Ubrzano rješavanje sporova male vrijednosti: iskustvo država članica EU-a Izradila Svjetska Banka u suradnji s Ministarstvom vanjskih poslova Kraljevine Nizozemske Ubrzano rješavanje sporova male vrijednosti: iskustvo država članica EU-a Zahvala U izvješću pod naslovom “Ubrzano rješavanje sporova male vrijednosti” razmatraju se različiti sporovi male vrijednosti i pojednostavljeni postupci za njihovo rješavanje u drţavama članicama EU-a. U izvješću se ističu glavne značajke sporova male vrijednosti i potankosti glede niza mogućnosti koje su na raspolaganju zemljama koje ţele uvesti ili izmijeniti postupke za rješavanje sporova male vrijednosti. Izrada izvješća financirana je sredstvima Kraljevine Nizozemske. Izvješće su sastavile gĎa Georgia Harley (stručnjakinja za reformu pravosuĎa) i gĎa Agnes Said (savjetnica za reformu pravosuĎa). Svojim savjetima pomogli su im g. SrĎan Svirčev (stručnjak za javni sektor), gĎa Marina Matić Bošković (savjetnica za reformu pravosuĎa), gĎa Ana Krnić (savjetnica za reformu pravosuĎa), gĎa Kate Harrison (glavna konzultantica za sektor pravosuĎa), a svoj obol dali su i g. Nicholas Menzies (viši stručnjak za upravljanje), g. Paul Prettitore (viši stručnjak za javni sektor) i g. Jorge Luis Silva Mendez (stručnjak za reformu pravosuĎa). Sadržaj Saţetak ................................................................................................................................. 1 1. Uvod............................................................................................................................... 3 2. Zašto su sporovi male vrijednosti bitni? .......................................................................... 3 3. Što je postupak u sporovima male vrijednosti? ............................................................... 6 4. Postupak u sporovima male vrijednosti na prostoru EU-a............................................... 7 5. Sudske pristojbe ............................................................................................................. 9 6. Vrste sporova ................................................................................................................10 7. Pragovi ..........................................................................................................................11 8. Institucionalni mehanizmi ..............................................................................................14 9. Postupak .......................................................................................................................15 10. Pravila za odvjetnike i naknade .....................................................................................18 11. Mogućnosti ţalbe ..........................................................................................................19 12. Primjena tehnologije ......................................................................................................20 13. Osviještenost o postupku u sporovima male vrijednosti .................................................22 14. Zaključak i preporuke ....................................................................................................24 Prilog A: Pragovi za sporove male vrijednosti u apsolutnim iznosima ...................................26 Prilog B: Sudske pristojbe u sporovima male vrijednosti .......................................................27 Prilog C: Primjena tehnologije u sporovima male vrijednosti .................................................28 Literatura ..............................................................................................................................29 Izbor iz bibliografije...............................................................................................................30 Ubrzano rješavanje sporova male vrijednosti - iskustvo država članica EU-a Sažetak 1. Nisu svi sudski predmeti isti, niti im treba pristupati na isti način. To načelo poznato je kao diferencirano upravljanje predmetima, a sudovi ga sve više usvajaju radi učinkovitijeg i djelotvornijeg rješavanja manjih predmeta. Prema podacima iz Izvješća o uvjetima poslovanja (Doing Business), u 138 zemalja diljem svijeta postoje ili sudovi za sporove male vrijednosti ili odreĎena vrsta pojednostavljenog postupka za njihovo rješavanje. Na prostoru Europske unije (EU), u svim zemljama, izuzev njih pet, postoji izvjestan oblik ubrzanog postupka za sporove male vrijednosti. U ovom se izvješću daje poredbena analiza postupaka za rješavanje sporova male vrijednosti u 28 drţava članica EU-a ne bi li zemlje koje takav postupak ţele uvesti ili ga ţele izmijeniti dobile što bolji uvid u ovu problematiku. 2. Mada nema nikakvog čvrstog obrasca, ubrzani postupci u državama članicama EU-a odlikuju se odreĎenim zajedničkim i temeljnim značajkama, napose kada je riječ o sudskim pristojbama, vrstama sporova, pragovima, institucionalnim mehanizmima, postupku, mogućnosti samozastupanja, pravilima za odvjetnike i njihove naknade, mogućnostima ţalbe te primjeni informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT). U većini zemalja nema posebnih sudove za sporove male vrijednosti. Namjesto toga, sporovi male vrijednosti ulaze u nadleţnost okruţnih ili drugih prvostupanjskih sudova, ovisno o vrsti spora. Postupak u sporovima male vrijednosti moţe biti fakultativan, pri čemu ga sudovi i stranke mogu pokrenuti prema vlastitoj odluci. No, radi lakšeg pristupa pravdi i veće učinkovitosti pravosuĎa, postupci u sporovima male vrijednosti mogu se prilagoditi jedinstvenim prilikama u svakoj zemlji. 3. U postupku za rješavanje sporova male vrijednosti, niske sudske pristojbe važne su i omogućuju lakši pristup pravdi jer su troškovi postupka svima prihvatljiviji. Primjeri se kreću od zemalja u kojima pristojba za postupak uopće ne naplaćuje, do onih u kojima se koje primjenjuju klizne tarife ili pristojbe vezane za troškove ţivota. U 28 drţava članica EU-a, prosječna sudska pristojba za spor čija vrijednost ne prelazi 2.000 EUR iznosi 94 EUR ili 5 posto vrijednosti spora. 4. Vrste sporova koje potpadaju pod sporove male vrijednosti razlikuju se, premda se najčešće radi o graĎanskim i trgovačkim novčanim sporovima. U Njemačkoj je tu obuhvaćen najširi spektar sporova jer se zakonom odreĎuje samo vrijednost spora, ali ne i njegova vrsta. Viši prag za postupak u sporovima male vrijednosti omogućuje većem broju graĎana i poduzetnika da za njime i posegnu, čime se povećava dostupnost te usluge. Na prostoru EU-a, najviši prag nalazimo u Nizozemskoj (25.000 EUR) i Austriji (15.000 EUR). 5. Radi ubrzanja i pojednostavljenja postupka, u većini zemalja uveden je niz postupovnih pomagala. Primjerice, ročišta se mogu voditi u pisanom obliku, moguće je odstupiti od redovnih dokaznih pravila, pravila o pravnom zastupanju i pravila o donošenju presuda, suci prema strankama mogu usvojiti interaktivniji i asertivniji pristup, a postupak se moţe ubrzati primjenom obveznih skraćenih rokova. Budući da je postupak pojednostavljen, obično nema potrebe za odvjetnicima koji bi zastupali stranke u sporovima male vrijednosti. Stoga u postupcima za rješavanje sporova male vrijednosti u većini zemalja nije dostupna pravna pomoć, kao ni mogućnost naplate troškova od stranke koja je spor izgubila. U postupku za sporove male vrijednosti, katkad su ograničene i mogućnosti ţalbe na presudu. U nekim zemljama moguća je jedino ţalba na primjenu materijalnog ili procesnog prava (tj. ako su počinjene ozbiljne postupovne greške). 6. Elektroničke usluge ubrzavaju postupak i smanjuju troškove. U sve više zemalja uvode se e-usluge poput elektroničkog podnošenja obrazaca ili ekektroničkog plaćanja. U nekim zemljama otišlo se i korak dalje, pa se čitav postupak vodi elektroničkim sredstvima. 1 Ubrzano rješavanje sporova male vrijednosti - iskustvo država članica EU-a 7. Podizanjem osviještenosti graĎana i poduzetnika o mogućnosti ubrzanog postupanja u njihovim predmetima može se pospješiti pristup pravdi. Prema podacima iz anketa, 75 posto graĎana EU-a ne zna da postoji postupak za rješavanje sporova male vrijednosti, a bojazan od sloţenih i dugotrajnih postupaka mnoge graĎane odvraća od ostvarivanja prava po osnovanim tuţbenim zahtjevima.1 Pri podizanju osviještenosti valja se okrenuti siromašnijim slojevima društva te mikro i malim poduzetnicima. Naime, kad je riječ o ovim skupinama, najvjerojatnije je kako će u doticaj sa sudstvom doći upravo kroz postupke u sporovima male vrijednosti, ali će od traţenja pravde nerijetko odustati zbog visokih troškova, sloţenih postupaka i dugotrajnog čekanja. Dobro osmišljenim ubrzanim postupkom ti bi se problemi mogli ublaţiti i mogla bi se ponuditi usluga koja će ispuniti njihove potrebe. 1 Posebni Eurobarometar 395, 64 2 Ubrzano rješavanje sporova male vrijednosti - iskustvo država članica EU-a 1. Uvod 8. Troškovi i dugotrajnost sudskih postupaka mogu obeshrabriti, što siromašnim graĎanima te mikro i malim poduzetnicima (MMSP-ima) može posve zapriječiti pristup pravdi. Prema najnovijim podacima Europske komisije za učinkovitost pravosuĎa (CEPEJ), vrijeme potrebno za rješavanje graĎanskih i trgovačkih sporova u prvostupanjskom postupku u 2014. se godini kretalo u rasponu od 97 dana u Litvi do 532 dana u Italiji, pri čemu je ukupni prosjek za EU iznosio 250 dana.2 Troškovi (koji obuhvaćaju i odvjetničke naknade i sudske pristojbe) ponekad nadilaze i vrijednost samog spora.3 9. Zakonodavci diljem sveta već su odavna uvidjeli kako sporovi manje vrijednosti nužno ne iziskuju iste složene postupke i pravila, već ih se može rješavati na jeftiniji i učinkovitiji način. Mada postupci u sporovima male vrijednosti ne predstavljaju novu pojavu i prisutni su već desetljećima, tek su u novije vrijeme uzeli maha. Čimbenici poput potraţnje meĎu pučanstvom potiču sve više zemalja na traganje za novim i brţim načinima za rješavanje sporova manje vrijednosti jer graĎani traţe jednostavnije, IKT-om potpomognute načine za rješavanje sporova manje vrijednosti. 10. Isto tako, sudovi su postali osjetljiviji na potrebe graĎana i tragaju za pristupima koji su okrenutiji pružanju usluga i odgovaranju na potrebe graĎana. Još jedan vaţan čimbenik su i troškovi. Sporovi male vrijednosti iscrpljuju resurse i energiju sudova u vrijeme kada resursima treba raspolagati krajnje razborito. Postupkom za rješavanje sporova male vrijednosti oslobaĎaju se resursi sudova i smanjenje se broj zaostalih predmeta, što sudovima omogućuje da se usredotoče na sloţenije predmete. 11. U sve više zemalja razmatra se uvoĎenje postupka za rješavanje sporova male vrijednosti ili izmjena već postojećeg postupaka radi povećanja njegove troškovne učinkovitosti i djelotvornosti. Analizom načina na koji se taj postupak provodi u drugim drţavama daje se koristan doprinos procesu donošenja politika u dotičnim zemljama. 12. U ovom izvješću daje se poredbena analiza postupka za rješavanje sporova male vrijednosti u 28 država članica EU-a, uključujući izvučene pouke i dobre običaje, a sve kako bi države članice EU-a i zemlje kandidatkinje koje žele uvesti ili izmijeniti svoj postupak u sporovima male vrijednosti dobile što bolji uvid u ovu problematiku. U analizi se razmatra cijeli niz dimenzija kao što su sudske pristojbe, pragovi, institucionalni mehanizmi, primjena tehnologije, uloga odvjetnika, odvjetničke naknade i mogućnosti ţalbe. 2. Zašto su sporovi male vrijednosti bitni? 13. Radi pojednostavljenja i ubrzanja postupka te smanjenja njegovih troškova, zemlje su uvele ubrzani postupak za rješavanje sporova manje vrijednosti – takozvani “postupak u sporovima male vrijednosti”. Postupkom u sporovima male vrijednosti ne samo da se pripomaţe oslobaĎanju resursa sudova i smanjivanju broja zaostalih predmeta 2 Europska komisija za učinkovitost pravosuĎa (CEPEJ). 2016.Europski pravosudni sustavi. Učinkovitost i kvalitet a pravosuĎa. Izdanje 2016 (podaci iz 2014.). Strasbourg, Francuska: CEPEJ, str.195. Prosjek za EU temelji se na vlastitim izračunima. Podaci nisu bili dostupni za Belgiju, Bugarsku, Cipar, Irsku, Portugal i Ujedinjenu Kraljevinu. 3 Troškovi postupka u graĎanskim i trgovačkim predmetima ureĎeni su domaćim propisima, tako da odstupaju od jedne drţave članice do druge. Izuzev Francuske i Luksemburga, sve drţave članice imaju utvrĎene pristojbe za sudski postupak. Tu su i drugi troškovi poput odvjetničkih naknada, naknada sudskih ovršitelja, naknada sudskih vještaka, troškova prevoĎenja itd. Za više podataka o troškovima postupka na razini pojedenih zemalja, vidi portal e-PravosuĎe na adresi: https://e-justice.europa.eu/content_costs_of_proceedings-37-en.do 3 Ubrzano rješavanje sporova male vrijednosti - iskustvo država članica EU-a (što sudovima omogućuje da se usredotoče na sloţenije predmete), već se osigurava i pristup pravdi za obične graĎane. Naime, anketa Eurobarometra iz 2013. godine4 pokazala je kako je mogućnost voĎenja postupka u pisanom obliku i bez odvjetnika bila najčešći čimbenik koji je ispitanike potaknuo da se obrate sudu protiv nekog gospodarskog subjekta.5 Naţalost, kao što se vidi iz slike 1, anketa je pokazala i kako 75 posto ispitanika6 nije znalo da u njihovoj zemlji uopće i postoji postupak u sporovima male vrijednosti. SLIKA 1 Osviještenost o postojanju postupka u sporovima male vrijednosti Izvor: Posebni Eurobarometar 395. 14. Zemlje, tvrtke i meĎunarodne organizacije uvidjele su koristi koje donosi postupak u sporovima male vrijednosti, poglavito kada je riječ o izvršenju ugovora. Primjerice, Svjetska banka je sudove i ubrzane postupke za sporove male vrijednosti nedavno uvrstila meĎu dobre običaje u svojoj metodologiji za izvršenje ugovora u sklopu Izvješća o uvjetima poslovanja (Doing Business). Prema podacima iz tog izvješća, u 138 zemalja širom svijeta postoje ili posebni sudovi ili pojednostavljeni postupak za sporove male vrijednosti.7 Nekoliko globalnih tvrtki uvelo je vlastite sustave za rješavanje sporova male vrijednosti. Zanimljivo je napomenuti kako je inovativni pristup kojim se eBay sluţi radi rješavanja sporova elektroničkim putem posluţio kao nadahnuće za elektronički sud za sporove male vrijednosti, čije se osnivanje upravo razmatra u Ujedinjenoj Kraljevini.8 15. Posebni Eurobarometar 395, u sklopu kojega su graĎani EU-a anketirani glede sporova s trgovcima na malo, pružateljima usluga ili partnerima u pravnim poslovima, baca odreĎeno svjetlo na stavove graĎana o sporovima malih vrijednosti i njihovu 4 Posebni Eurobarometar 395, 54. 5 Ibid. Pitanje je bilo koji bi čimbenici mogli potaknuti ispitanike da se u svojoj zemlji obrate sudu protiv nekog gospodarskog subjekta iz neke druge drţave članice EU-a. 6 Ibid. 64. 7 Zemlja dobiva 1 bod ako za sporove male vrijednosti ima postupak koji je primjenjiv na sve graĎanske predmete, a zakonom je propisana gornja granica vrijednosti sporova koji se mogu rješavati na tom sudu ili u tom p ostupku. U slučaju da sporove male vrijednosti rješava posebni sud, bod se dodjeljuje samo ako taj sud primjenjuje pojednostavljeni postupak. Dodatnih 0,5 boda dodjeljuje se ako stranke pred tim sudom u tom postupku mogu zastupati same sebe. Ako ne postoji ni posebni sud niti postupak za sporove male vrijednosti, dodjeljuje se ocjena 0. Za više podataka, vidi: http://www.doingbusiness.org/methodology/enforcing-contracts 8 Registar “Od digitalizacije engleskih sudova dijele nas četiri godine - izvješće”, 19. veljače 2016. http://m.theregister.co.uk/2016/02/19/fouryear_target_for_digital_court_in_england_ambitious_but_not_unworkabl e_says_expert/ 4 Ubrzano rješavanje sporova male vrijednosti - iskustvo država članica EU-a spremnost da se obrate sudu radi sporova čija vrijednost ne prelazi 2.000 EUR.9 Kao što se moţe vidjeti na slici, 2,54 posto ispitanika bilo bi spremno obratiti se sudu protiv gospodarskog subjekta sa sjedištem u njihovoj zemlji radi spora čija vrijednost ne prelazi 2.000 EUR. Najveća spremnost zabiljeţena je u Njemačkoj (68 posto), Švedskoj (64 posto) i Austriji (62 posto), dok su potrošači najmanju spremnost da neku pravnu osobu tuţe sudu pokazali u Bugarskoj (31 posto), na Cipru (35 posto) i u Grčkoj (36 posto)10. Izvješće ne otkriva zašto su u nekim zemljama ljudi manje spremni da se obrate sudu, ali valja napomenuti kako ni u Bugarskoj ni na Cipru ne postoji ni postupak za sporove male vrijednosti niti pojednostavljeni postupak. Doduše, u Grčkoj postoji posebni sud za sporove male vrijednosti, no 92 posto tamošnjih ispitanika za njega uopće nije ni čulo. SLIKA 2 Spremnost graĎana EU-a da se obrate sudu radi sporova čija vrijednosti ne prelazi 2.000 EUR Da, svakako Da, vjerojatno Vjerojatno ne Ne, nikako Ne znam Izvor: Dijagram utemeljen na podacima iz Posebnog Eurobarometra 395. 16. Prema anketi Eurobarometar 395, graĎani EU-a spremni su se obratiti sudu i zbog manjih iznosa. Što se tiče vrijednosnog praga za odlazak pred sud, slika 3 pokazuje kako bi se jedan od pet graĎana EU-a (21 posto) bio spreman obratiti sudu ako bi vrijednost spora iznosila do 399 EUR, a još 21 posto bi ih to učinilo zbog iznosa izmeĎu 400 i 799 EUR. Sedamnaest posto bi ih se bilo spremno obratiti sudu ako bi vrijednost spora iznosila 800 do 1.199 EUR. Samo 5 posto ispitanika zahtijevalo bi iznos od najmanje 1.200 do 1.599 EUR da bi se obratilo sudu, dok njih 6 posto ne bi ni otišlo na sud zbog iznosa manjeg od 1.600 EUR. To pokazuje kako iznosi zbog kojih su se graĎani EU-a ili spremni obratiti sudu mogu biti vrlo mali. Takvi tuţbeni zahtjevi obuhvatili bi se uvoĎenjem postupka u sporovima male vrijednosti, što bi graĎanima omogućilo jeftino i učinkovito rješavanje njihovih sporova. 9 Iznos od 2.000 EUR uzet je zato što predstavlja prag za sporove male vrijednosti u prekograničnim predmetima na prostoru EU-a. Navedeni podaci odnose se na spremnost graĎana da se obrate sudu protiv trgovca na malo sa sjedištem u njihovoj zemlji. 10 Posebni Eurobarometar 39538. 5 Ubrzano rješavanje sporova male vrijednosti - iskustvo država članica EU-a SLIKA 3 Vrijednost spora zbog koje su se graĎani EU spremni obratiti sudu Postotak ispitanika Vrijednosni prag za odlazak na sud Izvor: Dijagram utemeljen na podacima iz Posebnog Eurobarometra 395 na str. T17. 3. Što je postupak u sporovima male vrijednosti? 17. Nema općeprihvaćenog odreĎenja postupka u sporovima male vrijednosti. U Izvješću o uvjetima poslovanja (Doing Business), taj se postupak opisuje kao “mehanizam za brzo i jeftino rješavanje sudskih sporova u kojima je riječ o malim novčanim iznosima”11, pri čemu se navode značajke poput neformalnih ročišta, pojednostavljenih dokaznih pravila i jednostavnijih pravila parničnog postupka te mogućnosti samozastupanja. U izvješću Doing Business, bod se dodjeljuje zemljama u kojima postoji sud za sporove male vrijednosti ili je uveden ubrzani postupak u sporovima male vrijednosti, koji se primjenjuje na sve graĎanske predmete i gdje se zakonom propisuje gornja granica vrijednosti sporova koji se mogu rješavati na tom sudu ili u tom postupku. U zemljama u kojima se sporovi male vrijednosti rješavaju pred posebnim sudom, sud treba primjenjivati pojednostavljeni postupak. K tome, dodatni se bod dodjeljuje ako stranke pred tim sudom ili u tom postupku mogu zastupati same sebe.12 Europski portal e-PravosuĎe, gdje se postupak u sporovima male vrijednosti vodi kao zasebna kategorija i koji sadrţi podatke o tom postupku u drţavama članicama EU- a, ne nudi nikakvo odreĎenje onoga što takav postupak podrazumijeva. U izvješću CEPEJ-a o učinkovitosti i kvaliteti pravosuĎa13, gdje se govori i o postupku u sporovima male vrijednosti, napominje se tek kako se odreĎenje onoga što predstavlja spor male vrijednosti razlikuje od jedne zemlje do druge te se, kako se čini, upućuje isključivo na novčani iznos onoga što bi predstavljalo traţbinu male vrijednosti, ali ne i na sam postupak. 11 http://www.doingbusiness.org/data/exploretopics/enforcing-contracts/good-practices#Introducing 12 http://www.doingbusiness.org/methodology/enforcing-contracts 13 Europska komisija za učinkovitost pravosuĎa (CEPEJ). 2014. Europski pravosudni sustavi – Izdanje 2014. (podaci iz 2012.): učinkovitost i kvaliteta pravosuĎa. Strasbourg, Francuska: CEPEJ, str.120. 6 Ubrzano rješavanje sporova male vrijednosti - iskustvo država članica EU-a 18. Za potrebe ovog izvješća, ”postupak u sporovima male vrijednosti” odnosi se na svaki pojednostavljeni ili ubrzani postupak u vezi s tražbinama do izvjesnog točno utvrĎenog novčanog praga, a kako je pobliže odreĎeno zakonom.14 4. Postupak u sporovima male vrijednosti na prostoru EU-a 19. Mada nema čvrstog obrasca po kojemu su u pojedinim zemljama ureĎeni postupci u sporovima male vrijednosti, oni svejednako imaju neka zajednička obilježja. Općenito, postupak ima ograničeno područje primjene i na raspolaganju je samo za odreĎene vrste sporova, a to su u pravilu jednostavni graĎanski/trgovački sporovi u kojima sudjeluju fizičke osobe, stanari/stanodavci, potrošači ili poduzetnici. Troškovi su obično niţi – kako s obzirom na sudske pristojbe, tako i u odnosu na odvjetničke naknade - jer postupak u sporovima male vrijednosti zamišljen je upravo s nakanom zauzdavanja troškova, a obično zapravo nema ni potrebe, pa čak ni mogućnosti angaţiranja odvjetnika. Zbog toga u nekim zemljama nije dostupna ni pravna pomoć. 20. U mnogim su zemljama na internetu dostupni podrobni podaci o postupku, kao i elektroničke usluge. Radi ubrzanja i pojednostavljenja postupka, mnoge zemlje nude mogućnost preuzimanja obrazaca i kontrolnih popisa, a tu su i e-podnesak ili e-plaćanje. 21. U većini zemalja, sporovi male vrijednosti rješavaju se pojednostavljenim postupkom15, pri čemu i stranke i sud mogu odstupati od pravila redovnog postupka, što običnim graĎanima bez pravnog obrazovanja omogućuje razumijevanje postupka. To, meĎutim, ne znači da nisu osigurana procesna jamstva. Isto tako, ovaj je postupak neformalniji jer u pravilu ne predviĎa potrebu za odvjetnikom, pri čemu sudac nerijetko treba uskočiti i uputiti stranke u njihova prava i obveze. 22. Rokovi za postupke u sporovima male vrijednosti obično su kraći, a pravo na žalbu je ograničeno. Zahvaljujući odreĎivanju stroţih rokova, postupci u sporovima male vrijednosti dovode do brţeg rješavanja i smanjuju troškove. Nadalje, kad se jednom odabere postupak u sporovima male vrijednosti, s predmetom u pravilu nije moguće prijeći na redovni postupak, a pravo na žalbu uglavnom je ograničeno, uz iznimku ţalbe na primjenu materijalnog ili procesnog prava. 14 Postupak izdavanja platnog naloga takoĎer je oblik pojednostavljenog postupka koji je na raspolaganju u većini drţava članica EU-a. No, taj postupak spada u zasebnu kategoriju i vezan je uz nesporne nov čane traţbine, pri čemu se često rukovodi posebnim postupovnim pravilima, pa tako nije obuhvaćen ni ovom analizom. Postupak izdavanja platnog naloga obraĎivat će se u jednoj od predstojećih analiza Svjetske banke. Ovim izvješćem nije obuhvaćen ni pojednostavljeni postupak u kaznenim predmetima. 15 Ne postoji usuglašeno odreĎenje izraza “pojednostavljeni postupak”, koji se ponekad rabi kada se govori o sporovima male vrijednosti. Primjerice, u izvješću CEPEJ -a o učinkovitosti i kvaliteti pravosuĎa koristi se kao krovni pojam za sve vrste pojednostavljenih postupaka, uključujući postupak u sporovima male vrijednosti i postupak izdavanja platnog naloga, kao i pojednostavljene postupke u kaznenopravnim i upravnopravnim predmetima. S druge strane, na portalu e-PravosuĎe o pojednostavljenom postupku govori se kao o alternativi za postupak u sporovima male vrijednosti. Primjerice, navodi se kako u Njemačkoj nema nikakvog postupka u sporovima male vrijednosti, ali se pojednostavljeni postupak dopušta za sve sporove u vrijednosti do 600 EUR. Isto tako, za Austriju se navodi kako prema tamošnjem pravu ne postoji nikakav postupak u sporovima male vrijednosti, ali se pojednostavljeni postupak moţe se koristiti za čisto financijske sporove u vrijednosti do 25.000 EUR. Ne daje se nikakvo dodatno objašnjenje vezano uz odreĎenje ili razliku u odnosu na postupak u sporovima male vrijednosti. U ovom izvješću, “pojednostavljeni postupak” odnosi se na postupak u kojemu se ne trebaju slijediti svi koraci i zahtjevi redovnog postupka. 7 Ubrzano rješavanje sporova male vrijednosti - iskustvo država članica EU-a TABLICA 1. Sporovi male vrijednosti po zemljama Da Ne Postupak u 23. Kako se može vidjeti u tablici 1, uz iznimku Belgije, Zemlja sporovima Bugarske, Cipra i Češke, postupak u sporovima male male vrijednosti ili neki oblik pojednostavljenog postupka za vrijednosti sporove male vrijednosti postoji u svim državama Austrija članicama EU-a.16 Mada se njegovo ureĎenje moţe razlikovati Hrvatska od jedne zemlje do druge, postupak u sporovima male Danska Estonija vrijednosti općenito iziskuje pristup posebno prilagoĎen Francuska predmetima zbog kojih je i smišljen. Nasuprot tome, u ureĎenju Njemačka pojednostavljenih postupaka prisutna su znatnija odstupanja. Grčka Finska nema postupak za sporove male vrijednosti, ali redovni MaĎarska postupci mogu se prilagoditi ovisno o predmetu i bez obzira na Irska vrijednost spora. To uključuje i mogućnost da se predmet u Italija cijelosti vodi u pisanom obliku.17 Isto tako, postupak za sporove Latvija Litva male vrijednosti u strogom smislu te riječi nemaju ni Austrija i Luksemburg Njemačka, ali dopušten je pojednostavljeni postupak.18 U Malta Njemačkoj o izboru postupka odlučuje sud, dok je u Austriji taj Nizozemska postupak obvezatan, tako da se ni stranke ni sud ne mogu Poljska izuzeti od posebnih pravila za sporove male vrijednosti. Portugal Rumunjska Slovačka 24. Pored toga što je postupak u sporovima male Slovenija vrijednosti na raspolaganju u većini država članica, EU je Španjolska 2009. godine uvela i prekogranični postupak za sporove Švedska male vrijednosti koji ne prelaze 2.000 EUR ne bi li UK omogućila lakši pristup prekograničnoj pravdi.19 Europski Belgija postupak za sporove male vrijednosti20 na raspolaganju je u Bugarska svim drţavama EU-a izuzev Danske, a sluţi kao alternativa za Cipar Češka domaće postupke u slučajevima kada je barem jedna od Finska stranaka iz neke druge drţave. Izvori: Portal e-PravosuĎe: Postupak u sporovima male vrijednosti, i vlastito istraţivanje. 16 Dostupni podaci o postupku u sporovima male vrijednosti u pojedinim drţavama članicama EU -a pomalo su nedosljedni. Primjerice, dok se na europskom Portalu e-PravosuĎe navodi kako u Belgiji, Bugarskoj, na Cipru, u Češkoj i Finskoj ne postoje postupci u sporovima male vrijednosti, u izvješću Doing Business se kao zemlje bez postupka u sporovima male vrijednosti spominju samo Bugarska, Češka i Finska. S druge strane, u izvješću CEPEJ-a o učinkovitosti i kvaliteti pravosuĎa, meĎu zemljama u kojima postoji p ostupak u sporovima male vrijednosti navode se Belgija, Cipar i Češka, ali ne i Bugarska i Finska. Radi dosljednosti, u ovom su izvješću u analizu uključene samo one zemlje u kojima postupak u sporovima male vrijednosti potpada pod njegovu definiciju iz ovog izvješća. 17 Iako je u Finskoj pojednostavljeni postupak dopušten, nisu postavljeni nikakvi pragovi za vrijednost spora, tako da Finska izlazi iz okvira definicije postupka u sporovima male vrijednosti iz ovog izvješća te nije uključena u analizu. 18 Pojednostavljeni postupci u Austriji i Njemačkoj uključeni su u poredbenu analizu jer potpadaju pod definiciju postupka u sporovima male vrijednosti iz ovog izvješća. 19 Primjerice, prekogranični predmeti mogu uključivati sporove u kojima potrošač iz jedne drţave članice nastupa protiv prodavatelja sa sjedištem u nekoj u drugoj drţavi članici. 20 Uredba (EZ) br. 861/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. srpnja 2007. o uvoĎenju europskog postupka za sporove male vrijednosti. 8 Ubrzano rješavanje sporova male vrijednosti - iskustvo država članica EU-a 5. Sudske pristojbe 25. Pristojbe koje sudovi naplaćuju strankama za rješavanje sporova u državama članicama EU-a obračunavaju se na različite načine.21 Mogu se svrstati u tri glavne skupine: fiksne sudske pristojbe, pristojbe utemeljene na fiksnom postotku vrijednosti spora i pristojbe čiji se iznos mijenja ovisno o vrijednosti spora.22 U nekim zemljama, kao što je Ujedinjena Kraljevina, dopuštene su niţe pristojbe ako se spor vodi u elektroničkom obliku. U 28 drţava članica EU-a, prosječna sudska pristojba za spor čija vrijednost ne prelazi 2.000 EUR iznosi 94 EUR.23 26. U većini zemalja EU-a, apsolutna vrijednost sudskih pristojbi za postupak u sporovima male vrijednosti povećava se s vrijednošću spora, ali meĎu državama članicama prisutna su izvjesna odstupanja. Primjerice, u Španjolskoj se sudske pristojbe uopće ne naplaćuju. Francuska, Danska, Grčka, Irska, Malta, Portugal i Švedska imaju fiksne sudske pristojbe, bez obzira na vrijednost spora. U Češkoj i Hrvatskoj primjenjuje se kombinacija fiksne pristojbe i pristojbe utemeljene na fiksnom postotku vrijednosti spora. U nekoliko zemalja, kao što su Češka, Grčka, Latvija i MaĎarska, fizičke osobe s niskim primanjima mogu zatraţiti osloboĎenje od plaćanja pristojbe ili odgodu od njezina plaćanja, čime se povećava pristup pravdi za siromašne. 27. Slika 4 prikazuje sudske pristojbe kao postotak vrijednosti spora za tri ogledne vrijednosti.24 U zemljama u kojima je prag za male sporove odreĎen u iznosu manjem od 1000 ili 2000 EUR, sporovi koji prelaze te vrijednosti rješavaju se u redovnom postupku. U tim zemljama, redovne sudske pristojbe primjenjuju se sporovima razmjerno male vrijednosti, zbog čega postupak moţe poskupjeti. SLIKA 4 Sudske pristojbe za postupak u sporovima male vrijednosti kao postotak vrijednosti spora u iznosu od 500, 1000 i 2000 EUR 25% 20% 15% 10% 5% 0% 500 EUR 1000 EUR 2000 EUR Izvor: Portal e-PravosuĎe: Sudske pristojbe za postupak u sporovima male vrijednosti. 21 Iznosi sudskih pristojbi po zemljama i po vrijednosti spora sadrţani su u Prilogu. 22 Europska komisija, Procjena društveno-gospodarskih učinaka mogućih politika za budućnost Uredbe o europskom postupku za sporove male vrijednosti, Završno izvješće, 2013., 87. 23 Izračunato na temelju tablice sudskih pristojbi iz Priloga B. 24 Podrobni podaci o sudskim pristojbama sadrţani su u Prilogu B. 9 Ubrzano rješavanje sporova male vrijednosti - iskustvo država članica EU-a 28. Sudske pristojbe koje su razmjerno visoke mogu se štetno odraziti na korištenje postupka za sporove male vrijednosti. Smatra se da su sudske pristojbe koje prelaze 10 posto vrijednosti spora nerazmjerne i da graĎane mogu odvratiti od pokretanja postupka.25 Kao što se vidi na slici 4, u većini zemalja relativni troškovi odlaska na sud najviši su za najniţi prag od 500 EUR, a zatim opadaju kako vrijednost spora raste. Slika pokazuje i kako je odlazak na sud zbog sporova razmjerno male vrijednosti i dalje razmjerno skup. U 10 zemalja EU-a, sudske pristojbe prelaze 10 posto vrijednosti spora u iznosu do 500 EUR. Najviše troškove biljeţi Estonija, gdje sudska pristojba za spor vrijedan 500 EUR iznosi 25 posto vrijednosti spora. 6. Vrste sporova 29. U većini zemalja EU-a, po postupku za sporove male vrijednosti mogu se rješavati samo jednostavni graĎanskopravni predmeti, a kako je prikazano u tablici 2. Tu se radi o trgovačkim i potrošačkim sporovima te sporovima oko pokretne imovine, najma, naknade štete i ugovornih odnosa. Sporovi vezani uz predmete poput razvoda braka, skrbništva ili stečaja uglavnom su izuzeti. TABLICA 2. Vrste sporova koji spadaju u sporove male vrijednosti prema pojedinim zemljama Zemlja Vrsta spora Austrija Financijski sporovi, radnopravni sporovi i sporovi oko socijalnog osiguranja Hrvatska Privatni sporovi, trgovački sporovi Danska Novčane i nenovčane traţbine, uz iznimke predviĎene zakonom Estonija Sporovi oko prava vlasništva Francuska GraĎanski sporovi iz nadleţnosti okruţnih i općinskih sudova Njemačka Svi sporovi u vrijednosti do 600 EUR Grčka Sporovi oko pokretne imovine i prava posjeda, koji su u nadleţnosti magistratskih sudova MaĎarska Sporovi koji uključuju prigovor protiv platnog naloga Irska Potrošački sporovi, poslovni sporovi, sporovi za naknadu štete na imovini, sporovi oko pologa za najam Italija Sporovi oko pokretne imovine, uz iznimke predviĎene zakonom Latvija Sporovi oko naplate novčanih traţbina, sporovi oko naplate traţbina za uzdrţavanje Litva Novčane traţbine Luksemburg Novčane traţbine Malta Novčane traţbine, uz iznimke predviĎene zakonom (npr. vlasništvo na nepokretnoj imovini) Nizozemska Novčane traţbine, sporovi iz radnog odnosa, predmeti vezani uz najam stambenog ili poslovnog prostora Poljska Sporovi iz ugovornih odnosa, sporovi oko potrošačkih jamstava ili garancija, sporovi oko stanarina i naknada Portugal Novčane obveze, poslovne transakcije Rumunjska Novčane traţbine, uz iznimke predviĎene zakonom Slovačka GraĎanski sporovi Slovenija Novčane traţbine, nenovčane traţbine za koje je tuţitelj izrijekom pristao na ovakav postupak, sporovi oko predaje pokretne imovine Španjolska GraĎanski sporovi, postupak naplate traţbine po platnom nalogu, upravni sporovi Švedska Svi graĎanski postupci osim stvari iz obiteljskog prava Ujedinjena Potrošački sporovi, sporovi oko nezgoda, sporovi oko vlasništva na dobrima i sporovi izmeĎu stanodavaca i Kraljevina stanara oko popravaka, pologa, neplaćenih stanarina itd., ali ne i prava posjeda Izvori: Portal e-PravosuĎe: Postupak u sporovima male vrijednosti; ostala sekundarna istraţivanja. 30. Nikakvih ograničenja sudske nadleţnosti prema vrsti predmeta nema jedino u Njemačkoj jer se u zakonu spominje isključivo novčana vrijednost spora, ali ne i njegov predmet. U Litvi, Luksemburgu, Malti i Rumunjskoj dopuštene su jedino novčane traţbine, dok su u Austriji dopuštene novčane traţbine te sporovi oko socijalnog osiguranja i radnopravni sporovi. U Nizozemskoj su dopušteni novčani i radnopravni sporovi, kao i predmeti vezani uz najam stambenog i poslovnog prostora. 25 Procjena učinka (SWD (2013.) 459, SWD (2013.) 460 (saţetak) za Komisijin prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 861/2007 o uvoĎenju europskog postupka za sporove male vrijednosti i Uredbe (EZ) br. 1896/2006 o uvoĎenju postupka za europski platni nalog (COM (2013) 794). 10 Ubrzano rješavanje sporova male vrijednosti - iskustvo država članica EU-a 31. Danska, Italija, Rumunjska, Slovenija i Švedska u svojim zakonima predviĎaju iznimke u pogledu vrsta sporova koji su izuzeti iz postupka u sporovima male vrijednosti. Primjerice, u Sloveniji su isključeni sporovi oko nepokretne imovine, autorskih prava, intelektualnog vlasništva, trţišnog natjecanja i ometanje posjeda. U Švedskoj su izrijekom izuzete stvari iz obiteljskog prava. 7. Pragovi 32. Postupak u sporovima male vrijednosti općenito je zamišljen isključivo radi primjene u predmetima koji nisu složeni i u kojima je sporni iznos nizak. Na prostoru EU-a, taj iznos varira jer svaka zemlja odreĎuje svoje vlastite pragove. Neke su zemlje postavile i različite pragove za različite vrste sporova, kao što je slučaj u Hrvatskoj, Španjolskoj i Sloveniji, gdje je prag za trgovačke sporove viši nego za privatne. 33. Nema jasnog obrasca za odreĎivanje pragova u zemljama EU-a. Namjesto toga, mogu se razabrati rasponi pragova, koji su prikazani u tablici 3. Najniţi prag nalazimo u Njemačkoj i Hrvatskoj (u potonjoj samo za privatne sporove), gdje gornja granica iznosi 600 EUR. Pri dnu se nalaze i Litva i Slovačka, gdje se pragovi kreću izmeĎu 1.000 i 1.500 EUR. U Ujedinjenoj Kraljevini nema gornje granice za predmete koje sudac smatra jednostavnim26, a u Austriji nema granice za radne sporove i sporove oko socijalnog osiguranja, dok se na novčane sporove primjenjuje prag od 15.000 EUR. 34. U Estoniji, Irskoj, Latviji, Poljskoj, Rumunjskoj, Sloveniji (za privatne sporove) i Švedskoj, pragovi se kreću u rasponu od 2.000 do 2.400 EUR. U Francuskoj, MaĎarskoj, Malti i Sloveniji (samo za trgovačke sporove), prag je izmeