RP1614 Setembru 2013 KUADRU POL�TIKA RELOKASAUN BA HARI’I REZILIÉNSIA HASORU DEZASTRE/KLIMA BA KOMUNIDADE SIRA ENTRE KORREDORES DILI-AINARO NO ESTRADA LIGADA IHA TIMÓR- LESTE Adopta hosi Kuadru Relokasaun ba Projetu Estrada Reziliénsia ba Klima Timór-Leste nian Prepara hosi DIRESAUN NASION�L JESTAUN DEZASTRE REPÚBLIKA DEMOKR�TIKA TIMÓR-LESTE 0 �ndise A. Deskrisaun Projetu 2 B. Impaktu Akizisaun Rai ne’ebé Sei Mosu 2 C. Objetivu hosi Kuadru Polítika Relokasaun 2 D. Kuadru Polítika no Jurídika Ezistente 3 E. Prosedimentu atu hetan rai ba projetu pilotu 5 F. Prosesu ba doasaun rai voluntária 5 G. Likidasaun rai liuhosi negosiasaun 6 H. Povu Indíjena 6 I. Jéneru 7 J. Mekanismu Reparasaun ba Keixa 7 K. Arranju Institusionál no Implementasaun 6 L. Monitoramentu no Avaliasaun 7 1 A. Deskrisaun Projetu 1. Governu Timór-Leste lansa tiha ona Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál ba tinan 2011-2030, ho planu sira atu investe maka’as iha infraestrutura, agrikultura, dezenvolvimentu rurál no kapitál sosiál. Iha nesesidade klara ida atu halo investimentu hirak-ne’e sai reziliente ba xoke oioin, katak impaktu sira hosi dezastre no mudansa klimátika. Aumenta tan ho vulnerabilidade ne’ebé iha nanis ona, eventu sira perigu periódiku hanesan bee-sa’e no rai-halai hatohik bá-beibeik komunidade rurál sira nia reziliénsia. Dezastre sira be dalabarak mosu iha Timór-Leste mesak lokalizada no periódika, lori impaktu sériu ba komunidade lokál sira. 2. Projetu Hari’i Reziliénsia hasoru Dezastre/Klima ba iha Komunidade sira entre Korredores Dili-Ainaro no Estrada Ligada iha Timór-Leste (JRD) dezenvolve atravesde koordenasaun besik ho no atu apoia objetivu sira dezenvolvimentu hosi Projetu Estrada Timór-Leste ne’ebé Reziliénsia ba Klima (RCRP- Road Climate Resilience Project), ne’ebé finansiadu hosi Banku Mundiál, ne’ebé buka atu presta infraestrutura estrada reziliente ba klima ne’ebé sustentável ba iha korredór Dili-Ainaro liuhosi ninia reabilitasaun. Projetu estrada ida-ne’e sei investe iha rede estrada norte-sul sira ne’ebé xave, hahú ho Estrada Dili-Ainaro, ho finansiamentu adisionál iha tinan sira tuirmai ba projetu ida-ne’e no projetu prioridade siraseluk. Hein katak reabilitasaun ne’e sei hadi’ak konetividade no asesibilidade signifikativamente ba distritu sira, ne’ebé ninia retornu sei fó oportunidade ba buka-moris sai reziliente liután inklui ba hasoru risku dezastre/klima. B. Impaktu hosi Akizisaun Rai ne’ebé Sei Mosu 3. Projetu ne’e iha komponente ida oinsá atu prepara Planu Jestaun Risku Dezastre komprensivel nivel sub-distritu/suku, liuhosi fó apoiu ba governu sub-distritu no konsellu-du-suku sira atu identifika medidas redusaun risku estruturál no non-estruturál eskala ki’ik no apoia sub-distritu no konsellu-du- suku atu implementa atividade redusaun risku/adaptasaun klimátika 1 to’o 3 nu’udar projetu pilotu. Medidas estruturál bele inklui halo bio-enjeñária, estabilizasaun rai-lolon, aterru mota, hadi’ak sistema drenajen, nsst. Hein katak obras sivil hosi projetu pilotu sira sei iha de’it impaktu insidentál, mínimu no temporáriu maske sei dalaruma iha nesesidade ba utilizasaun rai ba projetu pilotu balun. Impaktu sira nune’e bele rezulta lakon rai, estrutura, aihun no patromónia siraseluk. Projetu pilotu sira sei trasa liuhosi fó atensaun ba polítika sira salvaguarga sosiál BM nian ne’ebé inklui evita no/ka hamenus impaktu sira relokasaun no akizisaun rai. 4. Projetu pilotu ne’e sei habo’ot