikacija s medijima. Primjena naÄ?ela solidarnosti Uzimajući u obzir naÄ?elo solidarnosti i naÄ?elo o nenanoÅ¡enju Å¡tete sukladno Ä?lanku 9. Okvirnog sporazuma, Sava FRMP predviÄ‘a mjere koje svojom veliÄ?inom i/ili utjecajem ne smiju ili neće znaÄ?ajno povećati rizike od poplava na podruÄ?ju drugih Stranaka. U Ä?lanku 11. Protokola istaknuto je da u sluÄ?aju izvanredne obrane od poplava, ugrožena Stranka ili ugrožene Stranke mogu zatražiti pomoć od ostalih Stranaka, navodeći obim i vrstu pomoći koja je potrebna. Stranke od kojih se traži pomoć dužne su razmotriti takav zahtjev u najkraćem roku te Stranku koja je zatražila pomoć obavijestiti o mogućnostima, obimu i uvjetima pružanja pomoći. 05.12.2018. Nacrt v2.1 37 PLAN UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA U SLIVU RIJEKE SAVE 7 KATALOG I PREGLED MJERA Nestrukturne mjere za podruÄ?je sliva i nacionalne strukturne mjere na podruÄ?jima od zajedniÄ?kog interesa (u daljem tekstu: Mjere) identificirane su s naglaskom na smanjenje mogućih Å¡tetnih posljedica poplava za zdravlje ljudi, okoliÅ¡, kulturnu baÅ¡tinu i gospodarsku aktivnost te na smanjivanje vjerojatnosti nastanka poplava. U prethodnom razdoblju, države u slivu rijeke Save su redovito razmjenjivale informacije o mjerama zaÅ¡tite od poplava tijekom pripreme i realizacije dolje nabrojanih planskih dokumenata i dogaÄ‘aja: â–ª U Akcijskom planu za zaÅ¡titu od poplava na nivou pod-sliva sliva rijeke Save (ICPDR u suradnji sa Savskom komisijom, 2009.) države su definirale zajedniÄ?ke ciljeve i predložile mjere na svojim teritorijama, koje su podijeljene u 4 grupe: 1. Reguliranje koriÅ¡tenja zemljiÅ¡ta i prostorno planiranje; 2. Uspostavljanje ranijih ili formiranje novih retencijskih kapaciteta; 3. Strukturne mjere zaÅ¡tite od poplava; 4. Nestrukturne mjere (preventivne mjere, osposobljavanje, podizanje svijesti i spremnosti Å¡ire javnosti). â–ª U Planu upravljanja rizicima od poplava na slivu Dunava23 (ICPDR, 2015) države sliva rijeke Save su takoÄ‘er definirale mjere koje doprinose ostvarivanju ciljeva upravljanja rizicima od poplava na slivu Dunava. Mjere su razvrstane prema aspektima zaÅ¡tite od poplava i grupama mjera koje je definirala Europska komisija; â–ª U zakljuÄ?cima Radionice o mjerama upravljanja rizicima od poplava i vezama s Okvirnom direktivom o vodama, organizirane u studenome 2015. od strane Savske komisije u suradnji s UNESCO Regionalnim uredom za Europu, Svjetskom meteoroloÅ¡kom organizacijom i ICPDR, predložena je izrada kataloga mjera u cilju povećanja razumijevanja o obuhvatu mogućih mjera i terminologije u procesu izrade plana upravljanja rizicima od poplava. Za potrebe Sava FRMP preuzete su mjere iz usvojenih nacionalnih planova upravljanja rizicima od poplava Slovenije i Hrvatske te nacrta Plana upravljanja rizicima od poplava na teritoriju Republike Srbije, kao i strateÅ¡kih i planskih dokumenata za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru. Katalog mjera Katalog mjera predstavlja skup objedinjenih nestrukturnih i strukturnih tipova mjera iz svih faza ciklusa upravljanja poplavnim rizicima prilagoÄ‘enog potrebama država. Prema uputama Europske komisije24, mjere su svrstane u 17 skupina u okviru 5 aspekata: prevencija poplava (mjere M21-M24), zaÅ¡tita od poplava (M31-M35), pripravnost (M41-M44), oporavak i preispitivanje (M51-M52) i ostalo (M61). 23 www.icpdr.org/flowpaper/viewer/default/files/nodes/documents/1stdfrmp-annex2-5.pdf. 24http://cdr.eionet.europa.eu/help/Floods/Floods_603_2016/resources/User%20Guide%20to%20the%20Floods%20schem a%20v6.0.pdf 05.12.2018. Nacrt v2.1 38 PLAN UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA U SLIVU RIJEKE SAVE Tablica 12: Tipovi mjera Aspekt upravljanja Tip Skupina mjera Opis rizikom od poplava Nikakve mjere za smanjenje rizika od poplave u APSFR podruÄ?ju ili drugom Bez aktivnosti M11 Bez aktivnosti definiranom podruÄ?ju nisu predviÄ‘ene Mjere za spreÄ?avanje postavljanja novih ili dodatnih receptore u podruÄ?jima M21 Izbjegavanje poplavnim podruÄ?jima (politike i propisi za planiranje koriÅ¡tenja prostora) Uklanjanje ili Mjere za uklanjanje receptora iz poplavnih podruÄ?ja ili premjeÅ¡tanje receptora M22 premjeÅ¡tanje u podruÄ?ja s manjom vjerojatnoćom plavljenja i/ili manjom opasnosti SpreÄ?avanje Mjera za prilagodbu receptora za smanjenje Å¡tetnih posljedica i sluÄ?aju M23 Smanjenje djelovanja poplavnih dogaÄ‘aja na graÄ‘evine, javne mreže i dr. Ostale mjere za poboljÅ¡anje spreÄ?avanja rizika od poplava, modeliranje i Ostale mjere M24 procjena rizika od poplava, kao i procjena osjetljivosti na poplave, programe ili spreÄ?avanja politike održavanja) Mjere za smanjenje dotoka u prirodne i umjetne sustave odvodnje, primjerice spreÄ?avanja prekomjernog dotoka i/ili skladiÅ¡tenje, poboljÅ¡anje infiltracije, itd., Prirodno upravljanje ukljuÄ?ujući radove u kanalima, radove na obnovi i poÅ¡umljavanju obala, poplavom / obnavljanje prirodnih sustava s ciljem usporavanja i skladiÅ¡tenja vode, M31 Upravljanje proÅ¡irenje plavnih zone unutar povijesnog morfoloÅ¡kog aluvijanog prostora, otjecanjem vode i povećanje retencijskih kapaciteta postojećih plavnih zona, formiranje slivom povremenih retencija i sl.; unapreÄ‘enje metoda za primjenu ekoloÅ¡ki prihvatljivog pristupa smanjenja rizika od poplava Mjere koje ukljuÄ?uju fiziÄ?ke intervencije za reguliranja vodotoka, primjerice gradnja, prilagodba ili uklanjanje konstrukcija za zadržavanje vode (npr. brane M32 Regulacija vodotoka ZaÅ¡tita ili drugi skladiÅ¡ni prostori, ili razvoj pravila za reguliranje vodotoka), a koje imaju znaÄ?ajan utjecaj na hidroloÅ¡ki režim Mjere koje ukljuÄ?uju fiziÄ?ke intervencije u slatkovodnim kanalima, planinskim Radovi na kanalu, potocima, estuarijima, obalnim vodama i kopnenim podruÄ?jima sklonim M33 obali i poplavnom poplavama, primjerice gradnje, izmjene ili uklanjanja konstrukcija ili promjena podruÄ?ju kanala, upravljanja dinamikom pronosa nanosa, nasipi, itd. Mjere koje ukljuÄ?uju fiziÄ?ke intervencije za smanjenje poplava uslijed Upravljanje M34 povrÅ¡inskih voda, uglavnom, ali ne iskljuÄ?ivo, u urbanoj okolini, primjerice povrÅ¡inskim vodama poboljÅ¡anja kapaciteta umjetne odvodnje ili pomoću održivih sustava odvodnje Ostale mjere za unapreÄ‘enje zaÅ¡tite od poplava koje mogu ukljuÄ?ivati programe M35 Ostale mjere zaÅ¡tite ili pravila za osiguranje sredstava za obranu od poplava ili politike Prognoziranje i M41 upozorenje na Mjere za uspostavljanje ili poboljÅ¡anje sustava za prognoziranje ili upozorenje poplave Planiranje aktivnosti u sluÄ?aju nepredvidljivih situacija, mjere za uspostavljanje Planiranje odziva na M42 ili poboljÅ¡anje planiranja odziva institucija u sluÄ?aju izvanrednog poplavnog Pripravnost izvanredne dogaÄ‘aje dogaÄ‘aja. Javna svijest i Mjera za uspostavljanje ili poboljÅ¡anje javne svijesti ili pripravnosti na poplavne M43 pripravnost dogaÄ‘aje Ostale mjere Ostale mjere za uspostavljanje ili poboljÅ¡anje pripravnosti na poplavne M44 pripravnosti dogaÄ‘aje u cilju smanjenja Å¡tetnih posljedica ÄŒišćenje i aktivnosti na obnove (graÄ‘evine, infrastruktura, itd.); podrÅ¡ka vezana općenito za zdravlje i mentalno zdravlje, ukljuÄ?ujući pomoć za suoÄ?avanje sa Individualni i druÅ¡tveni M51 stresom; financijska pomoć u katastrofama (donacije, olakÅ¡ice, primjerice oporavak vezane za porez), ukljuÄ?ujući pravnu pomoć, pomoć vezana za nezaposlenost; Oporavak i privremeno ili trajno preseljenje; ostalo. revizija ÄŒišćenje i aktivnosti obnove (s nekoliko pod-tema poput zaÅ¡tite od plijesni; M52 Oporavak okoliÅ¡a sigurnost vode iz bunara i osiguranje odlagaliÅ¡ta opasnih materijala); restauracija i revitalizacija prirodnih (plavnih) staniÅ¡ta-zona Ostali elementi oporavka i revizija; nauÄ?ene lekcije iz poplavnih dogaÄ‘aja; M53 Ostalo osiguranje Ostalo M61 Ostalo Ostalo 05.12.2018. Nacrt v2.1 39 PLAN UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA U SLIVU RIJEKE SAVE Pregled mjera Imajući u vidu primjere dobre prakse i uspjeÅ¡ne regionalne suradnje na projektima koji su u tijeku ili zavrÅ¡etku (Sava HIS, precizni model terena glavnog toka rijeke Save, sustav prognoziranja i upozorenja na poplave, SRBA 2 i Sava FRMP, i dr.), uvažavajući potrebe država u slivu rijeke Save koje nisu Ä?lanice EU (Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora) u pokretanju projekata koji doprinose ostvarenju nacionalnih i zajedniÄ?kih prioritetnih ciljeva upravljanja rizicima od poplava, pomoći Savske komisije u iznalaženju financijskih sredstava kako bi se projekti pokrenuli, kao i struÄ?ne i tehniÄ?ke pomoći Savske komisije svim državama na slivu tijekom provedbe projekta i praćenju njihovih uÄ?inaka, identificirane su slijedeće mjere: â–ª 42 nestrukturne mjere, u okviru 11 grupa mjera, od Ä?ega 3 pripadaju mjeri spreÄ?avanja M23, a 12 pripada mjeri M24; mjerama zaÅ¡tite pripada 5 mjera M31 i 6 mjera M35; mjerama pripravnosti pripada 9 mjera M41, 3 mjere M43 i 3 mjere M44; 1 mjera pripada grupi M53; â–ª 39 nacionalnih strukturnih mjera na podruÄ?jima od zajedniÄ?kog interesa, od Ä?ega 4 pripadaju mjerama zaÅ¡tite M32 (Regulacija toka vode), a 35 pripada mjerama zaÅ¡tite M33 (Radovi na kanalu, obali i poplavnom podruÄ?ju). U izvjeÅ¡taju Savske komisije o katastrofalnoj poplavi u svibnju 2014. godine25, preporuÄ?en je skup mjera koje ukljuÄ?uju svih 5 aspekata upravljanja rizicima od poplava za meÄ‘unarodne i nacionalne vodotoke. Nestrukturne mjere su ukljuÄ?ile prostorno planiranje i namjenu (prenamjenu) zemljiÅ¡ta imajući u vidu da su vrlo velike Å¡tete, izazvane na stambenim objektima i infrastrukturi, posljedica neprikladne (Ä?esto nedopuÅ¡tene) gradnje u blizini kanala koji u vrijeme poplava mogu imati vrlo visoke protoke, kao i u poplavnim podruÄ?jima. Potrebno je ne samo ograniÄ?iti daljnji razvoj u poplavnim podruÄ?jima, nego posebnim uvjetima i dozvolama ograniÄ?iti povećanje rizika od poplava u podruÄ?jima s potencijalnim rizikom od plavljenja. Važno je odrediti podruÄ?ja izložena eroziji s prijedlogom uvjeta za njihovo održavanje, održavati postojeća Å¡umska podruÄ?ja te predlagati izgradnju industrijskih postrojenja na podruÄ?jima koja nisu izložena poplavama. Ukazano je i na potrebu prilagodbe postojećih programa zaÅ¡tite primjerenoj razini zaÅ¡tite od rizika od poplava. U državama u slivu rijeke Save su projektirani i graÄ‘eni objekti za zaÅ¡titu od poplava temeljem kriterija postavljenih prije viÅ¡e od 40 godina. Potencijalno riziÄ?na podruÄ?ja duž toka rijeke Save nisu u svim državama i na potrebnim mjestima zaÅ¡tićena od velikih voda, prije svega u naseljima. Stoga bi trebalo nastojati, uvažavajući okoliÅ¡ne, ekonomske, socijalne i druge aspekte, poduzimati mjere održive zaÅ¡tite duž Ä?itavog toka rijeke Save, kako bi se podigla na potrebnu razinu i smanjila mogućnost katastrofalnih posljedica kakve je imala navedena poplava. Održavanje i razvijanje kapaciteta za zadržavanje i transport poplavnih voda je vrlo važno ne samo za glavni tok rijeke Save nego i za njene pritoke, posebice one koje imaju prekograniÄ?ni ili mogu imati nizvodni utjecaj. Na slivu rijeke Save nalaze se velike brane i akumulacije Ä?iji nizvodni utjecaji (rezidualni rizici ili ruÅ¡enje) mogu izazvati materijalne, ljudske i ekoloÅ¡ke katastrofe. To ukljuÄ?uje pravovremenu reviziju njihovih prekograniÄ?nih utjecaja, unaprjeÄ‘enje kapaciteta zadržavanja i transporta poplavnih voda te bolju koordinaciju izmeÄ‘u država u slivu rijeke Save na rjeÅ¡avanju zajedniÄ?kih problema. Mjere kontroliranja pronosa sedimenta na vodotocima takoÄ‘er su važne za spreÄ?avanje i zaÅ¡titu od poplavnih rizika. Posebno treba istaći provedbu mjera koje se odnose na redovito održavanje objekata za zaÅ¡titu od poplava, posebice kada se uzme u obzir da se u nekim državama sliva redovito održavanje i 25http://www.savacommission.org/dms/docs/dokumenti/documents_publications/publications/other_publications/sava_fl oods_report.pdf 05.12.2018. Nacrt v2.1 40 PLAN UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA U SLIVU RIJEKE SAVE rehabilitacija nisu provodili godinama usljed nedostatka financijskih sredstava. Redovitim praćenjem stanja i održavanjem objekata za zaÅ¡titu od poplava ostvaruje se njihova dizajnirana funkcionalnost i osigurava pouzdanost te znaÄ?ajno smanjuju rezidualni rizici zbog njihovog oÅ¡tećenja ili ruÅ¡enja. Pri tome svakako bi trebalo za mjere održavanja koristiti primjere dobre prakse kao Å¡to je npr. usuglaÅ¡avanje godiÅ¡njih planova održavanja s institucijama nadležnim za zaÅ¡titu okoliÅ¡a i prirode. Prema Programu, predložene nestrukturne i nacionalne strukturne mjere na podruÄ?jima od zajedniÄ?kog interesa analizirane su uzimajući u obzir sljedeće aspekte: â–ª dostupne tehniÄ?ke i druge podatke o projektima; â–ª uÄ?inke podruÄ?ja (retencija) koja prirodno i regulirano zadržavaju poplavnu vodu; â–ª prekograniÄ?ne utjecaje; â–ª informacije sadržane u Sava RBM Planu; â–ª okoliÅ¡ne ciljeve Okvirne direktive o vodama; â–ª utjecaje klimatskih promjena. IzraÄ‘en je i prijedlog elemenata pojednostavljene metodologije za procjenu troÅ¡kova i koristi provedbe mjera (Prilog 3), koju ugovorne stranke mogu koristiti za projekte kod kojih nije joÅ¡ uvijek provedena detaljna CBA studija. 7.2.1 Nestrukturne mjere Pregled nestrukturnih mjera je dan u Prilogu 5, tablici 21. Indikativni prioriteti su odreÄ‘eni struÄ?nom procjenom uzimajući u obzir kriterije koji ukljuÄ?uju: važnost mjere za upravljanje rizicima od poplava na razini cijelog sliva rijeke Save, informacije sadržane u nacionalnim kartama opasnosti i rizika od poplava, mogući prekograniÄ?ni utjecaj, status vodnog tijela, mogućnost povećanja kapaciteta zadržavanja i transporta voda, uÄ?inak na okoliÅ¡ te mogućnost financiranja. Mjere koje imaju visoki indikativni prioritet su: â–ª Mjere od zajedniÄ?kog znaÄ?aja za države i Savsku komisiju, a koje se odnose na osiguravanje podataka i komponenti za izradu narednog Plana upravljanja rizicima od poplava u slivu rijeke Save; â–ª Mjere koje podupiru unaprjeÄ‘enje sustava prikupljanja podataka u realnom vremenu i osiguravaju podloge za hidroloÅ¡ko prognoziranje. 7.2.2 Strukturne mjere na podruÄ?jima od zajedniÄ?kog interesa Za izradu prijedloga nacionalnih strukturnih mjera koriÅ¡teni su sljedeći dokumenti: â–ª nacionalni planovi upravljanja rizicima od poplava za Sloveniju i Hrvatsku; â–ª nacrt Plana upravljanja rizicima od poplava za teritoriju Republike Srbije; â–ª strategije upravljanja vodama; â–ª projekti iz Metakataloga Savske komisije; â–ª prijedlozi država. Pregled nacionalnih strukturnih mjera na podruÄ?jima od zajedniÄ?kog interesa je prikazan u Prilogu 5, tablica 22. 05.12.2018. Nacrt v2.1 41 PLAN UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA U SLIVU RIJEKE SAVE 7.2.3 Prostorna raspodjela mjera Na slici 9 je prikazana prostorna raspodjela strukturnih mjera na podruÄ?jima od zajedniÄ?kog interesa. Slika 9: Prostorna raspodjela strukturnih mjera na podruÄ?jima od zajedniÄ?kog interesa (Izvori: SRBA2 i Sava FRMP) Na najvećem AMI podruÄ?ju HR_BA_Sava identificirano je 8 strukturnih mjera. Sljedeće AMI podruÄ?je po veliÄ?ini i broju mjera je RS_Sava s 9 mjera na rijeci Savi, a zatim sijede RS_Kolubara s 5 mjera na rijeci Kolubari i BA_RS_Drina s 3 identificirane strukturne mjere na rijeci Drini. Imajući u vidu prethodne poplavne dogaÄ‘aje, povrÅ¡inu i broj potencijalno ugroženih stanovnika na AMI podruÄ?jima, oÄ?ekivano i broj predloženih mjera odgovara potencijalnim opasnostima i rizicima. Nestrukturne mjere se odnose na cjelokupan prostor AMI podruÄ?ja ili sliva rijeke Save. 7.2.4 Mjere koje utjeÄ?u na retenciranje voda Retenciranje voda aktivna je mjera upravljanja rizicima od poplava, kojom se dio poplavnog vala namjenski i kontrolirano ispuÅ¡ta iz vodotoka u planirani prostor, uz pozitivne uÄ?inke smanjenja vrha vala nizvodno od retencije. Pored utjecaja na režim velikih voda i smanjenje rizika od poplava, formiranje retencija i njihova uporaba tijekom razdoblja poplava mogu imati utjecaj na razliÄ?ite prirodne i druÅ¡tvene Ä?imbenike, ukljuÄ?ujući gospodarsku aktivnost, okoliÅ¡, bioraznolikost i dr. Utjecaj mjera na retenciranje voda je odreÄ‘en na temelju opisa i pripadnosti tipu mjere obzirom da podaci prikazani na karti nisu bili dostupni u formi prostornog sloja koji bi se preklopio s AMI podruÄ?jima i lokacijama na kojima su predviÄ‘ene mjere. Predložene su 4 strukturne mjere opisane u tablici 13. 05.12.2018. Nacrt v2.1 42 PLAN UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA U SLIVU RIJEKE SAVE Tablica 13: Strukturne mjere koje utjeÄ?u na retenciranje voda AMI podruÄ?je Vodotok Mjera RS_Sava Sava ZaÅ¡tita podruÄ?ja grada Beograda: UreÄ‘enje sliva TopÄ?iderske reke - regulacija TopÄ?iderske reke sa izgradnjom malih brana, akumulacija i retencija na slivu HR_SI_Kupa Kupa ZaÅ¡tita od poplava grada ÄŒabra. PredviÄ‘ena je akumulacija dvojne namjene - (1) kao retencija za prihvat nanosa i (2) kao sportsko-rekreativna povrÅ¡ina HR_SI_Sutla_3 Sutla ZaÅ¡tita od poplava Vonarje – Modernizacija i unaprijeÄ‘enje brane Vonarje RS_Kolubara Kolubara UreÄ‘enje sliva Kolubare - Izgradnja 20 malih retenzionih brana na slivu Sava FRMP obuhvaća i pet nestrukturnih mjera tipa M31. 7.2.5 PrekograniÄ?ni utjecaj mjera ZajedniÄ?ko razumijevanje postavljenih ciljeva upravljanja rizicima od poplava od zajedniÄ?kog interesa na razini sliva rijeke Save, kao i identifikacija meÄ‘usobnih koristi država u slivu rijeke Save predstavljaju temelj za usaglaÅ¡avanje mjera koje svojom veliÄ?inom ili utjecajem neće znaÄ?ajno poveÄ?ati poplavni rizik na podruÄ?ju druge države, osim ako su te mjere koordinirane i dogovorene izmeÄ‘u zainteresiranih država. Koordiniranje procesa usaglaÅ¡avanja mjera, definiranih na osnovu razliÄ?itih vodnih politika država, a sa ciljem razmjene informacija i podataka o mjerama sa prekograniÄ?kim utjecajem i predlaganja prihvatljivih mjera na podruÄ?jima od zajedniÄ?kog interesa za zaÅ¡titu od poplava u slivu rijeke Save, se provodi i kroz aktivnosti država u okviru Savske komisije, odnosno izradu Sava FRMP. Upravo iz prethodno opisanih razloga i za potrebe koordiniranja procesa usaglaÅ¡avanja mjera definirana su i AMI podruÄ?ja koja se pružaju duž sljedećih prekograniÄ?nih vodotoka: Sava, Sutla, Bregana, Kupa, Una, Drina, Tara, Ćehotina, Lim, i Bosut te je na temelju navedene pripadnosti strukturnih mjera AMI podruÄ?ju koje obuhvaća prekograniÄ?ni vodotok, pretpostavljeno da imaju i prekograniÄ?ni utjecaj. Strukturne mjere koje obuhvaćaju AMI podruÄ?ja na nacionalnim vodotocima (Sana, Vrbas, Ukrina, Bosna, Tinja, Kolubara) nemaju prekograniÄ?ni utjecaj, ali su od izuzetne važnosti za sliv rijeke Save. Kao nestrukturna mjera tipa M34, predložena je analiza prekograniÄ?nih utjecaja znaÄ?ajnih objekata za obranu od poplava. Primjer je Sustav srednjeg Posavlja koji ima ne samo kljuÄ?nu ulogu u zaÅ¡titi od poplava rijeke Save u Hrvatskoj, nego i pozitivan utjecaj na susjedne države Bosnu i Hercegovinu i Srbiju. 7.2.6 Integracija upravljanja rizicima od poplava u aktivnosti zaÅ¡tite voda na razini sliva rijeke Save U ovom poglavlju prikazana je preliminarna procjena predloženih mjera s aspekta njihove potencijalne sinergije ili konflikata s okoliÅ¡nim ciljevima Okvirne direktive o vodama, odnosno Planom upravljanja slivom rijeke Save (RBMP, 2014.). Razlog za uspostavljanje koordinacije mjera iz oba plana (odnosno ciljeva Direktiva), proizlazi iz zahtjeva ZajedniÄ?ke strategije za provedbu Okvirne direktive o vodama. Resursni dokument ove Strategije br. 078 iz 201426 daje preporuke i smjernice za ostvarivanje potencijalne sinergije Direktiva i njihovu koordinaciju. 26 ZajedniÄ?ka strategija za provedbu - Veza izmeÄ‘u Direktive o poplavama (FD 2007/60/EC) i Okvirne direktive o vodama (2000/60/EC), TehniÄ?ko izvješće – EU, 2014 05.12.2018. Nacrt v2.1 43 PLAN UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA U SLIVU RIJEKE SAVE Mjere iz Okvirne direktive o vodama ukljuÄ?uju one kojima se omogućuje da hidromorfoloÅ¡ki uvjeti vodnih tijela budu u skladu s dostizanjem potrebnog ekoloÅ¡kog stanja ili dobrog ekoloÅ¡kog potencijala. Okvirna direktiva o vodama zahtijeva provedbu mjera za ublažavanje morfoloÅ¡kih utjecaja na vodna tijela uslijed povijesnih ili predloženih izmjena. Povijesne izmjene potrebne za ublažavanje poplava dovele su do toga da su vodna tijela znaÄ?ajno izmijenjena. Za ova vodna tijela potrebno je postići dobar ekoloÅ¡ki potencijal, koji se razlikuje od dobrog ekoloÅ¡kog stanja. Na temelju prostornih podataka koji se odnose na procjene rizika iz SRBA2, uzete su u obzir aktualne hidromorfoloÅ¡ke izmjene koje potjeÄ?u iz proÅ¡losti i pritisci koji se mogu javiti u budućnosti, a nalaze se na AMI podruÄ?ju. Analiza sliva rijeke Save pokazala je da na rijeci Savi postoji 16 vodnih tijela (71 %, odnosno 919 km) koja su pod rizikom od nepostizanja dobrog stanja uslijed hidromorfoloÅ¡kih izmjena. Za tri vodna tijela (18 %) rizik nije poznat, dok se 9 vodnih tijela (samo 11 % ukupne dužine rijeke) ne nalazi pod rizikom. Procjena rizika na pritokama rijeke Save pokazala je da se 24 % vodnih tijela nalazi pod rizikom (1.164 km), bez rizika je 61 % vodnih tijela, dok nema podataka o hidromorfoloÅ¡kim promjenama za 14 % vodnih tijela. Na rijeci Savi identificirano je sedam veoma izmijenjenih povrÅ¡inskih vodnih tijela, a sva se koriste za zaÅ¡titu od poplava. Pregled stanja vodnih tijela u AMI podruÄ?jima prikazan je u tablici 14. Tablica 14: Pregled stanja vodnih tijela u AMI podruÄ?jima Vodno tijelo AMI Vodotok Kandidat za znatno Znatno promijenjeno / Prirodno promijenjeno umjetno 1. HR_SI_Sutla_1 Sutla SI, HR - - 2. HR_SI_Sutla_2 Sutla SI, HR - - 3. HR_SI_Sutla_3 Sutla SI, dio u HR HR - 4. HR_SI_Bregana Bregana SI, HR - - 5. SI_HR_Sava Sava SI, HR - - 6. HR_BA_Sava Sava HR, BA HR, BA - 7. HR_BA_RS_Sava Sava - HR, BA, RS - 8. HR_RS_Bosut Bosut HR RS - 9. HR_SI_Kupa_1 Kupa SI, HR - - 10. HR_SI_Kupa_2 Kupa SI, HR - - 11. HR_SI_Kupa_3 Kupa SI, HR - - 12. HR_BA_Una_Sana Una HR, BA - - 13. BA_Drina Drina - BA BA 14. BA_RS_Drina Drina - BA, RS 15. ME_Cehotina Ćehotina ME ME 16. ME_Lim Lim ME 17. ME_RS_Lim Lim ME, RS - - 18. RS_BA_Lim Lim RS BA RS 19. ME_Tara Tara ME 20. RS_Sava Sava RS 21. RS_Kolubara Kolubara RS RS RS Sukladno prethodnom, analizirano je u kojim aspektima svaka pojedina strukturna mjera doprinosi postizanju ciljeva Okvirne direktive, odnosno mjera predloženih u RBMP, a to su: â–ª sprjeÄ?avanje organskog zagaÄ‘enja; â–ª sprjeÄ?avanje zagaÄ‘enja hranjivim tvarima; â–ª sprjeÄ?avanje zagaÄ‘enja opasnim tvarima; â–ª ublažavanje hidromorfoloÅ¡kih promjena (prekida kontinuiteta rijeka i staniÅ¡ta, hidroloÅ¡kih promjena, morfoloÅ¡kih promjena); â–ª sprjeÄ?avanje zagaÄ‘enja podzemnih voda; 05.12.2018. Nacrt v2.1 44 PLAN UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA U SLIVU RIJEKE SAVE â–ª održavanje ili poboljÅ¡anje kvantitete (hidrauliÄ?kog režima) podzemnih voda; â–ª sprjeÄ?avanje unoÅ¡enja ili Å¡irenja invazivnih vrsta; â–ª održanje bilance, kvantitete ili kvalitete nanosa; â–ª oÄ?uvanje zaÅ¡tićenog podruÄ?ja i funkcija ekosustava. Procjena podrazumijeva kategorizaciju strukturnih mjera na podruÄ?jima od zajedniÄ?kog interesa u tri kategorije: â–ª Mjera podržava ostvarenje okoliÅ¡nih ciljeva Okvirne direktive o vodama i mjera planiranih u RBMP; â–ª Mjera nema utjecaja na dostizanje ciljeva Okvirne direktive o vodama i mjera planiranih u RBMP; â–ª Mjera je potencijalno u suprotnosti s okoliÅ¡nim ciljevima Okvirne direktive o vodama i mjerama planiranim u RBMP. Na temelju prethodne analize planiranih nacionalnih strukturnih mjera, ocijenjeno je da tri mjere (koje ukljuÄ?uju 6 projektnih intervencija) podržavaju ostvarenje okoliÅ¡nih ciljeva Okvirne direktive o vodama. U pitanju su mjere Ä?išćenja lateralnih kanala uz reku Savu, Izgradnja objekata odvodnje BiÄ‘ – Bosutskog polja te uklanjanje prepreke kod Huma na Sutli, za koje je procenjeno da pored unapreÄ‘enog odvodnjavanja terena i protoÄ?nosti, dugoroÄ?no mogu doprineti oÄ?uvanju funkcije ekosistema (razvoj ribarstva i staniÅ¡ta) i unapreÄ‘enju kvaliteta povrÅ¡inskih voda kanalske mreže. Dvije mjere su ocijenjene kao neutralne (bez utjecaja) i to su rekonstrukcije crpnih stanica. Preliminarna analiza ostalih identificiranih mjera je pokazala da mogu biti potencijalno u suprotnosti s okoliÅ¡nim ciljevima Okvirne direktive i mjerama planiranim u RBMP. U pitanju su uglavnom konvencionalni tehniÄ?ki zahvati za zaÅ¡titu od poplava kojima se mijenjaju hidromorfoloÅ¡ke karakteristike vodnih tijela u cilju povećanja proticanja, zadržavanja vode, promjene tokova, stabilizacije obala, izgradnje i rekonstrukcije nasipa i sl. Prilikom pripreme i provedbe svih mjera, bez obzira na procjenu njihovog utjecaja u ovom dokumentu, potrebno je provesti detaljnu analizu usklaÄ‘enosti s ciljevima Okvirne direktive (engl. WFD Compliance Assessment) i definirati mjere kojima se ublažavaju utjecaji na ekoloÅ¡ki status vodnih tijela. Ovo se u zavisnosti od stupnja usklaÄ‘enosti nacionalnog zakonodavstva s onim Europske unije može provesti kao zaseban postupak ili u okviru npr. postupka procjene utjecaja na okoliÅ¡. Važno je razumjeti da spektar mjera predstavljen ovim planom predstavlja Å¡iri pristup upravljanja rizicima od poplava, kojim se vodna tijela i njihovi ekosustavi promatraju holistiÄ?ki - kao sastavni dio okoliÅ¡a. S takvim, Å¡irim pristupom, inženjerske mjere zaÅ¡tite od poplava mogu imati pozitivne uÄ?inke u dostizanju dobrog ekoloÅ¡kog stanja vodnih tijela, Å¡to je jedan od ciljeva Okvirne direktive o vodama. 7.2.7 ZakljuÄ?ak pojednostavljene analize mogućih uÄ?inaka na okoliÅ¡ Primjenom planiranih nestrukturnih mjera: mjera prevencije (dobra praksa graÄ‘enja, samozaÅ¡tita stanovniÅ¡tva, izrade karata, studija, baza podataka, edukacija), kao i razliÄ?itih mjera pripravnosti (unapreÄ‘enja sustava prognoze i upozoravanja na poplave, podizanje pripravnosti službi i graÄ‘ana, podizanje svijesti u javnosti, povezivanje i razmjena informacija, itd.), ostvarit će se indirektan uÄ?inak na okoliÅ¡ i socijalno okruženje (javna sigurnost i zdravlje) i poboljÅ¡ati prilagodba na uÄ?inke klimatskih promjena. Poseban naglasak stavljen je na analizu predviÄ‘enih nacionalnih strukturnih mjera na podruÄ?jima od zajedniÄ?kog interesa, odnosno graÄ‘evinskih intervencija koje države planiraju u predstojećem planskom razdoblju. Za svaku pojedinaÄ?nu mjeru analiziran je (1) intenzitet uÄ?inka na okoliÅ¡, (2) 05.12.2018. Nacrt v2.1 45 PLAN UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA U SLIVU RIJEKE SAVE osjetljivost okoliÅ¡a na prostoru realizacije projekta, (3) mogućnost prekograniÄ?nog uÄ?inka i dat je (4) prijedlog osnovnih mjera za ublažavanje negativnih uÄ?inaka. Kao rezultat analize izvrÅ¡ena je prethodna procjena uÄ?inka planirane mjere na okoliÅ¡ (nizak/srednji/visok). Glavno ograniÄ?enje tijekom analize predstavljala je Ä?injenica da se aktivnosti nalaze u razliÄ?itim fazama razvoja te su neke mjere na nivou prijedloga/koncepta, s nedovoljno poznatim informacijama o obuhvatu i komponentama. Pored toga, prilikom odreÄ‘ivanja osjetljivosti okoliÅ¡a, koriÅ¡tene su informacije o meÄ‘unarodno zaÅ¡tićenim podruÄ?jima Natura 2000 koje su službeno usvojene u Sloveniji i Hrvatskoj dok se u Srbiji, BiH i Crnoj Gori nalaze na nivou prijedloga. TakoÄ‘er, potrebno je naglasiti da predložene mjere po svom obuhvatu imaju Å¡iroki raspon - od složenih sustava do manjih rekonstrukcija. U kontekstu ovog plana, izdvojene su dvije mjere Ä?iji su uÄ?inci na okoliÅ¡ ocijenjeni potencijalno visokim, i to su: â–ª izgradnja viÅ¡enamjenske akumulacije u slivu Kupe kod ÄŒabra (HR/SI); â–ª regulacija korita reke Tare (ME). Realizacija ovih mjera može zahtijevati zauzimanje većih povrÅ¡ina zemljiÅ¡ta, gubitak plodnog poljoprivrednog zemljiÅ¡ta, raseljavanje, premjeÅ¡tanje puteva ili mogu negativno utjecati na zaÅ¡tićena staniÅ¡ta i vrste. Za 20 mjera, uÄ?inak na okoliÅ¡ je ocijenjen kao potencijalno srednji. Ove mjere se uglavnom odnose na izgradnju nasipa i obaloutvrda u srednjoj i donjoj Posavini (HR), MaÄ?vi i Vojvodini (RS), izgradnju složenih zaÅ¡titnih sustava u slivu rijeke Kolubare (RS), regulaciju bujiÄ?nih pritoka u slivu rijeke Sutle (SI) i regulaciju rijeka Ćehotine i Lima (ME). UÄ?inak na okoliÅ¡ kod preostalih 18 mjera je nizak. Ove mjere se odnose na rekonstrukcije i nadviÅ¡enja nasipa, sanacije obaloutvrda, Ä?išćenje kanala, itd. Iako se viÅ¡e njih nalazi u zaÅ¡tićenim podruÄ?jima prirode (npr. Natura 2000 podruÄ?ja srednje Posavine) oni ne predstavljaju znaÄ?ajan rizik po životnu sredinu, zbog svoje tehniÄ?ke jednostavnosti i ograniÄ?enog obuhvata, a mjere za ublažavanje njihovog uÄ?inka su poznate i rutinski se primjenjuju kroz dobru praksu upravljanja. Iako se veliki broj analiziranih mjera nalazi na graniÄ?nim vodotocima država, njihov oÄ?ekivani uÄ?inak na okoliÅ¡ je u prostornom smislu lokalno ograniÄ?en. Prilikom planiranja budućih mjera u narednom planskom razdoblju, od posebne je važnosti planirati oÄ?uvanje postojećeg sustava prirodnih retencijskih podruÄ?ja koja predstavljaju znaÄ?ajnu ekoloÅ¡ku vrijednost u slivu. Nacionalni propisi država zahtijevaju provedbu postupka detaljne procjene utjecaja prilikom planiranja i ishoÄ‘enja dozvola za realizaciju planiranih mjera. Obzirom na moguće financiranje projekata sredstvima meÄ‘unarodnih financijskih institucija (WB, EBRD, EIB), preporuka je da se pravovremeno pokrenu sve potrebne procedure te uzmu u obzir i socijalna pitanja prema zahtevima ovih institucija. 7.2.8 Klimatske promjene i planiranje upravljanja rizicima od poplava na razini sliva rijeke Save Direktiva o poplavama zahtijeva razmatranje i izmjenu pristupa upravljanju rizicima od poplava koji se povećavaju zbog klimatskih promjena. ÄŒlanak 4. Direktive zahtijeva, izmeÄ‘u ostalog, da se prilikom prethodne procjene rizika od poplava uzmu u obzir i vjerojatni efekti klimatskih promjena. ÄŒlanak 14.4 zahtijeva da se vjerojatan utjecaj klimatskih promjena uzme u obzir prilikom revidiranja planova upravljanja rizicima od poplava. U Smjernicama EU br. 24 (engl. Guidance document No. 24 River Basin Management in a Changing Climate, 2009) navodi se da su izazovi i ograniÄ?enja izvjesni prilikom razmatranja mogućih efekata 05.12.2018. Nacrt v2.1 46 PLAN UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA U SLIVU RIJEKE SAVE klimatskih promjena na rizike od poplava, a posebno u prvim ciklusima implementacije. Osnovni razlog tome je veća dostupnost kvalitativnih podataka u odnosu na kvantitativne. Iskustvo država EU ukazuje da se već u drugom ciklusu implementacije ova saznanja unapreÄ‘uju, osobito nakon izrade karata rizika i ugroženosti od poplava i prvog plana upravljanja rizicima od poplava. Osnove u istraživanju efekata klimatskih promjena (ukljuÄ?ujući njihov utjecaj na rizike od poplava) u slivu rijeke Save postavljene su kroz realizaciju dva projekta, provedena u razdoblju 2010-2015: â–ª Pilot projekt o klimatskim promjenama: Izgradnja poveznice izmeÄ‘u planiranja upravljanja rizicima od poplava i procjene klimatskih promjena u slivu rijeke Save (engl. “Building the link between Flood Risk Management planning and climate change assessment in the Sava River Basinâ€?27 - UNECE projekt 2010-2013); â–ª Plan prilagoÄ‘avanja klimatskim promjenama za sliv rijeke Save (eng. “Water and Climate Adaptation Plan for the Sava River Basinâ€?28 - WATCAP, 2015). Rezultati ovih projekata prikazuju informacije dobivene primjenom globalnih i regionalnih klimatskih modela, koji su poslužili za procjenu ranjivosti na poplave u slivu rijeke Save, uzimajući u obzir naseljenost, gospodarske aktivnosti, infrastrukturu, objekte, zaÅ¡tićena podruÄ?ja okoliÅ¡a i kulturnu baÅ¡tinu. Iako se rezultati modela donekle razlikuju i imaju odreÄ‘ena ograniÄ?enja, moguće je izvesti osnovne zakljuÄ?ke koji su zajedniÄ?ki u svim procjenama, a to su: â–ª Porast srednjih godiÅ¡njih temperatura u slivu rijeke Save nadilazi globalni trend, dok će porast padavina zimi, a njihovo smanjenje ljeti, dovesti do uÄ?estalijih proljetnih poplava i Ä?ešćih ljetnih suÅ¡a; â–ª Vrijednost maksimalnog proticaja za povratni stogodiÅ¡nji period će rasti, posebno u gornjem dijelu sliva (Q100 bi mogao porasti i do 55% na v.st. ÄŒatež, odnosno do 3% na v.st. Sremska Mitrovica); â–ª Ove promjene bit će praćene intenziviranjem ekstrema. Porast uÄ?estalosti velikih voda povratnog perioda od 100 godina bit će veći od porasta uÄ?estalosti voda povratnog perioda od 20 godina, Å¡to ukazuje na ukupno povećanje rizika od poplava. Kao zone najveće ranjivosti na poplave navode se zone većih gradova (Ljubljana, Zagreb, Beograd, Sisak, Slavonski Brod, BrÄ?ko, Karlovac) gdje se uslijed trenda migracije stanovniÅ¡tva oÄ?ekuje daljnja urbanizacija. TakoÄ‘er, dijelovi podruÄ?ja izmeÄ‘u Zagreba i Slavonskog Broda, kao i neki istoÄ?ni dijelovi