69220 www.worldbank.org/boliviaplurinacional BOLIVIA PLURINACIONAL Mbaraviki oyeapoguevae oikuaka oyoupe Tëtareta Sur-Sur kotigua jokuae Programa Socialregua Brasilpevae, Indonesia jare México ndive oyeapovae Versión en Guaraní Mbaraviki oyeapoguevae oikuaka oyoupe Tëtareta Sur-Sur kotigua jokuae Programa Socialregua Brasilpevae, Indonesia jare México ndive oyeapovae Bolivia Plurinacional BOLIVIA PLURINACIONAL MBAEMBAE GUINOIVAE Bolivia Plurinacional 7 Ñemongeta iñemboipi 9 Reconocimiento oyeapovae 11 Siglas jare abreviacionreta karaiñeepe 13 Tembikuatia iñemboipi Ñemboyao 1 Minas Gerais iPlan Estratégico Desarrollopegua oïvae 19 Modelo de Desarrollo Estratégico Minas Geraispegua oïvae 21 Mbaravikia oï Gestión Estratégica de Recursos jare Acciones Estadoguinoivae (GERAES) 24 Acuerdoreta resultadoregua 25 Moromboereta: oechaka keräi metei acuerdo resultadoretaregua ikaviyae oyeapovae 26 Miari oyeapovae 27 Ñemboyao 2 Mbaraviki oyeapovae Nacionalguive tëta ipirätavaerä Indonesiape 29 Tëta imbaepuerevaeregua 31 PNPM Mandiri 33 Flujo de fondoretaregua PNPM Mandiri guinoivae 35 Ejecución jare contratación programape oparavikivaeräreta 36 Metareta, agenda jarevi estrategiareta 37 Keräiko mbaraviki tëtarupi oyekua 39 Miari oyeapovae 40 Ñemboyao 3 México mbaraviki oyapovae diseño, ñemojäa jare maangareko jokuae Programa Transferencia Condicionada de Dinero jeivaeregua 43 Tenondegua videoconferencia: Política social jare Tëtaiguaeteretaregua 45 • Programa Plan Vida Boliviaguinoivae 45 • Modelo multisectorial México oiporuvae 47 • Modelo oyepisi tekomboeregua jare tëtaiguaeteretare Méxicopegua 48 • Oportunidades (Tekokavi jëguavaeregua) 49 • Programa Oportunidades iñejäaregua 50 • Mbaembaeko kuri oyeapotavae jare ñemomiari 52 Mokoiä videoconferencia: jokuae Padrones beneficiarios regua jare keräiko maangareko mbaravikire oyeapovae jare iñejäa 54 • Padrones beneficiarios regua Secretaría Desarrollo Social Méxicoguinoivae 54 • Keräiko oñeangareko jare oñejäavae 57 • Mbaembaeko kuri oyeapotavae jare ñemomiarireta 60 Arakua oñemboyopoepi tëtareta Méxicope opouvaerupi 63 La Pazpe oyepouyave ñemongeta oyepoepivae 65 Irü ñemboriretaye 75 FIGURA 1 Plan Desarrollo Integral Minas Gerais guinoivae 23 FIGURA 2 Organización jokuae áreas de resultadoregua 24 FIGURA 3 Niveles jare mbaravikireta 33 FIGURA 4 Keräiko mbotareta oyeporu PNPM Mandiri pegua sector rupi 34 FIGURA 5 Flujo de fondoretaregua PNPM Mandiri guinoivae 35 FIGURA 6 Oyechaukavae información jare keräiko monitoreo jare evaluación sitio Web rupi 37 FIGURA 7 Programareta reducción pobrezaregua Indonesiape 38 FIGURA 8 Proceso tëta iempoderamientoregua 39 FIGURA 9 Ñemojäa programaregua oyeapo arasañavovae 59 MAPA 1 Ñembori oñemeeta chupevaereta jare zona marandu oyeapovae 56 MAPA 2 Ketiko ñembori oñemeeta chupevaereta ñoguinoi jare keräiko oyeporutavae 57 PIKE 1 Keräirupi ipuerevaerä oñejäa metei acuerdo de resultado jeivaereta 27 Bolivia Plurinacional ÑEMONGETA IÑEMBOIPI Ipuerevaerä imambaepegua oyeapo ojo oiko opaño mbaraviki jokoropi tëta okuakua jare omboipimo oyeapokatu ojo oiko jare keräiko jokuae tëtareta yoguirekovae, jokuae ipokivaereta oñemee chupe oyapovaerä opaño ñemongeta ipiauguevae jokuae keräiko tëtareta ikavita yoguirekovaeregua. Oecharetavae jaeko keräi jokuae iparaviki irüreta tëtañavorupi ñoguinovae javoiko oparaviki ñoguinoireta ipiaugue mbaravikireta yekouaporegua, añaverupi jekuae oyekua ojo oikojese ikavikovae. Robert B. Zoellick, Presidente Grupo Banco Mundialpegua Tëtaguasureta jekuae oikua yoguiraja opaño teko ikavita chupevae, omaereve keräi jare mbaeko irü Tëtareta oyapo omoamirivaerä opaño ñemboavaireta oyuvaki oñevae irü tëtaretarupivae. Jokuae ñemongeta omeetako jetarupi ñembori jokuae ipokivaereta oñeñono oyapovaerä tuichaguevae Ñemongeta jare irüvae ikirëi ñembori omee jokuae Tëtaguasureta jaimeiño korepoti oväevaeretarupi – jare tuichague mbaemboavai javoiko jokuae jekopegua mbaetitako oarömbateereta ipuerevaerä oñevae chupereta ñembori – jare oyekou jokuae ñembori simbiguevoivae jokuae Tëtaguasureta jekuaema okuakua yoguirajavaegui. Ngozi Okonjo-Iweala, Director Ejecutivo jokuae Grupo del Banco Mundialpegua Arasa 2008 jare yasi arakuvoyave, Banco Mundial oyapo jare oñono jokuae Servicio de Intercambio de Experiencias Sur – Sur jeivae, ipuerevaerä jokoropi oyeapo yavaimbaereve oime ñemomiari aniramo comunicación experienciaregua oñemoirü jokuae mbaravikireta oiräro yoguiraja mbaraveteasikatu opavaerä okañi jokuae tëtareta jaeramo omboipi oguata jare okuakua ojo oikovaeretarupi. Korepoti jokuaepegua oñemboipi oñemeevae jaeko US$ 5 millones, niringo korepotipe mbotarupi oñevae jokuae korepoti omeevaereta oñomborimbori omboativaerä jokuae korepotivae jaeko tenondema mbota iyareta yoguirekovae jare ipiau mbota iyaretavae: jaeko China, Dinamarca, Países Bajos, India, México, España jarevi Reino Unido. Kuae Servicio oipota oyapovae jaeko guirokuavëevaerä yavaimbaereve jare jepietembaerevevi tëtareta omboipima okuakua yoguirajavaereta oechaukavaerä oyoupe ipokimakovae jare oikatuma mbaraviki oyapovaeregua yekouaporetare jare keräirupi jokuae mbaraveteasikatu omoamirï guirajavaere imiarivaerä oyoupereta. Kuae ipiau oï Servicio de financiamiento jare mbovieteko mbota omeevaereta ñoguinoivae guiroviako keräi Tëtareta ikavirupi guiraja tenonde iparaviki jeiete okuakuavaerävae, ikaviyaetako irü Tëtaguasuretapeguarä jaenungavi oiräro guiraja iparavikirupi opaño yekoureta ombokuakuavaerä jare opavaeräma omokañi mbaraveteasikatu. Kuae Servicio Sur- Sur jeivae imambaepegua oechauka jokuae mbaravikirupi jetague mbaembae oikuaka jare ombopoki tëtaretavae, javoiko mbaetita jepimbate oë jokuae moromboereta. Oñemboeipiguirema, kuae Servicio Sur-Sur omee 6-7 ñembori korepotirupi oyeapo vaerä jokuae itercambioreta jaema jokuae ombori Tëtareta ipuerevaerä oechaka päve iyeupereta iparaviki keräiko guirajavae jare opaño mbaembaepe ipokima yoguirajavae. Tuichagueko iporombori, echako oïndaivi omeevaerä korepoti jokuae Tëtareta oekayave oï jare oiporuyave ñembori ipuerevaerä omboyopoepi iarakua jare oñomboe pävevaerä. Kuae ñembori oipota oupitivae jaeko omomirätavaerä mbaraviki oyapoarupi jaema jokuaerä omeeta korepoti ipuerevaerä Tëtaguasureta omboipiramo okuakuapota yoguirekovae oyoeka jare oñomboripäve, erëiko jokuaepegua oyeapota metei ñeerirurenda Webpe oïvae, tupapireretarupi, oñeangarekota jare oñemoeräkuata jokuae mbaravikireta keräiko oyeapo ojo oikovaeregua, jokoräiñovi oyapo jare guinoivaerä teereta jokuae ipokivaeretaregua Tëtaguasu jaeramo omboipi okuakua yoguirajavaerupi ñoguinoivaereta. Jare irü mbaraviki Servicio Sur-Sur oyapovae jaeviko Tëtareta omboyopoepi opaño ñemongeta kuae mbaravikiretare: › Jokuae manejo de ganancias inesperadas en precios de productos básicos jeivaeretaregua. › Mbae jepiguegui oñereoegue iñangarekoregua. › Oimevaerä jokuae Desarrollo de sistemas fiscales imambaepegua jare jepietembae oyapo iparavikivae. › Oyeapovaerä jokuae Adaptación jokuae tecnologíapiauretape. › Jokoräiñovi oyeapokavivaerä Yeparavo proyecto inversión públicapeguareta ikavigue jare tasas de retorno económicas jare sociales oñevaeta jokoropivae. › Oyeparavikivaerä Reforma Sistema de pensionretaregua. › Oyeapovaerä jokuae redes de seguridad ñembori ojovaerä paravetevaeretape. Jokuae intercambio oyechauka kuae informerupivae oyaporambueve Estado Plurinacional Boliviapegua Brasil, Indonesia jare Méxicondivevae, omoïru opaño ñemongetareta jokuae Pueblo Indígena retaregua tuichague ñemambeko oïvae jare keräirupiko gobierno Estatal jare Localreta oñangareko jare oporomborietekavivaeräma korepotirupi jare paño irüvae ñomborirupi jokuae tëtareta mbaraveteasikaturupi yoguirekovaereta. Bolivia Plurinacional RECONOCIMIENTO OYEAPOVAE Kuae mbaraviki oechaukako oï keräi jetavaereta ñoguinoi Banco Mundialpevae iparavikiko, jokoräiñovi gobiernoreta Boliviapegua, Brasil, Indonesia jare México peguareta iparavikiko. Jaereta oipisi kuae mbaraviki jare guiroatakavivae jokoräiñovi oñeñono ipuerevaerä oechauka jare omoeräkua iarakua jare mbaraviki oyapoguemavae, jokoropi oechaukareta keräi kuaenunga mbaraviki mbaetiko yavai oyeapovaerä jare oyeporuvaerä tätako ikavivae. Jayave Boliviaregua, roipota royapo tuichague yasoropai jokuae Ministrorä Planificación Desarrollopegua yoguirekosevae jaeko Carlos Villegas Quiroga jare Noel Aguirre Ledezma, echa jaeretako omboipi jokuae mbaravikireta fondo fiduciarioregua. Jokoräiñovi tuichaguevae yasoropai oñemondo añave Ministrarä Planificación Desarrollopegua oïvae jaeko Viviana Caro Hinojosa, echa iporombori jare iporomokirëi katuvaerupiko oyeapo intercambio de experiencias kuae Fondo korepotirupi oporombori jokuae mbaraviki oyeapovaerä. Jokoräiñovi Roxana Liendo iporombori, oikorambueve Coordinadora jokuae tenonde Programa Plan Vida guirekose Ministerio de Planificación Desarrollo Boliviapegua, echako oñemboipiramoyave kuae mbaraviki jaeko tätague oñemboi ojo vaerä tenondekoti opaete kuae mbaravikireta. Jaeramiñovi Emanuel Villegas Coordinador Información Programa “Renta dignidadpegua�, Roberto Valdéz, Coordinador de Ejecución “Bono Juancito Pintopegua�, Joel Gómez, Ministerio Viviendapegua jare René Apaza, Director Encargado Nacional Monitoreo jare Evaluación Programa “Mi Primer Empleo Dignope� oïvae, echa jaeretako mboviyeko yoguiraja jokuae ñemboati oyeapo intercambio de experienciaregua ipokivaereta Méxicoiguareta ndive päve. Jokoräiñovi, orekirëivi roechauka oreyerovia María Felix Delgadillope , Directora Unidad de Análisis Políticas Económicas jare Sociales Ministerio Planeación Desarrollopegua oïvae (UDAPE) echako tätague oporombori, jokoräiñovi Roland Pardo, Director de Políticas Sociales UDAPEguinoivae, iporombori, echa jaeretako oipisi kuae mbaraviki jare oyaporeta ikavirupi. Brasilregua, romondovi yasoropai Iran Pordeus, Coordinador Ejecutivo Adjunto Estadopegua oïvaepe guiroguata jokuae Programa Resultado Estado Minas Geraisreguavae; jokoräiñovi Diogo Lima, Superintendente Gestión Estratégica Recursos jare Acciones Estado guinoivae jare Rogrigo Furtado, Director Modernización Gestiónpegua, echako jae omee ñemongeta jupirupi jare omboyoupitiguevae opaño jokuae sistemareta especializado ñoguinoi Monitoreo jare Evaluación Estado Minas Gerais guinoivae. Indonesiaregua, roechaukavi tuichaguevae yasoropai jaeko Endah Murminingtyaspe, jaeko Directora Agencia Nacional Planeación de Desarrollo Alivio de la Pobrezapegua oïvae (Badaan Perencanaandan Pembangunan Nasional, BAPPENAS) 8-9 jokoräiñovi Dr. Sujana Royat, Viceministro Coordinación Ministerio Bienestar Ciudadano Alivio de la Pobrezapegua oïvae jare mburuvicharä oï jokuae Grupo de Trabajo Nacional de Veeduría PNPM Mandiripe. Jokuae mbaraviki oechaukavae omboyekua keräiko täta ikavi jare oporomokiréi jokuae Programa PNPM Mandiri jeevae jaema jokuaeko ikavigueyae opita metei ñavo yoguiraja kuae ñemboatipevae. Méxicoregua, romondo orepiayerovia jare romee yasoropai Max hendersonpe, echa jaeko Tenondeguarä oï jokuae Unidad Planeaciónpegua jare Relaciones Internacionales jokuae Secretaría Desarrollo Social (SEDESOL) pe, echako omokirëikatu opaete ipersonal de planta, tätarupi ipoki jare mbaravikipe oñeñono opaete ipiandivevaereta, oyereroike oyapovaerävi jokuae mbaravikireta intercambioregua. Yasoropai oñemondo Karla Brecedape, jaeko Directora General Geoestadísticapegua jare Padrones Beneficiarios SEDESOLpegua; jaeramiñovi Thania de la Garza Navarrete, Directora General de Evaluación del Consejo Nacional de Evaluación de la Política Desarrollo Socialpegua (CONEVAL)pegua, jokoräñovi Fernanda González, echa jaeko oï Directora General Adjunta jokuae Impactos de Programas Sociales SEDESOL oyapo ojo oikovae; Ricardo Mújica Rosales, Director General Monitoreo jare Evaluación pegua SEDESOL guinoivae, jokoräiñovi Laura Durán, Directora Planificación Operaciones pegua oïvae jokuae Programa Oportunidades jokoräiñovi Andrés Cijuelos, jaenungavi Programa Oportunidades pegua, echako iparaviki jare oporombori opaño programaretarupi, jokuaemako oyapo ikaviguevae ñemongeta jokuae mbaravikirupi oñombori päve ñoguinoi Boliviapevaeretandive. Banco Mundialpe oparavikivaereta jaenungaviko oporombori oyereroatakavivaerä mbaravikireta, jaema jokoropi ikavi opa mbaembae oëkavi ojo oiko oyeaporambueve intercambio. Óscar Avalle, jaeko Representante Residente Boliviapeoïvae, jokoräiñovi Julio Ricargo Loayza, Patricia Velasco jare Patricia Alvarez La Pazpe oparavikivaereta, Tarsilia Ortenzio Veloso jare Pablo Fainzylber Brasiliape ñoguinoivae, John Victor Bottini jare Sentot Surya Satria jokuae oficina Yakartapegua jare Rosa María Hernández Fernández Tëtaguasu Méxicope ñoguinoivaereta. Indu John-Abraham, Melissa Rodríguez-Segura, Erika Vargas, Concepción Steta Gandara jare Samuel Freije (Jefe de tarea) jaenungaviko oñemoingeretavi kuae mbaravikipe jokuae Banco Mundial jendape jaeko Washington, DC.pe, chuperetako ojovi yasoropai jare ñemboete. Kuae informe jare jokuae CD guinovae oyeapoko jokuae Unidad de Efectividad en el Desarrollo (Development Effectiveness) Vicepresidencia Regional América Latina jare Caribepegua oïvae. Eric Palladini, jokoräiñovi consultor Banco Mundialpegua, oikuatia kuae informe Samuel Freije iporomborirupi javoi Erika Vargas jaeko guiroguata kuae mbaraviki guirajaregua guinoe kuae tembikuatia. Bolivia Plurinacional SIGLAS JARE ABREVIACIONRETA KARAIÑEEPE BDMG Banco de Desarrollo de Minas Gerais (Brasil) CCT Transferencia condicionada de dinero CONEVAL Consejo Nacional de Evaluación de la Política de Desarrollo Social (México) CUIS Cuestionario Único de Información Socioeconómica (México) GDLN Red Global de Aprendizaje para el Desarrollo GERAES Oficina de Gestión Estratégica de Recursos y Acciones del Estado (Brasil) INEGI Instituto Nacional de Estadística y Geografía (México) KDP Proyecto de Desarrollo de Kecamatans (Indonesia) LOA Ley de Presupuesto Anual (Brasil) ONG Organización No Gubernamental PMDI Plan de Desarrollo Integral de Minas Gerais (Brasil) PNPM Mandiri Programa Nacional para el Empoderamiento de la Comunidad (Indonesia) PPAG Plan Plurianual de Acción Gubernamental (Brasil) SEDESOL Secretaría de Desarrollo Social (México) SEPLAG Ministerio de Estado de Planeación y Gestión (Brasil) SFP Secretaría de la Función Pública (México) SHCP Secretaría de Hacienda y Crédito Público (México) SIMPADU-PNPM Sistema de Información de Gestión del PNPM Mandiri (Indonesia) 10 - 11 Bolivia Plurinacional TEMBIKUATIA IÑEMBOIPI Arasa 2009pe Estado Plurinacional Boliviapegua oipisi metei mbota jokuae Servicio de Intercambio de Experiencia Sur-Sur jeivaegui ipuerevaerä oyapo ñemongeta irüvae Tëtaguasuretandive jokoraiñovi ipuerevaerä omboyoya opaño programa aniramo mbaravikireta mbaraveteasikaturegua oyeapo oï jokuae Tëtaguasureta omboipima okuakua yoguirajavaendive. Jokuae ñemongeta aniramo diálogo oipota oupitivae jaeko oikuakavaerä opaño ñemongetareta ipiauguevae jare omboyoyavaerä jokuae mbaraviki oyeapoma ojo oikovaeregua, jaema jokoropi oyeapokavietevaerä keräiko omemoangakavita, oyapota jare opaño programareta ikaviguevae oyeporuvaerä oñeiräroyave ojo oiko mbaraveteasikatu jokuae Transferencias Condicionadas de Dinero jeivaerupi (CDD) niringo ñeepe oyekuatia oïvae) jarevi jokuae programa de Desarrollo oyapouka Comunidadvae (CDD niringoñeepe oyekuatiayave). Jokoräiñovi oipotaramo oikuakavi keräiko oyereroata jokuae sistema planificaciónregua oyeapovae, oñengareko jare keräiko oñejäata jokuae mbaravikireta opaño programa socialretaregua. Jokuae mbotaretagui korepoti oñevaevae, jokuae ñoguinoi política aniramo ñemongeta oyapokatuvaerä kuae Boliviape, omboipireta oñomomiari irü jaeretarami mbaraviki oyapo ñoguinoivae Brasilpe, Indonesia jare Méxicope, jaema jokuae ñemomiari oyaporetako videoconferenciarupi jare opouvi oyopirireta Tëtaguasu ñavo. Oñemeeramo ñembori kuae arakua jare mbaravikiapo iyepoepi oyeapovae, jokuae Banco Mundialpe oparavikivaereta ñoguinoiko mboupa iyarami jarevi jae reta oñangarekoetei oyeapo yave jokuae ñemboati mbirimbirigui maearuivae jokuae Video Conferencia Red Global de Aprendizaje para el Desarrollo oïvaepe (GDLN), javoi oyapokatuvi ipuerevaerä tembiokuaireta gobiernorupi ñoguinoivae opou La Pazpe jare Ciudad de Méxicope. Ministerio Planificación Desarrollopegua oïvae, echa jaeko omondo tupapire oiporuvaerä korepoti Banco Mundialpevae, oñeñonoko oïvaerä tenondeguarami kuae mbaravikiguasupe. Jokuae mbaaporeta jokoropi oikuaka oyoupe iarakuareguavae, oñemambeko oikuakavietevaerä mbaerupiko ikavi mbaraviki oë chupevae jokoräiñovi mbaembaeko oataviteri oyapotavae jokuae programa oirärovaerä mbaraveteasikatuvaeregua mbaraviki, jaema jokuanunga jaeko: Programa Nacional Empoderamiento Comunidadpeguarä oïvae (Programa Nasional Pemberdayaan Masyarakat Mandiri, PNPM Mandiri) Indonesiapegua jarevi jokuae Programa Oportunidades Transferencia condicionadas de dinero Méxicoguinoivae. Jaema irü mbaravikireta sistema de planificación, monitoreo jare evaluaciónregua oyeapovae, oñemae jesevaerä oyeparavoko Estado Minas Geraispe (Brasilpe) oyeapo oïvae jokuae iestrategia “Estado por resultado� jeivaeregua. Ipuerevaerä jeiete oñemoeräkua jokuae keräiko mbaraviki videoconferenciareta jare Tëtaguasureta opouko oyoupivaeregua, kuae informe oechauka resumen jokuae ñemongeta oyapo jokuae mboupa iyarä ñoguinoivae Bolivianoreta jarevi presentador ñoguinoivaereta. Louise Cord, Gerente Sectorial Banco Mundialpegua oñemambeko oï 12 - 13 Reducción de la Pobreza jare Génerore oñemambekovae jaeko oipea oyeapoyave videoconferenciareta jare irü Samuel Freije, jaeko Eonomista Tuichague oparaviki Reducción de la Pobreza jare Géneroregua Banco Mundialpe oïvae, jaeko oï ñemomiari oyeapoyave ñee omeevaerä jare ñemboati guiroatavaerä. Tenonde videoconferencia oyeapovae jokuae representante Bolivia jare Méxicopeguareta, oyererajako ara 8 yave yasi diciembrepe arasa 2009pe. Mbaraviki oechaukavaerä ñoguinoivaereta omotenonde jokuae programa alivio a la pobreza para poblaciones indígenas y mujeres jeivae. Roxana Liendo, Coordinadora Plan Vida Ministerio Planificación Desarrollopegua oïvae, guiroike jokuae ñemongeta metei yechaukarupi programareta política social pro indígena Bolivia guinoivae. Diego Iturralde, Director Académico Centro Marandueka iyapoa jare Estudios Avanzados Antropología Social Méxicopegua, María Teresa Gallard, antropóloga independiente oñembojeevae jare Andrés Cijuelos, Programa Oportunidapegua, omboyevireta marandu oechaukareve keräiko jokuae enfoque multisectorial política indígena jare social jokuae Programa Oportunidades de transferencia condicionada de dinero México guinoivae. Jokuae representantereta México jare Boliviapegua, jaenungako oñomboatiye ara 17 de junio arasa 2010pe, Karla Breceda, Directora Genaral Geoestadísticapegua jare Padron de Beneficiariopegua jare Fernanda Gonzales, Directora General Adjunta jokuae Impacto oyapo Programa Socialretaregua, jokuae Secretaría Desarrollo Social México guinoivae, jaema jokopeko jekuae oecharetaye opaño mbaraviki técnico jokuae sistema de monitoreo jare evaluación programaretaregua oyeapo jokuae Jëtaguasuregua. Yasi araivo kuae arasa 2010pe jokuae representantereta Boliviapegua mokoiye oñomboati jokuae representantereta gobierno indonesiopegua jare Banco Mundial ndive ipuerevaerä oparaviki kaviete jokuae enfoque Indonesia oiporuvae jokuae ñemongeta desarrolloregua guiraja tenonde jokuae comunidadpe Andah Murniningtyas, Directora oï jokuae mbaraviki Alivio de la Pobreza Agencia Planeación Nacionalpegua oïvae (Badaan Perencanaan dan Pembangunan Nasional, BAPPENAS), jare Dr. Sujana Royat, Viceministro oï Ministerio Coordinador Bienestar Ciudadano oyapovaerä mbaraviki Alivio de la Pobreza jare Jefe jokuae Grupo de Trabajo Nacional de Veeduría PNPM Mandiripegua oïvae, oechaukareta keräiko gobierno indonesio omae jare guiroguata oï mbaravikivae jokuae tëtaeteima omboipi guiroata jembiaporetavae. John Victor Bottini, Especialista Principal Desarrollo Socialpe jarevi Sentot Surya Satria, Especialista oï Desarrollo Socialpe jare opareveko Banco Mundialpegua, jaenugavi oechaukareta mbaembaemako oyeapo Desarrolloregua tëtaeteima omboipiyave guiroguata Indonesiape jare ombojisikaviete oechaukata jokuae componente rural PHPM Mandiri jeivae, jokoräiñovi imiarireta keräiagueko oñemboipi oyeapo kuae mbaraviki tëta okuakuavaeregua guiroguata tenondekoti jokuae Kecamatans jëtaretaeteimavae. Yasi araroi 24 ara jare arasa 2010pe representantereta Boliviapegua yoguiraja omaevaerä jokuae representante gobierno Brasilpegua Estado Minas Geraispe ñoguinoivae oechakavaere. Jokuaeyave Iran Pordeus, Coordinador Ejecutivo Adjunto jokuae Programa de Resultados Estado guinoivae oechaukakavi mbaraviki jaeramo guirajareta tenondevae gobierno Bolivia Plurinacional estatal oyapovae materia planificación, monitorio jare evaluación politca públicaregua oyeapo ojo oikovae. Diogo Lima, jaeko Superintendente Gestión Estratégica Recursos jare Acciones del Estdopegua, jaenungavi oechaukakavi ombeureve keräieteikovae jokuae metodología jare keräiko oñembombaraviki jokuae planeación jare gestión estratégica opaño proyectoreta gobierno guiraja tenondevae. Iyapiete, Rodrigo Furtado, Directorio Modernizacion Gestiónpegua oïvae, jaenungavi imiari kaviete keräiko ojo oiko jokuae Acuerdos de resultados jeivaeregua. Oyeapoguire kuae videoconferenciareta, jokuae intercambio de experiencia oyeapovae ojo oñemboyoupi aniramo oñemboaguiye opita ojorambueve opou funcionarioreta boliviagui Ministerio de Planificación del Desarrollopegua jokuae Secretaría de Desarrollo Social jarevi Consejo Nacional de Evaluación de la Política de Desarrollo Social jeivae (CONEVAL) Tëta Méxicope oïvae, kuaeko oyeapo 23 jare 27 agostorupima. Jokoräiñovi, ara 9 jare 10 yasi septiembrepe, funcionarioreta SEDESOL Méxicopegua yoguirajavi opoureta La Pazpe oñomboaiti funcionarioreta programa sociales Ministerio de Planificación del Desarrollo Bolivia guinoivaepe. Kuae informe oechaukavi oï mbovimirupi keräieteiko jokuae ñembogueta oyeapovae, presentaciónreta oyeapoyave. Jayave, oñemojendakavireve javoi taikuekotigui oñemboipi jokuae informe ñemomiari oyeapovae, jaema tenonde omboipi oyapo ñemomiarivae jaeko Brasil jokuae monitoreo jare evaluacionregua, jaikueri oyechauka ñemboati oyeapo Indonesia ndivevae jare ojo oñemboapi jokuae ñemomiari omboyoyareve jembiaporeta Bolivia jare México. Capítulo 1, oechauka kaviete mbaravikireta oyapo ojo oiko Estado Minas Gerais igobiernovae, echako jokuae mbaraviki jaeko oyapokatuvaerä gestión planificadora jare estratégica jokoräiñovi omboguatavaerä metei sistema omaangareko jare omaemojäavaerä opaete iparavikireta oyapo yoguirajavaere. Gobernador Aécio Neves, oiko rambueve tenondeguarä kuae mbaravikireta oñemboipiramoyave, jokuae gobierno omboipi omboguata jokuae Programa Estado por Resultado jeivae, kuae mbaraviki omoirü metei mapeo estratégico jare acuerdoreta resultadoregua. Kuae programa oyeporuyave estadorupi, omee mbaepuere gobierno estatal jare localpe ipuerevaerä omaangareko jare ojäavei mbaravikireta oyeapo ojo oikovae jokoräiño opaño jokuae programareta jaeretaetei guiroguatavae. Jaema kuae mbaravikirupi oyekuavae jaeko oimema gobierno ikavi jare añetepegua oparavikivae jare oyapo opaño mbaembae oata tëtaretarupi jare tëtareta oiporuvuvae. Capitulo 2, oechauka kaviete jokuae programa empoderamiento de la comunidad gobierno indonesio oyapo oïvae, jaema kuae mbaraviki oporomokirëikatu tëtaretama oñemboivaerä täta jare guiraja tenonde mbaravikireta gestión de la infraestructura, tekoroïsaregua jare irü mbaravikiaporeta opaño tëtamirupi. Yepetëi korepotireta oñembou chupereta gobierno nacionalgui, jokuae planificación jare mbaraviki oyeapoeteivae oyererajako tëtamiretarupi, mbaeti ketigui yogueru oyapoukavaerä jokuae mbaraviki. Koräi mbaraviki oyeapovaerupi oñemboasako oï tëtamiretape opaño arakua jare mbaepokiapo ipuerevaerä jaeretaetei oñemongeta mbaravikire jare omboguata proyectoreta aguiyevaeräma mbaraveteasikatu keräimbate chupereta. 14 - 15 Capítulo 3, ombojisikavi oechauka jare omboyoyavi jokuae políticas paravetevaeretapegua jare indígenaretapegua oïvae Bolivia jare Méxicope. Programa Boliviape oïvae oipota oyapovae jaeko ïvae oipota oyapovae jaeko tëtamireta guinoivaerä mbaepuere jare ipokivaerä oyereroata jekoñomairupi, ombokuakuata jëta jare oyapokatuta keräirupi oyekouvaerä tekoroïsare, iväere, jokoräiñovi tembiu guinoiretavaerä, jareo paño irü mbaembae oata jokuae tëtapevae. Méxicope programareta ñoguinoi aniramo ou nacionalguivae omombaraviki mbaepokireta jare estrategia opama oyeapokatuvae encuestaregua ipuerevaerä jokoropi oñemae jare oyeparaviki necesidad localretare jaeramiñovi oyechaka kavivaerä kiaretapeko oñemondota jokuae ñembori moromboeregua, karukaviregua, energía jare irü programa de transferencia jeivaereta. Kuae capítulope jaenungavi oñevaeta oyekuatia oïvae jokuae funcionario boliviano jare mexicanoreta oyapoyave intercambio de experienciaregua, echako opoupäveko Tëtaguasu Méxicope jare La Pazpe. Jokuae Méxicope yepou oyeapovaeregua, apuntereta oechauka michimi jokuae antedecente legalretaregua jokuae sistema de monitoreo jare evaluaciónregua jokoräiñovi programa social jare tembiporureta oyeporu jokuae mbaravikireta oyeapovaerupi. Jokuae Boliviape opouvaeregua, jokuae apuntereta omboyoapiko miari oechauka rambueve opaete tembiporu oñembombaraviki oyeapoyave oï diseño hare monitoreo pandepo programa socialretaregua jaeko (Renta Dignidad, Bono Juancito Pinto, Programa de Vivienda Social, Bono Juana Azurduy jarevi jokuae bono Mi Primer Empleo Digno jeivaere). Kuae mbaraviki oyeapovae intercambio Sur – Sur oipea tape gobiernope ñoguinoivaereta Boliviape ñoguinoivaereta omboipivaerä oyapo ñemomiari jokuae mokoi experienciareta ikaviguevae ombojekovia ñoguinoivae jare opaete kerupi jeräkuavae programa de transferencias condicionadas de dinero tëtaetei guiroguatavaeregua, jokoräiñovi sistema especializado planificación jare evaluación programa socialpe ñoguinoivaeretandive. Jaema koräiyave, jokuae ñemomiari osiriveko oï tembiporurami ipuerevaerä oñemboete jembiaporeta aniramo oyekuravi opaño mbae oyeapovae, jecha jayaveñoko ipuereta oñemboyoya jare oñemboyovaichorami oñemaeta mbaravikiretare, oyeapokatuta aniramo oimetavi yoaka oyeapo opaño mbaembaereta programa socialrupi oyeapo ojo oikovaere. Aniramo ñandepuerevi yae koräi, yaikuavaerä, mbaetiko ñeerirurupiño aniramo “ipokietevaeretaguiño�, jaimei, yaikuataviko jokue ipokivaereta arañavo oyapo ñoguinoi jokuae mbaravikivaegui, echa jayaveko jokuae programa socialreta ikaviete oyaepota jare jembiapo ikavigueta opaetevaepe. Banco Mundial ipiakatu opita oporomboriramo oimevaera kuae intercambio oyeapo javoi jekuaeta oekavae jaeko opaño ñemborikareta omboyekua tupapirerupi opaño mbaembae oyeapo ojovaeregua, toyeporu jare töi fuente de referenciarä opaño mbaraviki oyaporeta ñoguinoivae jokuae desarrollo de programa sociales Boliviape. Ipuerevaerä oyemboyekua tupapirerupi aniramo oñemoeräkuavaerä jetavaeretape opaño arakuareta oñemboati ojo oikovae, jare mbaetiko ñoguinoi videoconferencia aniramo mbaetivi yoguirajareta irü Tëtaguasurupivae oyeapoyave Bolivia Plurinacional intercambio, chupeguareta oyeapokatu mboapi mbaembae oechauka kuae mbaravikiregua javoi jae kuae mbaereta: Kuae manual oyekuatiavae, CD omoirü kuae tembikuatiavae jare metei sitio Web jeivae. Jokuae CDpe oñeñono videoretagui ñemongeta oñereno jare oyekuatia jokuae participantereta oechaukavaeregua. Jokoräiñovi guirokuavëe miariaporeta aniramo información adicional jokuae ñemongeta oyereroike kuae informepevae, javoi jaeko kuaereta, presentación diapositivarupi jare ñemomiari oyeapo funcionario Bolivia jare Méxicopeguareta ndivevae. Jaeramiñovi oimeko irü tembiporureta omoirüye kuae mbaraviki oyeapovaeregua, javoi ipuereko rembogueyi kuae sitiogui Web: www.worldbank.org/ boliviaplurinacional. 16 - 17 Bolivia Plurinacional ÑEMBOYAO MINAS GERAIS IPLAN ESTRATEGICO DESARROLLO PEGUA O�VAE 1 Bolivia Plurinacional ra 24, yasi araroi arasa 2010yave representante Boliviapeguareta yoguiraja metei videoconferencia oyapo jokuae representante gobierno Estado Minas Geráis Brasilpeguareta ndive. Jokuaeyave, Iran Pordeus, Coordinador Ejecutivo Adjunto Estadopegua Programa de Resultadospegua oïvae, oechauka keräi ipiau experiencia gobierno estatal oyapo oïvae planificación, monitoreo jare evaluación políticas públicasregua oyeapo ojovae. Diogo Lima, Superintendente Gestión Estrategica Recursos jare Estado iAccionregua oparavikivae, oechauka omombeukavireve metodología jare práctica planeaciónregua jare gestión estratégica proyectoreta omotenonde gobierno guinoivaere. Taikuaete, Rodrigo Furtado, jaeko Director Modernización Gestiónpegua oïvae, oechaukavi jokuae acuerdoreta oyeapo keräiko mbaraviki oëvaereguamavae. Opaete jokuae documentoreta oyechaukavaeregua jokoräiñovi videoconferenciareta oime ñoguinoi jokuae CD omoirü kuae tupapirevae. Modelo de Desarrollo Estratégico Minas Geraispegua oïvae Pordeus omboipi ipresentación jare oechauka michipeguami keräiko Minas Geraisvae, joräiñovi oñemomaendua keräirupiko Estado guiroike reformareta. Jokoräiñovi omombeu definición básicareta jokuae ñeereta jetarupi oyeporuvae oyereroata rambueve kuae mbaraviki. Pordeubras iñemongeta jaeko jokuae Modelo de Desarrollo Estratégico Minas Geraispegua oïvae, oyeapoko gobierno estatal oñerekokuavëeramo jokuae ñemongetaipi iporokuai jeirupi calidad fiscal jare gestión ikaviguevae oñemaereve ojo resultaretare opaete tëtapeguareta oikokavivaerä. Gobierno jembiapo oyepitasoko oï ipuerevaerä omoñoichambeki jokuae planeación jare presupuestación ndive, metei presupuesto equilibradovae, mbaetita yavaivae, opaño proyecto estratégico korepoti oñemondotavae, calidad jare productividadregua. Jokuaeramoko, compromiso oyeapovae oyeyokoko oï acuerdos sobre resultados eficaces oïvaeregua, jokoräiñovi tätague mbaraviki oyeapo maangareko jare oñejäa mbaravikirevae, gobernabilidad, incentivoreta jare evaluación mbaraviki keräiko ikavirupi oyeapo ojo oikovae. Arasa 2002pe jokuae gobierno estatal Minas Geráispegua, guiroata rambueve Gobernador Aécio Neves, omboipi omboguata jokuae Proyecto Choque de Gestión jeivae, oñemaerambueve jokuae ñemotimbo oyapo Banco de Desarrollo Minas Geráis (BDMG). Jokuae proyecto oekavae jaeko oyapokatuvaerä keräiko oyeapo planificación jare presupuestoreta gobierno estatal oyapovae jaema jokoropiko oyeparavikivaerä korepoti oatavaeregua. Jokuae proyecto oyeapo arasa 2002gui 2006pe, jaema jokogui oñemboyekua keräiko añave oyeporu oï jokuae sistema maangarekoregua jare oñejäavaeregua jokuae plan de desarrollo estratégico Estado guinoivae. Pordeus peguarä aniramo iñemongetarupi jokuae maangareko jare ñemojäa oyeapovae jokoropiko oñejäa keräiko gobierno iparaviki ojo oikovae oñemaereve jokuae mojaangaka jare jokuae mbaravikiguietei oëvae. Kuae yupavo oechauka “jokuae áreas de resultados� y jare oyekuakavi jokuae chupereta oyeapo oï jokuae indicador keräiko mbaraviki oyeapo oïvaeregua. Jokoräiñovi, jokuae área resultadoregua jaeko ñemongeta tipiguevae jare oarasata opaño mbaravikiretavae jaema oporombori oechaukakavietevaerä mbaembaeko oatavae javoi oporombori omomirätavae keräi programareta 20 - 21 jokuae plan de desarrollo integralpegua oïvae. Opaño incentivoreta ipuerevaerä oyeapo buen gobierno oñeñonoko jokuae tembiapokareta ñemongeta oyapo keräi ojäavaerä iparavikiretavaerupi. Jokuae tembiporireta mbaravikiyupavopegua jare ñemongeta keräiko korepotireta presupuestación Estadopegua oyapovae omaeko kuaekuaeretare: › Plan Desarrollo Integral peguarä Minas Gerais guinoivae (PMDI isigla portuguéspe) oparaviki estrategia desarrollo a largo plazo del gobierno oñono oyapovaerävae. › Jokuae Plan Mboviarasapegua de Acción Gubernamental (PPAG) guiroguata jokuae programareta jare medidareta Gobierno oiporu jare omboguatavaerä opaño mbaravikireta, javoi oechaka mbaepaparupi jokuae estimativos financieros jeivae jare irü estadísticareta. › Mborokuai Ordenamiento Anualpegua (LOA) oechauka keräieteiko jokuae estimativos físicos jare financieros PPAG oyapovae arasañavo, año fiscal oñembojeevae. Tenonde figura oïvae 1, oyechakako jokuae presentación Pordeus oyapovaegui, jaema oechaka keräirupi Minas Gerais oyapo jare ombojendajendakavi jokuae iplan desarrollo integralguinoivae. Jokuae Plan oyepisiko mokoi tätague yepitasokare jaeko: (1) calidad fiscal jare (2) calidad jare innovación gestión públicapegua oïvae. Jokuae parte esencial plan guinoivae jaeko meteiñavo jokuae área de resultados omomirätako plan de desarrollo integral jaema jokuaeräko ñoguinoi opaño objetivo estratégicoreta. Jokuae objetivo oupiti ojo oikovae oñejäa chupeguaräi oñeñono indicadores de resultadoretavaerupi. Jokoräiñovi, meteiñavo indicador resultadoretapegua oïvaepe oñeñono metareta arasa 2007, 2011 jare 2023. Jaema objetivo iyapiete jokuae plan desarrollo guinoivae jaeko jokuae mbaravikiretarupi Minas Geraispeguareta ikavi yoguirekovaerä, moromboerupi jare capacitación, tekoroïsa, oñemborivaerä tairusuvaereta, mbaemeeregua mbaraviki, tekoyuvake, ivipoangarekoreta jare jokuae seguridad personal. Bolivia Plurinacional Figura 1: Plan Desarrollo Integral Minas Gerais guinoivae Fuente: Kuae tembikuatia oyekiko jokuae presentación Iran Almeida Pordeus oyapovaegui. Jokuae área de resultadoreta transversal päveko jare mbaetiko metei ministerioguiño aniramo metei entidad estatalguiño oyeapo. Jokuae figura 2 oechauka keräiko oñemojendajendakavi área de resultadoreta ipuerevaerä oyapo jare oupiti jokuae metas sectorialreta. Opaño ñemambeko sectorialreta omboyekua mbaenunga árearetakoreko tätarupi oñeangarekotavae jokuae área de resultados japipe. Kuaereta, jaenungayeñovi, oyepoepi indicadores de resultadope jare objetivos específicoretarä. Jokuae indicador resultadoretaregua oyapo jare omombaraviki especialistareta meteiñavo área de resultadorupi, jaema jokuaerupi oñeñono meta oyeapotavae, erëi jaeko ipuereta oyeupitivae arasareta 2011 jare 2023rupi. Tenonde oñemonguata jokuae proyecto estructurado ñoguinoivae jare oñemojaangakavi chupe iobjetivoreta. Javoi oñemboati carpeta proyectoretapegua área de resultadoñavo, jokuae baseguinoivae javoi jokuae keräiko oñemboyekuavaëra jokuae indicador resultadoreta. Jokuae carpeta proyectoretaregua oyeapovae oyeparavo ipuerevaerä oyeupiti resultado jare metareta. Kuae agenda sectorialreta oparavikivi jare guiroikevi diagnóstico jare gestiónreta. Jokoräiñovi ipuereve guiroike ñemongetapiaureta opavaerä omokañi opaño ñemboavaireta omboyepokoi mbaraviki oyereroata jare oyeapokavitatéivae. 22 - 23 Figura 2: Organización jokuae áreas de resultadoregua Fuente: Kuae tembikuatia oyekiko presentación oyapo Iran Almeida Pordeus oyapovaegui. Oyeupitivaerä jokuae metareta jokuae Plan de Desarrollo Integral Minas Geraispegua (PMDI) ojäakaviko iyeupe mbaenunga mbaravikiko ikirëi oyapo jare oñeñono oupitivaerävae. Jokuae planreta oyepapa mbovi arasapeguavoivae omoangakavomoangakaviko mbaenunga proyectoreta jare irü ñemongeta mbaravikiregua oyeapovaeñavo. Arasañavo jokuae estrategiaretare oñemaepiauye jare oyeapokatu, oatako chupeyave mbaembae. Jokoräiko oyekuakavi jokuae keräiko oñomboripä jokuae proyectoreta oñemboima ñoguinoivae jaeramiñovi jokuae agenda sectorialreta, oimeramo osondombae oyeapo jesereta maangareko aniramo monitoreo oñembojeevae. Acuerdoreta resultadoregua oyeapovae gobernación jare ministerioretandive, aniramo ministerioreta jare grupo de trabajoretandive, guirokuavëeko ñemoatangatu opaño mbaembaerupi ikaviguevae mbaravikireta oyeapovaerä, jokue ñemongeta oñeñonovaerupi, echa jeiko, gobiernoreta oñejäatako iparavikikavi ipuerekoyave oyapokatu jokuae indicador económicoreta jare socialreta mbaetireve tëtare oyeko. Jokoräiramoko, acuerdoreta guirokuavëe ñemokirëireta area de resultadoretarupi jaema oñemboipiko oyeporu jare oñemombaraviki oñemboipiguivevoiyave mbaraviki gobernaciónreta, ministerio jare irü entidadretandive. Acuerdoreta oechaukako indicador resultadoretaregua, jokuae proyecto estructuradoreta, agenda sectorial jare indicador oïvaereta. Oyeporu ipuerevaerä guiroguata aniramo jese oyeko jokuae equipo de trabajoreta, proyectoreta guiraja tenondevae jaema jaeretako ñemboetea ñoguinoi oñemaeyave ikaviko ojoyavei iparavikireta. Mbaravikia oï Gestión Estratégica de Recursos jare Acciones Estadoguinoivae (GERAES) Diogo Lima oyaporambueve ipresentación omotenonde oechaukavae jaeko coordinación estrategia desarrollopegua Estado guinoivae jokuae Oficina Gestión Estratégica Recursos jare Acciones del Estadoguive oyeapo ojo oikovae (GERAES) Ministerio Estado Planeación jare Gestiónpegua oïvae (SEPLAG), PMDI jare Plan Plurianual de Acción gubernamental (PPAG). Jokuae PMDI jaeko oyapokatu mbaeko gobiernoreta ikirëi oupitivae jare mbaembaeko ikirëi guiraja opa oyapovae, erëiko jokuae PPAG oipapakavi iyeupereta mbaenunganunga mbaravikiko oyapotavae ipuerevaerä oupiti oñono oyapotavae. GERAES jaeko metei entidad oñeñono gestión proyecto estructuradoretare oñangarekovaerä. Omaangareko ojäareve mboviko mbaravikireta jepivae, mbovi arireko oyeporutajese, mbaenunga suserepeguako oïndaiviyaevae jarevi Bolivia Plurinacional jokuae ñemboyupavo keräiko korepoti omondovaerä jembiapoñavorupi jare oyecha keräirupiko korepoti oñevaeta mbaravikiaporetapegua. Jokuae GERAES omee informe keräiko mbaravikireta ojo oikovaeregua tenondeguarä aniramo tuvicharä ñoguinoivaeretape ministerioñavorupi jare irü despacho mburuvicharä ñoguinoivaeretarupi. GERAES imetodología oiporuviko plan de proyecto, jokuae informe de avancereta, mbaembaeko aguiyeta oyeapovae, oñejäata keräiko mbaraviki oyeapo ojo oikovaeregua, opaño miariapoareta jare arasañavorupi oñemaepiauye opaño mbaravikiretarevae. GERAES oyapoyave planificación, omboipiko omaepiauye jare términos de referenciareta iaprobaciónrupi javoi jokogui oyapo jare oyapokatueteregua jokuae planes de proyectoreta. Kuae taikue oyecha jesevaereta oñemondoyetaiko oñemae jese oyepoepita arasañavo, oimeko mbaembae oyeapokatuaveräyave. Jokuae GERAESko omojäangakavi keräitako proyectoreta oyeapovae, mbaembaeko oiporuta, mbaembaeko oyeporuta, mbaravikireta oyapotavae jare mbaeko oñerenoeta jokuae mbaravikiretaguivae. Grupo de trabajo jokuae Programa Estado por Resultadoregua oparavikivae omaangareko ojäareve jokuae indicador resultadopegua ñoguinoivae, jaeramiñovi omaangareko plan de acciónre. Jokoräiñovi omaeangareko opaete proyecto estratégicoretare meteiñavo jokuae area de resultado ñoguinoivaerupi. Oyeapoyave ñemboati iara oñevaeñavo, gerentereta jare administrador aniramo irüvae mbaererorä proyectorupi ñoguinoivaereta omotenondevae jaeko keräiko guiroguata aniramo oyapo guiraja políticareta, jaeramiño jokuae keräiko oyeapo ojo oiko metei plan operativo aniramo estratégicoretavae. Grupo Modernización Institucionalpegua oïvae omaangareko jokuae agenda sectorial jare acuerdos de resultadosretare. Acuerdoreta resultadoregua Oñemboapivaerä, Rodrigo Furtado oechaukakaviete jokuae acuerdo de resultadoreta, jaema jokope oï mbaravikireta oñerenoeguemavae jaema jeseko imiarita agencia ejecutiva jare entidad estado guinoivaereta. Jokuae resultadoreta oñejäa indicador jeivaeretarupi jare meta oñeñono proyectoñavorupivae. Kuae compromisoreta omomirätako irügue tembiporureta ikaviguevae Gobierno oiporuvae. Oporomokirëikatu opaño ñemborireta mbaravikipegua ikaviguevae jare imambaepeguavae oyeporuvaerä. Omojenda jendakavi jokuae proceso planeación jokuae plan de acciónretandive jaeramiñovi jokuae planeación estratégico gobierno guinoivaendive. Jaema jokuae tembiaporupi mbaetiko oñeomita mbae oyeapo institución plubicaretagui jare oyeapovaerä control social mbaetitako omboavai. Tenonderupi jokuae proyectoreta oyereroatavae jaeñomako oyeapose oñeñonoyave mbaembaeko oyeporutavaegui, mbaembaeko oyeapotavae jare oñejäa mbaenunga yekouretako oyeapovaerupi (yekou jare ñembori). Erëiko añave, oyechavae jaeko jokuae acuerdo de resultadoreta oyapirayetiko jokuae yekou jare ñemboriapo oyeapovaegui, jaemako añave oechakaviko mbaenunga mbaravikiko oyereraja oñemboapi, imambaepegua, kurimipegua jare imarupi oyereraja oñemboapivaereta. Jokoräiko, jokuae entidadretako añave oñeñono mbaeti opa guiraja mbaraviki omboapivaeräño, jaimei oñemambekoretako resultado guinoevaerä. 24 - 25 Furtado oechaka mbaembaeko oyeapo jare mbaembaerupiko oasa ojo oiko oyeapoyave acuerdo de resultados. Tenondegua etapape, gobernación jare ministerio estatalretapegua tenondeguarä ñoguinoivae oñererokuavëe oparavikivaerä ambuegue indicador estratégicoretandive jare meta oyechakavietei oïvaere. Jokuae resultadoreta oyeporu oyeapoyave jokuae irü acuerdoraireta oyeapo oyoupi ministerioreta jare opaño entidadreta gobierno guinoivae. Kuaenunga acuerdo, opa oiparavokavi indicador, oyapokavi estrategia javoi omboyekuakavi grupo de trabajoreta. Jaema kuae gruporeta, omombaraviki proyecto ipuerevaerä kurirupi oñemee chupe reconocimiento ikavigue mbaravikiko oyapovae jekopegua. Koräi mbaraviki oyeapovae oyapokatu jokuae objetivo estratégico jokoräiñovo mbaenunganunga mbaravikiko oyapota grupo ñavovae mbaembaeko guinoeta jare mbaenunga ñemboriko oñerenoeta jokoguivae jare irü mbaembaeye. Jokuae procesorupi oyeparandutako jokuae bienes jare servicioreta oñemeevae oyeapoarako oï objetivoreta jeirupi, aniramo jokuae impactoreta oechaukarako meteiñavo jokuae nivelñavo jembiapo. Jokoräiñovi, mbaraviki oyeapo ojo oikovaeko oechaukata keräi jokuae indicador oyapo oï tëtareta oiporu ikavita chupevae jareko omombeuta oimerako metei indicador ipirätavae ojäavaerä keräiko gruporeta oparavikita yoguireko imarupivae. Jayave jokuae Recuadro 1 oechauka irü mbaembaeye oñemoirüta kurivae. Aguiyevaerä keräiyepe oñeomi mbaembae oyeapovae, jokuae información acuerdo resultadoregua oñemoeräkuako Diario Oficial gobierno estatalguinoivaerupi. Jokuae informaciónpe oyereroikevi contrato, metareta jare keräiko ñemojäa oyeapotavae. Jokoräiñovi oñeñono metei comisión ombojekovia oï mbovi organizaciónreta Estadopegua jare sociedad civilpegua omaeavei yoguirajavaerä resultadoretare. Jokuae evaluación kurirupi keräiko mbaraviki oyeapo ojo oikovaeregua oñemoeräkuatako ojo oiko sitio Web rupi. Moromboereta: oechaka keräi metei acuerdo resultadoretaregua ikaviyae oyeapovae Metei yeapokatu jokuae keräiko oñererökuavëe moromboereta Minas Geraispevae jaekaviyaeko oechauka keräiko oñemboguata jokuae acuerdo de resultado jeivaereta. Metei sistema guinoi 3.920 ñemboerenda Estado guinoivae, jaema jokoropiramo gobierno oikua keräi tëtaiporeta oñemboeyave ikavirupi jaemako ikavi kuri yoguirekovaerä. Ikirëi oupitivae jaeko ipuerevaerä “Oyeapokatu jokuae nivel promedio escolaridadpegua oïvae metei sistema ikaviguevaerupi jare ipuerevaerä oupiti ivategue nivel jokuae equidadrupi, mborokuai opaete, tëtäguasuretapegua oïvae jeirupi jokuae mboviko jepivaeregua jare keräiko tätarupi ikavi jokuae mbaravikivae. Jokuae estrategiape oïviko oyeapovaerä keräirupi aguiyevaeräma oyoavimbate michiareta iarakua. Acuerdoretape ñoguinoi mbovi indicar oechauka tupapiremongetaregua, yeyapo mbapakaregua jare portuguesa ñeeregua mboapia jare pandepoa moromboeretapegua oïvaepe. Proyecto estructuradoretape oñeñono jaeko arire oyeporu michiareta oñemboevae ñoguinoi ñemboerendarupivae, keräiko oporomboevaereta oparaviki jare keräiko jekoretavaeregua, jokuae ipiau mborokuaireta keräitako moromboe Bolivia Plurinacional oyereroatavaere jare moromboereta básicopegua jokoräiñovi opaete moromboe ikaviguevae iñejäaregua. Koräi oñemaangarekoramo moromboere jokuae porcentaje oñemboevaereta oikatuma ombaemongetavaereta oyeupiko 45,2 por ciento oikose 2006pevae, 58,1 por cientoma 2007pe. Jokoräiñovi, Minas Gerais oipisiye tenondeko ojose oiko michiareta ikavi iñemboevae. Jokuae sistemaguimako oë oporomoamirïvaerä Olimpiadas Matemáticaregua oyeapoyave. Jaema oyechavae jaeko tasa mbaemongetaregua ikaviete opaete tëtaguasupeguaretaguivae jaeko kuae estado Minas Geraispe. Jayave iyapiete, oyechaukavae jaeko, Minas Geráis jaeko tenondegua Estado kuae tëtaguasupe omboipi omae ñeeriruretavae opaete michia oñemboevaeretapegua jokoräiñovi ipuerevaerä guirokuavëe moromboe tenonde chau arasa oyeapovae opaete michia oñemboevaeretapegua. Pike 1: Keräirupi ipuerevaerä oñejäa metei acuerdo de resultado jeivaereta Marandu oyeapotavae jare ñemboyevi maranduregua oñejäayave ikavi anira keräirako jokuae acuerdo de resultadoregua: ¿Ñajäapako ñai jokuae oipotatako ñajäavae? 1. ¿Ñajäapako ñai jokuae impactoreta jaekavita oñejäavae? 2. ¿Jokuae indicador oñeñonovaereta ñoguinoipa ñemborirä estrategiape? 3. ¿Oyereroikepa grupo de trabajope jokuae mbaembae oñemotenondetavae? 4. ¿Jokuae indicador oñeñonovaereta oechaukapa ñoguinoi mbaembaeko tëta oiporu aniramo oipotako oyeapokatu chupevae? 5. ¿Oimepa metei indicador aniramo ñejäaka jekuaeavei oïvae ipuerevaerä oñejäa imarupi jokuae grupo keräiko mbaraviki oyapovaeregua? ¿Oyeparavokavipa jokuae indicador reta? 6. ¿Oyechaukakavipa jokuae indicador reta? 7. ¿Oñemaekavipa jokuae ñejäareta ñoguinoi keräiko mbaraviki oyeapovaepeguavae? 8. ¿Oñemombeukavipa jokuae valor de referencia jeivaereta? ¿Jaekavipa oï jokuae metaretapegua? 9. ¿Meta oñeñonovaeñavo jaepako añetepegua ñañono yayapotavae? 10. ¿Jokuae acuerdo omeepa ñemokirëikatu mbaraviki oyeapokavivaerä, tenondeyave mbaraviki oyeaposevaegui? ¿Jaekavipa kuae mbaraviki oyeyapo ojo oikovae? 11. ¿Oyeapoyave negociación, oyekuapa irü indicador jokuae ñemongeta oyeapovaegui oëgue? Fuente: Oñemaeko Rodrigo Guerra Furtado ñemongeta oechuakavaegui. Miari oyeapovae Ñemomiari oyeapo opaguirema oyeapo jokuae mboapi ñemongeta oyechaukavaereta javoi oñemojembiapo ipuerevaerä imiari propuesta jare programación mbaraviki oyeapovaeregua, jokoräiñovi oñemae keräiko oyapo jembiapo institucionretavae jaeramiñovi mbaraviki administrativoregua. Oasako mboapiyasirupi metei proyecto oyererajavaerä. Oyeapoyave planificación oñemaeviko ojo opaño mborokuairetare jarevi opaño mbaembae oyeguatavaeregua, jaema jokuaereta jaenungaviko ipuere oyekuauka ojo jokuae cronograma proyectoregua. Jaenungañovi, jokuae proyecto keräiko 26 - 27 iarire oyeapovaerä ojo oikovae oyeapoko keräiko jokuae proyectorupi. Ñamojaanga, jokuae proyectoreta “estandar oñembojeevae�, ñemboerendareta aniramo tekoiya jirureta, imambaepeguako oyeapo. Jokoräiñovi, tapeguasu iyapo ipuereko ima oyeapo oiko echako meteiñavo mbaembaeko oyeapovae jaeko proyecto ambueye oyouguivaepäve. Bolivia jekoviarä yoguirajavaereta oparandu ipuerevaerä oñemojesäka kavi chupereta jokuae responsabilidad jare tembiapo meteiñavo guinoi jokuae instituciónretavae. Oñemboyevirambueve marandu keräiko institución oyereroata guiroatarambueve oï proyectovae, jokuae Brasil jeere ñoguinoivaereta omombeu keräi jaeñoko metei institución, SEPLAG, oñembojembiapo ipuerevaerä oyapo gestiona diseñoregua, korepotiregua jare oyapouka jokuae proyecto. Jaema irürupi, meteiñavo jokuae sector oñembojeevae (tekoroïsa, moromboe aniramo guataporeta, oñembojaangayave) oporomboriko oñemboyupavo keräitako mbaaviki oyapovae jare proyecto oyereroatavaerä. Jokuae Programa Estado por Resultado jeivae jaeko oñeñono opaño estudio estadísticoreta guinoevaerä resultado ikavigue jare opama oñemboapivae. Kuaerä gobierno omocontrata opaño irü estudioreta irüvaereta oyapogue, tëtaigua aniramo irü tëtaguasurupiguareta jokoräiñovi privadoreta oparaviki jesevae. Jokuae Fundación Joâo Pinheiro jaenungaviko oyapo estudio estadísticoreta. Bolivia Plurinacional ÑEMBOYAO MBARAVIKI OYEAPOTAVAE NACIONAL TËTA IPIRÄTAVAEREGUA INDONESIAPE 2 Bolivia Plurinacional asi araivoyave arasa 2010pe Bolivia jekoviakareta oñemboati mokoiye jokuae gobierno indonesio jare Banco Mundial ombojekovia ñoguinoivaereta ndive, ipuerevaerä oñemae keräiko Indonesia oechauka jokuae mbaravikireta tëta guiraja tenondekotivaeregua. Ara 6 yasi mayoyave oñomboatireta John Victor Bottini ndive, echako jaeyepe Especialista Senior Desarrollo Socialpegua jare Sentot Surya Satria, jaeko Ipokivae Desarrollo socialpegua, Banco Mundialpe oparavikivaereta, jaema jaeretako oechauka keräiko opaetei mbaembaeko oyeapovae jokuae Desarrollo tëtaetei guiroguatavae ikavi oikovaerä. Yasi araivo jare ara 25yave Bolivia jekoviakareta oñemboati jokuae con. Endah Murninigtyas ndive, jaeko Directora Agencia Planeaciónn de Desarrollo pegua ipuerevaerä jokoropi ipuerevaerä oïraro mbaraveteasikatu (Badaan Perencanaan dan Pembangunan Nasional, BAPPENAS) jare Dr. Sujana Royat, Viceministro Ministerio Coordinaro de Bienestar Ciudadano para el Alivio de la Pobrezapegua jare jefe Grupo de Trabajo Nacional de Veeduría del PNPM Mandiri, jaeretako oechauka jokuae enfoque Gobierno indonesio iparaviki jokuae tëta jaetei guiroguata oï iparaviki ojovaerä tenondekotivae. Endah Murniningtyas omombeu kaviete keräiko oyeparaviki ojo oiko jokuae mbaraveteasikatureguavae jokuae Plan desarrollo nacional gobierno indonesio guiroguata guinoivae jare keräiko oï jokuae mbaraveteasikaturegua, jokuae PNPM Mandiri jarevi jokuae monitoreo programa guinoivaere oechauka. Dr. Royat jokuae oyechakavaeregua oyapo ñemongeta Murniningtyas imiarivaere. Opaño tupapirereta oechauka mbaravikireguavae jare videoconferenciaretaregua ñoguinoiko metei CDpe kuae tembikuatia omoïruvaerä. Tëta imbaepuerevaeregua Sentot Surya Satria iñemongetarupi, jokuae programa Indonesia guinoivae ipuerevaerä oiräro mbaraveteasikatu oñeñonoko chupegua mboapi mbaraviki: (1) seguridad social y protección, (2) tëta imbaepuerevaeregua jare (3) ñembori oñemee jokuae mbaapokareta tuichaguevae jare michinungañovaeretape (Pymes). John Bottini jare Sentot Surya Satria omotenondereta imiarivaerä jokuae mokoia mbaravikire aniramo segundo componentereta, echa jokuaeyepe okuakua ojo oiko ojoregua oyeapo metei Programa Nacional Tëta imbaepuerepeguarä (Program Nasional Pemberdayaan Masyarakat Mandiri, PNPM Mandiri). Bottini imiarirambueve omoirüye keräi jokuae tenondegua mbaraviki anira primer componente oïvae jaeyepe ñembori omeevaerä kiañavope, jokuae mokoia mbaraviki aniramo segundo componente jeivae jaema oñemambeko oparavikivaerä tëtare jaema mboapia mbaraviki jaema oñemambeko oimevaerä oyapovi mbaraviki kiañavovae sector privadokoti. Oyeaporambueve descentralización jare democratización jokuae gobierno localreta omboipima jaeño oguata jare oparavikireta igestionregua oväe jare omombaravikivaerä korepoti. Jokuae enfoque tëta imbaepuerevaeregua oiporu PNPM Mandirivae, oekavae jaeko omomirätavaerä jokuae entidad localreta subnacionalrä ñoguinoivae ipuerevaerä 30 - 31 jekuae guiraja tenondekoti jokuae proyecto de desarrollo ikavita tëtapevae jare ombopiauavei opaño mbaravikireta jokuae tëtaretarupi. Jokuae tëta michietevaepeko aldea jeireta (jaema kuaereta ipuereko oyeapo veredarupi aniramo “grupos� no oficiales jeivaerupi). Metei tëtamireta oñemboyea javoi jokogui omopuä subdistritoreta, javoiko oñembojee kecamatans. Metei regencia (oñembojee kabupaten) aniramo tëtaguasu oyeapoko mboviete kecamatansretandive. Metei provinciape ipuereko ñoguinoi mboviete kabupatensreta aniramo tëtaguasureta. Jokuae provincia jaeko Tëtaguasu oñemboyao oïvae aniramo jokuae división administrativa subnacional tuichaete metei Tëtaguasu guinoivae. Jokuae enfoque ivikotigui ojo ivatekotivae oiporu oï gobierno indoseiovae oñemboipiko mboviete proyectoretandive tëta guiroguatavae jare Banco Mundial omee chupe korepotivae. Mboapireve jokuae proyectoreta tëta okuakuavaerävae Kecamatanspegua, javoiko oyeparavikiko jese 1998 jare 2009rupi, oekavae jaeko oirärovaerä mbaraveteasikatu, oyapokatuvaerä gobernabilidad local jare omomirätavaerä tembiapokareta korepoti omeevae. Jokuae programa omeeko mbota global jeivaereta, oporomborivae jare asistencia técnica gobierno localretarupi aniramo tembiapokareta microfinanzapegua. Jareye, jokuae programa mbaraveteasikaturegua Urbana omeeseko korepoti tëtareta iñomboatipe ipurerevaerä jaereta omboguata jokuae Plan de Desarrollo Comunitario jeivae, ñamojaanga, jokuae infraestructura michivaeretapeguarä, oñemeeko mbota oñoetäravaeretape erëiko paraveteasivaeretapegua jokoräiñovi omee chupereta Pymes jeivae. Kuae mbaraviki tenondema oyeapo ojo oikovaerupima jokuae programa de desarrollo guiraja tenonde tëta jare gobierno indonesiovae arasa 2007pe jokuae PNPM Mandiri omboguata metei programa opaetepegua oïvae jaema jembiapoko ipuerevaerä omomiräta tëta michivaereta. Jokuae PNPM Mandiri oipisi jare oiporukavi jokuae arakuareta opita ojo oiko oyereroatarambuevema jokuae proyectoreta, oñemombaraviki tëtamirupivae, ipuerevaerä jokuaerupi oyeapo metei programa nacional jaema ikirëi oupitivae jaeko tëtareta paraveteasivae ikavirupi oparaviki yoguiraja, jokoräiñovi jokuae tëtareta mbaetimbate yekou guinoivaereta participante activorami erëi mbaetiko sujeto pasivoretarami jaemako jokoropi ipueretako guiroatakavi opaño ñemongeta jare mbaraviki irüvae programa retandive. Jokuae Figura 3vae, oyepisi Bottini oechaukavaegui, omojaangakavi ñandeve keräiko tëtareta omboipima mbaepuere guinoi jokoräiñovi jokuae mbaravikireta oyeapo nivel ñavorupivae. Kuae programa keräiko oyepoepi ojo oikovaeregua, metei enfoque tenondeyave oikose ivateguive ivikoti añaverupi ivikotigui ivatekoti, jaeko oyeapo oyepoepiramo ojo oiko tekoreta jare kerëitako tëtareta okuakua ojo oikovae, jaeramiñovi oyeapoko tëta oyapisiramo jokuae Objetivo de Desarrollo del Milenio jei oïrupi mbaraveteasikatu oñemboipivaeräma oñemokañi mbite jokuae añave ñoguinoivaegui arasa 2015pe. Jokuae tekopiau oyeapovaerupi omboyekua paravetevaeretako ñoguinoi ikaviguevae mirätarä tëtare ojovaerä tenonde, echa jaereta mbaepuere guinoivae jeieteta oñemomiräta oiporuyave jokuae estrategia oipeata oyekouvaerä itekomboere aguiyevaerä karuai oiporarareta, oimevaerä joomi, oimevaerä chupereta i, opaño mbaekiayoereta, tekoroïsa, moromboe, participación, ivi jare yekoureta iviguasurupi ñoguinoivae, mbaraviki, mbaemee jaekavita chupevae jarevi seguridad. Jaema oyeapokatuguire kuae estrategia, opaete mbaravikireta oyeapovae jarevi programareta yoguirajako kuae tekopiau jeirupi jare mbaetiko opia chugui. Bolivia Plurinacional Figura 3: Niveles jare mbaravikireta Fuente: PowerPoint John Victor Bottini oechakavae tenonde videoconferencia Indonesia ndive ara 6 yasi araivoyave arasa 2010pe Jokuae oñemoñeevaereta Bottini jare Satria iñemongetarupi, kuae enfoque ivikotigui ivatekotivae ipuerevaerä tëta ipiräta añetepeguavae, jaenungaviko oyekua keräi oñemoinge oparavikivaerä opaño programaretarupivae. Jokuae procesorupi ñoguinoiviko téta jekoviakareta ipiapotarupi oyeparavovaerä oparavikivaereta, jokuae kecamatan jare kabupaten ñoguinoiko coordinador jare consultor provincial jare nacional jovai. Jokuae tëtamipe, mokoi cuadroreta (meteivaepe kuñaretako ñoguinoita) jaema jokuae comité oyeparavo guiroguatavaerä proyectovae jaeretako ñemongeta omboaguiyevae, jaema jesema omae jaekavirako oï aniramo omotenondevaerä kecamatanpe. Jokuae mbaraviki desembolso jare sostenimientoregua jaenungaviko oyeapo tëtamiñavo. Jaema jokuae kabupatenrupi, provincial aniramo nacional, taller oyeapovae, moromboereta jare oñemoeräkuavaerä ñemongetareta, jokuaeko oñonondaivi arakuareta, mbaepokiete jara opaño coordinación jaekavigue oñembombaravikivaerä programa. PNPM Mandiri Oïrambueve programa nacionalrami, PNPM Mandiri oekavae jaeko ipuerevaerä omoïru tëta ipirätavae jare oporomokirëivaerä jokuae grupo autoayudapegua oïvaereta jaema jokoropi omboipivaerä yoguirekokavi. Jokuae enfoque nivel localpegua programa omomiräta tëtamireta jare oñemaevaerä paravetevaereta ñoguinoi subdistritorupivae jare tëtamirupi. Ipuerevaerä mbeguepe oñemokañi mbaraviki oyeapokavimbaevae jare mbaraviki oyepoepiguiraveravevae, 32 - 33 mecanismo jare instituciónreta, programa omojendajendakaviko mbaravikireta mbaepuereregua opaño ministerioreta oyapovae. Kuae tekorupiko jokuae PNPM Mandiri omondo korepoti pandepo subprogramape, región ruralpeguarä, urbana, subdesarrollada jarevi especialreta. Jokoräiñovi infraestructura rual jae economía social regional jei chuperetavae. Jokuae Figura 4vae oechauka keräiko oñemae korepotireta mboapi subprogramagui sectorñavo. Jaemako mbiteyeti jokuae korepoti oñemee chuperetavaegui oyeporu proyecto transporeteregua. Jokoräiñovi programa tekoroïsapegua oïvae oipisivi korepoti jetague. Javoiko, programa social jare económicoretape oñemondovi korepoti 10%rupi opaete korepoti oñemeevaegui. Programa educación, medio ambiente jare koombaravikiregua oipisivi korepoti erëiko mbovimiño oñemondo jokuae programape. Figura 4: Keräiko mbotareta oyeporu PNPM Mandiri pegua sector rupi Kuae información oñerenoe jokuae programa PNPM rural, PNPM urbano jare PNPM región especialpegua jare ysubdesarrolladoretaregua, 2009 Fuente: PowerPointpe oyechaukavae Endah Murniningtyas mokoia videoconferencia Indonesia ndive oyeapovae ara 25 yasi araivo arasa 2010pe. Componente PNPM Mandiri guinoivae jaeko kuaereta: › Tëta imbaepuerevaeregua Oñemee chupereta metei opomboevae ipuerevaerä jeiete okuakua ojo oiko iñemongetarupi jare mbaepuere grupo de autoayuda omopuävaerä, jokoräiñovi metei organismo asesor tëta oiparavovae. › Mbota oñevae tëtapevae Oñemee mbota jokuae grupo de autoayuda jaeramo oñemopuävaeretape ipuerevaerä guinoireta korepoti mbaraviki oiparavovaepegua jokuae foro organismos asesorespe, jaema ipuereko: (1) infraestructura básicaregua (tapeapo tëtamiretarupi, Bolivia Plurinacional temitimboiuregua, ñemboerenda, ñepoanoarenda jare irüye, aniramo (2) mbaravikireta yekouregua oyeapovae. › Gobierno local oyeaporambueve ojo oiko jokuae actores participantes jeivaereta ipirätavaerä Oñemboriko oyeapovaerä mbaravikireta ipuereta omomiräta gobierno localvae jare capacidad guinoivaerä jokuae parte interesadareta jaema ikavirupi oparavikiretata jokuae tëtami. › Ñembori oñemee gestión programapeguavae Oñemee sistema de información gestionregua (MIS), programa monitoreo jare ñemojäa jare irü mbaembaereta mbaravikireta ipirätata jesevae. Flujo de fondoretaregua PNPM Mandiri guinoivae Kuae figura 5 oechaukavae jaeko keräi mbotareta opaetepegua oväevae oñeimae tëtaretarupi. Oñeimaevaerä tëtako oyapo ñemongeta jare oecha mbaenunga mbaravikiko jaekavita oyeapovae, omae keräiko ikorepoti oyeporuvae, oyapouka proyectoreta, oipapakavi korepoti jare oñangareko instalación jare infraestructuraretare. Jokoräiñovi opa oyeapokatu keräitako oñemombeuvaerä tëtape korepoti oyeporuvaeregua. Arasañavo, gobierno nacional omondo mbota global jeivae kecamatansretarupi. Kuae mbotagui oñemee korepoti tëta opama oyapokatuyave ñemongeta jare oiparavomakoyave mbaenunga mbaravikirako oyapo. Jaeñoma oimekoyave oyeapo teeguapika javoi jokope oï yave proyecto jaekavimbaereta, tëtaiguareta guinoiko mbaepuere oechakavietevaerä mbaenunga taperako oipisitavae metei “metei menu abiertorupi�. Javoiko opamayave oiparavo mbaenunga mbaravikipeguako oyeporuta korepotivae, jokuae Departamento Tesoropegua oïvae oyora korepoti mbota globalretagui javoi omondo metei cuenta tëtareta guinoivaepe. Jokoguiramoko jokuae korepotireta ñoguinoivae oñemondo comité de ejecución tëta guinoivaepe, erëiko plan mbaravikiregua oïvae oiporurupi. Mbaeti oyeyoraguiraveño korepoti. Figura 5: Flujo fondoretaregua PNPM Mandiri guinoivae Fuente: kuae PowerPoint jaeko John Victor Bottini oechauka tenonde videoconferencia Indonesia ndive ara 6 yasi araivoyave arasa 2010pe 34 - 35 Ejecución jare contratación programape oparavikivaeräreta Tëta ipope oñeñonorambueve opaete mbaravikireta guirajata tenondekotivae, jokoräiyave gobierno oyapoko oï tëta jeirupikavi jare mbaembae oekavaerupi, jaema jokoräiyave tëtareta omboipivi ipiräta. Koräi oñembojembiapoyave tëtareta paravetevae, jaereta omboipiko omombaravikikavi programareta jare jokuae objetivo opa oyoaviavi ministerioreta jare organismos gobierno nacionalguinoivae opa oñemometei jembiaporeta. Gobierno localretaregua, jokuae mbotareta global jeivae PNPM Mandiripegua ipuereko omomiräta planificación jarevi presupuestación ivikotigui oyeapo ñemongetavae javoi oyereraja ivatekoti aniramo ipuere oyapokatu jokuae capacidad de respuesta tëta guinoivae, jokoräiñovi oyeapovaerä servicio socialreta jare transparencia jokuae tëtamiretarupi. Irürupi oñemaevae jaeko, jokuae mbotaretarupi jaenunga kuñareta jembiapo oñemomiräta ipuerevaerä iñee omboeteukareta jokaue jëtarupi, tekoapokatu jupirupi oyeapovaerä, omeevaerä ñembori jokuae tëtareta mbaeti kiave oñangareko jeseretavaepe, oyorata korepoti jokuae fondo difuciariope oïvae. Jaemako jokuae desarrollo comunitarioregua, mbotareta ipuereko oyeporu ñemoirü oekavaerä mbaemeerendaretandive, oipea aniramo omopuävaerä institución jare microfinanciamiento, jokoräiñovi guiroikevaerä mbaepoki ñeemoeräkuaregua aniramo ipuerevi guiroike tëtape jokuae energía renovable jeivae. Bottini jare Satria jaenungavi omombeureta keräi oñearo población jare tëtamiretaguivae jaeko oporomborivaerä mbaravikirupi, aguiyevaerä mbaraviki oyeapotakoyave oyekayeräri kiareta opravikivaerä aniramo oyereruvaerä ketigui mbaraviki oyapo, jaeñoma ipuereta oyeka ikotïagui jaeko tëtape mbaeti oñevae ipokivae aniramo equipo maquinariapegua mbaetikoyave. Jokuaeramoko, opaeteseri proyectoreta, mbaeti jepimbate oë. Mbaetiko jetambate proyectoreta infraestructura, ñemboerendapo, tapeasa, tapepiso aniramo tapeguasu, muro de contención jarepe irü proyectoreta jaema ojo 30.000 niringo korepotipe jepireta oväe. Arasa oasa oikovoima tëta omboipi ipoki ojo oiko korepoti omombaravikivaerä, gestión oyapovaerä, diseño jare construcciónreta jare, jokoräirupi, ipiräta yoguiraja programa oyapoukavaerä. Yepemona tëtaretaetei oñeñono omaangarekovaerä korepotireta mbotarupi oñevae chupeve, gobierno central omeeko chupereta ñembori jare ipoki mbaravikipeguavae. Jokuae grupo de experto ñoguinoiko ipuerevaerä oñangareko 32 provinciaretarupi (jaeñoma mbaeti oväereta tëtaguasupe), jaema jokuaeretako oñemboyao ñoguinoi 394 distritorupi, 4.800 subdistritoretajare 61.000 tëtamireta. Yakartape oime oï metei sede jokuae grupo nacional especialista de gestión omae programarevae provinciarupi, metei grupo expertoreta oñererokuavëe omaevaerä gestión financierare, infraestructura, desembosos, adquisiciones, contabilidad, sistema de información gestiónregua, opaño okuakuapegua ñemboe jare marandueka oyeapovaerä oimekoyave ñeapo korepoti ñeomiregua. Distrito ñavo, oime oï metei organizador social, metei ingeniero civil jare ipokivaereta omaeko yoguireko jokuae fondos rotatorios kuñareta guinoivae, korepoti jare computador reta subdistriñavo oimeko guinoi mokoiyeti facilitadoreta, oimevi metei encargado oï desarrollo comunitario regua jare metei ingeniero civil. Tëtamiatiretarupi, tëtaiyareta oñono oparavikivaerä metei unidad financierare omaevae javoi irü, equipo ejecución pegua jare metei facilitadora. Bolivia Plurinacional Satria jare Bottini imiarirambueve kuae enfoque comunidadregua omoirüyevae jaeko, oñemboapruebamakoyave metei paquete programareta, oyechamakoyave mbaenunga proyectoretako javoi oñemondomakoyave korepoti tëtarupi, joyectoreta jaemaieteiko oyeapo imamambaepeguakuae. Ñemongeta oyeapo mbaenungako oñemotenondeta jare oñemeeta korepoti chupeguavae oyeapo kecamatanrupi jaema jokoräikoyave mbaetimako ipuereta omaeye kuri jese kiareta nivel superiorpe. Oyeapoyave revisiones ex post javoi oyepokouko mbaeti oyeporukavi korepotivae, jayave ipuere oñembosiri jokuae tëta programagui jaema jayaveramo gobierno ipuere oiporu oñembojekoviaye jokuae korepotireta oyeporukavimbaevae. Jokuae sistema información Gestión PNPM Mandiripegua oïvae (Sistem Informasi Manajemen Terpadu PNPM Mandiri, SIMPADU-PNPM)1 jokopeko oñeñono información metei ñavo provincia jare distritore javoi oechauka información jeseguareta jokuae formato cuantitativo jare oyekuaeteivae. Jokoräiñovi guiroike informaciónreta pandepo subprogramaregua PNPM Mandiri oyapo ojo oikovae. Kuae figura 6 oechauka omojaangareve keräiko jokuae SIMPADU- PNPM oechauka informacionreta formato visualrupi. Figura 6: Oyechaukavae información keräiko monitoreo jare evaluación sitio Web rupi Fuente: Power Pointrupi oyechaukavae Endah Munriningtyas oyapogue jokuae mokoia videoconferencia Indonesiandive oyeapovae ara 25 jare yasi araivoyave arasa 2010pe Metareta , agenda jarevi estrategiareta Conferencia oyapovae Murniningtyas omboipi oechauka keräiko mbaravikireta oyeapovae ombojisikavireve jokuae metareta tripartita oyeapovae jarevi mediano plazopegua oipapa iyeupe gobierno indonesiovae, jaema jokuae mbaravikireta jaeko: Piakatu, jëguambae oikovaerävae, tekokavi yekouaporupi, teko jupiguevae oyeapovaerä jare tëta iporokuairupi oyereroatavaerä tëtareta. Ipuerevaerä oñemoirü kuae metas generales ñoguinoivae, gobierno omboipi oyapokatu jare oñono iyeupe agenda de desarrollo pipe oyecha oï pandepo mbaembaeretavae: (1) desarrollo económico jare bienestar tëtapegua, (2) Oyeapokatuvaerä jokuae sistema de gobierno, (3) democracia, (4) Mborokuai jeiguevae oñemboetevaerä jare anticorrupción jokoräiñovi (5) crecimiento jare justicia inclusivos jeivae. Jaema estrategiareta oñerenoi ipuerevaerä kuae metas jare agendareta oyeapo, ipuereko oñemae jese metei mbaraviki “pro crecimiento, pro empleo jare pro pobres�rami. Jokuaerä oñeñono mboapi indicadores centrales javoi oñemaeko oï arasa 2014re javoi jokuaereta jaeko: oyekuavaerä tasa 1 Sitio Web, http://simpadu-pnpm.bappenas.go.id/DesInventar/main.jsp 36 - 37 de crecimiento ojo 7,0 guivae oupitiregua 7,7 por ciento jare oyekuavaerä jaeñoma metei tasa de pobreza ojo 8guivae 10 por cientope oväe. Jokuae estrategia pro cremimiento oekavae jaeko ipuerevaerä omoirü jare imambaepegua ombokuakua yekouaporeta inversiónrupi, exportaciónrupi, oñemopua rambueve mbaravikiapomireta jarevi opaño mbaenunga mbaemeeaporeta ikavi oguatavaerä. Jokuae estrategia pro empleo ikirëi oyapovae jaeko oimevaerä mbaraviki, oimevaerä mercado laboral flexible jare mbaapoguasureta ikavirupi oguatavaerä. Jokuae estrategia pro pobres oekavae jaeko oñemomirätavaerä economía agrícola, forestal, marítima jare rural. Jaema estrategiapeyeño oï jokuae mbaravikireta alivio a la pobrezaregua javoi jembiapo jaeko oyapokatuvaerä capacidad jare calidad locales desarrollopegua oïvae, oyapokatuvaerä tëtareta oyekouavaerä servicios básicosre jaeko moromboe, tekoroïsa, saneamiento, i ikaviguevaere oyekouvaerä jare irü mbaravikireta infraestructuraregua. Ipuerevaerä oñemboyoupiti Satria iñemongeta, Murniningtyas oechauka mboapi atipe jokuae mbaeavaiguasu reducción de la pobrezaregua (toñemae Figura 7re), oyechaukarambueve jokuae tëtareta oasaete jasikatu yoguirekovae, javoi jokuae mbaravete erëiko mbaetiko keräimbate yoguirekovaereta, tëtareta paravetevae jare mbaapoareta michi jare tuichakatuvaereta (Pymes). Tenonde ati, jokuae seguridad social jare protección guinoiko kuae programareta: Arróz paraveteasivaeretapegua (Raskin), Ñembori oñemee oñemboevaeretapegua (BOS), Seguridad sanitaria paravetevaepegua, korepoti oñemeevae jare irü programa socialretaye. Jokuae mokoia ati oñemambeko ipuerevaerä tëtareta guinoi mbaepuere. Javoi jokuae ati mboapiako oñemambeko jokuae Pymes jeivaeretare. Figura 7: Programareta reducción pobrezaregua Indonesiape Fuente: Endah Munriningtyas oechaukavae oyeapoyave mokoia videoconferencia Indonesiandive ara 25 yasi araivoyave arasa 2010pe Kuae Figura 8, oyekirambueve presentación conferencista Murniningtyas iñemongetagui oechauka proceso empoderamientoregua tëta guinoivae. Kuae proceso oñemboipi “socialización�gui, jaema oipota oyeapovaeko Bolivia Plurinacional ipuerevaerä tëta oñemoinge mbaravikipe jare oñemombeuvi chupe mbaeko oipota jei jokuae empoderamiento, metas a largo plazo javoi mbaeko tëta jembiapo desarrollope. Javoi jekua oñemotenonde ojo oiko mboviye ñemboatiretarupi, jaema jokoropi oñemee kuñaretape jembiapo tuichaguevae, ipuerevaerä jokoropi oyekuakaviete keräieteiko jokuae tëtape oï mbaraveteasivae jaema jokoropi oñevaetako tape jare mbaembaeko oikatuta oyereroatavaerä tenondekoti jokuae mbaravikireta ikavita kuae teko oyapokatuvaerävae. Jayave tëtareta omboipiyave oikuakuavi keräi jare mbae jekopeguarako oime mbaraveteasikatuyave, jaema omboipi oyapo jokuae “mapeo socialjeivae�, echa jokoropima omboipi omboyekua kiaretako metei tëtape oasaete jasikatu yoguirekovae (echako jaeretaeteima omae yoguiraja kuae tekore). Jokuae tëta omboipiyave oñemo organiza, oecha oimerako jokuaenunga grupo, aniramo oyapo piau irü grupo, guirajavaerä tenondekotipara proceso planeaciónpegua, ejecución jare oñemeevaerä ñembori oñevaeta chupevaeretape. Kuaenunga mbaravikirupi oñevaetavae jaeko tenondevoima tëtaruvichareta oñererokuavëe oparavikivaerä, jaema jokuae omoatangatu tëtareta oikevaerä kuae mbararavikipe javoi ipuerevi oikatu yoguiraja keräirupi oikuakavietevaerä mbaembaeko oata chupevae, oipoanovaerä ñemboavaietereta jare omoplanifica javoi oyapouka programa jare proyectoreta. Figura 8: Proceso tëta iempoderamientoregua 4. Mapeo social oyeapo 5. Tëta oyeapokatu 3. Ñemongeta mbaraveteasiregua 6. Yupavo mbaravikiregua 2. Tëta oñemboati 7. Mbaraviki oyeapovae 1. Tëtarupi 8. Ñembori oñemee oñemoeräkua chupevaereta Fuente: PowerPointpe Endah Murniningtyas oechaukavae oyeapoyave mokoia en videoconferencia Indonesia ndive ara 25 yasi araivoyave arasa 2010pe Keräiko mbaraviki tëtarupi oyekua Oyeaporambueve marandu tëtamiretarupi keräirako oñevae opaño mbaraviki oyeapoguere oyechavae jaeko 96% jeireta ipiakatu ñoguinoi mbaembae oyeapovaere. Jokuae impactoreta oñeanduko tëtamirupi, echako jokuae programareta 38 - 39 oipotavae jaeko guiroguatavaerä proyectoreta michivae jare tëtapeguaño. Erëiko, jokuae beneficioretama ipuere ñoguinoi irüvae tëtaretagui ñembori oñemevaerä chupe, ñamojaanga koräi metei proyecto hidroeléctrico ipuereko ojo oväe mokoi aniramo mboapi tëtape. Jokoräiñovi, metei pozopegua i oïvae ipuereko oiporu mbovi tëtareta köimi ñoguinoivae. Kuae proyecto mbaetiko oyeapo ipuerevaerä tëtareta omboipi oyoguiroguata oyoupi, erëiko jokuaregua ñemongeta jaema oyechata tenondekoti. Kuae programa PNPM ruralre jetako omboipi oñemboe jare marandueka oyeapo jese jare oyeapovi ñemojäa cualitativa, jokoräiñovi jokuae estudioreta jare evaluación impactoregua tipivaereta. Kuae estudioreta oechaukavae jaeko keräi tasa de participación kuñareta guinoivae jokoräiñovi paravetevaereta tätarupi ikavi jare ivaterupi ñoguinoi, amoape ojoyeti oupiti 45%. Ambuegue proyecto pilotoreta oechaukavae jaeko kuñareta iparticipaciónyepe oasaete ivate ojo oiko. Tëtaretarupi, kuñaretakatuai oñemboatiyave, jokuae tasa de participación ojoyetiko oupiti 100%. Jokuae focalización mbaraveteasivaeregua oyeapovae jaenungaviko ikavirupi oë, yepetëi jokuae proyecto mbaeti oväe jokuae jasikatuete ñoguinoivaeretape, echako korepoti oñemondovae jaeko ojo mbaraviki opaetevaepe ikavitavae jaeko bienes público jei chupereta aniramo infraestructura tëtapegua oïtavae. Erëiko, jokuae yeparandu oyeapoyave consumoregua oechaukavae jaeko ikavi mbaembae ojo oiko javoi ojovi oupiti 10%rupi. Jokoräiñovi, tëtareta omboipima yoguiraja oiporuvaerä ñepoanoareta jare oyekou tekoroïsarevae iyeupivi ojo oiko 9%gui 12%pe. Koräi mbaembae oyeapokatu ojo oikovae oechauka tëtareta omboipima oë yoguiraja jokuae mbaraveteasikatugui oñemeeramo ñembori tëtaretape. Ñamojaanga koräi, korepoti jetaguevae oñemondoramo tapeapope jare tapeasa oyeapovaerä, jokuae tëtaiyareta ipueremako yavaimbaereve omondo imichia oñemboe, yavaimbaereve ojo ombaegua aniramo ojovaerä oñepoanoka. Irüyeko jae, jokuae korepotireta oyeporu tekoroïsapevae, moromboerupi jare saneamientoreta oyapokatuko keräi tëtareta yoguirekovae meteiñavo jare opaete tëtapeguavi. Bottini iñemongetarupi, programareta PNPM Mandiri jeevae oechauka metei impacto positivo, yepemona michipeguaño aniramo imapegua, mbaraviki omeevaerupi. Miari oyeapovae Jokuae miari oyeapovae opaguirema oechaukayave iparavikireta jaemako oyeitiñemomiari keräiko oyereroata programaretavaere jarevi keräiko gobierno nacional jare tëtaretandive oparaviki. Oñemboyevi rambueve marandu oyeapo mbaeko gobierno oarö tëtaretaguivae, Royat imiari jaeko jokuae programa ikirëi oupitivae jaeyepe oyapovaerä jokuae “nuevo carácter de los pobres� jeivae, jaema jokoropi omboipita paravetevaereta oyekua mbaetiko oikoiñovaerami jare iporombori tätarupiko ikavita tëta jare tëtaguasu okuakuavaerä, aguiyearama gobiernoreñoete oyeko jare mbota oäroreta gobiernogui yoguireko. Oñemeerambueve mbaepuere paravetevaeretape ipuerevaerä jaereta oñombori, jaemako jaeretaeteima oekata keräi yoguirekovaeräma oyapota iyeupereta mbaraviki jese yoguirekovaerä jaema ipuereko oyaporeta iyeupe mbaapokami jare irü mbaembaeye. Bolivia Plurinacional Royat jekuae jeiye keräi oipota oyeupitivae jaeko ipuerevaerä oyoguiroviakatu gobierno central tëtareta mbaraveteasikaturupi yoguirekovaendive. Jamako jokuae oyoguiroviakatuvaerupi, tëtareta ipuerema guiroguata ikavirupi korepoti mbotarupi oñevae chupevae. Mirata guinoi PNPM jaeko jokuae tëtareta guinoima capacidadvae ipuerevaerä omboyupavo iparavikireta aniramo omoplanifica, oyapouka mbaraviki jare oñangareko keräi jokuae programareta oguatavae. Aguiyevaeräma gobierno central oñemoingembate aniramo oñono influencia política mbaravikiretarupi, programa PNPM Mandiri oiporu Banco Mundialpe oyeapovaerä metei fondo fiduciario jaema jokope oñemboatita korepoti mbotarupi oñevaevaepara. Koräiyave ikavitako oyeapo opaño rendición de cuentas jare oepita programa opaño influencia externagui. Erëi ikavietevae jaeko korepoti omeevaereta ipuere ipiakatu jare guiroviatavae keräi opaño korepotireta oyeporukaviko ojo oikovae. Royat omombeu oyeapoyave chupe marandu keräiko jokuae periodo de ejecución oyeapovae, jaema jei PNPM guirökuavëe oporoyokovaerä mbaravikiretare ova arasarupi. Jaema jokuaevoi, tëtareta ipirätatama yoguireko ipuerevaerä jae retaiñoma iPrograma guiroguata. Opamako yave oñemboapi ova arasa tëtareta ipueretama yavaimbaereve oväe korepoti irü fuenteretagui. Jokoräiñovi, Programa PNPM Mandiri ipuere oporombori proyecto ipiauvaeretapegua ipokivaeretarupi. Tëtareta mbaetitako ipuereta kia oyopia ipuerevaerä oeka jaereta jeirupi mbaenunga mbaravikiko omotenondetavae guiroguatavaerä jaeretaiño iproyectoreta, oparandureve jokuae facilitadorpe jare gobierno nacionalpe. Omboyevirambueve marandu monitoreoregua oyeapovae Murniningtyas jeiko PNPM Mandiri oyapo monitoreo Programaretape sondeorupi jare ojovi omae mbaraviki oyeapovaepetei. Jokuae encuesta socioeconómico oyeapovae (encuesta anual consumoregua) jarevi encuesta información tëtaretaregua omeeko información ikaviguevae analistareta peguarä. Gobierno jaenunga ipuereviko oyapo sondeo jeivae tëtaretarupi. Jokuae indicador oïvaerupi oïvi gasto tembiuregua tëtareta oyapovae, tekoroïsa jare o retaregua. Jokuae jetague teko jare ñeereta Indonesia guinoivaeregua, Murniningtyas imiari, keräi iyipiyave jokuae tëtape jaeñomayepe indonesio oï ñee opaetevaepegua, oyeporuvaerä moromboerupi jare gobiernorupi oyeporuvaerä. Erëiko kuae mbaetiko oyopia tëtareta oiporuvaerä iñeeaiño jëtañavorupi jarevi ipuere oiporu moromboerupi, erëiko jokuae ñee opaete oyeporuvae jaeko ipuerevaerä omometei tëta. Royat omombeuvi keräiko jetague mbaembae ipiauguevae oyepisi ojo oiko mbaravikipegua arakua. Erëi ikaviko, oñemoirü jokuae Programa oyuvakevaereta oyeapovaerä meteirami javoi oimevaerä jokuae sinergía programática oyoupi. Erëiko ikavietevae jaeko jokuae Programa PHM Mandiri oyapovae jaeko keräi funcionarioreta oyoguiroviakatu tëtaretandive. Tëtareta guiroviakatutako gobierno central omeetako chupereta ñemborivae mbaetireve oñemoinge tëta ipiapotareve, jaeramiñovi jokuae funcionario gobiernoreta guiroviakatutako keräi tëtareta oechaukavaerä iprograma jare oyapovaerä jupi jare ikavirupi mbaravikireta, tëta ipiapotarupi jare mbaenunga mbaiuko guinoireta kuripeguavae. 40 - 41 Bottini jaenungavi omboyevi marandu keräiko oimae jare guiroguatareta jokuae mbota globales oï tëtarupivae. Omombeuvae jaeko tëtaiyaretayepe oñemoinge opaete nivelretarupi, tëtamiguive, municipalrupi, regional jare nacionalrupi. Jokoräiñovi ñoguinoi opaete etaparetarupi proceso diseñoregua, ñemongeta mbaravikiregua jare oyeapovaerupi. Oñemboipimakoyave oguata proyecto, oyeapo ñemboati tëtamiñavorupi ipuerevaerä oyeapo chupe seguimiento jare omae keräitako oguatavae. Jokuae tëtamipeguareta oñomboati ipuerevaerä oechauka keräiko korepoto oyeporuvae, jokoräiñovi oekayevaerä irüvae korepoti. Kuae koräi oasa oyechamakoyave keräi jokuae proyecto oasamako ojo oiko 40% aniramo 80% ojo oikoyave. Planificación oyeapoko nivel subaldearupi, veredarupi, grupo jare barriorupi. Jokuae ñemongetareta, decisión oyeapovae oñemotenondevaerä mbaravikireta oyeapo tëramiretarupi. Jokuae proceso oyeapoñoiko opaete arasarupi, jokuae oipota jei keräi participantereta ipuereko omboati yoguiraja arakua. Jokuaeramo tëtareta omomiräta jokuae capacidad guinoivae oikuavaerä mbaenunga proyectoko ikavi jare ipuerevaerävi oipisi opaño solicitudreta korepoti oväevaerä oyeapovae kurirupi. Jokuae leccionreta oyepisi ojo oiko tenondevoi programa oñemboipiyavevae oipeako tape oyeapovaerä reformas básicas, ñamojaanga, jokuae sistema de presentación de informe financieroreta aniramo sistema adquisición pegua oïvae. Oyeporu jokuae manual proyectopegua ñoguinovae instrucción ndive ipuerevaerä oyeapokavi jokuae procedimientoreta adquisición pegua. Ñamojaanga, jokuae mborokuairai aniramo norma adquisición oyeapovaeerä oiporuseko mburuvicha tëtamiretarupi ñoguinoivaepe guiroatavaerä jokuae proceso abierto jeivae jare oñonoreta iregla proyectoreta yepetëi mbaeti oñemae korepotire erëi guinoitako mboapi proveedor ambueye oyouguivae. Irü requisito jaeko oporomokirëi oimevaerä oyeapo ñepanepane jare oekavi keräirupi ipuerevaerä oñemoingue jokuae proveedor tëtapeguairetañovae. Bottini jaenungavi imiari oparavikivaereta ingana mbaetiko omboyuvake kerupi oñemboepivae echa mboviñoko oñemboepi chupereta, echa jayaveko ipuere oike opararaviki jokuae paravetevaereta. Koräiyave jokuae proyectoreta jepivae ogueyiko. Jayave opavaerä oñemboapi, marandureta oyeapovaere impactoregua, Bottini imiari keräi oyeapoko evaluación cualitativareta jare cuantitativa sondeorupi jare oñemboati oyereraja informaciónrupi jare oñemongeta oyeapovaerävae jaeko irü evaluaciónreta, erëiko jokuaepegua mbaetima oñevae grupo de contral ipuerevaerä jese oñemboyoya mbaraviki oyeapovae, echako kuae programa jaeko orden nacionalguive oyeaporamo. Bolivia Plurinacional ÑEMBOYAO MÉXICO MBARAVIKI OYAPOVAE DISEÑO, ÑEMOJÄA JARE MAANGAREKO JOKUAE PROGRAMA TRANSFERENCIA 3 CONDICIONADA DE DINERO JEIVAEREGUA Bolivia Plurinacional Experiencia Sur-Sur okuae yepoepi mbaravikiaporegua oyapo México jare Boliviavaerupi oyeapoko mboviete mbaraviki. Tenondegua, mokoi videoconferenciareta imiari jare oechauka opaño jokuae programa social jekuae tenonde guiraja kuae mokoi tëtaretavae. Mokoia, jaeko opou oyoupi jokuae Tëtaguasupe mbaraviki oyapovaereta jaeko Boliviagui Ministerio de Planificación del Desarrollo ojoreta Boliviagui Méxicope (jare ojoretako, CONEVAL iparavikiape jarevi Secretaría Desarrollo Social México guinoivaepe) jokoräiñovi jokuae funcionarioreta aniramo Tëtaguasupe mbaraviki oyapovaereta Secretaría de Desarrollo Social Méxicopegua jarevi Programa Oportunidades jaenungavi ojo opou jare oikua opaño mbaravikiareta programa sociales Boliviape oïvae. Meteiñavo kuae mbaraviki oyeapovae oñembojisikavi oï tenondekoti tembikuatiareta oïvaepe. Tenondegua videoconferencia: Política social jare Tëtaiguaeteretaregua Ara 8 yasi araetï, arasa 2009pe México jare Bolivia jekoviakareta oñomboati ipuerevaerä imiari jare omboyoya programareta alivio a la pobreza oï tëtaiguaeteretapeguavae jokoräiñovi kuñaretapegua jokuae mokoi tëtaguasurupi. Roxana Liendo, Coordinadora oï Plan Vida, Ministerio Planificación Desarrollopegua Bolivia guinoivae, omboipi imiari oechaukareve metei presentación jokuae programa política social pro indígena Tëtaguasu guinoivae. Jokoräiñovi, Diego Iturralde, Director Académico Centro Mexicano Maranduekapegua jare Estudios Avanzados Antropología socialpe oïvae, María Teresa Gallard, antropóloga independiente jare Andrés Cijuelos, Programa Oportunidadespe oïvae, omboipireta oechauka enfoque multisectorial, jokuae política indígena jare socialregua jokoräiñovi jokuae programa transferencia condicionada korepotiregua Oportunidades, Méxicopegua. Jokuae tupapirereta jare videoconferencias kuae yechaukaregua ñoguinoiko kuae CD adjuntope • Programa Plan Vida Bolivia guinoivae Liendo jeivae jaeko, Programa Plan Vida Bolivia oïraro mbaraveteasikaturegua oipota oupitivae jaeko oñemboaietekavivaerä mbaraveteasikatu oime tëtarearupivae, tëta jekoviakareta oñemomirätavaerupi jokoräiñovi tëtareta omaeñemomavaerupi, jaema jokuaeko oyeapo proyecto productivo jare jokuae política oyeparaviki oï tëtamivaerupi. Kuae programa, guiroatarambueve opaño mbaravikireta sector público jare privadoretavi jokoräiñovi tëtareta jekoviaka, guinoiko pandepo componente: (i) Oyapoukavaerä desarrollo jare crecimiento económicos jare omomirätavaerä mbaeñemoña tëtamiretarupi. (ii) Oyapokatukavaerä tëtareta jare saneamiento básico. (iii) Oyeapokatuvaerä opaetevaepe acceso ñemborikoti jare tekomboe oyeporuvaerä derechos humanos básicosregua, tekoroïsa jare ñembori ambulanciarupi. (iv) Oyeapokatuvaerä tembiureta jete aguiyevaerä iyako, jokuaepe oñemoirüreve jokuae ñembori kuña imbaerasivaepegua oïvae jokoräiñovi michiareta ndei viteri mokoi arasa guinoivaeretape oñemeevaerä ñembori. 44 - 45 (v) Oñemomirätavaerä institución socialereta tëtamirupi ñoguinoivae jokuae tëta jekoaeñorupi oyapovae, jaeramiñovi opaño mbaepokireta tëta jeiarupi oyeapovae. Liendo imiarivaerupi, kuae método desarrollo localregua jaeko oñemboipima oñemae oï keräi jokuae tëtaiguaetereta mbaetimako oñemae mbovimi paravetevaereta yoguirekovaerami. Jokuaeramo, Censo Boliviape oyeapovae 2001 oechauka, 62% oyeapoyeyave tëtaregua mbaepapa arasa 2011pe ipueretako ivaterupi oñemoirü tëtaiguetekoche jei iyeupevaereta, echako añaverupi mbaetima oñereroïro tëtaiguaeterä oikovaegui. Jokuae oipotako jei opaete Boliviape tëtaiguaeterä yoguirekovae oasaeteko ñoguinoi irüvaeretagui, jaema oyekuarambueve koräi teko, jokuaeko omboipi omoñemongeta política pública iyapoareta, aguiyevaerämo tenondeyave oyeparavikiserami oyapo jembiapo jare oekatako keräirupi oyeparavikivaeräma mbaraveteasikaturegua jaemako añave jokuae opaetevae teko mbaraveteasikaturupi yoguirekovaereta jare tëtaiguaetereta oyereroiketaiko añave visión global desarrollo económico Tëtaguasu guinoivaepe. Jayave kuae ñemongetapiauguirema, oñemae paravetevaereta jare indígenaretare ñembori ikaviguevae omeevaerä desarrollo económicope, Liendo oechaukavae jaeko jokuae Plan de vida oipapako oï jare oiporuvi jokuae capacidad instalada, jokoräiñovi oyeporu ñemongeta Teko Kavigui oyeapovae, oechaukarambueve jokuae ñemongetarupi Desarrollo, koyepe jae metei tapepukuvaerami, jaeramiñovi oechauka jokuae “armonía con la naturaleza, armonia organizacionretaregua jare armonía tëtareta oyokotivae jarevi piakaturupi kiareta yoguirekovae oyapirayeko jokuae mbaembae ivirupi yekoureta ñoguinoivae�. Kuae ñemongeta omboyoyepindekuako jokuae ñemongeta “capitalistareta� guirekovae, echa chupeguareta jaeko “vivir mejor� jaeyepe oekavae jekuae mbaembae omboativaerä mbaetireve omae ivire ombaeñuvangako yoguireko, jayave Teko Kavi jaeko oipea tape ipuerevaerä oñemaepiauye jare oyereroatavaerä jokuae desarrollo económico ipuereta omboyekou meteiñavo erëiko omaangarekoreve ivi jare iviporetare. Erëiko oyechavae, Plan Vidaregua, mbaetiko oñemaeta jese moaraimirami, jaeko oyecha oï keräirupi tëtareta oeka jare ikirëi oyapovaere oyeparavikivaerä, jaema jokoräiyave, tëtareta aniramo comunidad indígenaretako oyereroiketa kuae mbaravikipe, jaema jokuae mbaraveteasikaturupi yoguirekovaereta jaenungaviko oñemoingeta jokuae proceso de desarrollope. Liendo oechauka oïrami, kuae método aniramo mbaraviki iyapoaka guiroike ñemongeta ipuerevaerä oñejäapiauye jokuae modelo “neoliberal� oyaposereta jokuae política económica tenondeyave mokoi pañandepo arasarupi oiporuseretavae ndei rambueve oyeparavo Tëtaruvichaguasura Evo Morales. Oyeparavoguire kuae Tëtaruvichaguasu, jokuae políticare oparavikivaereta Boliviape omboipi oeka ambueye tape Tëta okuakuavaerä desarrollo económico jare reforma socialrupi. Jaema oñemaepiaurambueve kuae tekore, Tëtaruvichaguasu Morales, omboipi omboguata política omee ñembori programaretarupivae jare política omee ñembori paraveteasivaeretapegua, jaema jokuae mbaravikiko jae campaña de alfabetización, ñemoaporendareta jare oñemee jokuae salario mínimo jeivae. Jayave, Liendo oechauka keräi kuae programa socialretandive, gobierno boliviano omboipi omboguata jokuae el uso de transferencias condicionadas en dinero jeivae , aniramo “bonos�, jaema jokuaerupi ipuerevaerä oñemee ñembori Bolivia Plurinacional jokuae grupos específicoreta jasikatuete ñoguinoivaepe. Ñamojaanga, jokuae Programa Bono Juancito Pinto, oñembojee oñemboeteramo metei tairusuvae Guerra del Pacífico oikovae, jaema jokoräi oñemee ñembori ñemokirëirami tairusuvaeretape aguiyevaerä iñemboe oeya. Kuae programarupi oñemaeko oï jokuae michiareta ñemboerenda públicorupi ñoguinoivaere. Jokuae Bono mbaetiko omee korepoti jokuae michiareta ñemboerenda privadape ñoguinoivaepe. Jokuae irü programa Bono Juana Asurduy, oñembojee ñemboete oñemeeramo metei kuña oñoräro independencia Sudamericana oyeapoyave, jaeko ñembori Estado omee kuña ipuruavaeretape ipuerevaerä oporopoanovaereta omae jare oñangareko jesereta ipurua oikovoi opaño jokuae centro de salud público oïvaerupi erëiko mbaetita jëtape oñemae jese, jare guirajavaerä imembi oechauka oporopoanovaeretape mokoi arasarupi oaguire. Programa Juancito Pintogui oyoavivae jaeko, kuae bono oï opaete kuñareta ipurua ñoguinoivaeretapegua jare michia ichiretapeguavi. Jembiapo jaeko ipuerevaerä oataete ñembori oikosevae añave oñemae michiare ndei oa mbovema, oayave jare oaguire, jaema jokoräi ipuerevaerä oñemokañi desnutrición infantil. Kuae mbaembaereta Liendo omombeuvae jaeko mbaraviki ipiaugue gobierno boliviano oyapo oïvae jaeko ipuerevaerä mbaraveteasikatu oñemokañi. Jokuae Plan Vida omboipiko oguata arasa 2009pe 37 municipioretarupi javoi jekuae arasañavo oñemoirü ojo oiko kuae mbaraviki. Erëiko mbaetiramo mbaraveteasikatu oyekua meteirami opaete kerupi, jokuae programa omboipivi omboguata mete registro de familia, tenonde ipuerevaerä jokoropi oyekua kiareta oasaete jasikatu yoguirekovae, javoi taikuerupi, oyekuavaerä ñemboavai opaetepegua meteirami oïvae aniramo jokuae mbaravikireta meteirami ñoguinoivae. Jokuaerä, proyecto omboipima ñemongeta oyapo Instituto Nacional de Estadìstica ndive oyereroikevaerä jokuae variable Censo oyeapota oï 2010pevae jaeko jokoropiko oimeta oyeapo metei mapa mbaraveteasiregua. Kuae registrorupi jaenungaviko oyechata keräi oyeapovaerä seguimiento jare monitoreo indicador oñemee chupevaere oñoetarävaeñavo jare tëtañavo. Roxana Liendo oyapoguirema presentacion, Maria Teresa Gallard, Diego Iturralde jare Andrés Cijuelos oechaukaretavi jokuae Método Multisectorial México oiporu oïvae, jokuae Modelo oyepisi oï tekomboeretare jare Programa Oportunidades jeivaerevae. • Modelo multisectorial México oiporuvae Licenciada Gallar, jeiko política pública México guinoivae oikuako keräi imaguima oñemae jare oñemboete oiko jokuae ambueye jare jetague tekoreta tëtaiguaetereta guinoivae – koräi tekovae oñemboipiko oyecha arasa 40 rupima, irüvae tëtaguasureta latinoamericarupi omboipimayave oyapo yoguireko jokuae política tëtaiguaeteretaregua. Gallar imiari jokuae diversidad geográfica, cultural jare lingüística guinoi tëtaiguaetereta Méxicopeguavaere. Arasa oasa oikovoi, gobiernoreta omboipimavi oecha keräi jaekaviko jokuae tëtaiguaetereta oñemoingevi oyeapoyave yoaka política públicaregua javoi jokoropi ipuerevaerä oparavikireta idesarrollore jaereta jeirupikavi, jokoräiñovo oyeporuvaerä jokuae mecanismo jupiguevae oyeapovaerä marandu chupereta jare oikevaerävi mbaravikirupi. 46 - 47 Jokuae Programareta Méxicopegua tëtaiguaeteretare oparavikivae oñemoaiko ñoguinoi opaete gobierno federalrupi erëiko oñemoirü ñoguinoi Estados jare Municipioretandive. Jokuae política omoreconoce tëtaiguaeteretape itekomboe oyereroata jare guiroguatavaerä jëta okuakuata oikovae jaereta iñemongetarupikavi, iñee oiporuvaerä ñemboerendarupi, jaeramiño jokuae institucionreta ñoguinoivae omeetako ñembori tëtaretape jokuae infraestructura básica productiva. Kuae fórmula, oïko mbovi instituciónpeño, erëiko iparaviki aniramo iprogramareta ñoguinoiko mboviete ministeriorupi (aniramo secretaríarupi). Jetaete tëtaiguaetereta yoguireko kuae Tëtaguasuperamo, jokuae método marandu oyeapovaerä ambuemiyeko Méxicope, jaemako jokoräiyave ipuereko conclusionreta oë mbaeti yañemongeta ñairamikavi. Ñamojaanga, guiramoiyave metei rarärumi Chihuahuapegua mbaetiko aipo oyepapa oï paravetevaerami echako jetague avati guinoi jese oikovaerä, yepemona mbaeti oecha oiko korepoti aniramo mombiri anira köiño oiko ñepoanoarendagui, ngaraako cheparavete jei iyeupe. Koräi tekoreta opa oyoaviramo, jokuae política pública oipotatako oparaviki mbaetireve ñakañi jokuae mbaembae omboyoavi tekoretaguivae javoiramoko ipuereta oipi mbaenunga programa social mbaetita oeya ikotïa jokuae tekoretavae. Jokuae Comisíon Nacional para el Desarrollo de los Pueblos Indígenas (CDI), oipoepi jokuae Instituto Nacional Indigenista oikosevae (INI), oyapo oikovae jaeko guiroike iprograma jare ipoliticaretarupi kuaenunga ñemongeta jare ñemomae tëtaiguaetereta guinoivae. Kuae mbaravikigui oëmavae jaeko censos nacionales ñeeretaregua, jaema jokuaerupimako políticare oparavikivaereta ipuerema guinoi bases de datos oñemboyopoepireve materia pobrezaregua, desarrollo jare infraestructura, jare irü mbaravikiretaye. Jokuae CDI oyapo metei acuerdo Insituto Nacional Estadística jare Geografía (INEGI) ndive ipuaerevaerä jokuae variablereta oyereroike Censo 2010pe, jaema jokuaerupi mburuvichareta oñeñono políticare oparavikivaerävae ipuerevaerä omojäa jokuae yepoepireta oyeapovae jokuae tëtareta oïrupi opaño jokuae pandepo aniramo pañandepo arasarupi oyeapokatu oiko políticas socialretavae jarevi irü políticareta. Oyeapoguirema jokuae estadísticareta jare datos censales oyereroviakatuvae, jokuae método marandu oyeapovaeregua oikuakaviko keräirupi jokuae programareta jare proyecto socialreta oñemoirü aguiyevaerä oñemopanepane aniramo omboaikuereye oyapo meteivaeño mbaraviki oyeapoyave jokuae programa intersectorialreta. Irü ñeepe oipota jei, metei ñavo instituciónreta guinoitako capacidad oyapovaerä mbaraviki jokuae iprograma guinoivae, ikorepotiyepapandive jarevi mbaetireve ombojague jokuae mbaraviki ikaviko oyeapovae jare mbaetireve guirokomegua irüvae organismoreta iparaviki. • Modelo oyepisi tekomboeregua jare tëtaiguaeteretare Méxicopegua Lic. Iturralde oechauka keräi jokuae política socialreta añaverupi jaeramo omboipi oyeapovae tëtaiguaetereta omboipima guiroike metei modelo tekomboere oyepisivae ipuerevaeä oyeapo jokuae ñembori tëtaretape. Koräi oyeapo oyepisiramo Bolivia Plurinacional jokuae Ñeemoeräkuare, acuerdoreta jarevi convenio internacional ñoguinoivae, jokuae modelo omboyopoepi tekomboe derechos civiles jeivaeregua jarevi tekomboe políticoregua (participación política, tekoapokatu jupiguevae, seguridad personal, jare irüye.) jokuae tekomboereta yekouaporegua, sociales jare culturalreta (mbaraviki, tembiuregua, o regua, ñee jare tekoreta, irü ye.). Jokogui oëvae jaeko oyeapovaerä jare oyererajavaerä tenondekoti metei ñemongeta tëtaregua ikavita tëtaiporetapevae oñeñonovaerä opaño tekomboereta ñoguinoi tëtaiguaetepeguavae. Koräi teko oyepoepivaerupi, 25 arasa oasavaegui tëtaiguaetereta omboipima oyepii itekomboere chupeguareta oïvaerema, jaema jokoropi, arire oasa oikovoi, oñemoingevi ojo oiko jokuae mborokuaireta Mborokuaiguasurupi Méxicope. Ñamojaanga koräi, jokuae mborokuaiguasu iyepoepi oyeapoyave arasa 1992pe omboyekua jare oipapama oimeko tëtareta yoguirekovae jare oñemboete chupereta jaeiño ikirëi oyereroatavae, tekomboe iñemongetaerupi oyereroatavaerä jare tekomboe iviregua guirekoretavae. Jokuae tekomboerupi ñoguinoivi keräiko jokuae tëtaiguaetereta ikirëi yoguirekovae jare oñemoesaiätavaerä mbaraviki oyeapoyave chupeguareta jëta okuakuavaerä jare ngarako oikoño yoguireko. Morokuaiguasurupi oñemee mbaepuere tëtaiguaeteretape ipuerevaerä oparavikipäve tëtaruvicharetandive jaeko gobierno nacional, ipuerevaerä jokoropi oyapokatu yoguiraja opaño mbaeavai guinoivae jaereta jekoaerupi jarevi oyapovaerä ñemongeta jare ñee omeevaerä keräiko yoguirekotavaeregua opaño ñembori oipisivaerupi. Jokuae reformareta ikaviete oyeapovae jaeko oyepisi oï tekomboere ipuerevaerä oyereroata tekoapokatu tëtareta juvichae jovae, tëtamirupi teko oyeporuvaerupikavi. Kuae reforma, jare irüvaeretaye, oyapokatu jare oipoepi tëtamireta entidades autónomape jaema juvicha ipuereta ombojekovia jaeipekavi tëtareta ipiapota gobierno estatalreta jare localreta jesarovai. Erëiko, jokuae oñemboete jare oñemotenonderambuevema tekomboe guirajako ipuerevaerä tëtaiguaeteretape oñemoirüye mbaraviki omombeuvaerä jëtape keräiko korepoti omombaravikivaeregua mbaetireve keräiyepe oñomi mbae oyapo. • Oportunidades (Tekokavi jëguavaeregua) Lic. Cijuelos omboipi oechauka omombeureve keräi jokuae programa Oportunida aniramo Tekokavi Jëguavaeregua México guinoivae oyeapoko ipuerevaerä omboambue jokuae teko oñembojaikuereavei oikosevae mbaraveteasikaturegua jokuae mbaraveterupi yoguirekovaeretapegua, jaema chupeguareta añave oimevae jaeko korepoti oñemondo tekoroïsapeguavae, moromboepegua, okarukavivaerä michiareta. Jokuae programa oyepisiko oï jokuae oñoetarävaereta omae ojo oikovaerupi jare ikavi chupeguareta inversión oyeapovae tekoroïsare jare imichiareta iñemboere, erëiko jaenungaviko oata mbaembae chupereta oipotata jupiveiño oñevae ipoarävae. Jokuaeramo, guinoereta imichia iñemboerendagui javoi omondo oparavikivaerä javoi amope mbaetima ojoye oyechaukareta oporopoanovaepe. Erëiko kuae tekopöareta ombopukuño guiraja jokuae tekoasikatuvae oimerägue imambaepegua opaetevoi teko oyeapokatu, jaema jokoräiyave jeta oyekua tupapire okuambaereta, tekoroïsa mbaeti oñevae chupe jare mbaraveteasikatu. Cijuelos jeiko, jokuae programa oyeokuai oï 5,2 millones familiaretape opaete 32 Estadoreta ñoguinoivaerupi, kuaeko oipota jei, 25 millones personareta, jaema jokogui oime 1.7 millones michiareta oyekou ñoguinoi tembiu programa omeevaere jare 5.2 millones oipisi jokuae ñembori moromboepegua. Erëiko jeta yekou oipisivaereta ñoguinoiko tëtamirupi. 48 - 49 Ipuerevaerävi oñemokañi jokuae ciclo, Oportunidades oiporu jokuae transferencia condicionada de dinero jeivae ipuerevaerä oñemaekavi jokuae oeka ñoguinoi ñembori imambaepeguavae, jaema jokoräiyave michiaretape oñemeetako ñembori moromboeregua jare ñepoanoa oatako chupeyave, jokoräiñovi tembiuregua ikavivae. Iturralde omombeu keräi, jokuae componente moromboeregua oïvaaepe michia ichi jare tuureta oipisiko korepoti michiaretapegua ouvae primariaguive ojoiti oupiti secundaria. Jokuae korepotireta oyeupi ojo michiareta tuicha yoguirajavoi, jare kuñatairairetape jeta oñemee kunumirairetagui. Jokuae componente tekoroïsaregua guirokuavëevae jaeko atención básica opaete oñoetäravaeretapegua, erëiko oñemaeta keräiko oñeangarekokavi iyeeretavaere. Jokuae componente nutrición ikirëi oporombori oyeapovaerä transferencias directas tembiupegua ojovaerä jare oimoirüvaerä irüvae tembiumi michiaretapegua irundi yasi ojoregua oväe mokoi arasarupi, michia oguiapipotama ñimbiai jekopeguavaepe oñeeta ñembori mokoi jare irundi arasarupi jare ichi ombokambukako imembi oïrupi. Jayave taikuete, jokuae Oportunidades guinoi iobjetivovae jaeko, Cijuelos iñeerupi, oñemeeta tëtaiporetapevae jaeko moromboe, tekoroïsa, nutrición básica ipuerevaerä oyapokatu keräiko yoguirekovae javoi oyapoasivaeräma jokuae ciclo de pobreza. Jokuaeramoko, Oportunidades omoirü ipuereta ñembori omeevae jaeko (1) ipuerevaerä ñembori oñemeeta chuperetavae ñimamavaereta oyechakapiimi oporopoanovaeretape, (2) kuña ipurua jare imembi omokambu viterivaepe oñeangarekoeteita jesereta ndei imembi oa mbove anira oaguirema imembi, (3) oñemongarukavi jare jetepirätavaerä michiareta ndei viteri pandepo arasa guinoivae oyeangarekovaerä jese jare (4) oñemeevaerä ñembori oatako chuperetayave mbaeti oñemboesapevaerä aniramo oiporuvaerä mbaetimbo tata oyapovae jare irüye. Erëiko opaño mbaembaerupi oñeñono oimevaerä oyekua mbaeko oyeapota tenondevae jaema jokuae ñembori oñevae chupevaereta oyapovaerä. Ñamojaanga, ojovaerä oyechauka oporopoanovaepe, oñemboevaerä keräitako omae michiareta jetepirätavaerä, ndei oipisimbove ñembori. Oportunidades omeevi ojovaerä oñemboe tekoroïsare, ñepoanoreta oyepivaerä mbaerasigui jare oikatuvaerâ oñovatu ikorepoti. Steta iñemongetarupi, tekokavi Oñemojëguavae ojoko oväe opaete jokuae tëtamiretarupi ñemboerenda guinoivaepe aniramo ñepoanorenda oimearupi. Tëtareta mbaetiko guinoi jokuaenungavae mbaetitako ipuere oyekou programare médicare. Jokoräiyave, gobierno omee vakuna jare ñembori tembiurupi. Jokuae ñembori oï tekoroïsapeguavae oyeporuko jokuae programa Caravanasgui, metei ñembori tekoroïsare omaevae ojo oiko oguatarevevae. Kuae programareta omee ñembori tembiurupi jare tekoroïsa tëtaiguaeteretape jae jaeiño ñoguinoivaerupi. • Programa Oportunidades iñejäaregua Cijuelos iñemongetarupi, jokuae ñemojäa ikatukotigui oyeapovae jokuae Teko Oñemojëguavaeregua oechauka jetarupi oyeapokatu ojo oikovae tekoroïsaregua, jokoräiñovi ikavigue mbaembae oyepo moromboereguavae jarevi jokuae michireta jetepirätaregua mbaraviki oyeapovae. Jokuae ñemborire oyekouvaereta yoguiraja iñemboerendape Bolivia Plurinacional mbaetireve oatareta, jare tembiu jouvae oveviikaviko, jare oñemee chupereta oporopoanovae jekuae oñangarekovaerä jese, erëiko ikavietevae jaeko, omboipima ambueye omaereta kuri arareta ou oikovaere, Iturralde oechaka jokuae mbaembae oyeapokavi jare oñerenoevae, jare irüye, jaeko kuaekuaereta: › Jokuae michia ndeietevaereta ipuereta jekuae iñemboe guirajavae mbaetireve oeya iñemboevae jekuaeko oñemoirü ojo oiko jaema 30gui oyeupimako ojo oiko oupitiregua 42 por ciento. › Jokuae tëtaretarupi tasareta oechauka michia iñemboe oeyavae ogueyiviko 23%pe. › Moromboe kuimbae jare kuñapegua oñemboapi javoi tuureta oechauka ipiakatu jare oäroreta tayi aniramo ikuñatai iñemboe ikavitako oë chupereta kurirupi. › Jokuae tëtamireta ñoguinoivaerupi oyechajareta oikuavaerä mbaenunga mbaerasiko guireko jare oñepoanovaerä tenondeve chuguivae, ojoko oväe 35 por cientope. › Opaete Tëtaguasurupi, tasa oechauka kuñareta membirasi oyukavae ogueyiko 11 por cientorupi, yepe tëi oyekua jokuae tasa michiareta imanooechaukavae 2 por cientoñoete ogueyi. Erëiko, oime ñemojäareta oyeaporamovae mbaetimbaté omee jupirupi informaciónreta ipuerevaerä oñejäakaviete keräirako kuae ñembori aniramo mbaravikireta oväe tëtaiguaretarupivae. Yepetëi jokoräi, jokuae director programapeguareta oikua ñoguinoi guiramoiyave oipotatako oñevaekavi keräirupi oñevaevaerä tëtaretarupi; ñamojaanga, jokuae programape oparavikivaereta oikuatako mokoi ñee, jaema jayave yavaimbaereve oväeta jokuae tëtaretarupi. Jaenunga ipuereta oñemaekavivae jaeko keräirupi oyeapokatuvaerä ñembori tekoroïsaregua oñemeevae jare oyeporuta opaño ñemongeta oporombori tenondevevoi oyekuavaerä oimerako kia ipuereta programape kuri oparavikivae.2 Irü ñemongeta tuichague kuri oyeapotavae jaeko ipuerevaerä oñemboati jare moromboeregua, tekoroïsaregua mbaravikireta meteirami jembiapo oyapo oñemaereve jare oyeporureve jokuae tëtaiguaetereta iñomboati meteiñavo guinoivaerupi. Mbaetikoyave oñemae jare oñemboete jokuae tëtareta iñomboatiaeño ipueretako oime ñemboavai jare tekorai mbaetita jaekavivae. Tëtareta Sierra Tarahumara (Estado Chihuahuape) koräi tekoraireta oimeyave, oyeapokatu programareta omboipiyave oyapo iparaviki tëtaiguaetereta iñomboatindive päveyave. Irüye jaeko, programareta oipotatako oechakaviete keräiyaveko jaekavita iporombori oväe tëtaretarupivae jare keräirupi omotenondevaerä jokuae tëtaretape mbae oataetekavi jare oiporu ñoguinoi oyeapo jare oñemeevaerä chupevae. Ipuerevaerä oyeapokavi mbaravikireta, oipotatako oyecha jare keräiko jokuae tëtapeguareta jekoimavae, kuae oipota jei, keräirupi oyereroasavaerä oimeyaveko oyekua tekoreta oyoavi oyouguivae. 2 Kuae ñemojäa oyeapovaeregua ipuereko oyeparandu aniramo oyeka jokuae sitio Web Oportunidadespe, http://www.oportunidades.gob.mx/Portal/ 50 - 51 Steta iñemongetarupi jaeko, ara oasa oikovoi, programa oyapokatu ojo oiko keräiko oparavikivae jare jokuae ñembori oñeevae. Director programape ñoguinoivaereta oikuakavi opitareta keräi ikavirupi oyeapoyave mbaravikireta tuichapeguayaeyepe jokuae modelo apropiado jeivae jare ikavigue informaciónrami. Jokoräiñovi, oikuareta opitavae jaeko kiareta oyapoyavae maranduteeteeño mbaetireve ojo oväe tëtaretarupi aniramo jokuae tëtareta mombiriñoguinoivaerupi, opaño miarireta oñemboativae mbaetiko oyoupitikavi javoi jetavaereta oeya ikotíavae mbaetitako chupereta oñemee opaño ñembori programarupi ouvae. • Mbaembaeko kuri oyeapotavae jare ñemomiari Yechuakareta oyeapoguirema oyeapo ñemomiari javoi tätarupi ikavi echako ñemongetareta oñembojakuvorapichama oyeapoyave yoaka keräiko tekoretavae, mbaraviki oyeapovae, maangareko jare ñemojäa, jare irü mbaembaeye. Jokuae programareta Plan Vida Boliviapegua jare Oportunidades Méxicopegua oñevaepäve ñoguinoi mbaraviki tuichague kuri guinoiretatavae, echako omaetako keräirupi tëtaiguaeteretape oväevaerä jokuae mombiriete ñoguinivaeretape. Ipuerevaerävi chupereta oñevae ñembori, päve jokuae programareta oipotako guinoi insfraestructura jaekaviguevae jare keräirupi ñembori omeevaerä jokuae tëtaretapegua ikavitavae. Erëiko oataetetavae, aeko oyoyavi ñemborivae jeta institucionreguagui oyeapovaerä kuae mbaraviki. Tenondegua marandu oyapo públicoreta Boliviapevae jaeko jokuae keräirupira Oportunidades iporombori oväeta opaete tëtaiguaeteretape. Concepción Steta, Banco Mundial pegua jeirami, jokuae cifra 100 por ciento coberturaregua, jaeñomako oechauka oï jokuae tëtamireta oimema guinoi keräirupi oñepoanoretavaerä jare oñemboeretavi. Erëi kuae mbaetiko oipota jei jokuae tëtarupi oimemako oï hospital aniramo escuelavae, oipotako jei oñoetäravaereta oimema oï chupeguareta keräirupi ñembori oñevaevaerä chupe. Tëtamireta mbaetiko guinoiyave opaño keräirupi ñembori oñevaeta chupevae, mbaetita ipuereve oï programa especialpe erëiko oväeta chupereta ñembori programa móvilesrupi, jaema jokuaenunga jaeko Programa Apoyo Alimentario jarevi jokuae Programa Caravanas de Saludrupi. Ipuerevaerä tëtareta jekuae ñembori oipisi, jokuae programareta jeiete oyapokatu ñoguinoi imetodología jare keräitako mbaraviki oyapota maranduretareguavae. Programareta Bolivia guinoivae jaenungaviko guinoi tätague mbaeavai keräirupira ipuereta oupiti 100 por ciento tëtareta ñoguinoivae. Tëtaruvichareta Boliviape, Licenciada Liendo imiarivaerupi, oiporuretako tupao, organizaciones no gubernamentales (ONGs) iparaviki oyapoarupi jare irü institucionreta ipuerevaerä oñeväe jokuae tëtareta mombiriete ñoguinoviaepe. Tëtareta Boliviape imaguivema oyapo yogueru jare oechaukareta mbaetiko kirïño opita oimeyave mbaenunga mbaraviki chupeguareta, javoi tëtareta iñomboati aniramo iorganización oikatuko ombojevia jëta. Jayave oekavae jaeko institucionareta oñemborivaerä oyoupi jare jokoräi oñevaeväekatu keräirupi mbaevaireta oyeapokatuvaerä ojo oiko. Bolivia Plurinacional Plan Vida oiporu jokuae arakua jare miräta tëtaretaguinoivae jokoräiñovi irü institucionreta guinoivae. Ñamojaanga, oporomboevaereta oñembojembiapo oimaevaerä michiaretape opaño ñembori oñevae chupevae. Irü rupi, ejército jare irü institucionreta oyeporu ipuerevaerä jokoropi oñeimae ñemborireta tëtaretapegua oñemondovae. Oimevi irü institucionreta yepemona mbaetitëi jaereta jembiapo erëiko oipisireta programa oporomborivaerä; mase, Ministerio de Educación oñeñono guiroguatavaerä jokuae programa alimentario. Metei ñavo municipio iporombori jaeko omeevaerä guataka. Irürupi, jeta municipioreta omboipima ipoki gestiónpegua javoi oparaviki mbota omeevaereta irü Tëtaguasurupigua jare ONGreta ndive. Irü marandu oyeapovae jaeko keräirupi oyeapovaerä ikavigue ñemoapïta aniramo jokuae padrón comunidades indígenaregua Boliviape. Liendo oechakakavietevae jaeko Plan Vida mbaetiko tëtaiguaetereta jëtakotiño omae oï, Plan Vida jaeko mbaraviki oñeñono oyeapotavae ipuerevaerä oiräro mbaraveteasikatu tëtamiretarupi. Kuae programa oñemboipi oipotaramo ombosiri aniramo omboai tëtaretarupi jokuae mbaraveteasikatu jokoräiñovi tëta tuichavaerupi kuae mbaeavai oimevae. Tëta tuichavaeretarupi oñevae jetague tëramiretagui yogueruvae, jaema jaereta gueruvi iorganización indígena jare jokuaemako guirokuavëe iporombori ipuerevaerä oyeparaviki jokuae tekoavai mbaraveteasikatu tëtaguasuretarupi ñoguinoivae. Oñemojëguarambueve keräirupi oñemomirätäta kuae tëtamireta jare iñomboati jaeko gobierno oipotaramo oparaviki mbaemboavairetare oiporureve jokuae mirata jare kuae tëtarea ipokivae, ipuerevaerä koräi oñemboyovaicho jokuae ñemomirupi arakaeguive yoguirekose tëtaretavae, jaeeramo oyeporuta organización localreta ipuerevaerä oechaukareta jekoviakarupi mbaeko jaereta oeka jare oipotavae. Jaema koräiyave, jokuae institucion nacionalreta jare localreta ipuere oyapokavi ñemongeta javoi oyapokavi mbaraviki jokuae tasa abandono escolar peguare, michiareta jeroata ñemboerendape jare tupapire michiareta iaregua jokoräiñovo tupapire oechauka kiako jaevaeregua. Jayave taikuete, jokuae sesión oñemongeta mbaembaeko oë jokuae programa iparavikiguivaeregua, jokoräiñovi maangarekoa jare ñemojäa oyeparaviki mbaraveteasikatureguavaere. Méxicope, jokuae agenda de resultado oñembojeevae omae jare oñemambeko indicador tekoroïsapegua oïvaere, moromboe jare michiareta jetepirätavaeregua, ñamojaanga koräi, oñemae jokuae tasa keräiko yoguiraja oyechaka ñepoanorendapevae, tasareta mboviko omboguapika jee oñemboevaerä javoi jokogui mboviko oeya iñemboevae, jare irü mbaembaeye. México oiporuvae oyeapoyave ñemojäa jaeko jokuae Indice de Desarrollo Humano jeivae oñemaevaerä Tëtaiguaeteretaregua. Erëiko jokuae indice mbaeti ojäa mbaeko oasa oñevaeyave “guiramoipeguaño teko� jokoräiñovi keräirupira ipuereta oñeandu oyepoepimako ojoyave jokuae indicadorvae tëtaiguaetereta jëtarupi. Koräivae jaeko jokuae ikaviecha oyekua opaño mbaepaparetarupivae ipuereko oñomi jokuae mbaeavai tuichague jare oyeupitimbaevae. Javoi oimeko irü mbaraviki oyeapovae, jaeko Objetivo de Desarrollo del Milenio ipuereta omboasa keräiko ipuere oñejäa mbaraviki ojoko tenonde oikovae, erëi, 52 - 53 mbaeti oyeaporamo, echako meteiño oyeapo arasarupi, jokuaeramo resultado aniramo iparavikigui oëgue mbaeti oechauka keräiko ojo oikovae. Programa oiporuvae jaeko, omondoyoapi jare oyapokatu ñembori omeevae ipuerevaerä jetavae oiporu jare ikaviguevae ñemboyupavo moromboerupi oyeapo. Ipuerevaerä oväe jokuae oñeñono oupititavae jaekavitako oyeapokatu jokuae enfoque mbaraviki intersectorial meteirami oyeapovaeregua jare oyapokatuvaerä jeiete omojëguavaerä iporombori sistema de protección social jare moromboe tekoroïsaregua. Yepetëi jetaguevae mbaembae oyeapokatuvaerä, Lic. Gallard imiari keräi Oportunidades jaeko guiramoiyave programa jetaetema oñejäa ou oikovae México itekoasare oñemaeyave. Jembiapo jaeko oyeapovaerä kuae programagui metei modelo aniramo jese oñemaevaerä jokuae mbaraviki transferencias condicionadas en dinero jeivaepegua, ipuerevaerä irü Tëtaguasuretarupi jokoräi oyeapo. Koräiramo, oyekatavae jaeko ipuerevaerä oyereroike indicador jaekavita oyeporuvae aniramo oata oïvae jaeko género, tëtaiguaretaregua, tëtaiporeta urbanorupi ñoguinoivae, tëtaiporeta ruralpegua jare ñimagueretaregua, jare irüye, oñejäavaerä metei modelo ñemojäapegua jare ñembori oñemeevae opaetevae kerupi oikuavaerä keräi ikavikovae. Mokoiä videoconferencia: jokuae Padrones beneficiarios regua jare keräiko maangareko mbaravikire oyeapovae jare iñejäa • Padrones beneficiarios regua Secretaría Desarrollo Social Méxicoguinoivae Ara 17 yasi araroi, arasa 2010pe jokuae Directora General Geoestadística jare Padrones Beneficiariosregua, Karla Breceda, oechaukakaviete jokuae Sistema de Patrones de Beneficiarios México guinoivae jare Directora General Adjunta Impacto Programas Socialesretapegua oïvae, Fernanda Gonzáles, oechaukakaviete keräiko jembiapo oyapo Secretaría de Desarrollo social (SEDESOL) monitoreo jare ñemojäaretavae. Kuae sesión ou opita ñemongeta tipiguevae oyeapovaerä