reziliénsia ba dezastre liuhosi halo atividade eskala ki’ik bio -enjeñária, aterru mota, hadi’ak/hamoos sistema drenajen estrada nian, halo metin kakuluk eskola no uma atu prevene hetan impaktu hosi anin-fuik; hadi’ak estrada rurál ne’ebé liga ba korredór Dili-Ainaro, programa/atividade sira konservasaun rai no bee. Hirak-ne’e sei di’ak liután ho komunidade nia partisipasaun, liuhosi povu mak tenke sente katak sira mak na’in ba jestaun. C. Objetivu hosi Kuadru Polítika Relokasaun 5. Kuadru Polítika Relokasaun (KPR) haktuir prinsípiu no prosedimentu sira atu hetan rai ba projetu pilotu. Ajénsia implementadora (AI ba projetu ida-ne’e mak DNJD nu’udar UJP) sei kumpre prosedimentu sira ba asegura rai no fó orientasaun kona-ba oinsá prepara, atualiza, 2 implementa no monitora projetu pilotu nia akizisaun rai ne’ebé sei enkaixa ba iha relatóriu progresu projetu pilotu regulár. 6. Laiha relokasaun involuntária (lahó hakarak rasik) sei akontese ba projetu ida-ne’e. Rai ne’ebé presiza ka akizisaun rikusoi sei mantein to’o nivel ida mínimu. Opsaun sira ba planu alternativa ba projetu pilotu ne’e sei konsideradu durante elaborasaun detallada ba projetu pilotu, atu evita no/ka minimiza relokasaun lahó hakarak rasik. Tanba projetu pilotu baibain ne’e la presiza rai bo’ot, entaun hein katak komunidade kontribui rai ho voluntária, ne’ebé projetu pilotu presiza, nu’udar troka ba benefísiu sira ne’ebé komunidade sei hetan hosi projetu pilotu ne’e. D. Kuadru Polítika no Jurídika Ezistente (i) Lei no Polítika Nasionál 7. Seksaun 141 hosi Kontituisaun RDTL haktuir katak lei mak regula proprieade, nia uzu no utilidade rai nian, hanesan fatór produsaun ekonómiku ida. Seksaun 54 Lei-inan kobre direitu ba propriedade privadu no haktuir: i. Ema hotu-hotu iha direitu ba propriedade privada, no bele fó ba ema seluk wainhira sei moris no mós wainhira mate, tuir lei nia lala’ok. ii. Labele uza propriedade privada hodi estraga fali nia funsaun sosiál. iii. Atu hetan eh hasai ema ida nia propriedade privada hodi halo ba uzu públiku, tenke selu indeminizasaun loloos ba sidadaun, tuir lei haruka. iv. Ema sidadaun nasionál de’it maka bele iha direitu ba propriedade privada sidadaun nian. 8. Lei rai dahuluk Timór-Leste nian promulga iha fulan Marsu 2003, no trasa atu serve nu’udar lei sumbriña ida ba rejime rai no propriedade seluk. Lei ne’e estabelese Diresaun Terras, Propriedade no Estudu Kadastrais (DTPSC) nu’udar entidade legál ida, no define ninia jurisdisaun, no regras jerais artikulada kona-ba posse rai no direitu propriedade atu dezenvolve liután liuhosi lejislasaun tuirmai. Aléndissu, lei ida-ne’e hatuur períodu tinan ida ba ema sidadaun nasionál no la’ós nasionál atu rejista sira nia reklamasaun ba rai. Efetivamente, Lei Nú. 1/2003 regula rai hotu-hotu ne’ebé pertense ba estadu Portugéz, no propriedade estadu hotu-hotu ne’ebé hetan ka hari’i hosi rejime Indonézia, iha estadu foun Timór-Leste ne’e nia laran. 9. Dekretu ida fó-sai hosi Governu iha fulan Fevereiru 2011 haktuur atribuisaun indeminizasaun, atu muda okupante ilegál sira hosi propriedade Estadu, bazeia ba konsiderasaun umanitária. Ministériu Justisa (MJ) liuhosi Dekretu Ministeriál, ne’ebé ladauk finaliza, sei estabelese baze ba halo kálkulu indeminizasaun. 10. Dekretu seluk promulga iha fulan Jullu 2011, pasa iha fulan Juñu 2011, permite rejistu ba direitu propriedade privada hosi ema rai na’in iha área sira ne’ebé estudu kadastrais kompleta tiha ona (halo tuir rejistu no verifikasaun ba reklamasaun sira hosi governu) no konfirma katak reklamasaun sira ba rai sei la hetan disputa. Entre reklamasaun sira be rejista to’o oras ne’e iha programa Ita Nia Rai, ne’ebé limita hela ba áreas urbanas, reklamasaun 92 porsentu la hetan disputa. 3 11. Kódigu Sivil promulga iha 2011 (ne’ebé tama iha vigór Marsu 2012) inklui seksaun ida ne’ebé governa desizaun sira loroloron kona-ba rai, hanesan faan no fó-aluga rai. Anteprojetu tolu tuirmai ne’e kona-ba rai, sei hein hela aprovasaun hosi parlamentu:  Lei Rai Tranzitória sei deside sé mak na’in ba rai, no nukazu mosu reklamasaun, sé mak iha direitu forte liu ba rai ne’e;  Lei Espropriasaun ne’ebé fó biban ba estadu atu foti rai ba “públiku nia di’ak�, purezeplu, atu hari’i portu no infraestrutura ruma.  Fundu Finansiamentu Imobiliáriu sei fó indeminizasaun nu’udar determina ona iha lei siraseluk. 12. Daudaun ne’e laiha lei espesífiku ruma kona -ba akizisaun rai involuntária (lahóhakarak rasik) no indeminizasaun, maske anteprojetu Lei Espropriasaun ne’e mak sei pertinente liu ba ida-ne’e. Baze jurídika ba deklara direitu fora-du pegadas estrada atuál ne’e seidauk estabelese. Uluk bainhira obras rodoviária presiza rai, Governu negosia ho rai- na’in ka ema ne’ebé uza rai ne’e (inklui okupante ilegál) tuir kazu ba kazu. Tuir prátika uluk nian, bainhira presiza rai ida ba dezenvolvimentu projetu, parte sira ne’ebé envolve , tuir orientasaun hosi autoridade lokál sira nian (Unidade sira Terras no Propriedade distritu no sub-distritu no suku), sei negosia no konkorda kona-ba taxa indeminizasaun, totál montante indeminizasaun, no prosedimentu ka mekanismu ba indeminizasaun no transferénsia (ii) Banku Mundiál nia Polítika Salvaguarda 13. BM nia polítika salvaguarda kona-ba Relokasaun Involuntária – OP 4.12 – buka atu garante katak risku sira empobresimentu tanba relokasaun involuntária sei trata no minimiza. 14. Objetivu sira polítika ne’e nian mak atu:  Bainhira bele evita relokasaun, no selae minimiza liuhosi hamosu projetu alternativu;  Relokasaun tenke konsidera no ezekuta nu’udar programa dezenvolvimentu sustentável ida;  Tenke ho didi’ak konsulta ho ema sira afetadu, no tenke fasilita sira atu partisipa iha planeamentu no implementasaun planu relokasaun; no  Ema dezlokada tenke hetan tulun atu hadi’ak, eh pelumenus lori sira-nia buka-moris no padraun moris fila ba nivel sira molok projetu tama. 15. Polítika ne’e inklui impaktu diretu ba ekonomia no sosiál ne’ebé rezulta hosi (a) foti rai involuntária, hodi hamosu (i) relokasaun ka lakon hela-fatin; (ii) lakon rikusoi ka lakon asesu ba rikusoi; ka (iii) lakon fonte rendimentu ka meius buka-moris, karik ema sira afetadu tenke muda ba fatin seluk eh lae; eh (b) restrisaun involuntária hosi asesu ba jardin dezignada legalmente no área protejida sira, hodi hamosu impaktu la di’ak ba ema afetadu sira nia buka-moris. 4 16. Atu atinje objetivu sira polítika ne’e nian, BM husu atu fó atensaun espesiál ba nesesidade sira hosi grupu sira vulnerável entre dezlokadu sira, liu-liu hirak ne’ebé iha liña pobreza nia okos, rai-laek, kbahen (ferik-katuas), feto no labarik sira, ema indíjena, ka ema dezlokadu siraseluk ne’ebé dalaruma la hetan protesaun iha lei indeminizasaun rai nasionál. 17. Polítika ne’e kompostu hosi elementu importante tolu: (i) indeminizasaun atu troka rikusoi ne’ebé lakon, meiu-subsisténsia, no rendimentu; (ii) asisténsia ba relokasaun, inklui fó fatin relokasaun no atendimentu sira; no (iii) asisténsia ba reabilitasaun atu atinje pelumenus nivel ben-estár ne’ebé hanesan ho molok projetu tama. 18. Polítika ne’e rekoñese ema afetadu hanesan ema ne’ebé tama iha grupu tolu ne’e ida:  ema hirak-ne’ebé iha direitu legál formál ba rai (inklui direitu adat no tradisionál ne’ebé tuir lei rai-laran nian rekoñese)  ema hirak-ne’ebé laiha direitu legál formál ba rai bainhira sensu hahú, maibé iha reklamasaun ba rai ka rikusoin ne’e—naran katak reklamasaun hirak-ne’e lei rai-laran rekoñese ka sai rekoñese liuhosi prosesu ruma be identifika ona iha planu relokasaun  ema hirak-ne’ebé laiha direitu legál ka reklamasaun ruma ne’ebé bele rekoñese, ba rai ne’ebé sira okupa hela. E. Prosedimentu atu hetan rai ba projetu pilotu 19. Rai ne’ebé presiza ba projetu pilotu sei hetan liuhosi eskema doasaun/kontribuisaun rai. Ida-ne’e tanba abordajen ne’ebé uza iha projetu pilotu ne’e bazeia ba komunidade. Kompenente 2 kona-ba jestaun risku dezastre baze iha komunidade no planu sira adaptasaun fó apoiu ba implementasaun abordajen sira Dezenvolvimentu ne’ebé Komunidade mak dudu, ba planeamentu, implementasaun no jestaun pós-konstrusaun. Aléndissu, tanba projetu pilotu ne’e komunidade mak sei prioritiza liuhosi prosesu planeamentu partisipativu, entaun hein katak prosesu ne’e tenke evita no/ka minimiza relokasaun no akizisaun rai. 20. Karik rikusoi nia na’in lakohi atu kontribui sira-nia rikusoi ba projetu pilotu ne’e, no laiha fatin alternativa ruma ba projetu pilotu, indeminizasaun sei bele fó tuir kustu merkadu lokál nian, ba rikusoi sira be afetadu, molok aprovasaun projetu pilotu ne’e. Ba kazu ida-ne’e, labele uza projetu nia fundu ba indeminizasaun. F. Prosesu ba doasaun rai voluntária 21. Prosesu ba hetan rai liuhosi doasaun rai sei hala’o iha nivel suku. Doasaun rai voluntária ba projetu pilotu ruma sei bele simu ho kondisaun sira tuirmai: (a) Doadór rai simu benefísiu diretu hosi projetu pilotu ne’e, no nia sei la hetan moris aatliu depoisde foti tiha nia rai; (b) Doadór rai molok deside kontribui nia rai ho voluntária, nia tenke hetan informasaun klaru, liuhosi reuniaun komunitária, kona-ba ninia direitu atu rekuza doasaun, maibé, maske nia sei nafatin hakarak halo doasaun lahó presaun ruma; 5 (c) Iha opsaun atu ajusta planu projetu pilotu ka fatin, karik rai-na’in sira lakohi atu halo doasaun sira-nia rai; (d) Rai tenke identifika hosi komunidade benefisiáriu no konfirma hosi tékniku karik di’ak ba projetu pilotu ka lae; (e) Fatin ba fasilidade sira be hari’i-bá tenke konkorda hosi komunidade, atu evita doadór nia dominasaun ba fasilidade sira ne’e; (f) Konsulta ho doadór rai ka benefisiáriu sira sei halo tuir lala’ok ida ne’ebé transparante no livre; (g) Prosesu no rezultadu hosi reuniaun sira konsulta nian, keixa no asaun sira be foti ona atu hatán ba reklamasaun sira sei dokumenta ho didi’ak; no (h) Rai doadu ne’e sei rejista ho loloos no dokumenta ho didi’ak. 22. Kritéria ba elijibilidade atu konsidera rai-na’in nu’udar doasaun voluntária inklui:  Parte sira afetadu la’ós povu kiak no la tama iha liña pobreza ofisiál;  Rai ne’ebé kontribui ona labele reprezenta liu 10% hosi parte afetadu nia totál rai produtivu;  Rai-na’in iha rai seluk ne’ebé sei la afetadu hosi projetu pilotu no obras ne’ebé atu halo;  Rai doadu sei la’ós rai disputa ka sei la’ós objetu ba reivindikasaun rai ne’ebé ladauk rezolvidu;  Doasaun nia impaktu sira ba rai-na’in sei la maka’as no sei la rezulta umakain sira sai dezlokadu, ka rezulta umakain ne’e lakon nia rendimentu no buka-moris. G. Likidasaun ba rai liuhosi negosiasaun 23. Bainhira parte sira afetadu lakohi atu halo doasaun sira-nia rai ka rikusoi seluk ba projetu pilotu no projetu pilotu labele muda, sei uza likidasaun liuhosi negosiasaun ka akizisaun privada. Indeminizasaun sei negosia bazeia ba kustu merkadu lokál. 