sliva, procijenjeni su kao ranjivi, zbog postojanja znaÄ?ajnih zaÅ¡tićenih podruÄ?ja okoliÅ¡a. Ranjivost na poplave je procijenjena kao srednja na oko 50 % povrÅ¡ine sliva, dok preostali dio podjednako pripada niskoj i visokoj ranjivosti. Jedan od rezultata projekta WATCAP predstavljaju smjernice o mjerama adaptacije na klimatske promjene u podruÄ?ju zaÅ¡tite od poplava. Mjere predložene ovim Planom (strukturne i nestrukturne) su u skladu sa navedenim smjernicama. Usporedni prikaz mjera adaptacije predloženih WATCAP projektom i mjera predviÄ‘enih ovim Planom dat je u tablici 15. Tablica 15: Usporedni prikaz osnovnih smjernica WATCAP projekta i grupa mjera predviÄ‘enih ovim planom PreporuÄ?ene mjere adaptacije na klimatske promjene u oblasti zaÅ¡tite od poplava Mjere (strukturne i nestrukturne) predviÄ‘ene (Plan prilagoÄ‘avanja klimatskim promjenama za sliv Save, WATCAP, Planom upravljanja rizicima od poplava u slivu rijeke Save 2015) Razvoj sustava za prognozu i rano upozoravanje (unapreÄ‘enje U okviru skupa nestrukturnih mjera M41 – predviÄ‘anje i monitoring mreže, modernizacija monitoring opreme, razvoj hidroloÅ¡kih upozorenja od poplava, predviÄ‘ene su mjere za 27 Finalno izvješće: http://www.savacommission.org/project_detail/17/1 28 Finalno izvješće: http://www.savacommission.org/project_detail/18/1 05.12.2018. Nacrt v2.1 47 PLAN UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA U SLIVU RIJEKE SAVE PreporuÄ?ene mjere adaptacije na klimatske promjene u oblasti zaÅ¡tite od poplava Mjere (strukturne i nestrukturne) predviÄ‘ene (Plan prilagoÄ‘avanja klimatskim promjenama za sliv Save, WATCAP, Planom upravljanja rizicima od poplava u slivu rijeke Save 2015) i hidrauliÄ?kih simulacijskih modela, jaÄ?anje institucija nadležnih za uspostavljanje ili poboljÅ¡anje sustava prognoze i prognozu i reagiranje u sluÄ?aju poplave, unapreÄ‘enje suradnje na upozoravanja na poplave. operativnom nivou u državama ). Razvoj strateÅ¡kih dokumenata i politika ukljuÄ?ujući one koje se odnose na U okviru skupa nestrukturnih mjera M24 – Druge mjere za upravljanje rizikom od poplava, prostorno planiranje i primjenu Direktive o poboljÅ¡anje prevencije, plan predviÄ‘a mjere od kojih poplavama. prioritetne ukljuÄ?uju izradu karata ugroženosti i karata rizika od poplava, preispitivanje i ažuriranje prethodne procjene rizika od poplava i zajedniÄ?ke platforme SAVA GIS, razvoj zajedniÄ?ke metodologije za izradu karata ugroženosti i karata rizika, itd. Izgradnja novih infrastrukturnih objekata kao i zaÅ¡tita i unapreÄ‘enje U okviru predloženih strukturnih mjera predviÄ‘eni su postojeće infrastrukture u cilju adaptacije na klimatske promjene: sljedeći tipovi projekata kojima se povećava adaptivni (npr. zelene infrastrukture - koriÅ¡tenje prirodnih plavnih i vlažnih podruÄ?ja u kapacitet na klimatske promjene: cilju integriranja kontrole poplava i oÄ?uvanja bioraznolikosti, produbljivanja - projekti retencija/akumulacija; i proÅ¡irenja kanalske mreže, zaÅ¡tita urbanih podruÄ?ja, zaÅ¡tita puteva, - projekti izgradnje, rekonstrukcije ili nadviÅ¡enja nasipa željezniÄ?kih pruga, industrijskih i zdravstvenih objekata). (Sava, Una, Sana, Drina, Tara, Lim, itd.); - projekti regulacije korita; - projekti sanacija obaloutvrda; - projekti Ä?išćenja i unapreÄ‘enja kanalske mreže; - projekti rekonstrukcije crpnih stanica, itd. Radi boljeg sagledavanja efekta predloženih mjera, analiziran je njihov doprinos adaptaciji na klimatske promjene. Sve strukturne mjere razvrstane su u 3 kategorije – visok/srednji/nizak znaÄ?aj za adaptaciju. Kao mjere visokog znaÄ?aja ocjenjene su one kojima se vrÅ¡i izgradnja novih sustava zaÅ¡tite od poplava uz upotrebu mjera „zelene infrastrukture“, kao i one kojima se znaÄ?ajno unapreÄ‘uje zaÅ¡tita urbanih podruÄ?ja. Ove mjere ukljuÄ?uju modernizaciju i unaprijeÄ‘enje brane Vonarje, mjeru zaÅ¡tite od poplava grada ÄŒabra, kao i zaÅ¡titu podruÄ?ja Kolubare - donji dio rijeÄ?nog sliva. 31 mjera je srednjeg znaÄ?aja, i to su mjere kojima se vrÅ¡i unapreÄ‘enje postojeće infrastrukture zaÅ¡tite od poplava i njenu prilagodbu na nove uvjete (dogradnja nasipa, ureÄ‘enje korita i sl.). Ostalih 6 mjera niskog znaÄ?aja su one mjere koje predstavljaju redovito održavanje ili rekonstrukciju postojećih zaÅ¡titnih objekata. U narednom razdoblju može se oÄ?ekivati znaÄ?ajan napredak u zemljama sliva rijeke Save po pitanju donoÅ¡enja strategija i planova adaptacije na klimatske promjene. Mjere i rezultate ovih strateÅ¡kih dokumenata bit će potrebno razmotriti i inkorporirati u plan upravljanja rizicima od poplava u narednom planskom ciklusu. 7.2.9 Financiranje mjera Identificirani su sljedeći indikativni izvori financiranja mjera: â–ª Sredstva Europske unije (instrumenti / sredstva namijenjena državama Ä?lanicama EU, odnosno Instrument pretpristupne pomoći IPA za zemlje kandidate i potencijalne kandidate. UkljuÄ?ujući mehanizme za financijsku pomoć u izvanrednim situacijama i nakon teÅ¡kih prirodnih katastrofa); â–ª Nacionalna javna sredstva država (sredstva iz državnih i lokalnih proraÄ?una, izvorni prihodi institucija, ukljuÄ?ujući namjenska sredstva i fondove); â–ª MeÄ‘unarodne financijske institucije (Svjetska banka, EIB, EBRD ...); â–ª Bilateralne donacije i zajmovi; â–ª ZajedniÄ?ki financijski mehanizmi i globalni fondovi (WBIF, UN, GCF...); 05.12.2018. Nacrt v2.1 48 PLAN UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA U SLIVU RIJEKE SAVE â–ª Zajmovi komercijalnih banaka; â–ª Javno-privatna partnerstva (PPP). Potencijalni izvori financiranja za nestrukturne mjere dati su u Prilogu 5, tablici 21, dok su za strukturne mjere indikativni izvori dati u istom prilogu, tablici 22. 05.12.2018. Nacrt v2.1 49 PLAN UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA U SLIVU RIJEKE SAVE 8 MEHANIZMI KOORDINACIJE NA RAZINI SLIVA RIJEKE SAVE I NAÄŒINI MEÄ?USOBNE SURADNJE U SLUÄŒAJU IZVANREDNE OBRANE OD POPLAVA Provedbom Okvirnog sporazuma ostvaruje se suradnja Stranaka u postizanju meÄ‘usobno dogovorenih ciljeva kojima se osigurava jedinstvenost vodnog režima, izbjegavaju ili smanjuju prekograniÄ?ni utjecaji na vode drugih Stranaka i koordiniraju aktivnosti vezane za izradu i provedbu Sava FRMP. Koordinacija izmeÄ‘u ostalog ukljuÄ?uje: razmjenu informacija i podataka o podruÄ?jima s potencijalno znaÄ?ajnim rizikom od poplave, aktivnosti na usklaÄ‘ivanju podruÄ?ja od zajedniÄ?kog interesa za zaÅ¡titu od poplava, razmjenu informacija i podataka o kartama plavljenja uz pripremu zajedniÄ?ke metodologije za izradu karata za cijeli sliv rijeke Save, definiranje ciljeva upravljanja rizicima od poplava i mjera za postizanje tih ciljeva. Savska komisija takoÄ‘er prati povezane aktivnosti na nacionalnoj i bilateralnoj razini koje utjeÄ?u na zajedniÄ?ko djelovanje na razini sliva. U skladu s Protokolom, Strane poduzimaju odgovarajuće mjere za uspostavljanje i održavanje spremnosti, kao i mjere koje se odnose na obranu od poplava u situacijama izvanredne obrane od poplava. Stranke mogu zatražiti pomoć od drugih Strana, ukazujući na opseg i oblik potrebne pomoći. Pregled postojećih mehanizama i sudionika upravljanja poplavama na nacionalnoj i meÄ‘unarodnoj razini se temelji na bilateralnim sporazumima navedenima u Prilogu 2 i Smjernicama za razmjenu podataka29. Razmatranje naÄ?ina meÄ‘usobne suradnje u sluÄ?aju izvanredne obrane od poplava je ukljuÄ?ilo analizu važećih propisa, operativnih planova obrane od poplava, bilateralnih sporazuma sa susjednim zemljama i izvjeÅ¡taja te davanje preporuka za unaprjeÄ‘enje suradnje. Kako bi koordinacija Savske komisije i uloge nacionalnih institucija u provedbi Sava FRMP bile u potpunosti jasne i uÄ?inkovite, potrebno je utvrditi procedure za izmjenu, usuglaÅ¡avanje, koordiniranje, provoÄ‘enje i praćenje aktivnosti na provedbi Sava FRMP. MeÄ‘unarodna multilateralna koordinacija 8.1.1 Savska komisija Savska komisija je zajedniÄ?ko tijelo koje ima meÄ‘unarodnu pravnu sposobnost potrebnu za obavljanje funkcija koordiniranja primjene Okvirnog sporazuma kao i protokola uz Okvirni sporazum. TakoÄ‘er Savska komisija je i srediÅ¡nja toÄ?ka u identifikaciji i provedbi regionalnih projekata od znaÄ?aja za provedbu Okvirnog sporazuma, odnosno kao mehanizam za jaÄ?anje meÄ‘usobne suradnje zemalja sliva Save iz podruÄ?ja upravljanja vodama. Uz PEG FP, struÄ?ne skupine koje uÄ?estvuju u rjeÅ¡avanju specifiÄ?nih pitanja i zadaća vezanih za upravljanje rizicima od poplava su: Stalna struÄ?na grupa za RBM, Stalna struÄ?na skupina za GIS (PEG GIS) i Stalna struÄ?na grupa za hidroloÅ¡ka i meteoroloÅ¡ka pitanja (PEG HMI). Kao odgovor na najznaÄ?ajnije poplave u slivu rijeke Save, Savska komisija je koordinirala niz aktivnosti unutar svoje nadležnosti vezano za upravljanje rizicima od poplava, Å¡to izmeÄ‘u ostalog podrazumijeva iniciranje aktivnosti hitnog djelovanja i sanacije kod relevantnih meÄ‘unarodnih institucija tijekom trajanja i neposredno nakon poplavnih dogaÄ‘aja, kao i naknadnu pripremu izvjeÅ¡taja o posljedicama poplava sa sveobuhvatnim informacijama. Potrebno je istaknuti i suradnju Savske komisije s 29 http://www.savacommission.org/dms/docs/dokumenti/documents_publications/basic_documents/data_policy/da taexchangepolicy_en.pdf 05.12.2018. Nacrt v2.1 50 PLAN UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA U SLIVU RIJEKE SAVE MeÄ‘unarodnom komisijom za zaÅ¡titu rijeke Dunav, koja ukljuÄ?uje zajedniÄ?ka razmatranja i aktivnosti u podruÄ?ju upravljanja vodama i rizicima od poplava. Nadležna tijela za upravljanje poplavama Nadležnost nad poslovima u oblasti upravljanja vodama u Sloveniji pripada Ministarstvu okoliÅ¡a i prostornog planiranja (Ministarstvo za okolje in prostor). Dio Ministarstva je i Agencija za okoliÅ¡ Slovenije, sa zadatkom da prati, analizira i predvidi prirodne fenomene i procese u okoliÅ¡u, te umanji prirodne prijetnje ljudima i njihovoj imovini. Nacionalni vodni institut Republike Slovenije je vodeća istraživaÄ?ka i savjetodavna institucija na podruÄ?ju integriranog upravljanja vodama i zajedniÄ?ke europske vodene politike u Republici Sloveniji. Odjel za upravljanje vodama razraÄ‘uje vodne i hidroloÅ¡ke studije i zakonske propise, ukljuÄ?ujući podzemnu i podzemnu zaÅ¡titu vode, regulaciju rijeke, poplave i zaÅ¡tite od erozije, odlaganje krutog otpada i tretman otpadnih voda. Inspektorat Republike Slovenije odgovoran je za kontrolu provedbe relevantnih zakona. U Hrvatskoj, Nacionalno vijeće za vode je saborski odbor koji se osniva radi razmatranja sustavnih pitanja upravljanja vodama, usklaÄ‘ivanja razliÄ?itih potreba i interesa, te predlaganja mjera za razvoj i poboljÅ¡anje vodnog sustava. Resorno ministarstvo za sva pitanja upravljanja vodama je Ministarstvo zaÅ¡tite okoliÅ¡a i energetike. Hrvatske vode su pravna osoba za upravljanje vodama (nacionalna agencija), osnovane radi trajnog i nesmetanog obavljanja javnih službi i drugih poslova kojima se ostvaruje upravljanje vodama u opsegu utvrÄ‘enom planovima i u skladu sa sredstvima. Organizacijska struktura Hrvatskih voda obuhvaća direkciju, vodnogospodarske odjele i vodnogospodarske ispostave. U Bosni i Hercegovini, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH je nadležno za obavljanje poslova i zadataka koji se odnose na definiranje politike, temeljnih naÄ?ela, usklaÄ‘ivanje djelatnosti i planova entitetskih tijela vlasti i institucija na meÄ‘unarodnom planu u podruÄ?jima poljoprivrede, kao i zaÅ¡tite okoliÅ¡a, razvoj i koriÅ¡tenje prirodnih resursa. Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i Å¡umarstva vrÅ¡i upravne, struÄ?ne i druge poslove utvrÄ‘ene zakonom koji se odnose na nadležnost Federacije BiH u oblasti vodoprivrede, a Agencija za vodno podruÄ?je rijeke Save je zadužena za upravljanje vodama i rizicima od poplava, uz koordiniranje sa Kantonalnim ministarstavima nadležnim za upravljanje vodama i rizicima od poplava koja se odnose na vodotoke II kategorije. U Republici Srpskoj, Vlada RS preko Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i Å¡umarstva, kao i javne ustanove „Vode Srpske“ upravlja vodnim resursima i rizicima od poplava. U BrÄ?ko Distriktu BiH, Odjeljenje za poljoprivredu, Å¡umarstvo i vodoprivredu sprovodi aktivnosti u oblasti upravljanja vodama. Upravljanje vodama na teritoriji Srbije je u nadležnosti Vlade Republike Srbije, koja ovu djelatnost ostvaruje preko Ministarstva poljoprivrede, Å¡umarstva i vodoprivrede, drugih ministarstava, organa autonomne pokrajine, organa lokalne samouprave, kao i javnih vodoprivrednih preduzeća. Za poslove upravljanja vodama primarno je nadležna RepubliÄ?ka direkcija za vode, koja je organ uprave u sastavu Ministarstva. Za Vojvodinu, nadležnost za upravljanje vodama pripada Pokrajinskom sekretarijatu za poljoprivredu, vodoprivredu i Å¡umarstvo, a poslove od općeg interesa za upravljanje vodama i rizicima od poplava na odreÄ‘enom teritoriju operativno obavljaju javna vodoprivredna preduzeća (JVP). Nadležna JVP na teritoriju Srbije su JVP „Srbijavode“ i JVP „Vode Vojvodine“, dok JVP „Beogradvode“ imaju nadležnost nad vodotocima 2. reda na teritoriju grada Beograda. Planove za upravljanje rizicima od poplava za teritoriju Srbije priprema Ministarstvo, dok planove za vodna podruÄ?ja pripremaju nadležna javna vodoprivredna preduzeća. Poslove u vezi s upravljanjem vodama u Crnoj Gori primarno sprovodi Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja. Ministarstvo vrÅ¡i poslove koji se odnose na razvojnu politiku u upravljanju vodama i zaÅ¡titu od Å¡tetnog djelovanja voda. Uprava za vode, u sastavu Ministarstva, je najvažniji organ u provedbi upravaljanja vodama i rizicima od poplava. ZnaÄ?ajan dio poslova iz domene upravljanja 05.12.2018. Nacrt v2.1 51 PLAN UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA U SLIVU RIJEKE SAVE vodama dodijeljen je jedinicama lokalne samouprave. Ova podjela je izvrÅ¡ena prema podjeli voda izvrÅ¡enoj zakonom na vode od znaÄ?aja za državu i vode od lokalnog znaÄ?aja. Obavljanje operativnih poslova vodne djelatnosti, kao djelatnosti od općeg interesa, zakon je namijenio privrednim druÅ¡tvima, drugim pravnim licima odnosno, javnim poduzećima i poduzetnicima. Popis nadležnih tijela vlasti i nacionalnih institucija u slivu rijeke Save nadležnih za provedbu Protokola o zaÅ¡titi od poplava uz OkvirnI sporazum o slivu rijeke Save je dat u Prilogu 3. MeÄ‘usobna suradnja u sluÄ?aju izvanredne obrane od poplava Svaka od država ima primarnu odgovornost za prevenciju i smanjenje rizika u sluÄ?ajevima izvanredne obrane od poplava, pored ostalog i putem meÄ‘unarodne, regionalne, subregionalne, prekograniÄ?ne i bilateralne suradnje. Smanjenje rizika od poplava u izvanrednim situacijama je zajedniÄ?ki cilj svih država, a stupanj u kojem zemlje u razvoju mogu uÄ?inkovito poboljÅ¡ati i provesti nacionalne politike i mjere, u kontekstu njihovih okolnosti i mogućnosti, dodatno se može unaprijediti kroz osiguravanje održive meÄ‘unarodne suradnje. UÄ?inkovito partnerstvo i daljnje jaÄ?anje meÄ‘unarodne suradnje, ukljuÄ?ujući i ispunjavanje odgovarajućih obaveza razvijenih zemalja koje se sastoje u davanju pomoći, od kljuÄ?ne su važnosti za upravljanje poplavama u izvanrednim situacijama. Institucije odgovorne za operativnu obranu od poplava su prikazane u tablici 16. Tablica 16: Pregled nadležnih tijela za izvanredne situacije obrane od poplava po državama Država Institucije Opis Sustav zaÅ¡tite od prirodnih i drugih nesreća zasniva se na â–ª Ministarstvo okoliÅ¡a i prostornog planiranja obavezi države i općina da spreÄ?avaju i otklanjaju opasnosti i (Ministarstvo za okolje in prostor) da sprovedu brze mjere u sluÄ?aju katastrofa. Temelji se i na obavezama privrednih organizacija, ustanova i drugih â–ª Ministarstvo obrane (Ministarstvo za obrambo), organizacija koje su, u okviru svojih aktivnosti, odgovorne za Uprava Republike Slovenije za civilnu zaÅ¡titu i Slovenija provoÄ‘enje hitnih mjera koje se odnose na zaÅ¡titu i zaÅ¡titu od katastrofa (Uprava Republike Slovenije spaÅ¡avanje ljudi i imovine, kao i obaveze pojedinaca da za zaÅ¡Ä?ito in reÅ¡evanje – Civilna žaÅ¡Ä?ita) zaÅ¡tite sebe i svoju imovinu. Sustav se aktivira u sluÄ?aju â–ª Agencija za okoliÅ¡ Slovenije – ARSO nesreće po principu gradacije. Država i općine su odgovorne â–ª Agencija za vode Slovenije - DRSV za organiziranje zaÅ¡tite od prirodnih i drugih nesreća kao jedinstveni i integralni nacionalni sustav. Resorno ministarstvo za sva pitanja upravljanja vodama je â–ª Ministarstvo zaÅ¡tite okoliÅ¡a i energetike Ministarstvo zaÅ¡tite okoliÅ¡a i energetike. Za operativnu obranu od poplava nadležne su Hrvatske vode. Državni â–ª Hrvatske vode Hrvatska hidrometeoroloÅ¡ki zavod je nadležan za praćenje i â–ª Državni hidrometeoroloÅ¡ki zavod (DHMZ) prognoziranje meteoroloÅ¡kih i hidroloÅ¡kih pojava. Državna â–ª Državna uprava za zaÅ¡titu i spaÅ¡avanje - DUZS uprava za zaÅ¡titu i spaÅ¡avanje je nadležna za upravljanje u katastrofama. â–ª Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH odnosa BiH (MVTEO) ovlaÅ¡teno je da se bavi pitanjima zaÅ¡tite životne â–ª Ministarstvo sighurnosti, Operativno- sredine i prirodnih resursa na državnom nivou. Ministarstvo komunikacijski centar sigurnosti BiH je nadležno za provoÄ‘enje meÄ‘unarodnih â–ª Federalno ministarstvo poljoprivrede, obaveza i saradnju u provoÄ‘enju civilne zaÅ¡tite, koordiniranje vodoprivrede i Å¡umarstva djelovanja entitetskih službi civilne zaÅ¡tite u BiH i usklaÄ‘ivanje â–ª Agencija za vodno podruÄ?je rijeke Save, Sarajevo njihovih planova za sluÄ?aj prirodne ili druge nesreće koje â–ª Agencija za vodno podruÄ?je Jadranskog mora zahvaćaju teritoriju Bosne i Hercegovine, i donoÅ¡enje â–ª Federalna uprava civilne zaÅ¡tite, provoÄ‘enje programa i planova zaÅ¡tite i spaÅ¡avanja. Bosna i mjera zaÅ¡tite i spaÅ¡avanja ljudi i materijalnih Za rukovoÄ‘enje akcijama zaÅ¡tite i spaÅ¡avanja na teritoriji Hercegovina dobara od prirodnih i drugih nesreća Federacije BiH, odnosno podruÄ?ju kantona i općine te za â–ª Federalni hidrometeoroloÅ¡ki zavod obavljanje drugih poslova u zaÅ¡titi i spaÅ¡avanju, u skladu sa â–ª Federalni Å¡tab civilne zaÅ¡tite zakonom i drugim propisima, osnivaju se Å¡tabovi civilne â–ª Ministarstvo poljoprivrede, Å¡umarstva i zaÅ¡tite kao operativnoâ€?struÄ?ni organi. Te Å¡tabove osnivaju vodoprivrede, Banja Luka Federacija, kantoni i općine. â–ª Javna ustanova "Vode Srpske" Resorno ministarstvo u Republici Srpskoj odreÄ‘uje tijela â–ª RepubliÄ?ki hidrometeoroloÅ¡ki zavod Banja Luka zadužena za zaÅ¡titu od poplava i definira njihove â–ª RepubliÄ?ka uprava civilne zaÅ¡tite Republike odgovornosti. Civilnom zaÅ¡titom upravlja RepubliÄ?ka uprava Srpske, IstoÄ?no Sarajevo civilne zaÅ¡tite, pod direktnim nadzorom Vlade Republike 05.12.2018. Nacrt v2.1 52 PLAN UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA U SLIVU RIJEKE SAVE Država Institucije Opis â–ª Odjeljenje za poljoprivredu, Å¡umarstvo i Srpske tj. Parlamenta Republike Srpske. Implementacija se vodoprivredu Vlade BrÄ?ko Distrikta BiH vrÅ¡i kroz regionalne odjele civilne zaÅ¡tite u Banja Luci, â–ª Å tab za zaÅ¡titu i spaÅ¡avanje BrÄ?ko Distrikta BiH Doboju, Bijeljini i Sokocu. â–ª Odjeljenje za javnu sigurnost BrÄ?ko Distrikta BiH Aktivnostima na obrani od Å¡tetnog djelovanja voda upravlja Å tab civilne zaÅ¡tite BrÄ?ko Distrikta BiH, koji imenuje Vlada BrÄ?ko Distrikta BiH odlukom. â–ª Ministarstvo poljoprivrede, Å¡umarstva i vodoprivrede Republike Srbije - RepubliÄ?ka direkcija za vode â–ª Ministarstvo unutraÅ¡njih poslova Srbije - Sektor za vanredne situacije â–ª Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, Na vodotocima 1. reda i sistemima za odvodnju u javnoj vodoprivredu i Å¡umarstvo svojini, obranu od poplava provodi nadležno javno Srbija â–ª Javno vodoprivredno preduzeće "Srbijavode" vodoprivredno preduzeće u skladu sa OpÅ¡tim i Operativnim (izmeÄ‘u ostalog, zaduženo za zaÅ¡titu od poplava planom odbrane od poplava, a na vodotocima 2. reda u slivu rijeke Save na teritoriji Republike Srbije jedinica lokalne samouprave. van teritorije AP Vojvodine) â–ª Javno vodoprivredno preduzeće "Vode Vojvodine" (zaduženo za zaÅ¡titu od poplava u slivu rijeke Save na teritoriju AP Vojvodine) â–ª RepubliÄ?ki hidrometeoroloÅ¡ki zavod Srbije Radovi i mjere, naÄ?in institucionalnog organiziranja, dužnosti, â–ª Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja – odgovornosti i ovlaÅ¡tenja institucija i drugih lica nadležnih za Direktorat za vodoprivredu i Uprava za vode zaÅ¡titu od Å¡tetnog djelovanja voda, naÄ?in osmatranja i evidentiranja podataka, najava pojava i obavjeÅ¡tavanje â–ª Ministarstvo unutraÅ¡njih poslova – Direktorat za Crna Gora odreÄ‘eni su Općim planom zaÅ¡tite od Å¡tetnog djelovanja vanredne situacije voda. Operativnim planovima zaÅ¡tite odreÄ‘uju se mjere â–ª Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne potrebne za uÄ?inkovitu provedbu zaÅ¡tite. Jedinice lokalne Gore. samouprave donose planove zaÅ¡tite od Å¡tetnog djelovanja voda za vode od lokalnog znaÄ?aja. Prijedlozi za poboljÅ¡anje suradnje Poplave iz svibnja 2014. ukazale su na potrebu uspostave jasne raspodjele horizontalnih i vertikalnih odgovornosti, metodologije ocjene posljedica katastrofe za zaÅ¡titu ljudi, poljoprivrede, Ä?išćenje tla, itd, obaveze lokalnih komunalnih poduzeća za upravljanje otpadom uzrokovanim poplavom, kao i planova i kapaciteta za skrb o osobama pogoÄ‘enim poplavama. Iz analize postojećeg zakonskog okvira, bilateralnih sporazuma, operativnih planova i raspoloživih Standardnih operativnih procedura30, kao i rezultata prekograniÄ?ne trening radionice na temu „Upravljanje i tehnologija za smanjenje rizika od poplava: Povezivanje ranog upozoravanja sa upravljanjem u vanrednim situacijama u slivu rijeke Save“, koja je održana u Zagrebu u periodu 5-7. prosinca 2017. godine, utvrÄ‘eni su sljedeći raskoraci i potrebe za unaprjeÄ‘enje meÄ‘usobne suradnje te shodno tome date su i preporuke. â–ª Procedure za unoÅ¡enje i iznoÅ¡enje opreme za zaÅ¡titu i spaÅ¡avanje preko državne granice i dostavu humanitarne pomoći treba pojednostaviti, olakÅ¡ati i ubrzati. Sporazumima je definirano, a preporukama nakon poplava u svibnju 2014., ponovo potvrÄ‘eno, da ugovorne strane trebaju jedinstvene obrasce koji bi se predavali nadležnim tijelima prilikom prelaska granice, Å¡to bi takoÄ‘er ubrzalo proces zaÅ¡tite i spaÅ¡avanja. PreporuÄ?uje se poticanje na usvajanje i primjenu postupaka temeljenih na obrascima za „ObavjeÅ¡tenje o opasnosti“, „Zahtjev za pružanje pomoći“, „Ponude za pomoć“ itd. kojima je cilj ubrzati komunikaciju meÄ‘u 30 Standardne operative procedure predstavlja provedbeni akt bilateralnog sporazuma o suradnji u zaÅ¡titi od prirodnih i drugih katastrofa, kojim države potpisnice ureÄ‘uju okvirne uvjete suradnje o pružanju prekograniÄ?ne pomoći. 05.12.2018. Nacrt v2.1 53 PLAN UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA U SLIVU RIJEKE SAVE zemljama i provedbu aktivnosti zaÅ¡tite i spaÅ¡avanja. SliÄ?no se preporuÄ?uje i za Standardne operativne procedure (SOP) i protokol za prelazak graniÄ?nih prijelaza i zemlje domaćina koji su izraÄ‘eni u okviru projekta IPA Floods projekta. Navedeni obrasci, dokumenti i procedure stvaraju uÄ?inkovitije pravne, planske i operativne okvire za nesmetano djelovanje u sluÄ?ajevima izvanredne obrane od poplava; â–ª Svijest stanovnika u poplavnim podruÄ?jima od velike je važnosti za smanjenje rizika od poplava. Informiranje o rizicima, temeljem nacionalnih karata opasnosti i rizika od poplava. Potrebno je obrazovati i stalno upozoravati stanovniÅ¡tvo na mogućnost pojave poplava, posebno u podruÄ?jima s velikim potencijalnim rizikom od poplava te mjerama obrane i samozaÅ¡tite. Institucije nadležne za zaÅ¡titu i spaÅ¡avanje bi trebale redovito izdavati upute za stanovniÅ¡tvo o tome kako postupati u izvanrednim situacijama i preventivnim mjerama koje treba pravodobno poduzimati kako bi se posljedice izbjegle ili umanjile; â–ª Potrebno je raditi na promoviranju i organiziranju nacionalnih, regionalnih i meÄ‘unarodnih radionica, foruma i okruglih stolova, koristeći izmeÄ‘u ostalog i Savsku komisiju kao platformu za meÄ‘usobnu suradnju, na kojima bi se okupljali ukljuÄ?eni i zainteresirani dionici u planiranju i provedbi civilne zaÅ¡tite u hitnim situacijama s ciljem pojaÅ¡njenja procedura, odgovornosti i sredstava kojima raspolažu sva relevantna tijela (javna i privatna); â–ª Za pravovremenu reakciju u izvanrednim situacijama, potrebne su informacije u Å¡to kraćem vremenskom roku te njihovo distribuiranje na siguran i pouzdan naÄ?in centrima za upravljanje u izvanrednim situacijama, koji dalje postupaju po definiranim procedurama. Shodno tome, potrebno je standardizirati proceduru Å¡irenja/prenoÅ¡enja upozorenja putem Protokola zajedniÄ?kog upozoravanja - Common Alerting protocol (CAP), koji omogućava da se poruka upozorenja istovremeno distribuira preko raspoloživih sistema upozorenja za razliÄ?ite aplikacije. Istovremeno, potrebno je prilagoditi isti za potrebe meÄ‘usobnog upozoravanja meÄ‘u zemljama u slivu rijeke Save, te propisati obavezu njegove uporabe kako na nivou sliva rijeke Save, tako i drugih slivova po zemljama; â–ª Razvoj plana za upravljanje sluÄ?ajevima izvanredne obrane od poplava na nivou cijelog sliva rijeke Save bi omogućio koordiniran pristup, kodiranje i strukturiranje svih akcija koje bi civilni sustavi zaÅ¡tite trebali donijeti kako bi se povećala njihova reakcija na izvanredne situacije; â–ª PreporuÄ?uje se Å¡irenje prilagoÄ‘enih informacija iz Sava FFWS, HIS i GIS sustava, u skladu s potrebama i nadležnostima institucija i korisnika. To ukljuÄ?uje podrÅ¡ku i rad na unaprjeÄ‘enju sustava radi povećanja kvalitete i koliÄ?ine dostupnih informacija. Protokoli za razmjenu podataka trebaju osigurati pristup i distribuciju podataka i informacija za daljnju obradu i modeliranje, kako bi se stvorile uÄ?inkovitije platforme za donoÅ¡enje odluka i zajedniÄ?ko djelovanje. Da bi se izbjeglo udvostruÄ?avanje napora te povećao broj korisnika koji koristi prednosti i mogućnosti novih tehnologija, preporuÄ?uje se zajedniÄ?ko planiranje i provedba projekata usmjerenih na unapreÄ‘enje koriÅ¡tenja inovativnih tehnologija. Primjerice, dogradnja Sava FFWS u dijelu ranog upozorenja podrazumijevala bi prikupljanje i integraciju razliÄ?itih vrsta informacija, kao i izvjeÅ¡tavanje o poplavnom dogaÄ‘aju s terena. Ovakva veza bi pružila snažnu podrÅ¡ku donosiocima odluka, poboljÅ¡ala svjesnost i informirala javnost o situaciji u svim fazama ciklusa izvanrednog dogaÄ‘aja, povećala protok i uÄ?inkovitost u komunikaciji izvan granica i izmeÄ‘u organizacija, uz aktivno ukljuÄ?enje graÄ‘ana; â–ª Volonteri omogućavaju uÄ?inkovito djelovanje u situacijama izvanredne obrane od poplava u sinergiji sa zaduženim institucijama u državama. Stoga je potrebno potaknuti raspravu o mogućnostima djelovanja i integriranja volonterskih organizacija u postojeće sustave upravljanja izvanrednim situacijama na svim razinama (meÄ‘unarodnim, nacionalnim i lokalnim). To bi ujedno bila i dodana vrijednost u smislu ljudskih kapaciteta i prijeko potrebne snage te stvaranja komunikacijskog kanala izmeÄ‘u i ka stanovniÅ¡tvu. 05.12.2018. Nacrt v2.1 54 PLAN UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA U SLIVU RIJEKE SAVE 9 INFORMIRANJE JAVNOSTI I KONZULTACIJE S DIONICIMA Integralni dio postupka pripreme Sava FRMP je proces javnog informiranja i konzultacija. Osnovna svrha ovog procesa je postizanje aktivnog sudjelovanja zainteresiranih strana tokom pripreme Plana, odnosno adekvatno informiranje javnosti uz ostavljanje odgovarajućeg vremenskog razdoblja za dostavljanje komentara i prijedloga za izmjene nacrta dokumenta. Sudjelovanjem zainteresirane javnosti u pripremi Plana postiže se: â–ª UnaprjeÄ‘enje informiranosti zainteresiranih strana u vezi s ciljevima, sadržajem, aktivnostima, kao i drugim aspektima Plana; â–ª PoboljÅ¡anje kvalitete nacrta Plana putem komentara dobivenih od strane zainteresirane javnosti; â–ª Stvaranje odgovarajućih uvjeta za provedbu Plana, raÄ?unajući na to da će informirane zainteresirane strane koje su sudjelovale u pripremi Plana biti i spremnije podržati njegovu realizaciju. Prilikom identifikacije zainteresiranih strana koje trebaju biti ukljuÄ?ene u pripremu Sava FRMP, prepoznate su tri osnovne grupe: 1. Zainteresirane institucije u zemljama sliva rijeke Save, meÄ‘unarodne institucije, kao i druge takve zainteresirane strane, koje nisu nužno bile direktno ukljuÄ?ene u pripremu nacrta Plana, a koje su svojim nadležnostima, odnosno aktivnostima relevantne za njegovu pripremu i provedbu; 2. Razne udruge, poglavito one koje se bave zaÅ¡titom okoliÅ¡a i prirode; 3. Javnost u najÅ¡irem smislu, odnosno stanovniÅ¡tvo i organizacije zemalja u slivu rijeke Save. Pretpostavka je da sudjelovanje većeg broja zainteresiranih strana, uz pravilan odabir naÄ?ina njihovog sudjelovanja, treba doprinijeti boljoj kvaliteti dokumenta i njegovoj boljoj usklaÄ‘enosti s razliÄ?itim druÅ¡tvenim interesima i stavovima. Sukladno navedenim skupinama dionika, primijenjeni su sljedeći oblici informiranja javnosti i konzultacijskih aktivnosti: 1. Informiranje javnosti putem interneta: informacije o razvoju Sava FRMP su javno dostupne na službenoj internetskoj stranici Savske komisije31; 2. Informiranje javnosti putem razliÄ?itih publikacija i dogaÄ‘aja u organizaciji Savske komisije, ukljuÄ?ujući periodiÄ?nu publikaciju Savski vjesnik koju priprema Savska komisija, a koja se Å¡alje na adrese viÅ¡e od 200 dionika te dijeli na razliÄ?itim radionicama i sastancima. Vjesnik se objavljuje i na službenoj internetskoj stranici Savske komisije; 3. Konzultacije Å¡ire javnosti omogućavanjem pristupa nacrtu Sava FRMP putem službene stranice Savske komisije, s mogućnošću dostavljanja komentara u odreÄ‘enom vremenskom razdoblju. Dostavljeni komentari na nacrt Plana trebaju biti razmotreni, uz davanje odgovarajuće povratne informacije, a prema tome je li dati komentar uvažen u cjelini ili djelomiÄ?no, odnosno nije prihvaćen; 4. Organizacija foruma zainteresiranih strana, gdje će Å¡irem skupu relevantnih zainteresiranih institucija biti prezentiran nacrt Plana, s plenarnom raspravom i radom u struÄ?nim grupama. 31 http://www.savacommission.org/sfrmp/en/ 05.12.2018. Nacrt v2.1 55 PLAN UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA U SLIVU RIJEKE SAVE 10 ZAKLJUÄŒNA RAZMATRANJA Prethodna procjena rizika od poplava u slivu rijeke Save U Sava FRMP su analizirani rezultati prethodnih nacionalnih procjena rizika od poplava – procjene koja je raÄ‘ena za sliv rijeke Save 2014. godine te podaci obraÄ‘eni tijekom izrade ovog Plana. Temeljem analize 1.927 nacionalnih podruÄ?ja, izdvojeno je 251 potencijalno poplavno podruÄ?je od znaÄ?aja za Sava FRMP. Ova podruÄ?ja su dalje grupirana u 21 AMI podruÄ?je, kao osnovnih elemenata za analize na razini sliva te okvira za identificiranje nestrukturnih i nacionalnih strukturnih mjera koje mogu pomoći da se postignu ciljevi upravljanja rizicima od poplava od zajedniÄ?kog interesa na razini sliva. Ukupna povrÅ¡ina AMI podruÄ?ja iznosi 5.659 km2, odnosno 5,8 % ukupne povrÅ¡ine sliva rijeke Save, na kojem živi oko 1.4 milijuna stanovnika. ZakljuÄ?ci izvedeni iz nacionalnih karata opasnosti i rizika od poplava ZakljuÄ?ci izvedeni na osnovu raspoloživih karata opasnosti i rizika od poplava se temelje na nacionalnim elementima planiranja upravljanja rizicima od poplava. Prema Programu, izraÄ‘en je prijedlog elemenata zajedniÄ?ke metodologije za izradu karata opasnosti i rizika od poplava za podruÄ?ja od zajedniÄ?kog interesa u slivu rijeke Save, koji mogu biti polazna osnova za buduće dorade i unaprjeÄ‘enje, ukoliko se ukaže potreba za koriÅ¡tenjem takve metodologije za potrebe zajedniÄ?kih projekata. Važno je napomenuti da karte opasnosti i rizika od poplava nisu razmatrane ranije na nivou sliva rijeke Save. Iako karte za sve države nisu bile zavrÅ¡ene, za AMI podruÄ?ja su identificirana podruÄ?ja u kojima ima, odnosno nema opasnosti od poplava te je napravljena indikativna ocjena broja ugroženih stanovnika i gospodarskih aktivnosti. Ciljevi upravljanja rizicima od poplava od zajedniÄ?kog interesa na razini sliva rijeke Save Sukladno zahtjevima Programa, Sava FRMP definira zajedniÄ?ke ciljeve upravljanja rizicima od poplava na razini sliva te omogućuje meÄ‘usobnu suradnju država na provedbi odredbi Protokola i provoÄ‘enju koordiniranih mjera i aktivnosti. Ciljevi upravljanja rizicima od poplava su prilagoÄ‘eni potrebama koje proizlaze iz prirodnih i antropogenih karakteristika sliva rijeke Save, a utemeljeni su na iskustvima steÄ?enima u upravljanju rizicima od poplava, katastrofalnim dogaÄ‘ajima koji se u posljednja dva stoljeća dogaÄ‘aju vrlo Ä?esto te primjerima dobre prakse (zelena infrastruktura, prirodno upravljanje velikim vodama kojima se istovremeno Ä?uvaju vrijednosti ekosustava i Å¡titi od rizika od poplava), novim