jokuae México jare Bolivia jekoviakaretapegua, jaema oechareta keräiko oyeapota bases de datos jokoräiñovi ñemongeta monitoreo jare evaluaciónregua. Oportunidadesguire, SEDESOL jaenungaviko guiroguata mboviete mbaravikireta oiparavo jese oñangarekotavae, javoi jaeko programa transferencia directa jeivae, oimaevaerä opaño tembiureta, yupavopegua moromboereta, michiaretare oñeangarekovae, mbaapoguasu, o iyaporeta, iviregua tupapire oñemeevae, microcredito jare mbaravikimireta. Yepetëi meteiñavo programareta jae jaeiño oiporu jokuae regla de inclusión, jaema jokoräi iparavikireta iparaviki jare iporombori ojovaerä oväe ikavirupi opaetevaepegua, jaema jokuaepeko jokuae Padrón de Beneficarios SEDESOL omaekavi oväereve región, barrio aniramo colonia, tëtareta jare kiañavo oyepapa oï oñemborivaerävae. Jokuae SEDESOL omombaraviki programareta gobierno local jare estatalreta iporomborindive. SEDESOL omae jare omondoreve oväe jokuae regiónreta ojotai oupitivaepe. Oñemboipiko oñemae jokuae región oyeparavo ñembori oipisitavaerä oïvaerupi. Oñevaema chupeyave, oyeapo marandumi jokuae regiónrupi oyekuavaerä Bolivia Plurinacional mbaembaeko oata jokoropivae. SEDESOL omboati opaño miariaporeta aniramo información socioeconómica javoi jokogui oikua kiaretapeko ñembori oataete chupevae oñemaevaerä kuri jese. SEDESOL omee código jaevaeño oï oyekuaukavaerä meteiñavo tëtareta jare kiakiako yoguireko jokuae tëtapevae. Javoi opamayave oyekua kiakiakovae, jayavema programa omee ñembori chupereta. Jayave oñemombeuvi, jokuae información oyeporu oyeapokatu registro censalreta. Kuae proceso oyeapovae jare omboyekuatavaerä kuri oñemeeta ñembori chuperetavae oñemometei javoi oyeapokatu opaete programaretapegua, jaemako oñemojäavaerä oyeapo jokuae Cuestionario aniramo maranduapoa Unico información Socioeconómica (CUIS)pegua. Jokuae CUIS jaeko metei tembiporu ipuerevaerä oyeapo sondeo normalizado jokoropi oyepisita información socioeconómica jaekaviguevae oyekua kavivaerä jokuae ñembori kuri oipisitavaereta. Kianungañavo omotinee jokuae maranduapoavae oiporuko dispositivo móviles ipuerevaerä guiroike datoreta iyeegua, iä oeki jare omondo información base de datos jeivaepe. Jokuae proceso oyapokatuvoiñoiko información estadística jare geográficareta oñemaevaerä jese. Jokuae cuestionario aniramo maranduapoa omboa información mbaembaeko omoñemoña jokuae tëtaretavae, mbovirako yoguirekovae, o retaregua jare ivi keräikovae aniramo geográfica jei chuperetavae meteiñao o retare. Kuae dato ombojekovia guinoi keräiko opaño mbaembaevae omee ñembori SEDESOLpe oyapovaerä yeyapo jaema jokoropi oyekuavaerä metei tëtape mbovirako korepoti oipisiretavae. Jaemako oyepoepiyave jokuae línea de pobreza oficial aniramo programa oyepoepiyave iñemongeta, mbaetitako oyeapoye irü marandureta. Tecnología movil jeivae oipeavi ñembori oñemee chupevaeretape omboguapivaerä iyeegua información línea jei chupevaepe, metei portal internet rupi aniramo metei página Webrupi, jaema jokoräi jekuaeavei oñemondota información imambaepeguavae jare oñemboyevita yavaimbaereve oiporu informaciónvaepe. Jokuae eficiencia mejorada kuae procesoregua jaeko jokuae padrón omboyekuayave metei beneficiario potencial, jokuae programa de intervención específicarupi ipuereko omondo chupe ñembori oiporu oïvae imambaepegua jare jaekavieteivae. Jokoräiko, jokuae padrón opiröma ima arire oiporuse jokuae programaretavae metei tercera partepe. Jokuae beneficiarioretape oñemee tupapiremi recibo jeevae opaete jokuae programa apoyoretagui. Koräi oyeapo jaeko oikuavaerä opita ñembori oñevae oï chupevaeregua jare oikuavaerävi ipueretako oyeparavo ñembori oipisivaerä irü programaretagui. Lic. Breceda oechaka mapareta oechaka keräiko kuae procesovae. Jokuae Mapa 1 oechaka mokoi jokuae áreareta metei programa jese oñangarekovae oñemaevaerä jese. Oyecharamo jokuae barrio superior jeivae mboviño guinoi jokuae ñembori ojota chupevaereta tenondevema ñoguinoivae, SEDESOL oyapo marandumi jokuae tëtareta jokoropi ñoguinoivaerupi javoi oekake keräirupi ipuerevaerä omee ñembori, jaema jokuaeräko oyeporu encuesta aniramo marandumi. Jayave kuae taikuete oyecha oï jeseguavae ipuereko oyeporu mboapi métodovaegui metei. Tenondegua 54 - 55 método jaeko “oitiviroeteiecha� metei barrio aniramo colonia. Kuaeko jae oyeapoyave jokuae marandu aniramo encuesta oyeapoko o ñavorupi jare opaetei omboapi jokoropi oñojëtara ñoguinovaereta. Irü metodo encuesta oyeapovaerä jaeko oñeñono metei cartelera aniramo tupapireguasu jokuae maranduapoandive jokuae jetavaereta oväearupi aniramo ñembori oñemeevaerupi (ñamojäanga, michiaretare oñengarekoape SEDESOL ñembori omeevaepe) ipuerevaerä omboati información jare jokoropi oikuavaerä kuri ñembori oñemeeta chuperetavae. Jokuae mboapia método jaeko metei sitio Web oyeporuvae, jaema jokope ikirëigue ipuere omboyevi maranduapoami javoi ipuerevi oparandu oimerako mbae oata chupe oikevaerä ñembori oipisi programagui. Mapa 1: Ñembori oñemeeta chupevaereta jare zona marandu oyeapovae Ñembori oñemeeta chupevaereta Zona ñembori oñemeevaerä oïvae Zona maranduapopegua oïvae Fuente: Karla Breceda yechauka omeevaere mokoia videoconferencia Méxicondive oyeapovae ara 17 yasi araroiyave, arasa 2010pe. Jokuae sistema de registro omondo miari jokuae planificación iyapoarä ñoguinoivaeretape keräiko mbaraviki oyeapo ojovaeregua, mbaenunga programako oyeapoye oïvae, maangareko jare ñemojäanga jokoräiñovi programareta oñomomiarï jare oñomborivaerä oyoupi. Koräiyave oñemojëgua chupereta oväe jare oyapo inforación cruzada javoi jokoropi oväevaerä jokuae tëtareta oasaete mbae oata chuperetavae. Jokuae información meteiñavo kiaretare omeeguire, jokuae base de datos ipuereko omometei información programa, arire oiporuta jokuae mbaravikivae, tëtañavorupi, ketieteiko jare mbaenunga ñemboriko oipisivae. Koräi oyeapo oimeramo jokuae informaciónreta oñemoïru ñoguinoi, jaema jeseko kiañavo ñembori oñemeeta chupevae ipuereko yavaimbaerevema oikua ipueretarako oyeparavo irü programagui ñembori oipisivaerä. Bolivia Plurinacional Breceda omombeukavi jokuae método integrado gobierno oiporuvae ipuerevaerä oechakavi jare oväe mbaembaeko oataete jokuae tëtaretapevae jare meteiñavo jokuae tëtapeguaretapevae javoi keräiko oyeapokatu ojo oiko opaetei jokuae programareta oyechayave teko oyepoepi ojo oikovaerupi. Ñamojaanga, jokuae Mapa 2 oechakavae jaeko tëretaregua imbapaka jare ketieteiko oïvae jokoräiñovi jokuae tëtaretako oiporu ñoguinoi oñemeevaerä chupe michia iñangarekoarendarä. Jokuaendivemako oyecha keräi tëtareta oï 300 metrorupi jokuae mokoi michia iñangarekoarenda ñoguinoivaegui (oyekua ñoguinoi mokoi apua japipevae) opaetei ñembori oñemeeta chupereta. Erëiko, jaenungavi oñemae jokuae tëtareta apuagui ikatukoti ñoguinoivaeretare javoiko mbaetietei keräiyepe jokuaenunga ñembori guinoireta. Koräi oyechavae guiraja mburuvichareta omboñemongeta javoi omomiräta iñemongeta oyeapovaerä mboapia michia iñangarekoarenda. Mapa 2: Ketiko ñembori oñemeeta chupevaereta ñoguinoi jare keräiko oyeporutavae Fuente: Karla Breceda oechaukavaere oyeapoyave mokoia videoconferencia Méxicondive ara 17 yasi araroiyave arasa 2010pe. • Keräiko oñeangareko jare oñejäavae Fernanda González jekuae imiari oechaukavaerä keräiko oyeapo maangareko jare ñemojäa jokuae programa socialretaregua México guinoivae nivel Federalpe. Kuae programa oñemboipiko oyeapoyave ñemojäa impactoregua 56 - 57 aniramo keräiko oyekua tëtaretarupi jokuae ñembori oñemeevae arasa 1997yave jokuae programa Pregresaregua, jaema jokuaeko ojo opita añave Oportunidades jei chupevae. Arasa 2000pe, Congreso omee mborokuai oyeapovaerä ñemojäa arasañavo opaete programareta mbaraviki oyapo ñoguinoivaeretape. Jokuae mborokuai oipota oyapovae jaeko aguiyevaerä ambueye oyeporu jokuae programa socialreta jare oyekuakavivaerä keräiko oyereroatavae javoi oyechaukareve ketiko korepotireta oñemonodovaeregua. Arasa 2002pe Secretaría de Hacienda y Crédito Público (SHCP) jokoräiñovi Secretaría Función Públicapegua oïvae (SFP) omboipi oyapo proceso de normalización mbaraviki iñejäaretaregua. Tenonde oipoepi tekovae jaeko oñerenoe jokuae Ley de Desarrollo Social arasa 2004pe, jaema jokuaeko ombo institucionaliza ñemojäareta política de desarrollo socialregua. Kuae mborokuai, irü yepoepireta institucional jare jurídicoreta, jokuaepitepe ñoguinoi creación del Consejo Nacional de Evaluación de la Política de Desarrollo Social (CONEVAL), omboipi guiroguata añave oï sistema de monitoreo jare evaluaciónvae. Mokoi arasa oasaguire jokuae Mborokuai Federal Presupuesto jare Responsabilidad Hacendaria oyapokatu jare omboyoupiti jokuae reforma jaema jokuaepe guiroike proceso de planificación jare presupuestación javoi jokuaendive oñeñono mbaravikireta oyeapovaerä, monitoreo aniramo omaangarekovaeregua jare ñemojäanga oyeapovaeregua. Arasa 2007pe, jokuae SHCP, jare SFP jokoräiñovi CONEVAL oyapo yoguireko jokuae lineamientoreta sistema de evaluación del desempeño jare presupuestaciónregua keräiko iparaviki oëvaegui. Kuae lineamientoreta oekavae jaeko ipuerevaerä oñeñono línearupi jokuae programareta plan sectorialreta ndive ipuerevaerä oväe jokuae mbaembaereta oñeñono oupititavaepe: › Oyeparavikivaerä oyeraporeve coordinación interna sectorial. › Oñomoïruvaerä oyoupi jokuae mbaaporeta planificación, presupuestación, ejecución, monitoreo jare evaluaciónregua. › Oñemomirätavaerä información de desempeño ipuerevaerä oyeapokavi toma de decisiones, gestión general, operación programaretaregua jare rendición de cuentareta. › Oyeapokatuvaerä diseño jare keräiko oparavikivae jokuae programa socialretaregua jokoräiñovi ikavirako gastoreta oyeapovaeregua. Jokuae ipiau lineamientoreta evaluación jare jokuae Sistema de Evaluación del Desempeño jaeko oyapokatu opaete programareta plan sectorialreta ndive. Kuae sistema tuichague mbaraviki oñono iyeupevae oyeapoko ipuerevaerä ojäa opaete programareta, ipiaugue jare imaguevaereta, jare añetepegua oyeapovaerä jokuae ñemojäareta. Jokoräiñovi guiroike jokuae método marco lógico jeivae jare indicador matricial jeivaereta. Jokuae matriz oñemboyako sistemare jokuae metei proceso oï monitoreo jare evaluaciónpeguarupi. Jokuae lineamientoreta jaenunga oyapoka ñemojäa arasañavo oyeapotavae CONEVALgui. Lineamientoretako jei mbaenunga ñemojäako oyeapotavae oyeapota arasañavovae keräi oatako jaepe oyeapovaeräyave. Jokuae ñemojäaretagui oëgue oechaka mbaenunga áreape oata oï oyeapokatuvaerä iparaviki javoi oyapouka guinoivaerä planes de trabajo Bolivia Plurinacional ikaviguevaema. Mbaenunganunga ñemojäaretavae jaeko ñoguinoi: (1) diseño, (2) resultados coherentes, (3) indicador reta, (4) desempeño, (5) proceso jare (6) impacto. Erëiko organismoreta ipuerevi omoirü ñemojäa complementaria jeivae ipuerevaerä oyapo jokuae programareta oiporu ñoguinoi chupevae. Opaete ñemojäa oñemoeräkuako jokua “Programa Anual de Evaluacionespe� aniramo “Arasañavorupi ñemojäa oyeapovaepe� CONEVAL guinoivae. Jokuae Figura 9 oechauka arasañavo ñemojäa oyeapovae. Kuae sistema de evaluación oyeapovaeguima oëvae jaeko ambuegue programareta oñemombitama, irüvaereta oñemomiräta aniramo oyeapokatuye. Arasa 0 yave, ñemotimbo oyeapovae omaepokikavi mbaembaeko jokuae programa ipiuau oïvae oyapotavae. Jokoräiñovo omaepokokavi jokuae mbaeavai oïvae opaetevae oikuatarako jare tëta oñemae oï jesevae ñembori oñemondovaerä chupevae oyeparavokavirako, jokuaeñemojäa oyeapota oipotague programa ikavirupi oñemopuä oïvaerami. Oyeapo yave ojo jokuae mbaraviki metei arasarupi (1 arasa), ñemojäareta diseñoregua omaepiauye jokuae programa idiseñore oyechareve jokuae matriz de indicadores de resultado ñoguinoivaere. Mokoia arasarupi mbaraviki oyeapo ojoyave (2 arasa), oñejäa jaekavirako oë jokuae mbaravikiretavae. Mboapia arasarupi (arasa 3) javoi kuri arasareta outavaerupi, jokuae ñemojäa keräiko mbaravikireta oyereroatavaeregua oñejäavi jokuae operaciónreta, proceso jare indicador oñeñono chuperetavae. Jaeramiño ipuerevi oyeapo jokuae ñemojäa impactoreguavae oyeporureve jokuae línea base arasa 0pe oïvae jare jokuae grupo de controlreta ndive. Figura 9: Ñemojäa programaregua oyeapo arasañavovae Arasa 0 Arasa 1 Arasa 2 Arasa 3 Programa ipiauvae Ñemojäa diseñoregua Ñemojäa jaekavirako oë Ñemojäa proceso jare mbaravikiretavae indicador regua Ñemojäa específicas jare complementariareta Ñemotimbo oyeapo Ñemotimbo oyeapo Ñemotimbo oyeapo Ñemotimbo oyeapo programa ipiauguereta programa ipiaugueretare programaretare oasama programareta oasamayave oñeñonovaerä metei arasama mokoi arasa oparavikiyave mokoi aasa oparaviki javoi presupuestope oparavikiyave oñejäaguire keräiko iparaviki jare jaekavirako oëvae. Ñemojäa impactoregua: Ñemojäa impactoregua: Ñemojäa impactoregua: Ñemojäa impactoregua: Línea base Grupo controlpegua oïvae Impactos jokuae ñembori Impactos jokuae ñembori jare grupo estudio oyeapo oñemondo chupevaeretare oñemondo chupevaeretare jesevae Ñemojäa jokuae medi- Ñemojäa jokuae mediciones ciones específicaregua específicaregua Fuente: Fernanda González yechauka oyapovaere oyeapoyave mokoia videoconferencia Méxicondive ara17 yasi araroiyave arasa 2010pe. Ñemojäa oyeapo jokuae desempeñoregua SEDESOL guinoivae oyepisiko oï jokuae monitoreo jare presupuestación oë resultadoguivae. Kuaeretako ñoguinoi okitarami oyepisirami mbaravikireta presupuestacionregua oyeapoyave. Kuae mbaeti oyekua… oechaka jokuae monitoreo oyeapovae oyepisireve jokuae resultadoretare. Jokuae matriz 58 - 59 indicadorpegua oïvae oyeporuko ipuerevaerä jokoropi oñemomoe opaete indicador reta programa guinoivae. Jokoräiñovi nivel sectorialpe, plataformako oñonokavi jokuae objetivoreta oñemotenondetavae, jaema indicador oñeñonovaerä chupe oyeparavoko jokuae matriz indicador reta programa guinoivaegui. Koräi mbaraviki oyeapovae oporombori oyeapokatuvaerä programareta jare objetivoreta omomaerevema política de desarrollokoti. Jokoräiñovi jokuae matriz indicador retapegua oïvae ipuerevi oyeporu oñemboavaimbaevaeräma jokuae mborokuaireta mbaraviki oyapokavae jare reformareta iestructura, koräiko oyeapotayave. SEDESOL oyapoyave ñemojäa programaretape, jokuae ñemojäa oyapovaereta jaenungaviko omboyupavo mbaembaeko oiporuta jokuae programavae. Jokuae ñemojäa impactoregua, diseño jare resultadoregua oñeimaeko oyapovaerä irü institucionreta jaeko CONEVAL, SEP, SHCP jarevi Congreso aniramo Mborokuaireguareta. Jokuae yupavo mbaravikipeguareta oekavae jaeko programareta oyeapokatuvaerä. Okope oñeñono mbaembaeko oyeapotavae, mbae arape oyeapotavae jare kiaretako ñoguinoi jokuae mbaravikire omaevaerä. Opaete jokuae ñemojäa oyeapovae oñemoeräkuako jokuae página Web.pe. Sectorialrupi oyeapovae jokuae ñemojäareta oyeporuko decisión oyeapovaerä jare oñemondovaerävi información aniramo miarireta programa social oyapovaeretape. Jokuae logro ikavigue oñerenoe sistema de evaluación de desempeño SEDESOL oyapovae jaeko jokuae capacidad guinoi ipuerevaerä omosimbi aniramo oyapokatu programareta guinoi metas sectorial mombiri iporombori oväetavae jare oyapovaerä planreta imapegua. Jokuae sistema guiraja ipuerevaerä oñemboavaiä jare ombojisikavi opaño informaciónreta, jaema ipuereko oyeporu oyeapoyave informe periódico jare ipuerevaerä omoñoïru presupuesto resultadoretandive, metareta ñoguinoivae jare objetivo programa guinoivaendive. Jokuaeramo, mbaraviki oyeapovae oguatako ojo oiko omaereve keräiko resultadoreta oëvaere jare monitoreo guirokuavëe información ikaviguevae oyeapokatuvaerä opaño ñemojäareta. Erëi ikavietevae jaeko sociedad civilpegua oï ndaivi información, jaema jokuaendive oyeapo oïvaeko oñeomimbaerevema mbaravikireta oyeapo jare oñemombeureve mbaereko korepotireta opa oñemondovae. • Mbaembaeko kuri oyeapotavae jare ñemomiarireta Oyeaporambueve marandu jare ñemboyevi maranduregua, opaete ñemongetareta oyeapo jokuae eficiencia jare keräirupi jare añetepegua oyeparavikivaerä cobertura jare equidadre. Iyipiyave metei mbaraviki yavaivae jaeko ipuerevaerä omometei jokuae maranduapoa padrónretaregua oyeporu ipuerevaeerä jokuaendive oyecha jare oñevae tëtareta jare kiañavovae opako omboyoupiti programa oiporu chuperetavae. Ñemoñeeregua Breceda oechaukavae jaeko jokuae zonareta oasaete mbaraveterupi yoguirekovae, jaeretañoiko oñemotenonde ñembori oñemee chuperetavaerä. Erëiko amope, jokuae área ñembori oñemee oïvaerupi ambuegue tëtareta mbaetiko programaretagui oipisi ñoguinoi ñembori, jaema oimevi ambueguereta oeya ñoguinoi programavae echako mbaeti ipuere omboyoupiti mbaembaeko oiporu chuperetavae. Koräiyave, jaemako programareta oñemambekota tëtapeguaetei mbaeavai oïvaere. Bolivia Plurinacional Tenondeyave meteiñavoko programareta oiporuse jokuae maranduapoavae jaeretaiño oyapo iyeupevae. Oñemometeivaerä maranduapoa jokuae programareta jetako ñemomiari oyaporeta ojoregua oyapokatu iñemongeta jare guinoe meteiño maranduapoa. Jokuae maranduapoa omboipi marandu yavaimbaevaendive javoi gueru metei irü tupapire ojäavaerä ñoguinoirako oyeparavovaerä programañavope. Koräi mbaravikivae javoi meteiño tembiporu aniramo maranduapoa oyeporu ñejäa oyeapovaerä oïvae jaenungaviko ojo oyeporu ipuerevaerä oñevaekaviete jokuae ñembori oñemeeta chupevaereta. Tëtañavo jare kiañavope oñemee imbapaka chupeguaräi oïtavae opaete programareta oiporuvaerä. Padrónpegua jare opaete programaretapegua tuichague mbaravikivae oñevaevae jaeko keeräirupi ipuerevaerä jeiete eficienciape jare omeevaerä ñembori ipuerekoyave jeta tëtaretape aniramo meteiñavo kiareta oeka ñoguinoi ñemborivaepe jokuae zona oyeparavo oïvaerupi. Erëiko, yepetëimona jokuae padrónrupi oyekuakavima jokuae área oataete ñoguinoitëi opaño mbaembaerevae, programareta ngaraako ipuere jupivei jare oyuvake omee ñembori. Javitei, oyechakoyave keräi mbaetiko tëtareta metei zonape ñoguinoivae oipi opaetei ñembori meteivae programagui. Irüyeko jae, jokuae ñembori oñemee chupevaereta oike jare oëvi programagui opaño mbaembae jekopegua, amope mbaetiramo oyapo opaño mbaembae oyeporu chupevae aniramo oupiti oikovaerä oyeparavovaepegua. Jokuae mbaeavai oïvae jaeko keräi oyeporuvaerä jokuae información ipiaugue jare jaekavivae ipuerevaerä oyecha kiarako oiketa aniramo oëta metei zonape jare oñeñonotarako metei oñoetäravae aniramo jaeiñorako kia oñeñonota. Ipuerevaerä oyeparaviki jokuae mbaeavaireta coberturareguavae, jokuae padrón ipuereko oiporu jokuae información oficial Instituto Nacional de Estadística y Geografía (INEGI) guinoivae, echa jaeko metei institución autónoma jare jaeko oï información estadística jare geográfica oikuakavaerä Tëtaguasu Méxicope. Lic. Breceda omoirüvae jokuae sistema maangareko jare ñemojäa oyeapoaveivae jaeko mbaraviki jekuae oyeapo oïvae, jaema jokope jetavae áreareta oataviteri oyeapokatuvaerâ. Omojäavaereta jekuaeño oñemboe yoguiraja jare oyapokatu guiraja iparaviki. Ñamojaanga, oipotata oyeapokatuavaeivae jaeko kerëi ipuereta oñomborikatu jokuae proceso interno organismoreta gobierno guinoivae, jare oñeimaeyave mbaraviki keräiko oipisitavae oyeapokavieteitako aguiyevaerâ oime oñembojopavae. Jokoraïñovi programareta oipotatako oyapokatu ombojendakavivaerâ iparavikireta planificación, korepoti ñemboyaoregua, mbaraviki oyeapovaeregua, maangareko jare ñemojâa oyeapovae. Jayave iyapiete, jokuae sistema ipueretaviko oyapokatu guiraja ikatuko jare japipe mbaraviki oyeapovaeregua. Japipekoti, jokuae organismo gobiernoreta guinoivaepe oatayae ipuerevaerä oyapokatu indicador jare meta iyeupe, jaema ikatukoti oyecha oïvae jaeko guirokuavêevaerä ipoko ñemojäa oyapovaepe, jaemako oyeapo yave ñemojäa oyoavimi ojo oë. Kuae mokoi mbaravikireta oyeapotavae jaeko oiporu jetaguevae ñemboe jare arire jaema ipuerevaerâ jokuae gobiernope oparavikivaereta jare oporomojäavaereta jekuae ipoki kuae mbaravikipe. 60 - 61 Bolivia Plurinacional Arakua oñemboyopoepi tëtareta Méxicope opouvaerupi Políticas Públicas oñejäavae Méxicope (Tëta jeere oparavikivaereta kuae Boliviapegua yoguiraja opou Consejo Nacional de Evaluación de la Política de Desarrollo Social (CONEVAL) Méxicope oïvaepe) Araviki 23 yasi arapoti arasa 2010 Imiarivae: Thania de la Garza Navarrete, Directora General Adjunta Ñejäapegua, Conevalpe Arasa 2000guive Congreso Unión Méxicopegua oiporu Mborokuairupi oyeapovaerä ñemojäa arasañavo opaete programareta poder ejecutivo federal guinoivae. Arasa 2004pe oñerenoe Mborokuaireta Transparencia jare Acceso Informaciónpegua jarevi Mborokuai Desarrollo Socialpegua. Arasa 2007pe oñerenoe Mborokuai Presupuesto jare Responsabilidad Hacendaria: Sistema de evaluación de Desempeñoregua. Jokuae Mborokuai Desarrollo Socialpegua oïvae ombo institucionaliza jokuae ñejäareta oyeapovaeregua, oyapokatu jokuae procesoreta oñejäavaerä política jare programa desarrollo socialpegua oïvae jokoräiñovi omopuä jokuae Consejo Nacional ojäavaerä Política Desarrollo Socialpegua oïvae (CONEVAL). Jokuae Presupuesto jare Responsabilidad Hacendaria omee mbaepuere oñejäavaerä jokuae Secretaría Haciendapegua oïvae jare Crédito Público (Sistema de Evaluación de Desempeño, SED) jokoräiñovi ojäavaerä jokuae Secretaría Función Públicapegua oïvae. Jokuae Consejo Nacional Política Desarrollo Socialpegua oñejäavaerä oïvae (CONEVAL) jaeko metei tembiapoka jaeiño oyereroatavae opaño jembiaporetarupi. Jaema jokopeko ñoguinoi 6 maranduekareta ipokietevae universidadretapegua jare jokuae centro maranduekapegua oïvae, jokoräiñovi guinoireta metei Secretario Ejecutivo. Jaema jembiapo jaeko ipuerevaerä ojäa keräiko mbaraveteasikatu oï opaete tëtaguarupivae, estatal jare municipalvi jokoräiñovi ipuerevaerä ojäa política jare programa desarrollo socialpegua ñoguinoivaereta jembiapo. Coneval i objetivoreta jaeko: i) omeevaerä opaño información jupigue jare oyereroviakatuvae ipuerevaerä omee ñembori oyeapoyave análisis jokuae política desarrollo social jembiapo, keräiko jokuae programareta oyeapokatu ojo oikovaeregua, jare omeevaerä ñembori tëtaruvicharetape omboyopopisikavi jokuae política públicareta ikavita mbaraviki guinoevae jare ii) omeevaerä ñembori jaeko Transparencia mbaetireve keräiyepe oñeomi mbaravikireta oyeapoyave jarevi Rendición de Cuentas oyeapoyave tëtaretape opaño jokuae política socialgui mbaraviki ikavi oë ojovaeretaregua. Jokuae lineamiento General Programaretape ñejäa oyapotavae, jaeko oyapokatu jokuae ñemojäa oyeapo programa federalretapevae jokoräiñovi oyeapovaerä jokuae matriz indicadorpegua ñoguinoivae, jokuae sistema de monitoreo jare objetivos estratégicos. Jaema jokuae sistema de Monitoreo jare ñejäapegua oïvae guinoiviko metei etapa oyupavovaerä programareta omeeta ñembori jokuae Plan Nacional Desarrollopegua oïvaepe javoi metei etapa ojäavaerä opaño mbaembaereta metei programaguiño (Evaluación de Diseño, Evaluación de Consistencia jare Resultadoretaregua, jaeramiñovi jokuae Evaluación de Impacto, Evaluación Específica Desempeñoregua, Evaluación Procesoretaregua, Evaluación Progresividad jare Coberturaregua, jare irüirüye). Jaema jokuae ñejäaretaguiko oëta ñemongetareta ikaviguevae, jaema jokuaeko oyeparavota javoi jokogui oyechata mbaenungako oñemotenondeta jare oñemomoeta keräiko ojo oikovae. Sistema Padronreregua jokuae Beneficiarios ñoguinoi SEDESOLpevae (Boliviaigua tëta jeere oparaviki ñoguinoivaereta opou Consejo Nacional de Evaluación Política de Desarrollo socialpegua oïvae CONEVAL Méxicope) Araviki 23, yasi arapotiyave arasa 2010 Imiarivae: Karla Breceda, Directora General Geoestadística jare Padron Beneficiarioretaregua oïvae Sedesol Ndeirambueve oñerenoi kuae añave registro beneficiarioretaregua Secretaria Desarrollo Socialpegua añave guinoivae, arasa 2000pe jaeñomako jokuae Programa Oportunidades jare Liconsa guirekoreta padrones de 62 - 63 beneficiarios sistematizados. Jaema opaete irü programareta jaeñoma guinoi jokuae listado kiaretapeko ñembori oñemeevaeregua. Arasa 2001-2002pe oyepea jokuae Dirección General Padrónretaregua ipuerevaerä oñemometei jokuae padrónreta mokoireve programa ñoguinoivae. Arasa 2003pe roipotatëi roguiroike jokuae teemoapita ñembori oñemee chupevaeretaregua irügue programaretape ñoguinoivae jaema jokoräi royapopotayavemako oyecha ipuerevaerä oñemometei opaño informaciónreta programañavo omeevae ipuerevaerä jokuaendivema oyeapo meteiño padrón opaetepegua. Arasa 2004 jare 2008rupi, jaema ojo oyeapo meteiño padrón opaete jokuae informaciónreta programañavo omondovae kiakiapeko ñembori omeevaeretaregua. Arasa 2009 jare 2010pe, oyecha keräi kuae mbaraviki tätayepe ikavi jare ñembori ikaviguevae omee, jokoräiñovi oyecha, oñemometeivaerä mbaetiko jokuae informaciónreta oñemondovaeño, jaenungavi jokuae keräiko oñemboati jare oyeparaviki jokuae informaciónretareguavae. Tenondeyave, meteiñavoko programareta jae jaeiño oyaporeta jokuae proceso ipuerevaerä omboyekua kianungaretaperako ñembori omeetavae jare guinoi teemoapita jokuae ñembori oñeemee chupevae jee jare mbaenunga ñemboriko oñemee chupevaeretaregua. Oimese base de datos jokuae información socioeconómica jokuae ñembori oñemee chupevaeretaregua jokoräiñovi metei ñavo jëtaretaregua. Erëiko, kuae informaciónreta mbaetiko meteirami irüvaeretandive. Jokuaeramo meteiaño programareta guinoise maranduapoa oiporuvae, jaema jokoräiyave mbaetima ipuereta oyeporu päve jokuae informacionreta oñemboati ojo oikovae. Jayave, ko chemiari aï rami, arasa 2009 jare 2010pe oñemometei jokuae proceso keräiko jokuae informacionreta oyepisi jare oñemboatitavaeregua jaema jokuaendivema meteiño padrón oyeapo. Añave, metei maranduapoa ndiveñoma oñemboyekua kiaretapeko ñembori oñemee oï opaete programaretaguivae, jaema jokuaerupi ipuerema oiporu päve opaete información opaño programareta oparaviki päve ñoguinoivae. Oyeapovi metei plataforma en línea jeivae ipuerevaerä jokoropi oyepii jokuae maranduapoareta tupapirerupi oyeporuvae echako jokuaendive mbaetita oñembaeavimbate opaño miariapoareta oyepisiyave. Kuae sistemarupi ipuerevi oñevae, jupiveiño oyeparavovaerä ñembori oñemeeta chuperetavae jare, mbaetiko oyeparavoyave, ipuerevae oyepea tape jokuae ñembori oiporu oïvaepe oikevaerä irü programarupi ñembori oñemeevaerä chupe ambueye tenonde oiporutëi oikovaegui. Méxicope oyeapovaerä padronreta, oimeko opaño mborokuaireta oyeapotaivae jare keräitako oyeparavikivaeregua: Oime jokuae Normas Generales oyeapovaerä Procesos de Recolección de Información, oimevi Normas Generales oyeapovaerä jokuae Modelo de Captura jokuae Padrones de Beneficiarios Programa Socialretapegua, jare Lineamientos Normativos oyeapovaerä integración, Operación jare Mantenimiento jokuae Padronreta Programa Socialreta guinoivae. Jokuae norma recolecciónpegua, captura jare integración de información oïvaeguire oimevi oï lineamientoreta ipuerevaerä oñevae kaviete jokuae informaciónrupi tëtareta mbaraveteasikaturupi ñoguinoivaereta. Oyepoepirambueve jokuae esquema conformación de padrones jeivaegui roasa jokuae sistema de uso limitado jeivaegui jokuae iru oyoupitikavivae jare ikavietevaepe jaema jokuaeko oï tembiporurä oyeapoyave opaño mbaravikireta oñemboyupavo yave ojo oiko programareta: kuaeko jae diseño, planeación prospectiva, planeación operativa jeivae, registro administrativo, contraloría, coordinación programareta oyokoti, jare oñemboyekuavaerä mbaeko oatavae jare mbaravikireta oñejaavaerä. Jokuae cuestionario Unico de Información Socioeconómica (CUIS) oipotako oechauka mbaetireve oñembaeavi kiaretare, tëtaretaregua jare mbaenunga tëtaregua, oikuavaerä mbaembaeko oata jokuae tëtapevae, oime ani mbaetirako i jare tesapereta jokoräiñovi oyekouvaerä programa socialretare, oväe jare oechaukavaerä mbaeavaireta jokuae jasikatuete yoguirekovaeregua, o mbaenunga programarupirako meteiñavo ñembori oñemeeta chupevaeretaregua, oyeapokatuaveivaerä keräiko yoguirekovaeretaregua, oñeangarekota keräiko ñembori oñemeevae, oyeapopiau programareta jare oyechakavita kerupirupiko oñevae jare ñoguinoi ñemborire oata ñoguinoivaereta, jare oyekouma ñemborire ñoguinoivae, jokoräiñovi opaño mbaenunga mbaravikiguasuko oyeapo ojovaeregua. Bolivia Plurinacional Oyeapokavivaerä kuae maranduapoa oñemaekaviko jokuae maranduapoa meteiñavo programareta Sedesolpe ñoguinoivaere (opaetereve 17 maranduapoareta), jokuae procesoreta keräiko oyereoikevaerä opaete programareta jokoräiñovi keräiko yeparavo oyeapovaeregua metei ñavo programaretapegua. Jaema kuaeräetei, oyeapo metei modelo estadístico ipuerevaerä jokuaerupi oñevae jare oñemboyekua jokuae tëtareta mbaraveteasikaturupi yoguirekovae oyecharambueve keräiko jokuae condicionreta sociodemográficaregua erëiko mbaeti oñemae mbovirako korepoti oipisiretavaereño jarevi oñemboyekua mbaenunga informaciónretako oyeporutavae jese programareta oparavikivaerä. Jokoräiñovi, kuae Maranduapoa omee opaetevae informacionreta kiakiako metei tëtape yoguirekovaeretaregua jaema programareta oparaviki keräiko oyeparavotavae arasarupivae, omojëguavae jare oechauka kiaretapeko ñembori oñemeeta programañavo arasareta kuri oñevaetavaeta oïvae. La Pazpe oyepouyave ñemongeta oyepoepivae Renta Universal Ñimavaeretapegua “Renta Dignidadregua� (Mexicanoreta tëta jeere oparavikivae opouyave programa desarrollo socialpegua oï La Pazpevae, Boliviape) Ara arapoa 8, yasi arapoti, arasa 2010yave Imiarivae: Emanuel Villegas, Responsable Coordinación jokuae entidad proveedorareta información omeevae Renda Dignidadregua. Arasa 1997guive ojoregua oväe arasa 2007pe oikoseko Boliviape opaño ñemborireta no contributivos jeivae, jaema jokuaeretako jae “Bolivida� jare “Bonosol�, jokuaeretako oñemeese okuakuagueretapegua oupitima 65 aniramo jokogui oasaye arasa guinoivaeretape. Yasi araamayave arasa 2007pe Mborokuai 3791 omboai jokuae Bonosol javoi oyeapopiau Renta Universal de Vejez “Renta Dignidad� jeivae, jaema jokuaeko oemboipi oñemboepi yasi oreti arasa 2008guive. Kuae ñembori jaeko jokuae beneficio no contributivo jeivae jaema oñemee kiañavo kuña jare kuimbaepe 60 arasa aniramo oasaye guinoivaeretape. Kuae programa jaeko opaetepeguavae javoi omeeviko ñembori opaño mbaembae oyeporuta omanovaeregua. Kuea Renta Dignidad jaeko arasañavo oñemboepi 340 niringo korepotipevae, erëiko ipuereviko Omboepika iyeupereta yasi ñavorupi. Javoi jokuae oñemboepi opaño mbaembae oyeporu kia omanoyavevae korepotipeteiko oñemboepi javoi metei jeiapeño kianunga oechaukako opaño tupapirereta ombaemboepikovaeregua jokuae Renta Dignidad oñemboepise chupeparavetevaeregua. Jokuae korepoti kia omano yave iteögueriru jare opaño mbaembae oyeporu jesegua oñemboepivaerä oïvae ojoko oupiti 255 niringo korepotipe. Kuae Renta Dignidad ipuereko okovara 75%rupi (255 niringo korepotipe) jare 100% (340 niringo korepotipe) meteiñavo jokuae ñembori guinoivaereta, erëiko jokuae beneficiario oipisi ani mbaetirako opaño renta aniramo pensiónvae. Jokuae beneficiarioreta oipisikoyave renta aniramo pensión Sistema de Reparto aniramo Sistema de Seguridad Social Obligatorio de largo plazoguivae okovararetatako 75% arasañavo jokuae Renta Dignidad oñemeevaegui. Javoi jokuae kiareta yepetëi iarasa oñevaema chupe erëiko jekuaeño tëta jeere oparavikiretayave yoguireko mbaetitako ipuere okovara Renta Dignidadre jekuaeño oparavikirambueve oiko. Arasa 2008rupi jokuae korepoti omboepivae jaeko Administradoras de Fondos de Pensiones Futuro de Bolivia jeivae. Arasa 2009guire jokuae entidad gestora pagopegua oïvae jaeko Asociación Accidental la Vitalicia – BISA SAFI, echa jokuaeko oyepisi jare mbaraviki oñemee chupe proceso de licitación pública nacionalrupi javoi oñemee chupe guiroguatavaerä jare omboepivaerä Renta Dignidad jare jokuae gastos funeralreta. Yasi abril arasa 2009pe Mborokuaimi No. 0071rupi oyapo jokuae Autoridad de Fiscalización y Control Social de Pensiones jeivae, AP, jaema jaeko omaevae, oñangareko, jare oyapokatu opaño renta universal de vejez oñemboepitavae jokoräiñovi jokuae gastos funeral jeivaeretaregua. 64 - 65 Jokuae Mborokuai No. 3791 araama yasi arasa 2007pegua oñono jokuae Renta Universal de Vejez (Renta Dignidad) jokuae régimen de seguridad social no contributivo jeivaepe. Jokuae korepotireta programape omondovae jaeko Impuesto directo a los hidrocarburos, prefecturareta, municipioreta, fondo indígena jare Tesoro General de la Nación, jokoräiñovi jokuae dividendoreta empresas públicas capitalizadas ñoguinoivae jokuae proporción accionaria voriviaiguaretape oïvaerupi. Jokuae korepotireta ivaeä ñavo yaechamavae omondotako korepoti jokuae Fondo Renta Universal de Vejez Cuenta guinoivaepe. Jokuae AP jaeko metei tembiapoka aniramo institución oñeñono oyapokatu jare keräiko guiroguatata jokuae Fondo Renta Universal de Vejezvae, guiroguatakavivaerä solicitud jareo paño ñeengetareta jare omboepivaerä Renta Dignidad jare jokuae Gastos Funeralreta. Jokuae AP jaeñoko institución oñemee chupe mbaepuerevae oyapokatuvaerä base de datos opaete jokuae beneficiarioreta Renta Dignidadregua jare guinoi información Corte Nacional Electoral – Registro Cilvil, Dirección Nacional Identificación Personal Policía Bolivianapegua omee chupevae jokoräiñovi jokuae Entidades Proveedoras de información omboasavaereta. • Añaverupi oimeko oï 4 millonesrupi jee oñemboguapi oïvaereta. • 800 milrupimako oipisi Renta Dignidadvaereta, arasa 2008gui meteiyepe oñemboepi chupevae. • Oimevi jokuae 75% oñemboepi iRenta Dignidad chupevaereta. • Oimevi jokuae jetekuerambaevaeretape oñemee ñembori jokuae arasa oyepapa chupevaerupi. • Fuerzas armadaretako omee ñembori Renta Dignidad oñemboepivaerä 238 puntos móvilesrupi. • Jokuae fuente principal base de datospegua oïvae jaeko padrón electoral 2002. Bono Juancito Pintoregua (Mexicanoreta tëta jeere oparavikivae opouyave programa desarrollo socialpegua oï La Pazpevae, Boliviape) Arapoä 8 yasi arapoti arasa 2010pe Imiarivae: Roberto Valdés, Coordinador Unidad Ejecutora Bono Juancito Pintopegua Juancito Pinto jaeko metei programa transferencia monetaria condicionadapegua, erëiko mbaeti oyapo seguimiento kiaretape. Mbaeti yaikua ketiko yoguiraja jokuae ñembori oñemee chupevaereta. Kuae mbaraviki gobierno guiraja tenondevae oñemboipiko arasa 2006pe jaema jayaveko oñeñono oimevaerä metei bono 200 bolivianovae jaema oñemee michia oñemboevaeretape 1ro guive ojo oväe 5to arasa primariape ñoguinoivaeretape. Jokuae bono ipuereko oñemee michiaretape korepotipetei aniramo opaño mbaembaepe. Arasa 2007pe oñemondoyoapima jokuae ñembori michiareta 6to grado primariapeguape ñoguinoivaeretape javoiko korepotipetei oñemboepi. Arasa 2008pe, oñemondoyoapiye jokuae ñembori ojo regua oväe 8vo gradope ñoguinoivaeretape jarea rasa 2009pe jekuaeño tenonde ñoguinoirami jokuae ñembori oipisivaereta. Ipuerevaerä jokuae ñembori aniramo Bono oipisireta, jokuae michiareta mbaetitako oatambate iñemboepe. Jokuae bono jembiapo jaeko aguiyevaerä michiareta oeya iñemboe. Jaeko metei programa opaetepegua oïvae, mbaetiko ombofocalizavae. Proceso oyeapovae: Tenonde oyeapo metei registro jokuae ñembori oipisitavaeregua, jaema jokuae ikaviete jokoropi oñeangarekovaerä mbaravikiretare. Yasi araivo jare araroirupi oñemondo representación departamental moromboereguaretarupi (Educas), jaema jaeretako oñeñono ipuerevaerä oyapo jare guinoireta base de datos Ñembori oñemeeta chupevaeretaregua. Jaema Bolivia Plurinacional jaeretako omboati opaño información mbovirako colegioreta ñoguinoi, mbaenunga colegioretarako (Educación regular, educación alternativa jare, educación especial), mbovi michiaretarako ñoguinoi ñemboerendañavo jare mbovi michiretarako ñoguinoi ñembori oipisivaerä. Jokuae Educas jeivaeretako omboati opaño informaciónreta Ministerio peguarä javoiko oyepapa chupereta ara omeevaerä opaño jokuae informarionreta. Oyekuamayave mbovi michiaretapeko oñemeeta jokuae ñemborivae oyeparavo kiaretako ombaemboepitavae oyechareve kuae ñemongetareta: Jokuae posición regional guinoiretavae (oimerako bases jokuae fuerza armada guinoi opaño tëtamiatiretarupivae opaete Tëtaguasurupi), Javoi guinoirako capacidad instaladavae jare mbovi ñemboerendarako oñemboati metei núcleopevae. Jaema opamayaveko jokuae fuerzas armadaspeguareta omaekavi jokuae base de datoretare, oñemboipi oyeparaviki jokuae sistema de seguimiento jare monitoreare, jaema jokuae oñeväe chupe Ministerio de Educación guinoi jokuae páginapevae javoi jokuaendivema oñeñono chupe mete mbapaka usuario omombeuvae jarevi metei contraseña meteiñao ombaemboepitavaeretape (añave oimeko oï 70 jare 75 ombaemboepivaereta). Meteiñavo ombaemboepivaepe oñemee mboviko ñemboerenda oï ipopevae javoiko meteiñavo jokuae ombaemboepitavaereta ibases de datos jeivae oñeñono jokuae páginape. Jokuae sistema guinoi metei módulo beneficiarioretaregua javoi omboguapi kianungañavo jee jokuae oñembaemboepima oï chuperetavaepe jokoräiñovi jokuae mbaeti oñemboepi oï chuperetavaepe (ikotïa oyeyavaereta). Javoi opamakoyave informaciónreta oyeapokatu jaemako oñerenoe tupapirepe jokuae teeretaregua imiarivae, echa jokope oñevae kaviete opaño información jupiguevae ñemboerendaregua jare mboviko michiareta oñemboe ñoguinoivaepe opama oñemboepi oïvae, jokoräiñovi oyekua mboviko oñemondo korepoti jare jokuae porcentaje oechauka oñemboapirambueve michiaretapevaeregua. Jaema koräiyaveko yavaiä oñeangareko ojo oiko kuae mbaravikire. Mokoia mbaraviki jaeko oyeapovaerä programación. Jokuae fuerzas armadareta oyapo metei arapakaka ipuerevaerä jokuae ararupi ombaemboepireta, jaemako mbaetiyave omboepi opaño arapochi jekopegua aniramo irü mbaeye jekopeguakoyave, ipuereko oyepapapiauye irü ara. Erëiko jokuae ara oyepoepiyevae, jaeñoko ipuereta Ministerio oyapo. Jokuae mboapia módulo jaeko marandu oyeapovaerä javoi jokoropi ipuere oyechavae jaeko oñemboepi ani mbaetirako oñemboepi mbaenunga ñemboerendapevae, jokoräiñovi oyekuata kiako omboepivae (fuerzas armadaspegua, aniramo irüye), jaema jokoropiko oyekua añeterako oñemboepivae ani mbaetikovae javoivi oyechata keräi oyeapokaturarako jokuae sistemavae. Jokueramoko, kuae módulo täta ikavi control oyeapovaerä. Metei móduloye jaeko jokuae contraseña oyepoepivaeregua jare irü jaeko oyeapovaerä rendición de cuentas, jaema jokopeko oyekua mbovieteiko korepoti oyeporu kuae mbaraviki oyeaporambueve. Jokuae teeguapika oñemboevaeretaregua meteiñoko oyeapo arasape. Oimevi subsistemas recopilación oyeapovae información estadísticaregua javoi oyeapo mokoiye metei arasarupi. Jokuae sistema monitoreo jare seguimiento añaverupi oyeapo jokuae Bonoreguavae jaeko oyecha mbovi michiaretapema opa oñemboepi, mbovirako porcentajerupi, tëtatirupi aniramo tëtamiretarupirako oyeapo ojo oikovae, kiarako omboepi (fuerza área, aniramo armada ani ejércitorako), mbovirako korepoti oyeporuvae oñemboepivaerä. Erëi jokuae monitoreo oyeapovae mbaetiko mbaetivi ipuereta omondoyoapi, ipuerevaerä oikua ketirako yoguiraja jokuae korepoti bonoregua oñemee chupevaereta. Kuae sistema oyeapo kuae bonopeguavae mbaetiko yavai. Kuae sistema monitoreopegua oïvae oñemombaravikiko jokuae bases de datos oñemondovae javoi jokuaeko oyereroike página Webpe. 66 - 67 Jaeko metei sistema gestiónpegua erëi mbaeti oyapisi michiareta jee. Kuae bono oñemboepi arasañavo meteiño. Programa Vivienda Socialregua (Mexicanoreta tëta jeere oparavikivae opouyave programa desarrollo socialpegua oï La Pazpevae, Boliviape) Arakavi 9 yasi arapoti arasa 2010pe Imiarivae: Joel Gómez, técnico estadísticaregua Viceministerio de Viviendapegua Kuea Ministerio Obras Públicaspegua oïvae japipe oime oï Viceministerio Viviendaregua, jaema jokopeko oï kuae Programa Vivienda Social jeivae (PVS). Mborokuaiguasu oyeapokaturambueve oyereroikeko pipe metei ñemongeta tenondeyavae mbaetise guinoivae. Tenondeyave oikose meteiño ñemongeta aniramo componente, jare jareko vivienda, erëi añave oime oï jaeko hábitat, vivienda jare gestión territorial autónoma jeivaereta. Arasa 2006yave oyeapo kuae Programa Vivienda Social jare Solidaria jeivae, jaema jokopeko oyereroike kuña jare irüreta mbaetise kiavae imaendua jesevae, jokoräiñovi tëtareta mombirirupi ñoguinoivae. Kuae programa añaverupi täta omboete jare omotenonde kuñareta jare omaevi keräirupi ipuerevaerä oyekou kuae ñembori tëtaregua oïvaere tëtaguasurupi jare mombirirupu. Kuae programa oñeñono oyapokatuvaerävae jaeko aguiyevaeräma jetambate oime ñanerëtaguasurupi joombaereta mbaetiramo jeta omongana jekopegua, jaema oyeparavikiko oï kiañavo ipuerevaeräma guinoi joo jare oikokavi. Mbaraviki oñeñono oyapokatuvaerävae jaeko: a) Oñeñono jare oñemomiräta oimevaerä ñembori yavaimbaereve kiareta guinoivaerä joo ikavimivae. b) Jokuae ñembori omotenondevaerä kiareta mbaetiete jeta omonganavae, oñemboeteramo jokuae mborokuai opaetepegua oïvae jaeko opaetepegua oñemeevaerä oyuvake ñembori. c) Omemeevaerä mbaraviki kiañavope oyapoyave oï joo. d) Oñemaevaerä kiaretarako mbaeti joopeaiño yoguirekovaere. e) Oporomokirëikatu jare omomirätavaerä oñoetära yoguirekovaereta aguiyevaerä osiri oyougui, echa jeseko tëta ipirära. Kuae programa Vivienda Social guinoiko irundi subprograma. Tenondegua programa oparaviki oï jokuae oasaete mbaraveteasikaturupi yoguirekovaeretare jaeko tëtaguasugui mombiri yoguirekovaereta. Mokoia programa jaeko omaevaerä jokuae mbaeti keräitimbate iparavetevaereta jaema jokuaenungareta ñoguinoi tëtatiretarupi jare área intermediaretarupi. Mboapia programa jembiapo jaeko omaevaerä jokuae mbaraveteasikatugui oasama yoguirekovaeretare jaema jaeretako ñoguinoi tëtatimirupi jare karaireta jëtarupi. Javoi taikuete, jokuae irundia programa omaeko jokuae tëtaiporeta jetarupi ñoguinoi karaireta jetarupi yoguirekovaere. Kuae programape mbaraviki oyapovaereta jaeko Comité de Administración jaema jaeretako omee ñee jare guiroguata korepoti jare chuperetaviko oväe opaño korepotireta mbaraviki oyeapovaerä, jokuae Comité de Control Social, jaeko oï “omaeangarekovaerä� opaño mbaravikireta guiroguata kuae Programavaere. Jokuae Comité de Control jeivaepeko oï Ministerio de Justicia, Central Obrera Boliviana (COB) jare Cámara de Empresarios Privadoreta, jaema jaeretako omaeangareko keräiño korepoti oñemombaravikivaere. Irüye jaeko oï jokuae Fondo Fideicomisopegua jaema jokuae guiroata jare oñangareko oï jesevae jaeko Fondo de Desarrollo del Sistema Financiero y de Apoyo al Sector Productivo jeivae (FONDESIF) jaema jokuaepeko ñoguinoi jokuae entidades de intermediación financiera jeivaereta (cooperativareta aniramo bancoretavi). Jokoräiñovi Bolivia Plurinacional oyeaparaviki gobierno municipalreta ndive, ONGs, empresareta, entidades ejecutoras jeivaereta jare ñembori oñemee chupevaeretandive echa jaereta oñemboatiko ñoguinoi jokuae Comité de Vivienda jeivaepe. Opaño mbaraviki oñemboipiko jokuae ñembori oñemeeta chupevaeretandiveräri. Jae reta opa oyupavo jare oñomboati, omompuä iyeupereta Comité de Vivienda jare omondo tupapirerupi oiporu o guinoivaerä. Kuae programa de vivienda mboviyeko oyapo ou oiko kuae mbaraviki. Arasa 2004 jare 2005rupi oikoseko jokuae Programa de Financiamiento a La Vivienda (PFV) jeivae. Kuae Programa de Vivienda Social oñemboayao oï mokoipe: arasa 2006gui jare arasa 2008rupi oikose PVS-H, arasa 2009 jare 2010pe añave oïvae jaeko jokuae PVS- Transición. Oñearovae jaeko oimevaeräma jokuae programa o retaregua omendaramovaeretape jokuae “Omendavae Joopotayaeko� jei chupevae jare oñearovae jaeko oimevaerä oyeapo metei programa oñembotuichavaerä kiaretape joo añaverupi mbaeti oupiti chupereta yoguirekovaerävaepe. Jaeramiñovi añave oñemoirü jokuae oraireta oikosevaegui. Tenondeyave jaeñomako oyeapose 36 metros cuadrados erëi añave jaemako oñemopuäta 50 aniramo 75 metros cuadradosrupi, jokuae programareta keräiko ñembori omeerupi. Jokoräiñovi mbovirako korepoti oñemeesevae oyepoepiviko, jaema jokuaerä oñemae ketirako oyeapota jokuae tëtavaerupi. Kuae programareta ojovaerä tenonde, gobierno localreta mbaeti omaeiño opita, jae reta täta oporombovi. Jare jaenunga oime, oñangarekovaereta jokuae o oñemopuäyave ikaviete oyeapovaerä. Mboviko tëta oyeapo ojo oikovae jare mbovimako oñemee iyarä ñoguinoivaeretape jetarupiko oyeupi jare ojoma oupiti 898 arasa 2006pe oikosevaegui 3,548 tëtareta arasa 2010pe. Opaetereve kuae arasaretarupi oñemee iyaretapevae jaeko 44.000 o retama. Tenondeyave karairëtarupiñoko oyeapose kuae mbaraviki erëi añave tëta mbiri mbiri ñoguinoivaeretarupi jaenungako oyeparaviki oï. Oyaepo mboapi sistema. Tenondegua aniramo meteiave jaeko jokuae Sistema de Información de Proyectos de Vivienda (SIP); mokoia, jaeko jokuae sistema de correspondencia oñembojee SIACO, jaema jokoropi oñemomoevaerä ojo oiko opaño tupapireaporeta o regua oñemboipi ojo oikovae; javoi mboapia, jaeko jokuae Sistema de Gestión del Desempeño jeivae, jaema jokoropiko oyechakavi jare oñeimaekavi mbaraviki iyapoareta. Jokoräiñovi jokuaerupi ipuere mokoireve sistemareta oñomoirü jare oechaukavi oyoupereta opaño mbaraviki oatague, oñangarekovaerä contratoreta keräiko ojo oikovaere, polizaretare omaevaerä, o omeevaerä iyaretape, planilla omboejecutavaerä, viajereta oyeapovaerä, jare irümbaeye. Opaete kuae mbaravikireta ojotako oväe meteiñavo ipokivaeretape, meteiñavo fiscalpe ipuerevaerä jaereta metei ñavo oyapo jokuae mbaraviki. Kuaerä oyeporuko metei oporomomaranduvae jaema jokoropi oñemomaenduavei ojo oiko kiañavoreta. Ikirëi oyeapovae jaeko oñeangarekovaerä keräirako jokuae proyectoreta oaporegua ñanoivaere. Jokuae SIP rupi oyeapovae jaeko oimevaerä registros de programaciones. Jokuae SIP oyeapoko ipuerevaerä meteiñavo fiscal mbaravikire oñangarekovae, regiónñavo omboipi oyapo registroreta keräirako jokuae proyectoreta oguata oikovaere, jaema jayave oyechakavita mboviko oñemeema iyaretapevae jare mbaraviki keräiko oguata ojo oikovae 15 arañavo aniramo yasiñavo. Oimeyave kuaenunga información jare oimeyaveko oñeñono jokuae ara jaema oñemeeta iyape jokuae o, jokoräiyaveko oyekuakavi keräi jokuae proyecto ikaviko oguata oiko jokuae ara oyepapa chupevaerupi oñemboguataramo. Oimekoyave oñerenoi información opaño mbaravikireta oñemoprogramama oïvaeregua, ipuereko oñemombeu fiscalretape jare tëta iyarä ñoguinoitavaeretape keräirako mbaraviki ojo jare oyeaporako oyepapa chuperupi ojo oikovae. Kuae mbaraviki oyeapoko Windowspe jaema jokoropiko oyekua ñemomarandureta opatamakoyave contrato. Jaema kuae mbaravikiko ombori fiscal ipuerevaerä guinoi tupapirereta jupiguevae, garantiareta, contratoreta, jare irü mbaembaeye. Jokuae SIP oñemoirü jokuae Sistema de Gestión del Desempeño jeivaepe jaema jokoropi oñemee mbaraviki ipuerevaerä opaetevae oñangareko proyectoretare. Tuichagueyaeko ñembori jokuae datoreta opaño proyectoreta guinovae. 