24. Indeminizasaun ba rai pedasuk ne’ebé afetadu ka rikusoi sira seluk be afetadu (uma, planta ka aihun sira) sei negosia hosi UJP ho projetu nia administrasaun iha nivel Suku. Indeminizasaun ba rai afetadu ka rikusoi siraseluk (uma, planta, nsst) sei kalkula bazeia ba kustu ka valór merkadu atuál. Indeminizasaun rai ho rai sempre nu’udar métodu ida preferidu karik rai iha, no indeminizasaun nune’e tenke tuir regulamentu governu nian ne’ebé eziste. Negosiasaun ba kompensasaun sei diskute iha nivel Suku liuhosi reuniaun komunitária. 25. Kustu ba indeminizasaun sei diskute iha reuniaun komunidade/suku nian liuhosi prosesu partisipativu. Fundu sira projetu nian labele uza ba indeminizasaun ne’e. H. Povu Indíjena 26. Tanba laiha diferénsia signifativa ida iha identidade kulturál no sosio-ekonómika entre grupu sira lingua oioin, maka sei laiha impaktu adversu ruma mak sei mosu bainhira atribui planu sira povu indíjena nian ketaketak. Atu garante katak grupu lingua sira diferente partisipa ho 6 másimu iha planeamentu no implementasaun akizisaun rai, diskusaun no dokumentu sira projetu nian sei prepara no divulga iha lingua sira relevante. I. Jéneru 27. Prosesu partisipativu komunitáriu iha nivel Suku tenke kobrí asuntu jéneru, ne’ebé tenke responde atu asegura katak feto sira partisipa, liuhosi reuniaun no diskusaun sira separadu bainhira presiza, foti hosi grupu feto lokál formál no informál sira ne’ebé ativu. J. Mekanismu reparasaun ba keixa 28. Mekanismu reparasaun ba keixa, kait ba ho sistema formál no informál tradisionál ne’ebé eziste ona no rekizitus kulturais, sei estabelese atu rezolve disputa no reklamasaun sira kona-ba akizisaun rai hosi parte sira be afetadu. 29. Komunidade nia prosesu sira ne’ebé iha ona bele uza atu responde ba disputa rai. Sira-ne’e inklui xefe suku, ansiaun, lidér igreja no lidér sosiedade sivil ne’ebé rekoñesidu. K. Arranju institusionál no implementasaun 30. UJP, iha DNJD nia okos, sei iha responsabilidade tomak ba implementasaun projetu pilotu sira. UJP sei hametin ninia kapasidade ho espesialista salvaguarda sosiál nasionál ida, atu fornese orientasaun no monitora prosesu akizisaun rai ba projetu pilotu iha nivel Suku. 31. UJP sei responsabiliza ba aspetu sira sosiál hosi obra dezenvolvimentu projetu pilotu ne’e. UJP sei serbisu besik ho projetu nia administrasaun iha nivel suku, atu lida ho akizisaun rai no atu rezolve kualkér konflitu ne’ebé bele mosu durante prosesu hirak-ne’e. 32. UJP sei envolve ONG sira esperensidu, ba iha implementasaun projetu pilotu sira ne’e, ne’ebé sei tulun atu monitora no valida prosesu, karik ne’e kona-ba doasaun rai voluntária eh kona-ba akizisaun rai liuhosi negosiasaun. L. Monitoramentu no Avaliasaun 33. Projetu nia administrasaun iha nivel Suku sei fornese relatóriu progresu regulár kona-ba planeamentu, atualizasaun, implementasaun no monitorizasaun prosesu projetu pilotu, inklui prosesu akizisaun rai ba projetu pilotu iha nivel Suku. Relatóriu progresu regulár sei hatama ba UJ. UJP sei revee/estuda relatóriu ne’e no hatutan ba Banku Mundiál. 7