tehnologijama, boljem informiranju javnosti i drugim. Nestrukturne i strukturne mjere Rezultati analize pokazuju da su glavni uzroci neostvarivanja nacionalnih ciljeva vezanih za osiguravanje potrebne razine upravljanja rizicima od poplava, izmeÄ‘u ostalog, nedostatak financijskih sredstava i kapaciteta za održavanje izgraÄ‘enih zaÅ¡titnih sustava, ali i nemogućnost realizacije mjera radi nepoÅ¡tivanja uvjeta okoliÅ¡a i prirode. U okviru Sava FRMP identificirane su 42 nestrukturne mjere podijeljene u 11 grupa, kao i 39 nacionalnih strukturnih mjera na podruÄ?jima od zajedniÄ?kog interesa ukupne vrednosti preko 250 milijuna €. U planu je razmotren i odnos predloženih mjera s Planom upravljanja slivom rijeke Save te data preliminarna procjena strukturnih mjera po razliÄ?itim parametrima. Primjena mjera, odnosno razvoj novih sustava za smanjivanje mogućih Å¡tetnih posljedica poplava za sigurnost i zdravlje ljudi, okoliÅ¡ i gospodarsku aktivnost treba uvažiti ciljeve zaÅ¡tite okoliÅ¡a, dati viÅ¡e prostora rijekama, odnosno promicati one mjere koje znaÄ?ajno ne povećavaju rizik od poplava. Plan obuhvaća mjere koje omogućavaju viÅ¡e prostora za prirodno zadržavanje poplavnih voda i obnovu 05.12.2018. Nacrt v2.1 56 PLAN UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA U SLIVU RIJEKE SAVE ranije plavljenih podruÄ?ja, bolje planiranje koriÅ¡tenja prostora, razmjenu informacija, unaprjeÄ‘enje sustava za prikupljanje podataka, prognoziranja te modeliranja i uzbunjivanja. Ukazano je na potrebu stalnog održavanja postojećih objekata zaÅ¡tite od poplava, rekonstrukciju pa i izgradnju istih tamo gdje je doista neophodno, odnosno nije moguća primjena ostalih mjera kako bi se sprijeÄ?ile katastrofalne posljedice. Poseban znaÄ?aj tijekom identificiranja nestrukturnih mjera stavljen je na prikupljanje podataka, pripremu studija i ostale aktivnosti usmjerene na poboljÅ¡anje osnove za planiranje u sljedećem planskom ciklusu. Mehanizmi koordinacije Imajući u vidu katastrofalne poplave koje su se javile posljednjih godina, posebice onu u svibnju 2014. godine te sve veći utjecaj klimatskih promjena koje uzrokuju Ä?ešće i intenzivnije poplavne dogaÄ‘aje, potrebno je djelovati koordinirano te, gdje god je moguće, planirati i intenzivirati zajedniÄ?ku provedbu onih mjera koje su od zajedniÄ?kog znaÄ?aja za viÅ¡e država, a samim tim i za cjelokupan sliv rijeke Save. Sava FRMP daje niz preporuka za unaprjeÄ‘enje meÄ‘usobne suradnje na razini sliva rijeke Save. 05.12.2018. Nacrt v2.1 57 PLAN UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA U SLIVU RIJEKE SAVE 11 PRILOZI 05.12.2018. Nacrt v2.1 58 PLAN UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA U SLIVU RIJEKE SAVE PRILOG 1: POPIS NADLEŽNIH TIJELA VLASTI I NACIONALNIH INSTITUCIJA U SLIVU RIJEKE SAVE ZA PROVEDBU PROTOKOLA O ZAÅ TITI OD POPLAVA UZ OKVIRNI SPORAZUM O SLIVU RIJEKE SAVE Država Nadležna institucija Adresa Internetska stranica Dunajska cesta 48, 1000 www.mop.gov.si Ministarstvo za okolje in prostor Ljubljana, Slovenija Ministarstvo za okolje in prostor, www.dv.gov.si Hajdrihova ulica 28c, 1000 Slovenija Direkcija Republike Slovenije za Ljubljana, Slovenija vode Ministarstvo za okolje in prostor, Vojkova 1b,1000 Ljubljana, www.arso.gov.si Agencija za okolje Slovenija Ministarstvo zaÅ¡tite okoliÅ¡a i www.mzoip.hr/hr/vode.html Ulica grada Vukovara 220, 10000 energetike, Uprava vodnoga Zagreb, Hrvatska Hrvatska gospodarstva i zaÅ¡tite mora Ulica grada Vukovara 220, 10000 www.voda.hr Hrvatske vode Zagreb, Hrvatska Ministarstvo vanjske trgovine i www.mvteo.gov.ba Musala 9, 71000 Sarajevo, Bosna ekonomskih odnosa Bosne i i Hercegovina Hercegovine Federalno ministarstvo fmpvs.gov.ba Marka Marulića 2, 71000 poljoprivrede, vodoprivrede i Sarajevo, Bosna i Hercegovina Å¡umarstva Agencija za vodno podruÄ?je rijeke Hamdije Ćemerlića 39a, 71000 www.voda.ba Save Sarajevo, Bosna i Hercegovina Bosna i Hercegovina Ministarstva poljoprivrede, http://www.vladars.net/sr-SP- Trg Republike Srpske 1, 78000 Å¡umarstva i vodoprivrede Cyrl/Vlada/Ministarstva/mps Banja Luka, Bosna i Hercegovina Republike Srpske MiloÅ¡a Obilića 51, 76300 Bijeljina, www.voders.org Javna ustanova „Vode Srpske“ Bosna i Hercegovina www.bdcentral.net/index.php/ Vlada BrÄ?ko Distrikta BiH, Bulevar mira 1, 76100 BrÄ?ko, ba/odjeljenja-vlade-brko- Odjeljenje za poljoprivredu, Bosna i Hercegovina dsitrikta-bih/poljoprivreda- Å¡umarstvo i vodoprivredu umarstvo-i-vodoprivreda Ministarstvo poljoprivrede, www.rdvode.gov.rs Bulevar umetnosti 2a, 11000 Å¡umarstva i vodoprivrede - Beograd, Srbija RepubliÄ?ka direkcija za vode Pokrajinski sekretarijatu za www.psp.vojvodina.gov.rs Bulevar Mihajla Pupina 16, Novi poljoprivredu, vodoprivredu i Srbija Sad, Srbija Å¡umarstvo AP Vojvodine JVP „Srbijavode“ Bulevar umetnosti 2a, 11000 www.srbijavode.rs Beograd, Srbija JVP „Vode Vojvodine“ Bulevar Mihajla Pupina 25, Novi http://www.vodevojvodine.co Sad 21000, Srbija m 05.12.2018. Nacrt v2.1 59 PLAN UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA U SLIVU RIJEKE SAVE Država Nadležna institucija Adresa Internetska stranica Crna Gora Ministarstva poljoprivrede i www.minpolj.gov.me/organizac Rimski Trg 46, 81000 Podgorica, (nije ruralnog razvoja – Direktorat za ija/vodoprivreda Crna Gora potpisnica vodoprivredu Okvirnog www.upravazavode.gov.me sporazuma, ali sudjeljuje Bulevar Revolucije 24, 81000 Uprava za vode temeljem Podgorica, Crna Gora MoR-a) 05.12.2018. Nacrt v2.1 60 PLAN UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA U SLIVU RIJEKE SAVE PRILOG 2: POPIS MULTILATERALNIH I BILATERALNIH SPORAZUMA ZA SLIV RIJEKE SAVE Multilateralni ugovori i sporazumi znaÄ?ajni za upravljanje poplavama u sliv rijeke Save Uz Okvirni sporazum o slivu rijeke Save, donijeta su Ä?etiri protokola: Protokol o režimu plovidbe, Protokol o zaÅ¡titi od poplava, Protokol o sprjeÄ?avanju oneÄ?išćenja voda uslijed plovidbe, Protokol o upravljanju nanosom uz Okvirni sporazum o slivu rijeke Save, a usvojen je i Program za izradu Plana upravljanja rizikom od poplava u slivu rijeke Save. Za suradnju država u slivu rijeke Save važni su i slijedeći meÄ‘unarodni dokumenti: â–ª Konvencija o zaÅ¡titi i uporabi prekograniÄ?nih vodotoka i meÄ‘unarodnih jezera (Konvencija o vodama UN/ECE-a- Helsinki, 1992.); â–ª Konvencija o procjeni utjecaja na okoliÅ¡ preko državnih granica (Espoo konvencija, 1991.); â–ª Protokol o strateÅ¡koj procjeni utjecaja na okoliÅ¡ uz Konvenciju o procjeni utjecaja na okoliÅ¡ preko državnih granica (SEA Protokol - Kijev, 2003.); â–ª Konvencija o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odluÄ?ivanju i pristupu pravosuÄ‘u u pitanjima okoliÅ¡a (AarhuÅ¡ka konvencija, 1998.); â–ª Konvencija o zaÅ¡titi rijeke Dunav (Sofija, 1994.); â–ª Konvencija o režimu plovidbe rijekom Dunav; â–ª Protokol o registrima ispuÅ¡tanja i prijenosa oneÄ?išćujućih tvari (Kijev 2003.). Bilateralni sporazumi znaÄ?ajni za upravljanje poplavama u slivu rijeke Save Uz multilateralnu suradnju koju države u slivu rijeke Save provode na osnovu Okvirnog sporazuma, odnosno u skladu s drugim meÄ‘unarodnim aktima, postoji bilateralna suradnja izmeÄ‘u pojedinaÄ?nih država, ukljuÄ?ujući sljedeće sporazume: â–ª Ugovor izmeÄ‘u Vlade Republike Hrvatske i Vlade Bosne i Hercegovine o ureÄ‘enju vodnogospodarskih odnosa (nadležno tijelo: Povjerenstvo za vodno gospodarstvo Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine); â–ª Ugovor izmeÄ‘u Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije o ureÄ‘ivanju vodnogospodarskih odnosa (nadležno tijelo: Stalna hrvatsko-slovenska komisija za vodno gospodarstvo); â–ª Ugovor izmeÄ‘u Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Crne Gore o meÄ‘usobnim odnosima u podruÄ?ju upravljanja vodama (nadležno tijelo: Stalna hrvatsko-crnogorska komisija za upravljanje vodama od zajedniÄ?kog interesa). Pored navedenih potpisanih bilateralnih ugovora, uvidom u strateÅ¡ke dokumente zemalja sliva može se primijetiti da je prepoznata potreba za bilateralnim reguliranjem njihove suradnje. Tako Strategija upravljanja vodama na teritoriju Republike Srbije, u okviru poglavlja koja se odnose na sliv rijeke Save, navodi da sva pitanja režima voda treba rjeÅ¡avati putem Savske komisije, ali i prepoznaje potrebu za potpisivanjem bilateralnih ugovora sa susjednim državama u okviru sliva. Strategija za upravljanje vodama Crne Gore takoÄ‘er prepoznaje znaÄ?aj suradnje u okviru sliva putem Savske komisije, uz navoÄ‘enje da je u interesu Crne Gore potpisivanje bilateralnih sporazuma sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom u podruÄ?ju upravljanja vodama. 05.12.2018. Nacrt v2.1 61 PLAN UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA U SLIVU RIJEKE SAVE Bilateralni sporazumi u podruÄ?ju zaÅ¡tite i spaÅ¡avanja U tablici 17 prikazani su postojeći bilateralni sporazumi i standardne operativne procedure (SOP) u podruÄ?ju zaÅ¡tite i spaÅ¡avanja te pružanja pomoći u sluÄ?aju prirodne ili druge katastrofe, izmeÄ‘u država u slivu rijeke Save: Tablica 17: Postojeći bilateralni sporazumi i Standardne operativne procedure Naziv države Bosna i Hercegovina Slovenija Hrvatska Srbija Crna Gora Crna Gora Da i SoP Da Da Da i SoP x Srbija Da Da Da x Da i SoP Hrvatska Da Da x Da Da Slovenija Da x Da Da Da Bosna i Hercegovina x Da Da Da Da i SoP Iz analize postojećih bilateralnih sporazuma proizlazi da države imaju zakljuÄ?ene bilateralne sporazume kojima reguliraju svoje odnose i suradnju u zaÅ¡titi od prirodnih i drugih katastrofa. Dodatno, Ministarstvo unutraÅ¡njih poslova Crne Gore i Ministarstvo unutraÅ¡njih poslova Republike Srbije, a na osnovu Sporazuma koje su potpisale Vlada Crne Gore i Vlada Republike Srbije o suradnji u zaÅ¡titi od prirodnih i drugih katastrofa, izradile su i usvojile Standardne operativne procedure kojima bliže ureÄ‘uju postupak meÄ‘usobnog obavjeÅ¡tavanja o opasnostima, naÄ?in prelaska državne granice, unoÅ¡enje, iznoÅ¡enje i transport materijala preko granice u aktivnostima zaÅ¡tite i spaÅ¡avanja, te upotrebu zrakoplova za prijevoz spasilaÄ?kih ekipa i pomoći. Na osnovu Sporazuma izmeÄ‘u Savjeta ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Crne Gore o suradnji u zaÅ¡titi od prirodnih i drugih katastrofa, Ministarstvo unutraÅ¡njih poslova i javne uprave Republike Crne Gore i Ministarstvo bezbjednosti Bosne i Hercegovine izradile su i usvojile Standardne operativne procedure kojima ureÄ‘uju okvirne uvjete suradnje o pružanju prekograniÄ?ne pomoći u sluÄ?aju prirodnih i drugih katastrofa. 05.12.2018. Nacrt v2.1 62 PLAN UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA U SLIVU RIJEKE SAVE PRILOG 3: PRIJEDLOZI ELEMENATA ZAJEDNIÄŒKE METODOLOGIJE ZA IZRADU KARATA OPASNOSTI I RIZIKA OD POPLAVA I POJEDNOSTAVLJENE METODOLOGIJE ZA PROCJENU TROÅ KOVA I KORISTI PROVEDBE MJERA Prijedlog elemenata ZajedniÄ?ke metodologije za izradu karata opasnosti i rizika od poplava ÄŒlanak 7. Protokola uz Okvirni sporazum o slivu rijeke Save predviÄ‘a da se stranke mogu dogovoriti o izradi zajedniÄ?kih metodologija za pripremu karata plavljenja, odnosno karata opasnosti i rizika od poplava za podruÄ?ja s potencijalno znaÄ?ajnim rizicima od poplava, identificiranim kao rezultat PFRA, odnosno podruÄ?ja od zajedniÄ?kog interesa za cijeli sliv rijeke Save. ZajedniÄ?ka metodologija za izradu karata plavljenja u slivu rijeke Save se prvenstveno odnosi na poplavna podruÄ?ja koje dijele dvije ili viÅ¡e država i uzima u obzir Ä?injenica da sve države u slivu već imaju ili rade na definiranju nacionalnih metodologija. Uzimajući u obzir kompleksnost harmoniziranja navedenih preduvjeta, u okviru izrade Sava FRMP prikazan je prijedlog elemenata zajedniÄ?ke metodologije za izradu karata opasnosti i karata rizika od poplava u slivu rijeke Save, koja može biti polazna osnova za buduće dorade i unaprjeÄ‘enje, ukoliko se ukaže potreba za koriÅ¡tenjem takve metodologije za potrebe zajedniÄ?kih projekata. Elementi prikazane metodologije izrade karata opasnosti i rizika od poplava u slivu rijeke Save definirani su po prvi put i predstavljaju polaznu toÄ?ku za daljnju razradu. Metodologija se zasniva na konceptu definiranja rizika od poplava kroz inventarizaciju receptora rizika koji su ugroženi odreÄ‘enim stupnjem opasnosti (klasom dubine) za odreÄ‘eni povratni period, ne ulazeći pri tome u kvantifikaciju pojedinaÄ?nih Å¡teta. Na ovakav naÄ?in koncept rizika se promatra u Å¡irem okviru i izuzev ekonomskog rizika uzimaju se u obzir i drugi vidovi rizika. Shodno prijedlogu za svaki receptor rizika potrebno je utvrditi jedinicu mjere. Kako receptori mogu biti razliÄ?itih dimenzija (na primjer, ugroženo stanovniÅ¡tvo i stambeni objekti mjere se brojem, poljoprivredno zemljiÅ¡te povrÅ¡inom [m 2], putevi dužinom [m], i sl.), uveden je zajedniÄ?ki indikator mjere - "modul" (zbroj receptora), s idejom da se veliÄ?ina rizika definira zbrojem receptora po jedinici mjerodavne povrÅ¡ine. Iako moduli imaju razliÄ?ite dimenzije prema vrsti receptora [broj, m, m2], vrijednost modula po jedinici povrÅ¡ine predstavlja "specifiÄ?no opterećenje" uslijed poplave ili "specifiÄ?ni rizik" od plavljenja Ä?ime su svi receptori svedeni na "zajedniÄ?ki nazivnik". Predloženi elementi pojednostavljene metodologije mogu služiti kao podloga za izradu karata opasnosti za podruÄ?ja od zajedniÄ?kog interesa na cijelom slivu rijeke Save. Karte opasnosti za podruÄ?ja od zajedniÄ?kog interesa na cijelom slivu rijeke Save trebaju sadržavati najmanje: â–ª poplave sa srednjom vjerojatnošću pojave (povratni period 100 godina); â–ª poplave sa malom vjerojatnošću pojave, ukljuÄ?ujući i ekstremne dogaÄ‘aje pri Ä?emu je ovaj scenarij potrebno prilagoditi konkretnim potrebama za koje će se navedena metodologija razvijati (bez obzira na povratni period). Uz navedena dva scenarija, karte opasnosti će se pripremati i za sve druge scenarije prema metodologijama država ukljuÄ?enima u zajedniÄ?ki projekt za koji se pokaže potreba izrade karata. Receptori rizika su: 1. Indikativni broj stanovniÅ¡tva; 2. Ekonomske aktivnosti; 05.12.2018. Nacrt v2.1 63 PLAN UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA U SLIVU RIJEKE SAVE 3. OkoliÅ¡/životna sredina; 4. Kulturno-povijesna baÅ¡tina. Ukoliko nisu dostupni kvalitetniji podaci, preporuÄ?uje se koriÅ¡tenje sljedećih izvora podataka: â–ª StatistiÄ?ki podaci o stanovniÅ¡tvu (broj) i naseljima (broj naselja u podruÄ?ju opasnosti); â–ª Corine podaci razvrstani u viÅ¡e kategorija (sva poljoprivreda, gospodarske aktivnosti, infrastruktura (u km2)); â–ª ZaÅ¡tićena podruÄ?ja prema zahtjevima Okvirne direktive o vodama ili definirana u okviru Sava RBMP, podruÄ?ja prema Natura 2000, nacionalni parkovi, zaÅ¡tićene prirodne vrijednosti (podruÄ?ja za oÄ?uvanje vrsta i staniÅ¡nih tipova, vodozaÅ¡titna podruÄ?ja i kupaliÅ¡ta) i mogući znaÄ?ajniji zagaÄ‘ivaÄ?i kao Å¡to su velika postrojenja, odlagaliÅ¡ta otpada i ureÄ‘aji za proÄ?išćavanje otpadnih voda); â–ª ZnaÄ?ajni infrastrukturni objekti prema podacima nadležnih institucija (prikazati kao broj i dužinu/prostor ovisno o geometriji); â–ª Registar kulturne baÅ¡tine. Karte opasnosti Analiziranjem meÄ‘usobnih sliÄ?nosti nacionalnih podjela na klase, predložena je sljedeća klasifikacija i vizualna interpretacija karata opasnosti od poplava prema dubini: Granice klasa Klasa h Klasa 4 < 0.50 Klasa 3 0.50 - 1.50 Klasa 2 1.50 - 2.50 Klasa 1 > 2.50 Karte opasnosti, kao rezultat hidrauliÄ?kih proraÄ?una za svaki pojedini scenarij, trebaju sadržavati najmanje: â–ª granice poplavnog podruÄ?ja – poplavne linije odreÄ‘ene kao anvelopne poplavne linije razliÄ?itih izvora plavljenja; â–ª raspored dubina plavljenja. Karte rizika Elementi pojednostavljene metodologije za izradu karata rizika od poplava zasnivaju se na procjeni rizika inventarizacijom (prebrojavanjem) podataka o receptorima rizika. Metodologija predlaže uvoÄ‘enje pojma "modul rizika" koji predstavlja zbroj receptora rizika, sa ciljem da se svaki receptor rizika bez obzira na svoju dimenziju [broj, m, m2] na jedinstven naÄ?in kvantificira preko vrijednosti svog modula. Vrijednost modula rizika po jedinici povrÅ¡ine bi predstavljao specifiÄ?ni rizik od plavljenja. Utjecaj opasnosti od plavljenja na povećanje rizika od poplava prema ovoj metodologiji izražava se dubinom plavljenja, Ä?ije bi vrijednosti bile definirane u kartama opasnosti. Rizik od poplava za svaku od kategorija receptora izražavao bi se faktorom rizika, koji predstavlja proizvod specifiÄ?nog rizika (ranjivosti podruÄ?ja) i dubine plavljenja (opasnosti podruÄ?ja od plavljenja). Za svaki scenarij, na karti rizika bio bi prikazan obuhvat poplave te dubine vode. Prema metodologiji, kartama rizika od poplava bi se prikazivale moguće Å¡tetne posljedice povezane s dva scenarija plavljenja (srednji i mali) u odnosu na ugroženo stanovniÅ¡tvo, vrstu gospodarske aktivnosti na poplavljenom podruÄ?ju, mogućnost iznenadnog zagaÄ‘enja s naglaskom na zaÅ¡tićena podruÄ?ja te ostale 05.12.2018. Nacrt v2.1 64 PLAN UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA U SLIVU RIJEKE SAVE informacije koje se smatraju korisnima. Tako definirane karte rizika od poplava ne bi slijedile uobiÄ?ajene definicije rizika (kombinacije vjerojatnosti i posljedica poplavnog dogaÄ‘aja) nego bi prikazivale plavljenje receptora rizika pri definiranim scenarijima. Na ovaj pojednostavljeni naÄ?in informacije bi trebale biti razumljivije, ne samo za struÄ?nu, nego i Å¡iru javnost. 