68 - 69 Jokuae SIACO jaeko metei sistema correspondenciaregua jaema jokoropi ipuere oyeapo seguimiento tupapireretare. Metei tupapire oväe jare opita metei instituciónpeyave, jokuae tupapire oasako ojo oiko opaetevaereta iporupi jaema jokoräiyave SIACOrupi ipuerema yaikua Kia ipopemako oï jokuae tupapirevae. Jaema kuaeko tärarupi ikavi yayapovaerä seguimiento ketiko oi jokuae tupapirevae. Ejecutor, empresareta oapo mbaraviki oyapo ñoguinovaetea, oipapa arasa iyeupe keräiyaveko omeeta jokuae obra bruta javoi oiporureta oñemboepi chupevaerä. Jaema regionalpe oiporureta oñemboepi chupevaerä. Kuae oipota jei, jaeko avance actividadretaregua meteiñavo proyectorupi. Planilla jaeko metei tembiporu jokuaere oñerenoevaerä korepoti jekuae mbaraviki oyeapovaerä ojo oiko, jaema jokope opaeteiko ombojisikavi guinoireta mbaembaeko oyeapovaeregua jaema jokoräi jekuae omondoyoapivaerä iparaviki, oñemboepitako jokuae etapa oyererajamayave oñemboapi. Solicitud de pago jokuae avanceretaregua oapoareta oiporuvae oñemboguapiko oï jokuae sistema de correspondenciape jarevi jokuae base de datos SIP guinoivape. Kuaerupi ipuereko ore royapo seguimiento oyekuavaerä ketiko oï planillavae, mbae jekopeguarako iareyae ojo oiko, ipuerevi oyekua mbaenunga ñemboavaiko oñevae chupevae jaema jayaveko oyeapokatuta jare oñemboepivaerä jokuae mbaraviki jepi. Kuae mbaravikirupi oyekavae jaeko ipuerevaerä oñerenoi metei tablero jokogui oyechavaerä indicador reta unidades ejecutoraregua, mbaembaeko meta guinoivae, mbaeko oyapoavae, oyechavaerä jokuae meta programareta jare keräiko mbaraviki ojo oïvae. Kuae oipota jei, oñerenoivaerä metei cuadro ombogua informaciónretavae oñemondovaerä Ministrope jare viceministrope oyechaukavaerä chupereta keräiko mbaraviki ojo oikovaere. Bono Juana Azurduyregua (Méxicopegua tëta jeere oparavikivaereta oporu jokuae programa de desarrollo social oïvaepe La Paz, Boliviape) Arakuera 10, yasi arapoti arasa 2010pe Kuae programa oyeapo arasa 2009pe javoi oñemongetako oñemeevaerä ñembori 52 municipioretape, Banco Mundial iporomborindive jare 38 oparavikivaerä Banco Interamericano de Desarrollo iporomborindive, erëiko Tëtaruvichaguasu oiporu kuae programa oikovaerä opaete municipioretapegua kuae Tëtaguasupe. Añave kuae Bono Juana Azurduy oyapo jembiapo oñomborireve jokuae Programa de Desnutrición Cero jeivandive, echako oyeka oïvae jaeko tätaguerupi ñembori oñemeevaerä michia jare ichipe itekoroïsa ikavi yoguirekovaerä. Mborokuaiguasupe oyekuatia oïvae jaeko Bolivia oï estado plurinacional jaema jokoropi tätague oñemae oï jokuae tekoipi interculturalidad jeivaere opaete tëtaretarupi kuae Ñanerëtaguasupe. Kuae programa oyeapoko oimeramo jetarupi michiareta jeteaki yoguirekovae okarukavimbae jekopegua jokoräiñovi jetarupi michiareta omano ojo oiko kuae Boliviape. Kuae programarupi roipotavae jaeko ipuerevaerä oñemoiru jokuae demanda del servicio integral materno – infantilregua echako oasa ojo oikovae jaeko jetavaeretape yavaiyaete oñevae ñembori, mombirimbiri tëtareta ñoguinoi jekopegua jare ñaneRëtaguasu tuichayaete jekopegua, jaema jokuaeramo mbaeti yoguirajapuipuireta oyechauka ñepoanorendarupi. Jokuaeramo, mbaeti yoguirajareta oñepoanoka opaño ñepoanorenda ñoguinoi opaete kerupirupi kuae ñaneRëtaguasurupivaepe. Jayave, oime ñemboavai, mombirimbiri tëtareta yoguireko jekopegua. Taller oyeapovaereta ipuerevaerä ombopokikatuete oporopoanovaereta, oñemboipi aravituyave arasa 2010pe, jokuae mbaraviki royapoko royuroyu organización socialretapäve kuñareta ombojekoviapävendive. Bolivia Plurinacional Kuae programa omotenondeko mbaravikireta generoregua, generacional jare omboeteukako opaño tekomboereta. Kuae mbaraviki oyeapovae oïko kuñare ipurua ñoguinoivaepe ñembori omeevaerä, jokoräiñovi ñembori omeevaerä michiareta ndei mokoi arasa oupitivaereta jare opaete jëtaräpevi. Kuae Bono ñembori omeevaerupi oipotako oyeapokatu ojo oiko jokuae desnutrición crónica tëtamiretarupi jare karairëtarupi mbaraveteasikatu tätague oyekua oïvaerupi. Kuae programa oïko opaetepegua kuae Tëtaguasurupi, roparavikivi Tëtamiatiñavo, romboyekua opaño datoreta Tëtamiariñavo jare kuae ñembori ojoko oväe tëtamiretarupi jare karairëtarupi. Erëi oimeko oñeñono mbaembaeko oyapota jokuae ñembori oiporu oïvae, jaema opa omboyoupitiyaveko oñemeeta chupe jokuae Bono aniramo ñembori. Kuae programa ikirëi oyapo jare oupitivae jaeko aguiyevaeräma jetambate michiareta jeteaki okarukavimbae jekopegua, jokue michia reta ndei viteri mokoi arasa guinoivae, jaeramoko oyeparavikita jekuae tëtamiretarupi jare karairëta iparavete ñoguinoivaerupi. Ikirëi oyeupitivae jaeko: • Omeevaerä ñembori oñembojaguevaeräma jokuae desnutrición crónica michiareta ndei viteri mokoi arasa guinoivaeretagui javoi guinoiko indice de vulnerabilidad 4 jare 5 inseguridad alimentariavae. • Oñemoirüvaerä jokuae demanda servicios integrales de salud kuñareta ipurua ñoguinoivaeretapegua jare michiareta ndei viteri 2 arasa guinoivaeretape. Jokuaerä oyeapo oïvae jaeko oyoguiroata pävevaerä jokuae Programa Desnutrición Cero jeivaendive. Kuae programa guinoi marco lógico jaema jokoropi ipuere oyeapovae jaeko oñeangareko kavi mbaravikiretare (jaema jokopeko oñejäa ojo oiko mbovirako mbaembae oyeporuvae, mbaenunga mbaravikiko ikirëi oyeapo ojo oikovaeregua jare mbae ikirëi oñerenoe kuae mbaravikiguivae) jare oñejäaveivaerä (kuae mbaravikiko oyeapo consultor ndive jare oñejäa mbaeko oyeupiti ojo oikovae oyechavaerä jaekavirako oyeparaviki ojo oikovaeregua). Ore roipotavae jaeko tëta ipuerevaerä oipisi kuae mbaraviki jare oñangarekokavivaerä michia – ichi päve, echa jokoräikoyave mbaetieteitako oñeomi mbaraviki oyeapo, jare päve oparavikitavae jaema jayaveko ikavi mbaraviki oyererajata tenonde jokuae gestión estratégica jare control social tëta iñomboatireta oyapovaerä. Oyepisi mbaraviki oyapovaerä metei plataforma tecnológica Síntesis oñembojeevae, jaema kuaeko oñemboripäve jokuae entidad bancariaretandive (Fundacionreta, cooperativa de ahorro y crédito jeivaeretandive) jaema jokoropiko ipuere ojo oñevae jokuae tëtareta mombiriete ñoguinoivaerupi. Síntesis jaenungaviko, ombou oreve lineape jokuae resultado pagoretaregua. Arañavorupi ore roguinoi jare roikuakaviete rojo roiko mboviko oñemboepi kuae mbaravikivae, kerupiko oñemboepivae javoi kiapeko oñemboepivae. Kuae mbaraviki omee oreve ikaviguevae índice de transparencia ipuerevaerä jokoräi oñemondo oñemombeu keräiko mbaraviki oñembojepi ojo oikovae irüvaereta oñeñono omboepivaeräreguavae. Roguinoi metei oretenondegua jareko coordinador de monitoreo jare ñemojäa pegua oïvae jokuae parte programáticapegua. Jaeko oñangareko oï jokuae mbaraviki informáticaregua jaema jaeretako oparaviki opaete korepotirevae jokuae mbaraviki irü retandivepäve. Jokuae Marco lógico programa guinoivaepe oñeñono jokuae objetivo jaeko ipuerevaerä oñembojague desnutrición crónica jeivae arasa 2013pe ipuerevaerä ogueyi 15%rupi jokoräiñovi jokuae indicador roipota rojäave. Añaverupi, roguinoi metei cobertura 70 jare 80%vae jokuae población roparaviki roï jaendivevaereta. 70 - 71 Amboipima aparavikivaeregua (Mexikoigua tëta jeere oparavikivaereta oporu programa de desarrollo social La Paz, Boliviape) Arakuera 10, yasi arapoti, arasa 2010pe Imiarivae: René Apaza, Responsable Nacional de Supervisión jare Monitoreo Proyectoregua oyeapovae Kuae jaeko metei proyecto jaeramo oñemboipi oïvae javoi guinoiko mboapi etapa. Tenondegua jae oñemboipima oñembombaraviki ojo oiko metei proyecto piloto, mokoia jaeko oñejäavaerä ojo oiko keräiko jokuae proyecto piloto oguatavaeregua jare mboapia jae keräiko kuae proyecto oñembombaraviki opaete kerupiruma oyereraja tenondeyave. Oñembombaravikima metei proyecto piloto jaema jokuaegui keräiko mbaraviki oërupima ore romboipi royapokatu rojo roiko keräieteitako oyeparavikivae, jaema jokuaemako oñemomirätata oyeapoyave metei convenio interministerial. Oreveguarä jokuae fase de expansión jaemako jokuaendivema oñemboipi ojo oiko jokuae fase operativa, roecha röivae jaeko jokuae expansión oñemboipita yasi arapoti iyapirupi aniramo yasi arakuvo oñemboipimayave kuae arasa 2010pe. Añave royapo röivae jaeko opaño tembiporureta oremborita oyereroatakavi vaerä mbaravikiretavae, oñemaevaerä jare oñejäaveivaerä keräiko mbaravikireta ojo oiko tenondevaeregua. Añave oyeapo oïvae jaeko maangareko jare ñejäa kuae programaregua. Kuae programa jaeko Ministerio de Trabajo iparaviki jare korepoti kuaepe ouko irü tëtakotigui. Roechavae jaeko Ministerio mbaetiyepe guinoi metei sistema integral informaciónpeguarä. Jokuae sistema informático añave guinoivae jaeñomako oparaviki oï registro administrativo oipotague proyectoreguaño, jokoräiñovi opaño mbaravikimi oyeapo ojo oikovae erëi mbaetiko integrada aniramo oñemoirü irü programaretandivevae, mbaeti guinoi metei patrón comportamientoregua, mbaeti guinoi normalización oiporuyave jokuae base de datos, etc. Roipotavae jaeko oimevaerä guinoi sistema de información javoi mbaetitako metei registro informáticomiño. Oyeporu oïvae jaeko oyereroikevaerä información familiaretaregua kuae sistemape. Jokuae objetivo guinoi mokoia componente kuae proyecto Banco Mundial ndive oyeapo oïvae jaeko ipuerevaerä oyeapokatu jare oñemoai ojo oiko programa de desarrollo de habilidades jeivae jaemako oñembojee Mi Primer Empleo Digno, jaema kuae mbaraviki oïko ipuerevaerä tairusureta tëtamirupi ñoguinoivaereta jokoräiñovi karairëta jembeirupi yoguirekovaereta oyekou kuae programare. Mborokuaiguasu iArtículo 54pe jei oï, estado jembiapo oyapotaivaeko jae mbaraviki omojëguavaerá opaetevaepe, aguiyevaerä oime kiareta poriau mbaravikire yoguireko jare amo amorupi mbaraviki oväereta chupevae, echa jayaveko, oimeta mbaravikirenda oyeapo, oimeaveita mbaravikirenda jare oparavikivaeretape oimetaiko oñemojëgua jekuae oñembopokivaerä jembiapope ikavirupi oñembojepivaerävi iparaviki chupe. Kuae proyecto Mi Primer Empleo Digno jeivae, omboipimayave oñemoai opaeterupi, oipota oupitivae jaeko oyeapokatuvaerä jokuae administración jare operaciónreta programa guinoivae, jaema jayave ipuerevaerä tairusuvaereta ipokietekavi mbaravikiretape aguiyevaeräma michi omongana yoguireko javoi imambaepegua oyapovaerä iparaviki. Kuae programa oyeporutako 6 karairëtaretarupi: La Paz jare El Alto, Santa Cruz, Cochabamba, jare irü tëtaye jaeko Potosí jare Tarija. Metei tairusuvae ipuerevaerä ñembori oipisi kuae programagui guinoitako 18gui 24 arasa javoi ojoko opa omboapi 8vo primariavae. Tairusuvaepe omotineevaerä metei maranduapoa socioeconómicoregua opaño informaciónreta guinoivae jaeko, kiapako oikovae, tesaperegua, javoi mbaenunga ñemboerendapeko oñemboevae, colegio fiscal aniramo privado anira público, mbovirako jaereta yoguireko jëtapevae, keräiko joo, jare opaño irü maranduretaye. Oñemaekavita tairusuvaeretare keräiko jaeretarupi jaema jokoguimako oyeparavota ñembori oñemee chupevaerä. Bolivia Plurinacional Kuae proyecto guinoi 4 subcomponentereta. Tenondegua jaeko oyapokatuvaerä proyecto jembiaporeta, mokoia jae omomirätavaerä capacidad institucional jare ñemongetareta empleabilidad Ministerio guinoivae jaema jokuaere oyapovaerä gestión jare monitoreo proyectoregua. Mboapia subcomponente jaeko omojëguavaerä opaño ñemboereta ipokietevaerä mbaravikipe jare primera experiencia jokuae mercado laboral oñemojëguavae mbaraviki oimevaerä tairusuvaereta mbaeti jeta omonganavaepegua. Irundia subcomponente jaeko omeevaerä ñembori Ministerio de Trabajope, Empleo jare Previsión Social jaema kuaepegua oñemboyupavotako oï estrategia mediano plazovae ipuerevaerä oipea mbaraviki tairusuvaeretapegua. Kuae proyecto isistema ikirëi oupitivae jaeko: • Ñembori oñemee ikavirupi oyereraja oñemboapi mbaravikireta imambaepegua jare jepietembaevae, jare mbaetireve oñemombia jembiapogui. • Oñejäa jare oñemomirätavei mbaravikireta opa oñemboapi ojo oikovae programa chupegua oïrupi. • Yavaimbaereve oyeapo ñemongeta oërupi jare iarirepekavi ipuerevaerä jokoräi ombosipe guiraja opaño ñemboavaireta. • Oporombori oyepisivaerä arakua meteiñavo aniramo jetavaereve opaño mbaembae tenondema oyeapovaegui. • Oñembori oimevaerä oñejäa keräiko kuae mbaraviki oñeandu jare oyekua jokoräiñovi jokuae resultadoreta oëgue proyecto oñembombaravikivae oyeapogue. Metareta kuae proyecto guinoivae jaeko: • Oñejäavaerä keräiko mbaraviki guiroguata kuae proyecto pilotovae. • Keräiko jokuae diseño mbaraviki oyeapovaeregua oyeapoyave ñemojäagui oëguevaereta. • Ñembori oñemeevaerä reta tairusuvaeretape, jaema jokogui roguirovia jaeko 40% jaeko kuñareta. • Roechavae jaeko 80% guirajatako omboapi jokuae fase del desarrollo de competencia jaeko iarakuaetevaerä jaema 50% tairusuvaereta iñemboe opa omboapivaereta oväe iparavikirä irundi yasirupi opaguire omboapi oñemboe. • 70% opaete jokuae accionreta jaeko sector de transformación productivapegua (sector manufacturero). • Oimevaerä oñerenoi metei sistema de información gerencial ojo oñemboapivae, ikaviguevae jare jekuae oparaviki oïvae. Kuae mbaraviki omaeko oï tairusuvaeretare, kuña jare kuimbae, guinoi 18gui 24 arasavaeretapegua, jare oñemotenondeta jokuae zonas urbano –marginalespeguareta jokuae proyecto oparaviki oïvaerupi jare jetaräreta iparavetevaereta. Kuae tairusuvaereta oñeñonotako oparavikivaerä mbaetireve oñembova iparavikigui 7 yasirupi echako jokoräiño kuae proyecto oikota. Jokuae esquema guinoi kuae programavae jaeko ipuerevaerä jokoropi oñemae jare oñevae mbaenunga empresaretako oiporu ñoguinoi tairusuvaereta oparavikivaerä jarevi guirokuavëevaerä opaño mbaravikireta. Jokuae tairusureta opamakoyave oyupavo jare oñembopoki jembiapopeguarä, ipueretako oñemopanepane opaño mbaravikire oñemojëgua oïvaeregua empresaretarupi. Jokuae empresaretako omboepita tairusuvae oyeparavovaepe. Oipota yaikua kavivaeko jokuae empresa mbaetiko ipuereta oipisi jare omombaraviki jokuae tairusuvae. Añaverupi oimeko oï 6 rubroreta oñemontenonde oïvae jaema jokuaepeko tairusuvaereta oñemboguapikata jee. Kuae oreproyecto i ciclo guinoiko mboapi fasereta. Tenondegua oñemambeko ombopokivaerä mbaravikipegua opaño ñemboerenda retarupi (3 yasi). Mokoia fase jaeko oyeapovaerä tairusuvaereta información jokuae empresape mboapi yasi rupi jare mboapia jaeko jokuae fase validación informaciónregua oyeapovae. Ore esquema oñemboipiko jokuae oñemboyupavovaerä jare oñembopokiete opaño mbaravikipevae. Kuae yupavo aniramo moromboe oyapoko jokuae institución capacitaciónpegua ñoguinoivaereta jare jokuae centro de educación alternativa. Seguimiento oyeapotako oñemboyupavo rambueve oï jokuae tairusuvae jokuae personal unidades departamentalretarupi jokuae oficiales operativoreta oñangareko kuae mbaravikirevae. Opaño observacionreta jare ñemongeta oñemeevae tätarupiko ikavi ipuerevaerä oñemomiräta mbaraviki jaema 72 - 73 oñemondo coordinadorpe jaema jokoropiko oyeapokatuta ojo oiko tembiaporeta. Kuae observacionretarupi ñandepuereta oñemboyupavo opaño mbaeavaireta oñeväe ojo oikovae oyeapokatuvaerä. Oyeparavotako jokuae keräiko mbaravikireta oyeapo ojo oikovaegui, jare oñembosistematizata informacionreta opareve jokuae fasereta tenondema oyecha jesevaeregua, jokoräiñovi oyeapota metei informe final, jaema jokuae informacionrupiko roechata rombaemboepivaerä jokuae institucionreta oporomboe ñoguinoivaeretape. Kuaepegua royapo mboapi tupapirereta jaema jokuaerupi orepuereta romboguapi empresareta oiporu ñembori oïvae. Oime metei formulario- documento jokuae Alianza Estratégicaregua jaema jokuaeko ombosiuta empresa jare programa. Kuae formulariope jokuae empresa iya omombeuta mboviko ipuereta omombaraviki tairusuretavae. Jokuae formulario mboapia jaeko comprobanterä oïvae jaema jokuaeko oñemeeta empresariope echa jokopeko oyekua oï keräi programa omboguapiko itupapirepe jokuae mbaraviki iyareta oiporu ñemborivaeregua. Oimevi irü formularioreta oyeporu ojo oikovae oasarambueve ojo oiko mboapi fasereta jaema jokoropiko oyeapota seguimiento meteiñavo mbaravikireta oyapo ojo oiko kuae programavae. Meteiñavo tairusuvae ikirëi programape oikevae ipuereko omboguapika jee Internetrupi, ojota oficina programaguinovaeretarupi aniramo ojotavi jouae sistema plurinacional de empleo oïvaepe. Jaemako jokuae tairusuvae omboguapimako yave jee Internetrupi jaeñomako guinoita chiu ara oasavaerä oficinarupi oyapokatuvaerä itupapirereta, mbaetikoyave oväe jokuae ara oyepapa oï chupevaepekavi, oñemboaita opaño jeereta. Erëiko joiuae tairusuvae ojovoiñoikoyave oväe programape ipuerevaerä oyeapokatu chupe jokuae informacionreta javoi iñemeeta chupe metei tupapire omombeu oï jee oñemboguapimakovae. Irü tembiporureta oyeporutavae oyereroatarambueve programa jaeko formulario de línea de base, jaeramiñovi jokuae acta guinoi comité interinstitucionalvae, jokoräiñovi oñemboguapivaerä control de asistencia (oñemongeta oïvae jaeko oimevaerä jokuae registro biométrico), jokuae formulario keräiko ojo oiko contenidoretavae jare seguimientopegua, jokoräiñovi informe programático yasiñavo oyeapovaeregua, planilla omombeu ara ñavo kiareta mbaetiko oatavaeregua, avance oyeapo ojo oiko contenidoreguavae, informe iyapiete oyeapovae fase mokoiaregua, jokuae informe iyapiete oyeapovae ñembori oñemee jare seguimiento keräiko tairusuvaereta oike yoguiraja mbaravikiaporupi aniramo jaeiretaiño iparaviki omboipi oyapovaeregua, jare irü mbaravikiretaye. Bolivia Plurinacional IRÜ ÑEMBORIRETAYE Jokuae sitio Web imbapaka oïvae guirokuavëeko oï ndeve jetaguevae miariaporeta opaño jokuae ñemongeta oyeapovaereguama kuae informepe. Jokuae CD ojo kuae tupapirendivevae omeeko oï ndeve opaño tembiporureta jaekavita ndevevae, jaema jokope opaño ñemongetareta oyechakavae reväeta chupe jokoräiñovi kiakiako yoguireko kuae ñemboatirupivae jare yechauka mbirimaekarupi oyeapovae. Kuaeko jae Servicio de Intercambio de Experiencias Sur-Sur Banco Mundial oyapovae http://go.worldbank.org/1D0TBWMZE0 http://www.worldbank.org/boliviaplurinacional Bolivia http://www.info-bolivia.com/anuncian-lanzamiento-en-potosi-de-plan-vida-antipobreza_noticias-bolivia_a-10732.html http://idbdocs.iadb.org/wsdocs/getdocument.aspx?docnum=35011326 http://www.ifad.org/gbdocs/eb/98/s/EB-2009-98-R-39-Sup-1.pdf http://www.uasb.edu.ec/UserFiles/372/File/pdfs/SUBSITIO%20FIDA/ENFOQUES%20Y%20EXPERIENCIAS%20DEL%20 DESARROLLO%20RURAL/Bolivia%20vvir%20bien%20y%20desarrollo.pdf http://www.bicusa.org/es/Article.aspx?id=11563 Brasil http://www.geraes.mg.gov.br/ http://www.mg.gov.br/governomg/ecp/comunidade.do;jsessionid=70D37D0AD18BCDD8E101CB3A212D3793?app=governomg Indonesia http://www.pnpm-mandiri.org/ http://www.pnpm-mandiri.org/elibrary/files/disk1/2/pnpm--pnpmmandir-71-1-newslett-v.pdf http://www.adb.org/Documents/RRPs/INO/40247-INO-RRP.pdf México http://www.oportunidades.gob.mx/Portal/ http://info.worldbank.org/etools/docs/reducingpoverty/case/119/summary/Mexico-Oportunidades%20Summary.pdf 74 - 75 Bolivia Plurinacional