05.12.2018. Nacrt v2.1 65 PLAN UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA U SLIVU RIJEKE SAVE Prijedlog elemenata Pojednostavljene metodologije za procjenu troÅ¡kova i koristi provedbe mjera Pojednostavljena metodologija za procjenu troÅ¡kova i koristi (u daljem tekstu: CBA metodologija) je predložena za preliminarnu usporedbu mjera temeljenu na CBA parametrima, u situaciji kada za odreÄ‘ene mjere nije joÅ¡ uvijek provedena pouzdana CBA studija kao dio tehniÄ?ke pripreme, najÄ?ešće studije izvodivosti. Predložena metodologija je zasnovana na slijedećim referencama: 1) Guide to Cost-benefit Analysis of Investment Projects – Economic appraisal tool for Cohesion Policy 2014-202032; 2) Guidelines for the implementation of a Cost Benefit Analysis in flood risk management33; 3) Guidelines for Standards for Flood Protection and Safety34; 4) Projekt pripreme podloga za provedbu Direktive o poplavama (2007/60/EC), Izvješće o radu Instituta za vode Republike Slovenije, Ljubljana (2014)35; 5) EU JRC Technical Report: Global flood depth-damage functions: Methodology and the database with guidelines36. Tijekom pripreme CBA metodologije, analizirani su i pristupi za izraÄ?unavanje koristi i troÅ¡kova koji su usvojeni u nacionalnim planovima upravljanja rizicima od poplava u Sloveniji i Hrvatskoj. Osnovne postavke metodologije Ekonomske koristi mjere su jednake novÄ?anom iznosu izbjegnutih Å¡teta i mogu se izraÄ?unati kao razlika izmeÄ‘u iznosa Å¡tete koje bi nastale u sluÄ?aju kada mjere ne bi bile primijenjene i iznosa Å¡tete koje nastaju u sluÄ?aju kada su mjere primijenjene. Ekonomske koristi (EUR) = Å teta prije primjene mjera (EUR) – Å teta posije primjene mjera (EUR) Å tete od poplava se mogu klasificirati prema dva kriterija: â–ª u ovisnosti od tipa dobara koja su oÅ¡tećena, razlikuju se „opipljiveâ€? Å¡tete koje se lako mogu iskazati u novÄ?anom izrazu i „neopipljive“ Å¡tete koje se odnose na dobra kojima se ne trguje na tržiÅ¡tima i koje se samim tim ne mogu lako izraziti u novÄ?anom izrazu; â–ª u ovisnosti od nepovoljnog dogaÄ‘aja koji je uzrok Å¡tete i same prirode Å¡tete razlikuju se „direktne“ Å¡tete koje su nastale uslijed same poplave i „indirektne“ Å¡tete koje predstavljaju sekundarni uÄ?inak poplave. U okviru CBA analize potrebno je sagledati i dva tipa troÅ¡kova: â–ª direktni troÅ¡kovi: kapitalni troÅ¡kovi, operativni troÅ¡kovi i troÅ¡kovi održavanja; â–ª indirektni troÅ¡kovi: na primjer, zarade ljudi koji su zaduženi za provedbu mjera. Procjena ekonomskih koristi bi trebala ukljuÄ?iti Å¡tete na dobrima za koja postoji tržiÅ¡na cijena, kao i Å¡tete kod onih dobara i usluga za koje ona ne postoji. S obzirom da se za države u slivu reke Save ne raspolaže svim potrebnim podacima za procjenu ekonomskih koristi za sve potencijalne grupe riziÄ?nih 32 http://ec.europa.eu/regional_policy/sources/docgener/studies/pdf/cba_guide.pdf 33 http://www.floodcba.eu/main/wp-content/uploads/Cost-Benefit-Analysis-Guidelines1.pdf 34 http://www.floodcba2.eu/site/wp-content/uploads/Guidelines-FLOODCBA2-v-3-10.pdf 35 Program ZajedniÄ?ke vodne politike EU, Projekt pripreme podloga za provedbu Direktive o poplavama (2007/60/EC), Izvješće o radu Instituta za vode Republike Slovenije, Ljubljana (2014) 36 Huizinga, J., De Moel H., Szewczyk, W. (2017). Global flood depth-damage functions: Methodology and the database with guidelines. JRC Technical Report, Europska komisija. http://publications.jrc.ec.europa.eu/repository/bitstream/ JRC105688/global_flood_depth- damage_functions__10042017.pdf 05.12.2018. Nacrt v2.1 66 PLAN UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA U SLIVU RIJEKE SAVE elemenata, pojednostavljena metodologija obuhvata slijedeće grupe elemenata za koje postoje podaci: Tablica 18: Koristi od mjera za smanjenje rizika od poplava po oblastima Grupe riziÄ?nih elemenata Koristi od mjera za smanjenje rizika od poplava Ljudsko zdravlje Izbjegnute povrede i smrtni ishodi stanovniÅ¡tva OkoliÅ¡ Izbjegnute Å¡tete na okoliÅ¡ Izbjegnuta Å¡teta na stambenim, privrednim i poljoprivrednim objektima Privredna aktivnost Izbjegnuta Å¡teta na javnoj infrastrukturi (putevi) Izbjegnuta Å¡teta u poljoprivredi (zemlja i usjevi) Izbjegnuta Å¡teta u transportu Ekonomske koristi zbog izbjegnutih Å¡teta u sluÄ?aju primjene mjera za smanjenje rizika od poplava se izraÄ?unavaju preko sljedeće opÅ¡te jednadžbe: OÄ?ekivana Å¡teta na poplavljenom podruÄ?ju pri QT = Dimenzija × Izloženost × Ranjivost × Vrijednost OÄ?ekivana Å¡teta na poplavljenom podruÄ?ju pri razliÄ?itim povratnim periodima QT (na primjer Q10, Q20, Q50, Q100) je izražena u novÄ?anima jedinicama (na primjer, u eurima). Pod dimenzijom se podrazumijeva povrÅ¡ina, broj ili druga veliÄ?ina prostornih elementa na odabranom podruÄ?ju (na primjer, broj stanovnika, broj zgrada, dužina putne infrastrukture…). Izloženost predstavlja vjerojatnoću da su prostorni elementi prisutni na odabranom podruÄ?ju u odreÄ‘enom vremenskom periodu (na primjer, zaposleni su na radnom mjestu 8 od 24 Ä?asa dnevno). Ranjivost predstavlja stupanj oÅ¡tećenja prostornih elementa na odabranom podruÄ?ju kod dogaÄ‘aja odreÄ‘enog intenziteta (na primjer, Å¡teta je iskazana kao postotak cjelokupne vrijednosti). Vrijednost Å¡tete na nekom elementu je izražena u novÄ?anim jedinicama, odnosno EUR/jedinici (na primjer, EUR/m putne infrastrukture, EUR/m2 stambenog prostora). Pojednostavljena CBA metodologija obuhvata sljedeće grupe riziÄ?nih elemenata. Opis u okviru svake grupe je prijedlog autora CBA modela, te je podložan izmjenama od strane korisnika metodologije. Ljudsko zdravlje IzraÄ?unavanje ekonomskih koristi se zasniva na odreÄ‘ivanju broja i mjesta stanovnika koji su ugroženi od poplava. Vrijednost ekonomskih koristi u novÄ?anom iznosu je definirana kao korist predloženih mjera koja nastaje zbog izbjegnutih povreda, bolesti i smrtnih ishoda stanovniÅ¡tva uslijed poplava. Kao rezultat ovog dijela modela dobivaju se sljedeće veliÄ?ine u novÄ?anom iznosu: 1) ekonomske koristi na osnovi izbjegnutih Å¡teta u sluÄ?aju smrtnog ishoda; 2) ekonomske koristi na osnovi izbjegnutih Å¡teta u sluÄ?aju povreda. OkoliÅ¡ Poplave utjeÄ?u na okoliÅ¡ i usluge ekosustava. U sluÄ?aju poplava dolazi do prekida u snabdijevanju stanovniÅ¡tva Ä?istom pitkom vodom, kao i zagaÄ‘enja zemljiÅ¡ta i vode. Ekonomske koristi u ovom segmentu predstavljaju izbjegnute Å¡tete/troÅ¡kove u sluÄ?aju pojave poplava s povratnim periodom „T“. Kao rezultat ovog dijela modela (ekonomske koristi u domeni okoliÅ¡a) dobivaju se izraÄ?unate ekonomske koristi na osnovi izbjegnutih Å¡teta smanjenja estetske vrijednosti životne okoline i degradiranja kvaliteea usluga koje ovise o bioloÅ¡koj raznovrsnosti. 05.12.2018. Nacrt v2.1 67 PLAN UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA U SLIVU RIJEKE SAVE Privredna aktivnost IzraÄ?unavanje ekonomskih koristi u smislu izbjegnutih Å¡teta u domeni privredne aktivnosti obuhvaća sljedeće elemente: 1) ugroženu povrÅ¡inu na kojoj se nalaze stambeni objekti; 2) ugroženu povrÅ¡inu na kojoj se nalaze privredni i poljoprivredni objekti i zemljiÅ¡te; 3) ugroženu povrÅ¡inu na kojoj se nalazi javna infrastruktura (nacionalni i lokalni putovi) i obavlja transportna djelatnost. Svaki element koji se nalazi na ugroženom podruÄ?ju je predstavljen povrÅ¡inom podruÄ?ja (povrÅ¡ina zemljiÅ¡ta u m2) za svaki od analiziranih povratnih perioda poplava QT. KoriÅ¡tenjem modela se dobivaju novÄ?ano izražene vrijednosti ekonomskih koristi temeljem izbjegnute Å¡tete na stambenim, privrednim i poljoprivrednim objektima, javnoj infrastrukturi i transportnoj djelatnosti, poljoprivredi, osnovnim i obrtnim sredstvima poduzeća. Napomene Pojednostavljenom metodologijom se predlaže CBA model, kao i pristup za njegovu uporabu, a koji bi omogućio okvirnu usporedbu odreÄ‘ene skupine mjera temeljem CBA parametara. Potrebno je napomenuti da, iako analiza troÅ¡kova i koristi sadrži veoma važan dio informacija neophodnih za donoÅ¡enje odluka, ona nije iskljuÄ?ivi mehanizam za odabir izmeÄ‘u mogućih mjera. Odluke u vezi s upravljanjem rizicima od poplava, kako na strateÅ¡kom tako i projektnom nivou, mogu biti rezultat meÄ‘usobnog utjecaja velikog broja Ä?imbenika, ukljuÄ?ujući tehniÄ?ka, ekonomska i socio-politiÄ?ka razmatranja. Stupanj zaÅ¡tite od poplava, sam po sebi, nije rezultat Ä?iste ekonomske nagodbe, niti svi razmatrani elementi mogu biti izraženi u novÄ?anom izrazu, Å¡to ne umanjuje znaÄ?aj i korisnost analize troÅ¡kova i koristi kao znaÄ?ajnog alata za donoÅ¡enje odluka. Iz navedenog razloga se predlaže koriÅ¡tenje pojednostavljene CBA metodologije kao dijela Å¡ire viÅ¡ekriterijalne analize, koja bi omogućila sagledavanje razliÄ?itih aspekata znaÄ?aja odreÄ‘ene mjere za sliv rijeke Save, a u odnosu na druge predložene intervencije. Iako pojednostavljena, metodologija može poslužiti kao jedan od kriterija takve analize, ona treba biti provjerena i po potrebi korigirana izvedbom detaljne CBA studije kao dijela procjene izvodivosti mjere, koja bi na osnovu sveobuhvatnijeg istraživanja dala i preciznije rezultate odnosa troÅ¡kova i koristi za danu mjeru, odnosno njena varijantna rjeÅ¡enja. 05.12.2018. Nacrt v2.1 68 PLAN UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA U SLIVU RIJEKE SAVE PRILOG 4: PREGLED ELEMENATA KORIÅ TENIH U IZRADI KARATA OPASNOSTI OD POPLAVA PREMA NACIONALNIM METODOLOGIJAMA Tablica 19: Pregled elemenata za izradu nacionalnih FHRM Zahtjev Direktive EU o SI HR BA RS ME poplavama Povratno razdoblje u scenariju 500 500 1000 500 male vjerojatnosti (godine) Povratno razdoblje u scenariju 100 100 100 100 100 srednje vjerojatnosti (godine) Kategorije dubine vode <0,5 m <0,5 m < 0,5 m < 0,5 m 0,5 - 1,5 m 0,5 - 1,5 m ≥ 0,5 m i < 1,5 m 0,5 - 1,5 m 1,5 - 2,5 m 1,5 - 4 m ≥1,5 m > 1,5 m >2,5 m >4 m Klasifikacija opasnosti â–ª velika opasnost – dubina Nije klasificirano â–ª Klasa 0 - Zanemariva Nije klasificirano Nije klasificirano vode ≥1,5 m ili umnožak opasnost (vrijednost dubine i brzine vode ≥1,5 opasnosti do 0,75) – niska m2/s, opasnost, â–ª srednja opasnost – dubina â–ª Klasa 1 - Ugrožene su vode ≥ 0,5 m i < 1,5 m ili pojedine kategorije (djeca, umnožak dubine i brzine vode starci, bolesni, neplivaÄ?i,…) – ≥ 0,5 m2/s i < 1,5 m2/s, (vrijednost opasnosti od 0,75 â–ª mala opasnost – voda < 0,5 m do 1,5) – umjerena opasnost, ili umnožak dubine i brzine â–ª Klasa 2 - Ugrožena je većina vode < 0,5 m2/s, and stanovniÅ¡tva (vrijednost â–ª vrlo mala opasnost – gdje se opasnosti od 1,5 do 2,5) – poplava javlja zbog visoka opasnost, izvanrednih prirodnih ili â–ª Klasa 3 - Opasnost po sve u umjetnih uzroka (npr. poplavnom podruÄ?ju izvanredne meteoroloÅ¡ke (vrijednost opasnosti preko pojave ili kvar ili popuÅ¡tanje 2,5) – ekstremna opasnost. zaÅ¡tite od poplava i ostalih vodnih graÄ‘evina itd.). 05.12.2018. Nacrt v2.1 69 PLAN UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA U SLIVU RIJEKE SAVE Tablica 20: Pregled sadržaja karata rizika od poplava prema nacionalnim metodologijama Zahtjev Direktive o poplavama SI HR BA RS ME Okvirni broj stanovnika Broj stalnih ili privremenih Broj ugroženog stanovniÅ¡tva po Broj ugroženih stanovnika ili Broj stanovnika ugroženih Broj potencijalno pogoÄ‘enog stanovnika naseljima. gustoća naseljenosti. poplavama. stanovniÅ¡tva. Vrsta gospodarske aktivnosti â–ª broj zgrada s kućnim brojem, Corine Land Cover: â–ª stambeni objekti i objekti KoriÅ¡tenje zemljiÅ¡ta: â–ª vrste gospodarskih aktivnosti â–ª broj poslovnih subjekata, â–ª naseljena podruÄ?ja, domaćinstava, â–ª zona industrijske proizvodnje, na potencijalno pogoÄ‘enom â–ª procijenjeni broj zaposlenih, â–ª podruÄ?ja gospodarske â–ª druÅ¡tveni objekti, komercijalne i uslužne podruÄ?ju. â–ª dužina glavne linijske namjene, â–ª privreda i poljoprivreda, djelatnosti, infrastrukture (km), â–ª intenzivna poljoprivreda, â–ª prometnice. â–ª poljoprivredno zemljiÅ¡te, â–ª Broj važnih objekata â–ª ostala poljoprivreda, â–ª Å¡ume i druga podruÄ?ja pod druÅ¡tvene infrastrukture od â–ª Å¡ume i niska vegetacija, prirodnom vegetacijom, nacionalnog znaÄ?aja. â–ª moÄ?vare i oskudna degradirana priobalna vegetacija, podruÄ?ja. â–ª vodene povrÅ¡ine. Infrastruktura: Infrastruktura: â–ª prometna infrastruktura â–ª zraÄ?ne luke, (ceste, pruge, prateća prometna infrastruktura - â–ª željezniÄ?ki kolodvori, stanice, aerodromi, â–ª rijeÄ?ne i morske luke, pristaniÅ¡ta), â–ª autobusni kolodvori, â–ª vodoprivredna infrastruktura â–ª bolnice, (vodni objekti, objekti od â–ª Å¡kole, znaÄ?aja za organizaciju i â–ª djeÄ?ji vrtići, provedbu obrane od poplava â–ª domovi umirovljenika, i aktivnosti u izvanrednoj â–ª vodozahvati, situaciji), â–ª trafostanice, â–ª energetska infrastruktura â–ª željezniÄ?ke pruge, (trafostanice, plinovodi, â–ª nasipi, naftovodi, toplovodi i dr.), â–ª autoceste, â–ª telekomunikacijska infrastruktura. â–ª ostale ceste. Objekti u kojima borave ranjive grupe stanovniÅ¡tva (bolnice, Å¡kole, vrtići, domovi za starije,...) Postrojenja iz Direktive â–ª podruÄ?je potencijalno ZaÅ¡tita okoliÅ¡a: â–ª IPPC/IED postrojenja, koja u Potencijalni zagaÄ‘ivaÄ?i: â–ª potencijalni izvori zagaÄ‘enja, 96/61/EZ ugroženog (oneÄ?išćenog) â–ª podruÄ?ja zaÅ¡tite staniÅ¡ta ili sluÄ?aju plavljenja mogu â–ª postrojenja i aktivnosti za aktivnosti i postrojenja koja koja bi mogla prouzroÄ?iti zaÅ¡tićenog podruÄ?ja vrsta, izazvati ekstremne negativne koje se izdaje integrirana bi mogla izazvati iznenadno iznenadno oneÄ?išćenje u â–ª broj postrojenja prema â–ª nacionalni parkovi, utjecaje. dozvola, zagaÄ‘enje u sluÄ?aju poplava. sluÄ?aju poplava direktivi IPPC/IED i SEVESO â–ª vodozaÅ¡titna podruÄ?ja, â–ª zaÅ¡tićena podruÄ?ja (zone â–ª postrojenja (i aktivnosti) u â–ª podaci o potencijalnoj â–ª kupaliÅ¡ta, zaÅ¡tite izvoriÅ¡ta, zaÅ¡tićena kojima se vrÅ¡i skladiÅ¡tenje, opasnosti za zaÅ¡tićena podruÄ?ja i vodozahvati). koriÅ¡tenje, proizvodnja ili podruÄ?ja. â–ª IPPC/IED i SEVESO II postrojenja, rukovanje opasnim tvarima - SEVESO postrojenja I i II reda â–ª odlagaliÅ¡ta otpada, (s podatkom o pravnoj osobi), 05.12.2018. Nacrt v2.1 70 PLAN UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA U SLIVU RIJEKE SAVE Zahtjev Direktive o poplavama SI HR BA RS ME â–ª ureÄ‘aji za proÄ?išćavanje â–ª postrojenja za proÄ?išćavanje otpadnih voda. komunalnih otpadnih voda (kapacitet ES>2000), â–ª sanitarni deponiji/odlagaliÅ¡ta krutog otpada, â–ª napuÅ¡tene rudniÄ?ke deponije jalovine. ZaÅ¡tićena podruÄ?ja: â–ª zaÅ¡tićena podruÄ?ja u skladu sa Zakonom o vodama, â–ª zaÅ¡tićena podruÄ?ja u skladu sa Zakonom o zaÅ¡titi prirode. Kulturna baÅ¡tina Kulturna baÅ¡tina: Kulturna baÅ¡tina: Kulturno-povijesna baÅ¡tina: Kulturna baÅ¡tina: â–ª broj jedinica kulturne baÅ¡tine, â–ª UNESCO podruÄ?ja. â–ª vjerski objekti, â–ª ZaÅ¡tićeni spomenici kulture u â–ª broj spomenika kulture od â–ª muzeji i ostale kulturne skladu sa Zakonom o zaÅ¡titi nacionalnog znaÄ?aja djelatnosti, spomenika kulture. â–ª povijesni spomenici i zaÅ¡tićeni objekti. Ostale informacije â–ª PodruÄ?ja na kojima se mogu javiti poplave s visokim sadržajem transportiranih sedimenata i drugim izvorima zagaÄ‘enja. 05.12.2018. Nacrt v2.1 71 PLAN UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA U SLIVU RIJEKE SAVE PRILOG 5: PREGLED MJERA Pregled nestrukturnih mjera Tablica 21: Pregled nestrukturnih mjera Indikativ Aspekt PodruÄ?je Okvirni rok Tip Cilj Mjera Indikativni opis aktivnosti ni Indikativni izvori financiranja primjene mjere za realizaciju prioritet 1 Promocija dobre prakse integralnog i održivog Sliv rijeke Save Radionica sa uÄ?ešćem institucija nadležnih za graÄ‘evinarstvo, srednji nije utvrÄ‘en upravljanja rizicima od poplava (uporaba prostorno planiranje i infrastrukturu; Publikacija na jezicima zelene infratsrukture, graÄ‘enje/izmjeÅ¡tanje zemalja stambenih i infrastrukturnih objekata u/iz plavnih zona, prostorno planiranje...) M23 1 OlakÅ¡ati i ubrzati proces pružanja Sliv rijeke Save Radionica s uÄ?ešćem institucija nadležnih za vanredne situacije i visoki trajno meÄ‘udržavne, ali i meÄ‘unarodne pomoći civilnu zaÅ¡titu iz država na slivu rijeke Save 1 Promocija mjera samozaÅ¡tite stanovniÅ¡tva od Sliv rijeke Save Radionica sa uÄ?ešćem institucija nadležnih za vanredne situacije i visoki nije utvrÄ‘en poplava civilnu zaÅ¡titu, medijska kampanja; Publikacija na jezicima zemalja - Sredstva Europske unije (financijski 3 Identifikacija/usuglaÅ¡avanje podruÄ?ja od Sliv rijeke Save Razmatranje prijedloga i ukoliko se steknu uvjeti, usvajanje visoki 6 godina instrumenti / fondovi) zajedniÄ?kog interesa za zaÅ¡titu od poplava izmjena podruÄ?ja od zajedniÄ?kog interesa za zaÅ¡titu od poplava SpreÄ?avanje - Fondovi meÄ‘ugraniÄ?ne suradnje 3 Preispitivanje i po potrebi ažuriranje PFRA u Sliv rijeke Save Prikupljanje nacionalnih informacija i priprema zajedniÄ?kog visoki 6 godina - Nacionalna sredstva država slivu rijeke Save izvjeÅ¡taja - MeÄ‘unarodne financijske institucije 3 Razmjena relevantnih informacija prilikom Sliv rijeke Save Bilateralna komunikacija u vezi sa razmjenom relevantnih visoki 6 godina - Bilateralne donacije i zajmovi izrade nacionalnih PFRA, za meÄ‘unarodne podataka - ZajedniÄ?ki financijski mehanizmi i slivove globalni fondovi 4 Nadogradnja Sava Portala u smislu Sliv rijeke Save Nadogradnja s informacijama o datumima i potvrdama o srednji nije utvrÄ‘en M24 prezentacije nacionalnih PFRA i FRMP. prihvaćanju u postupku pripreme i donoÅ¡enja nacionalnih PFRA i planova upravljanja rizicima od poplave 3 Koordinacija APSFR na meÄ‘unarodnim Sliv rijeke Save Bilateralna komunikacija na koordinaciji znaÄ?ajnih poplavnih visoki 6 godina slivovima/podruÄ?jima od zajedniÄ?kog interesa podruÄ?ja (APSFR) (AMI) 3 Prethodna razmjena informacija prilikom Sliv rijeke Save Bilateralna komunikacija u vezi sa prethodnom razmjenom visoki 6 godina izrade karata opasnosti i i karata rizika od informacija (komplementarne aktivnosti su podržane programom poplava za meÄ‘unarodna znaÄ?ajna poplavna Frisco 1) podruÄ?ja (APSFR) 05.12.2018. Nacrt v2.1 72 PLAN UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA U SLIVU RIJEKE SAVE Indikativ Aspekt PodruÄ?je Okvirni rok Tip Cilj Mjera Indikativni opis aktivnosti ni Indikativni izvori financiranja primjene mjere za realizaciju prioritet 3 Daljnji razvoj prijedloga zajedniÄ?kih Sliv rijeke Save Razmatranje i daljnje unaprjeÄ‘enje prijedloga zajedniÄ?ke visok 6 godina metodologija za izradu karata ugroženosti i metodologije (komplementarne aktivnosti su podržane karata rizika od poplava za podruÄ?ja od programom Frisco 1) zajedniÄ?kog interesa 3 Izrada karata ugroženosti i karata rizika od PrekograniÄ?ni Bilateralni/trilateralni projekti uz podrÅ¡ku Savske komisije u prema 6 godina poplava, kao mogućih podloga za potrebe vodotoci nalaženju izvora financiranja potrebi zajedniÄ?kih projekata i analiza 3 Izrada hidroloÅ¡ke studije za sliv rijeke Save Sliv rijeke Save Izradu studije uz koordinaciju PEG FP i ah HM EG visioki 3 godine (komplementarne aktivnosti su podržane programom Frisco 1) 3 Izrada prostornog sloja za kulturnu baÅ¡tinu za Sliv rijeke Save Projekt izrade koordinira PEG FP visoki 2 godine cijeli sliv Save 1 Promocija najboljih praksi u vanrednoj obrani Sliv rijeke Save Radionica o mjerama vanredne obrane od poplava na nasipima sa visoki 3 godine od poplava primjerima najbolje prakse; PriruÄ?nik na jezicima zemalja 1 Izrada vodiÄ?a za procjenu stanja nasipa Sliv rijeke Save Radionica o metodama za procjenu stanja nasipa sa primjerima srednji nije utvrÄ‘en najbolje prakse; PriruÄ?nik na jezicima zemalja 1 Promocija mjera za prirodno retenciranje Sliv rijeke Save Radionica o mjerama za prirodno retenciranje vode; Publikacija na visoki 3 godine vode jezicima zemalja - Sredstva Europske unije (financijski 1 Analiza potreba i mogućnosti formiranja novih PrekograniÄ?ni Bilateralni/trilateralni projekti uz podrÅ¡ku Savske komisije u prema 3 godine instrumenti / fondovi) retencijskih prostora vodotoci nalaženju izvora financiranja potrebi - Fondovi meÄ‘ugraniÄ?ne suradnje 3 Uspostavljanje sinergije sa Planom upravljanja Sliv rijeke Save Radionica o korelaciji mjera upravljanja rizicima od poplava i visoki 6 godina - Nacionalna sredstva država nanosom u SRB mjera upravljanja nanosom - MeÄ‘unarodne financijske institucije - Bilateralne donacije i zajmovi 1 Promocija najboljih praksi u upravljanju Sliv rijeke Save Radionica o primjerima dobre prakse upravljanja akumulacijama u srednji nije utvrÄ‘en - ZajedniÄ?ki financijski mehanizmi i ZaÅ¡tita M31 viÅ¡enamjenskim akumulacijama Evropi, sa uÄ?ešćem korisnika akumulacija; Publikacija na jezicima globalni fondovi zemalja 1 Projekt prekograniÄ?ne Å¡umske retencije i AMI Uspostava zajedniÄ?ke baze podataka za vode, Å¡ume i okoliÅ¡, visoki 2.5 godine - Program prekograniÄ?ne uaradnje IPA drugih mjera za integrirano upravljanje HR_BA_RS_Sava zajedniÄ?ki monitoring, izrada zajedniÄ?kog hidroloÅ¡ko-hidrauliÄ?kog Hrvatska – Srbija, 2014 – 2020 rizicima od poplava, okoliÅ¡em i Å¡umama (SpaÄ?va- modela, studije upravljanja Å¡umskim resursima i zajedniÄ?ke - Hrvatske Vode (FORRET) Morović) studije bioraznolikosti, kao i druge aktivnosti. - WWF Adria - Vode Vojvodine - VojvodinaÅ¡ume 05.12.2018. Nacrt v2.1 73 PLAN UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA U SLIVU RIJEKE SAVE Indikativ Aspekt PodruÄ?je Okvirni rok Tip Cilj Mjera Indikativni opis aktivnosti ni Indikativni izvori financiranja primjene mjere za realizaciju prioritet 1 Izrada vodiÄ?a za primjenu najboljih reÅ¡enja u Sliv rijeke Save Radionica o primjerima dobrih reÅ¡enja u zaÅ¡titi od poplava; srednji nije utvrÄ‘en zaÅ¡titi od poplava Publikacija na jezicima zemalja 3 Studije optimalnih mjera zaÅ¡tite od poplava, u PrekograniÄ?ni Bilateralni/trilateralni projekti uz podrÅ¡ku Savske komisije u prema nije utvrÄ‘en skladu sa najboljom praksom (ocjena vodotoci nalaženju izvora financiranja potrebi aktualnosti i noveliranja koncepta postojećih - Sredstva Europske unije (financijski sistema) instrumenti / fondovi) 1 Analize uÄ?inaka akumulacija i rasteretnih Sliv rijeke Save Izrada studije sa ocjenom postojećeg stanja i analizom uÄ?inaka visok 3 godine - Fondovi meÄ‘ugraniÄ?ne suradnje bazena u slivu rijeke Save na nizvodna (pozitivnih i negativnih) rasteretnih bazena u slivu rijeke Save na - Nacionalna sredstva država M35 prekograniÄ?na podruÄ?ja nizvodna prekograniÄ?na podruÄ?ja - MeÄ‘unarodne financijske institucije 4 Praćenje i kontrola stanja korita vodotoka za PrekograniÄ?ni Redovna snimanja korita vodotoka i priobalja, uz verifikaciju od visoki dugoroÄ?no - Bilateralne donacije i zajmovi velike vode vodotoci strane državnih institucija nadležnih za geodetski premjer - ZajedniÄ?ki financijski mehanizmi i globalni fondovi 4 Redovno održavanje, praćenje, analize i PrekograniÄ?ni Prijedlog izrade vodiÄ?a za unaprjeÄ‘enje održavanja zaÅ¡titnih visoki dugoroÄ?no izvjeÅ¡tavanje o stanju graÄ‘evina i sistema vodotoci vodnih graÄ‘evina obrane od poplava 4 Izrada i stalno ažuriranje karata sa prikazom PrekograniÄ?ni GIS baza sa objektima, opisom stanja objekta, imenima i kontakt visoki dugoroÄ?no objekata u sustavu za obranu od poplava vodotoci telefonima nadležnih institucija/osoba 2 Stalno unapreÄ‘enje sustava za hidroloÅ¡ka i Sliv rijeke Save PodrÅ¡ka PEG za hidrometeoroloÅ¡ka pitanja Savske komisije visoki dugoroÄ?no meteoroloÅ¡ka motrenja i sustava za prijenos podataka 2 UnapreÄ‘enje sistema prognoze i ranog PrekograniÄ?ni FFWS održavanje, dogradnja i unapreÄ‘ivanje visok dugoroÄ?no upozoravanja vodotoci Stalna aktivnost na prikupljanju podataka i razvoju/aktualizaciji koriÅ¡tenih modela. UnapreÄ‘enje u smislu Å¡to fleksibilnijeg upravljanja modelom koji će prilagoÄ‘avati trenutnim i dugoroÄ?nim - Sredstva Europske unije (financijski potrebama država (komplementarne aktivnosti su podržane instrumenti / fondovi) programom Frisco 1). - Fondovi meÄ‘ugraniÄ?ne suradnje Pripravnost - Nacionalna sredstva država M41 3 Poticanje povezivanja nacionalnih sustava PrekograniÄ?ni Realizacija uz mjeru iznad visoki dugoroÄ?no - MeÄ‘unarodne financijske institucije upozoravanja i obavjeÅ¡tavanja vodotoci - Bilateralne donacije i zajmovi 3 Poticanje izrade zajedniÄ?kih planova zaÅ¡tite i PrekograniÄ?ni Organizacija okruglog stola visoki dugoroÄ?no - ZajedniÄ?ki financijski mehanizmi i spaÅ¡avanja tokom poplava vodotoci globalni fondovi 3 Poticanje izrade i ažuriranja Standardnih PrekograniÄ?ni Organizacija okruglog stola srednji nije odreÄ‘en operativnih procedura (SoP) izmeÄ‘u zemalja vodotoci koje ih nemaju 3 Poticanje postupaka meÄ‘usobnog Sliv rijeke Save Organizacija okruglog stola visoki nije odreÄ‘en obavjeÅ¡tavanja o opasnostima, naÄ?inu prelaska državne granice, meÄ‘usobnom 05.12.2018. Nacrt v2.1 74 PLAN UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA U SLIVU RIJEKE SAVE Indikativ Aspekt PodruÄ?je Okvirni rok Tip Cilj Mjera Indikativni opis aktivnosti ni Indikativni izvori financiranja primjene mjere za realizaciju prioritet obavjeÅ¡tavanju i razmjeni podataka o opasnosti nastanka i nastanku drugih prirodnih ili drugih civilizacijskih katastrofa u graniÄ?nom pojasu, itd. 3 Na primjerima dobre prakse, poticanje razvoja Sliv rijeke Save Organizacija okruglog stola visoki nije odreÄ‘en procedura za djelovanje u sluÄ?aju poplava na nivou sliva u cilju unapreÄ‘enja odziva na akcije podrÅ¡ke meÄ‘u državama u slivu ili izrada planova za sluÄ?aj djelovanje u sluÄ?aju opasnosti od poplava na nivou sliva 3 Poticanje uspostave operativnih centara s Sliv rijeke Save Organizacija okruglog stola visoki nije odreÄ‘en cjelovitim kontakt informacijama za meÄ‘usobnu komunikaciju sporazumnih strana u okviru Standardnih operativnih procedura te iste pravovremeno ažurirati u cilju uÄ?inkovitijeg funkcioniranja sustava obavjeÅ¡tavanja i upozoravanja 3 Poticanje zajedniÄ?kih simulacijskih vježbi PrekograniÄ?ni Organizacija radionice srednji nije odreÄ‘en reagiranja tokom poplava vodotoci 4 Poticanje zainteresirane javnosti da uzme Sliv rijeke Save Redovna komunikacija i izvjeÅ¡tavanje (Savski vjesnik) visoki kontinuirano uÄ?ešća u provedbi plana upravljanja rizicima od poplava u slivu rijeke Save 3, 5 Poticanje edukacije javnosti o pitanjima Sliv rijeke Save Organizacija okruglog stola (komplementarne aktivnosti su visoki kontinuirano upravljanja rizicima od poplava i aktivne podržane programom Frisco 1) M43 obrane od poplava 4 UnapreÄ‘enje suradnje i djelovanja u Sliv rijeke Save Promoviranje i organizirane nacionalnih i regionalnih, tehniÄ?kih mali nije utvrÄ‘en izvanrednim situacijama „multi-stakeholder“ okruglih stolova za planiranje djelovanja civilne zaÅ¡tite u izvanrednim situacijama sa ciljem pojaÅ¡njenja procedura, odgovornosti i sredstava kojima raspolažu relevantna tijela (javna i privatna) 3 Poticanje uspostavljanja bilateralne suradnje Sliv rijeke Save Organizacija okruglog stola visoki odmah izmeÄ‘u država koje nemaju sporazum M44 4 Razmjena informacija i koordinacija aktivnosti Sliv rijeke Save Uspostava web aplikacije za potrebe razmjene informacija izmeÄ‘u visoki kontinuirano tokom operativne obrane od poplava aktera u sluÄ?ajevima izvanredne obrane od poplava, kao i za potrebe informisanja stanovniÅ¡tva 05.12.2018. Nacrt v2.1 75 PLAN UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA U SLIVU RIJEKE SAVE Indikativ Aspekt PodruÄ?je Okvirni rok Tip Cilj Mjera Indikativni opis aktivnosti ni Indikativni izvori financiranja primjene mjere za realizaciju prioritet 3 Poticanje izrade zajedniÄ?kih planova zaÅ¡tite i PrekograniÄ?ni Organizacija okruglog stola visoki kontinuirano spaÅ¡avanja tokom poplava vodotoci 4 Dokumentiranje i naknadna analiza poplavnih PrekograniÄ?ni Redovni izvjeÅ¡taji o znaÄ?ajim dogaÄ‘ajima na teritoriju dvije ili viÅ¡e visoki kontinuirano dogaÄ‘aja vodotoci/ Sliv država M53 rijeke Save Izrada studije/vodiÄ?a za prikupljanje podataka/informacija tijekom poplavnog dogaÄ‘aja Pretežno nestrukturne mjere Pretežno relevantno za strukturne mjere Mjere za poboljÅ¡anje zadržavanja vode u slivu 05.12.2018. Nacrt v2.1 76 PLAN UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA U SLIVU RIJEKE SAVE Pregled nacionalnih strukturnih mjera na podruÄ?jima od zajedniÄ?kog interesa Pregled nacionalnih strukturnih mjera sadrži listu mjera na podruÄ?jima od zajedniÄ?kog interesa, a na temelju postojećih dokumenata. Tablica 22: Pregled nacionalnih strukturnih mjera na podruÄ?jima od zajedniÄ?kog interesa Država Nositelj / nadležna Vodotok AMI (broj Tip Cilj Mjera Indikativni opis aktivnosti Indikativni izvori financiranja institucija projekata) Rekonstrukcija i nadviÅ¡enje obala, mobilni M33 1 ZaÅ¡tita od voda grada Beograda JVP Srbijavode sistem Rekonstrukcija nasipa na Adi M33 1 Radovi na nasipu (2+150 - 2+400) JVP Srbijavode Ciganliji ZaÅ¡tita od visokih voda podruÄ?ja Izgradnja nasipa kod naselja Kupinovo M33 1 na lijevoj obali Save od Progara JVP Vode Vojvodine ( 0+000 do 8+300) do Hrtkovaca ZaÅ¡tita od visokih voda podruÄ?ja Rekonstrukcija nasipa kod naselja Klenka M33 1 na lijevoj obali Save od Progara JVP Vode Vojvodine 3,8 km do Hrtkvaca ZaÅ¡tita gradskog podruÄ?ja JVP Vode Vojvodine - Nacionalni izvori M33 1 Sremske Mitrovice i MaÄ?vanske Mobilna zaÅ¡tita i jedinice lokalne - EU IPA fondovi Mitrovice samouprave - EU programi prekograniÄ?ne Sava RS_Sava RS (9) JVP Srbijavode i suradnje M33 1 ZaÅ¡tita gradskog podruÄ?ja Å apca Mobilna zaÅ¡tita jedinice lokalne - Zajmovi (Svjetska banka, EIB...) samouprave - WBIF Radovi na stabilizaciji lijeve obale u zoni M33 1 Stabilizacija lijeve obale Save JVP Vode Vojvodine naselja Martinci u dužini od 2 km Radovi na regulaciji TopÄ?iderske rijeke sa ZaÅ¡tita podruÄ?ja grada Beograda - M32 1 izgradnjom malih brana, akumulacija i JVP Srbijavode ureÄ‘enje sliva TopÄ?iderske rijeke retencija na slivu JVP Srbijavode, RDV, Rekonstrukcija sustava za zaÅ¡titu M33 1 Radovi na rekonstrukciji u duljini od 31 km jedinice lokalne na desnoj obali Save u MaÄ?vi samouprave 05.12.2018. Nacrt v2.1 77 PLAN UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA U SLIVU RIJEKE SAVE Država Nositelj / nadležna Vodotok AMI (broj Tip Cilj Mjera Indikativni opis aktivnosti Indikativni izvori financiranja institucija projekata) Sanacija lijeve obale Save u Slavonskom Izgradnja sustava zaÅ¡tite od Brodu izgradnjom obaloutvrde od km M33 1 Hrvatske vode poplava grada Slavonskog Broda 363+100 do km 363+700 u cilju stabilizacije obale Izgradnja ustave i crpne stanice na potoku Izgradnja sustava zaÅ¡tite od Glogova, te rekonstrukcija pripadajuće M33 1 Hrvatske vode poplava grada Slavonskog Broda dionice savskog obrambenog nasipa u zoni Luke Brod Rekonstrukcija lijevoobalnog savskog - Nacionalni izvori (proraÄ?uni, zaÅ¡titnog nasipa od Oprisavaca do Svilaja Hrvatske vode namjenske vodne naknade, izvorni u dužini oko 5 km prihodi Hrvatskih voda - EU fondovi - Operativni program Rekonstrukcija lijevog nasipa Davor- Hrvatske vode „Konkurentnost i kohezija 2014 - PricÅ¡ac od km 6+250 do 15+550 2 2020“ HR (3) IzvoÄ‘enje radova sanacije odrona lijeve - EU programi prekoganiÄ?ne obale Save u selu Å titaru izgradnjom suradnje Hrvatske vode obaloutvrde, rkm 275+770 do rkm - Zajam Razvojne banke vijeća 276+277 u cilju stabilizacije obale Europe (CEB) za Projekt zaÅ¡tite od Rekonstrukcija i izgradnja savskih M33 1 Rekonstrukcija lijevoobalnog savskog poplava nasipa i sanacija oÅ¡tećenih obala nasipa u Davoru km 22+500 - km 23+800 s Hrvatske vode - Zajmovi (Svjetska banka, EIB...) izgradnjom zaÅ¡titnog zida HR_BA_Sava Sanacije lijeve obale Save izgradnjom obaloutvrde na dionici od rkm 498+961 Hrvatske vode do rkm 499+761 u naselju Mlaka u cilju stabilizacije obale Sanacija lijeve obale Save u Županji od rkm 270+500 do rkm 271+311 izgradnjom Hrvatske vode obaloutvrde Podizanje nivoa nasipa na rijeci Savi, JU Vode Srpske Radovi na rehabilitaciji nasipa i Semberija, Bijeljina M33 1 podizanju nivoa nasipa Rehabilitacija nasipa na rijeci Savi kod JU Vode Srpske crpne stanice Topolovac, Bijeljina Vlada BrÄ?ko distrikta - Nacionalni izvori (proraÄ?un) Rekonstrukcija Savskog odbrambenog BiH, Odjeljenje za - EU fondovi – IPA program 2014- Rekonstrukcija Savskog nasipa u naselju KrepÅ¡ić i VuÄ?ilovac u BA (5) M33 1 poljoprivredu, 2020 odbrambenog nasipa BrÄ?ko distriktu BiH od St.0+0,00 km do St. Å¡umarstvo i - Zajmovi (Svjetska banka, EIB...) 9+ 662,0 km. vodoprivredu - WBIF ÄŒišćenje lateralnih kanala rijeke Save, JU Vode Srpske GradiÅ¡ka (1) M33 1 Radovi – Ä?išćenje kanala ÄŒišćenje lateralnih kanala rijeke Save, JU Vode Srpske GradiÅ¡ka (2) 05.12.2018. Nacrt v2.1 78 PLAN UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA U SLIVU RIJEKE SAVE Država Nositelj / nadležna Vodotok AMI (broj Tip Cilj Mjera Indikativni opis aktivnosti Indikativni izvori financiranja institucija projekata) ÄŒišćenje lateralnih kanala rijeke Save, JU Vode Srpske Srbac (1) ÄŒišćenje lateralnih kanala rijeke Save, JU Vode Srpske Srbac (2) Sanacija nasipa na obali rijeke Save, M33 1 Radovi na sanaciji nasipa JU Vode Srpske GradiÅ¡ka Radovi na sanaciji i nadogradnji Sanacija i nadogradnja crpne stanice na M33 1 JU Vode Srpske crpne stanice rijeci Savi, Srbac - Nacionalni izvori (proraÄ?uni, namjenske vodne naknade, izvorni prihodi Hrvatskih voda - EU fondovi - Operativni program „Konkurentnost i kohezija 2014 - HR_BA_RS_Sav Izgradnja objekata odvodnje BiÄ‘ - Izgradnja crpne stanice TeÄ?a na Savi kod 2020“ HR (1) M33 1 Hrvatske vode a Bosutskog polja RaÄ?inovaca - EU programi prekoganiÄ?ne suradnje - Zajam Razvojne banke vijeća Europe (CEB) za Projekt zaÅ¡tite od poplava - Zajmovi (Svjetska banka, EIB...) U7a - Mjere za povećanje Utvrde za unapreÄ‘enje zaÅ¡tite od poplava - Nacionalni izvori (proraÄ?uni, Fond HR_SI_Sutla_1 SI (1) M33 1 MOP, DRSV protoÄ?nosti (1) Rigonca i Dobove za vodu...) - Klimatski fond - EU Kohezijski fondovi 2014-2020 - INTERREG makro-regionalni U7a - Mjere za povećanje SI (1) M33 1 ZaÅ¡tita od poplava u Rogatcu MOP, DRSV programi 2014-2020 protoÄ?nosti (2) - INTERREG V-A Bilateralni programi 2014-2020 Sutla - Zajmovi (Svjetska banka, EIB...) HR_SI_Sutla_3 Modernizacija i unaprijeÄ‘enje brane MOP, DRSV, SI/HR (1) M32 1 ZaÅ¡tita od poplava Vonarje - INTERREG V-A 2014-2020 Vonarje (Fisco 2.1) Hrvatske vode - Nacionalni izvori (proraÄ?uni, UreÄ‘enje korita Sutle na dionici od 900 m namjenske vodne naknade, izvorni ZaÅ¡tita od plavljenja naselja Hum kod Huma na Sutli s uklanjanjem starog i prihodi Hrvatskih voda HR (1) M33 1 Hrvatske vode na Sutli izgradnjom novog mosta u cilju zaÅ¡tite od - EU fondovi - Operativni program plavljenja srediÅ¡ta naselja „Konkurentnost i kohezija 2014 - 2020“ 05.12.2018. Nacrt v2.1 79 PLAN UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA U SLIVU RIJEKE SAVE Država Nositelj / nadležna Vodotok AMI (broj Tip Cilj Mjera Indikativni opis aktivnosti Indikativni izvori financiranja institucija projekata) - EU programi prekoganiÄ?ne suradnje - Zajam Razvojne banke vijeća Europe (CEB) za Projekt zaÅ¡tite od poplava - Zajmovi (Svjetska banka, EIB...) - Nacionalni izvori (proraÄ?uni, namjenske vodne naknade, izvorni prihodi Hrvatskih voda - EU fondovi - Operativni program „Konkurentnost i kohezija 2014 - Kupa - viÅ¡enamjenska akumulacija (zaÅ¡tita 2020“ Kupa HR_SI_Kupa_2 HR (1) M32 2 ZaÅ¡tita od poplava grada ÄŒabra Hrvatske vode od poplava i dr.) - EU programi prekoganiÄ?ne suradnje - Zajam Razvojne banke vijeća Europe (CEB) za Projekt zaÅ¡tite od poplava - Zajmovi (Svjetska banka, EIB...) - Nacionalni izvori 1) ZaÅ¡tita obale rijeke, DubiÄ?ka - EU IPA fondovi Ravan - Zajmovi (Svjetska banka, EIB...) BA (1) M33 2 2) Podizanje nivoa nasipa, dionica IzvoÄ‘enje radova JU Vode Srpske - WBIF Kozarska Dubica, Kozarska - EU programi prekograniÄ?ne Dubica/Bijeljina saradnje Izgradnja sustava zaÅ¡tite od Izgradnja zaÅ¡titnog zida i obaloutvrde na - Nacionalni izvori (proraÄ?uni, M33 2 poplava grada Hrvatske lijevoj obali Une u Hrvatskoj Kostajnici u Hrvatske vode namjenske vodne naknade, izvorni HR_BA_Una_Sa Kostajnice (1) Ulici Nine Maraković i Kavrlji prihodi Hrvatskih voda Una na - EU fondovi - Operativni program „Konkurentnost i kohezija 2014 - 2020“ HR (2) Izgradnja sustava zaÅ¡tite od Izgradnja zaÅ¡titnog zida i obaloutvrde na - EU programi prekoganiÄ?ne M33 2 poplava grada Hrvatske lijevoj obali Une u Hrvatskoj Kostajnici u Hrvatske vode suradnje Kostajnice (2) Ulici Nine Maraković i Kavrlji - Zajam Razvojne banke vijeća Europe (CEB) za Projekt zaÅ¡tite od poplava - Zajmovi (Svjetska banka, EIB...) - Nacionalni izvori - EU fondovi – IPA program 2014- HR_BA_Una_Sa Nasip na zapadnoj obali rijeke Sana BA (1) M33 2 Izgradnja nasipa JU Vode Srpske 2020 na Sane, nasuprot srediÅ¡tu Prijedora - Zajmovi (Svjetska banka, EIB...) - WBIF 05.12.2018. Nacrt v2.1 80 PLAN UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA U SLIVU RIJEKE SAVE Država Nositelj / nadležna Vodotok AMI (broj Tip Cilj Mjera Indikativni opis aktivnosti Indikativni izvori financiranja institucija projekata) JVP Srbijavode, RDV, Rekonstrukcija sustava za zaÅ¡titu BA/RS (1) M33 1 Radovi na rekonstrukciji jedinice lokalne na desnoj obali Drine samouprave - Nacionalni izvori (proraÄ?uni, Fond ZaÅ¡tita podruÄ?ja "MaÄ?va, LozniÄ?ko Polje i za vode...) Loznia - Banja KoviljaÄ?a: Drina": Izgradnja i - EU fondovi – IPA program 2014- ZaÅ¡tita podruÄ?ja MaÄ?va-Drina i M33 1 rekonstrukcija nasipa na desnoj obali JVP Srbijavode 2020 Drina BA_RS_Drina pritoke (1) rijeke Drine od Pavlovića mosta do Banje - Zajmovi (Svjetska banka, EIB...) RS (2) KoviljaÄ?e - WBIF ZaÅ¡tita podruÄ?ja "Kozjak - Jelav - Straža - ZaÅ¡tita podruÄ?ja MaÄ?va-Drina i Gornji Dobrić: Jadar i Korenita": Sistem M33 1 JVP Srbijavode pritoke (2) zaÅ¡tite od poplava na podruÄ?ju grada Loznice – regulacija rijeke - Nacionalni izvori (proraÄ?uni, prihodi po osnovu razliÄ?itih – UreÄ‘enje korita i nasipa rijeke naknada) Tara ME_Tara ME (1) M33 1 Tare u podruÄ?ju općine Mojkovac IzvoÄ‘enje radova - EU fondovi – IPA program 2014- (MNES117) 2020 - Zajmovi (Svjetska banka, EIB...) - WBIF - Nacionalni izvori (proraÄ?uni, prihodi po osnovu razliÄ?itih UreÄ‘enje rijeke Ćehotine na naknada) Ćehotina ME_Cehotina ME (1) M33 1 dionici Å evari – Židovići IzvoÄ‘enje radova - EU fondovi – IPA program 2014- (MNES110) 2020 - Zajmovi (Svjetska banka, EIB...) - WBIF - Nacionalni izvori (proraÄ?uni, prihodi po osnovu razliÄ?itih naknada) UreÄ‘enje korita i nasipa rijeke Lim ME_Lim ME (1) M33 1 IzvoÄ‘enje radova - EU fondovi – IPA program 2014- Lim na dionici Zaton (MNES112) 2020 - Zajmovi (Svjetska banka, EIB...) - WBIF - Nacionalni izvori (proraÄ?uni, namjenske vodne naknade, izvorni Rekonstrukcija kanala S-11 (Marikovo 1) i Izgradnja objekata odvodnje BiÄ‘ - prihodi Hrvatskih voda Bosut HR_RS_Bosut HR (1) M33 1 drugih uz MeÄ‘unarodni cestovni graniÄ?ni Hrvatske vode Bosutskog polja - EU fondovi - Operativni program prijelaz Bajakovo „Konkurentnost i kohezija 2014 - 2020“ 05.12.2018. Nacrt v2.1 81 PLAN UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA U SLIVU RIJEKE SAVE Država Nositelj / nadležna Vodotok AMI (broj Tip Cilj Mjera Indikativni opis aktivnosti Indikativni izvori financiranja institucija projekata) - EU programi prekoganiÄ?ne suradnje - Zajam Razvojne banke vijeća Europe (CEB) za Projekt zaÅ¡tite od poplava - Zajmovi (Svjetska banka, EIB...) UreÄ‘enje sliva Kolubare - Izgradnja 20 malih retenzionih brana na M32 2 Izgradnja 20 malih retenzionih JVP Srbijavode slivu brana na slivu A) Å tićeno podruÄ?je "Koceljeva": Izgradnja sustava Tamnava Borina za zaÅ¡titu naselja ZaÅ¡tita podruÄ?ja Kolubare - donji Koceljeva M33 1 JVP Srbijavode dio rijeÄ?nog sliva B) Å tićeno podruÄ?je "Ub": Izgradnja - Nacionalni izvori (proraÄ?uni, Fond sustava Ub-GraÄ?ica-Tamnava za zaÅ¡titu za vode...) naselja Ub" - EU fondovi – IPA program 2014- Izgradnja sustava Ljig-KaÄ?er-Dragobiljin za 2020 zaÅ¡titu naselja ljig i Lajkovac i sustava M33 1 ZaÅ¡tta podruÄ?ja Kolubare JVP Srbijavode - Zajmovi (Svjetska banka, EIB...) Kolubara RS_Kolubara RS (5) Toplica-Kolubara-Ribnica za zaÅ¡titu naselja - WBIF Lajkovac i Mionica od poplava UnapreÄ‘enje sustava za obranu od poplava grada Valjeva - izgradnja objekata ZaÅ¡tita podruÄ?ja "Valjevo" za obranu od poplava na pritokama rijeke M33 1 JVP Srbijavode (Kolubara i pritoke) Kolubare u naseljenoj oblasti i na reci Obnici uzvodno od ušća (ugrožena oblast predgraÄ‘a i javne ustanove KPZ Valjevo) Rekonstrukcija nasipa za zaÅ¡titu M33 1 ZaÅ¡tita grada "Obrenovac" JVP Srbijavode - Svjetska banka Obrenovca 05.12.2018. Nacrt v2.1 82 PLAN UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA U SLIVU RIJEKE SAVE PRILOG 6: KARTE Karta 1: Poplavni dogaÄ‘aji u slivu rijeke Save 05.12.2018. Nacrt v2.1 83 PLAN UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA U SLIVU RIJEKE SAVE Karta 2: PodruÄ?ja s potencijalno znaÄ?ajnim rizikom od poplava u slivu rijeke Save 05.12.2018. Nacrt v2.1 84 PLAN UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA U SLIVU RIJEKE SAVE Karta 3: PodruÄ?ja od zajedniÄ?kog interesa za odbranu od poplava u slivu rijeke Save (AMI podruÄ?ja) 05.12.2018. Nacrt v2.1 85 PLAN UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA U SLIVU RIJEKE SAVE PRILOG 7: LITERATURA - Akcijski plan za nivo podsliva sliva rijeke Save, kao dio Akcijskog programa za održivu zaÅ¡titu od poplava u slivu rijeke Dunava (2009) - Analiza sliva rijeke Save, SRBA1 (2009) - Analiza sliva rijeke Save, SRBA2 (2017) - Direktiva o procjeni i upravljanju rizicima od poplava (2007/60/EZ) - Državni plan obrane od poplava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 84/10) - DG Environment technical support in relation to the implementation of the Floods Directive - a User Guide to the floods reporting schemas - Federalni operativni plan odbrane od poplava, FBiH („Službene novine Federacije BiH“, br. 97/15) - Finalni izveÅ¡taj - Plan prilagoÄ‘avanja klimatskim promjenama za sliv rijeke Save (eng. Water and Climate Adaptation Plan for the Sava River Basin - WATCAP, 2015) - Finalni izveÅ¡taj projekta o klimatskim promjenama: Izgradnja veze izmeÄ‘u planiranja upravljanja rizikom od poplava i procjene klimatskih promjena u slivu rijeke Save (engl. Building the link between Flood Risk Management planning and climate change assessment in the Sava River Basin - UNECE, 2013) - Global flood depth-damage functions: Methodology and the database with guidelines. JRC Technical Report. European Commission (2017) - Guide to Cost-benefit Analysis of Investment Projects – Economic appraisal tool for Cohesion Policy 2014-2020 (2014) - Guidelines for Standards for Flood Protection and Safety (2014) - Guidelines for the implementation of a Cost Benefit Analysis in flood risk management (2014) - IWRM studija i plan - osnovne informacije, Crna Gora (2016) - Izrada karata opasnosti i karata rizika od poplava na slivu rijeke Vrbas u BiH – Aneks 6. Karte rizika od poplava na slivu rijeke Vrbas, projekt „Integriranje klimatskih promjena u smanjenje rizika od poplava u slivu rijeke Vrbas“ (2016) - IzvjeÅ¡taj o poplavama u slivu rijeke Save u svibnju 2014. (2015) - Karte opasnosti i rizika od poplava na vodnom podruÄ?ju Dunava, ICPDR (2015) - Memorandum o razumijevanju i suradnji izmeÄ‘u MeÄ‘unarodne komisije za sliv rijeke Save i Crne Gore (2013) - Metodologija izrade karata rizika i karata opasnosti od poplava na vodotocima I kategorije u FBIH (2013) - Nacionalna strategija za vanredne situacije, Crna Gora (2007) - Ocjena karata opasnosti i rizika od poplava, IzvjeÅ¡taj države Ä?lanice: HR – Hrvatska (2015) - Ocjena karata opasnosti i rizika od poplava, IzvjeÅ¡taj države Ä?lanice: SI – Slovenija (2014) - Okvirna direktiva o vodama (2000/60/EC) - Okvirni sporazum o slivu rijeke Save (2004) - OpÅ¡ti plan zaÅ¡tite od Å¡tetnog dejstva voda, Crna Gora („Službeni list Crne Gore“, br. 17/17) - OpÅ¡ti plan odbrane od poplava za period 2012-2018, Republika Srbija (“Sl. glasnik RS“, br. 23/12) - Plan upravljanja rizicima od poplava za sliv rijeke Dunav (2015) - Plan upravljanja rizicima od poplava, Slovenija - Plan upravljanja slivom rijeke Save, RBMP (2014) - Plan zaÅ¡tite i spaÅ¡avanja u sluÄ?aju poplava, Slovenija (2004) 05.12.2018. Nacrt v2.1 86 PLAN UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA U SLIVU RIJEKE SAVE - Plan upravljanja vodnim podruÄ?jima 2016.-2021. koji sadrži Plan upravljanja rizicima od poplava za Republiku Hrvatsku („Narodne novine“, br. 66/16) - Pravilnik o bližem sadržaju preliminarne procjene rizika od poplava i plana upravljanja rizicima od poplava, Crna Gora (2015) - Pravilnik o sadržaju i izradi planova zaÅ¡tite i spaÅ¡avanja, Slovenija („Službeni glasnik Republike Slovenije“, br. 24/12 i 78/16) - Pravilnik o utvrÄ‘ivanju metodologije za izradu karte ugroženosti i karte rizika od poplava, s metodologijom za izradu karte ugroženosti i karte rizika od poplava, Republika Srbija („Sl. glasnik RS, br. 13/2017) - Predhodna ocena poplavne ogroženosti Republike Slovenije (2011.) - Preliminarna procena rizika od poplava za Republiku Srbiju (2011.) - Preliminarna procjena poplavnog rizika na vodotocima I kategorije u FBiH (2013.) - Preliminarna procena rizika od poplava za teritoriju Republike Srpske (2014.) - Prethodna procjena rizika od poplava u slivu rijeke Save, PFRA (2014.) - Prethodna procjena rizika od poplava, Republika Hrvatska: vodno podruÄ?je rijeke Dunav i jadransko vodno podruÄ?je (2013) - Procjena rizika od poplava i kliziÅ¡ta za stambeni sektor u Bosni i Hercegovini (2015) - Program ZajedniÄ?ke vodne politike EU, Projekt pripreme podloga za provedbu Direktive o poplavama (2007/60/EC), Izvješće o radu Instituta za vode Republike Slovenije, Ljubljana (2014) - Program za izradu Plana upravljanja rizicima od poplava u slivu rijeke Save (2013) - Protokol o zaÅ¡titi od poplava uz Okvirni sporazum (2010) - Sava White Book - The River Sava: Threats and Restoration Potential (2016) - Smernice EU br. 24 (eng. Guidance document No. 24 River Basin Management in a Changing Climate, 2009) - Statut BrÄ?ko distrikta Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BrÄ?ko distrikta BiH“, broj 2/10) - Strategija upravljanja vodama Crne Gore (2017) - Strategija upravljanja vodama Federacije BiH 2010 - 2022. - Strategija upravljanja vodama Federacije Bosne i Hercegovine 2010-2022 (2010) - Strategija upravljanja vodama Hrvatske („Narodne novine“, br. 91/08) - Strategija upravljanja vodama Slovenije - Strategija upravljanja vodama na teritoriji Republike Srbije do 2034. godine („Sl. glasnik RS, br. 3/2017) - Uredba o Federalnom Å¡tabu civilne zaÅ¡tite, FBiH (“Službene novine FBiHâ€? br. 54/03, 38/06, 74/07 i 63/11) - Uredba o vrstama i sadržaju planova zaÅ¡tite od Å¡tetnog djelovanja voda, FBiH („Službene novine Federacije BiH“, br. 26/09) - Zakon o financiranju vodnoga gospodarstva, Hrvatska („Narodne novine“, br. 153/09, 90/11, 56/13, 154/14, 119/15, 120/16, 127/17) - Zakon o ministarstvima i drugim organima uprave, Bosna i Hercegovina ("Službeni glasnik BiH", br. 5/03, 42/03, 26/04, 42/04, 45/06, 88/07, 35/09, 59/09, 103/09, 87/12, 6/13, 19/16) - Zakon o vanrednim situacijama, Republika Srbija (“Sl. glasnik RSâ€?, br. 111/09, 92/11 i 93/12) - Zakon o Vladi BrÄ?ko distrikta Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BrÄ?ko distrikta BiH“, br. 22/18) - Zakon o vodama Crne Gore („Službeni list CG“, br. 27/07, 32/11, 47/11, 48/15, 52/16, 2/17, 22/16, 80/17) 05.12.2018. Nacrt v2.1 87 PLAN UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA U SLIVU RIJEKE SAVE - Zakon o vodama Republike Srbije („Sl. glasnik RS“, br. 30/10, 93/12, 101/16) - Zakon o vodama FBiH („Službene novine Federacije BiH“, broj 70/06) - Zakon o vodama Republike Srpske (“Službeni glasnik Republike Srpskeâ€?, br. 50/06 i 92/09) - Zakon o vodama, Hrvatska („Narodne novine“, br. 153/09, 63/11, 130/11, 56/13, 14/14 i 46/18) - Zakon o vodama Republike Slovenije („Uradni list RS“ br. 67/02, 57/08, 57/12, 100/13, 40/14, 56/15) - Zakon o zaÅ¡titi i spaÅ¡avanju FBiH (“Službene novine FBiHâ€? br. 39/03, 22/06 i 43/10) - Zakon o zaÅ¡titi i spaÅ¡avanju Republike Srpske (“Službene novine RSâ€? br. 121/12 i 46/17)Zakon o zaÅ¡titi od prirodnih i drugih katastrofa, Slovenija („Uradni list“, br. 51/06 , 95/07 i 97/10) - Zakon o zaÅ¡titu i spaÅ¡avanju, Crna Gora (“Službeni list CG“ br. 13/07, 5/08, 86/09, 32/11, 54/16) 05.12.2018. Nacrt v2.1 88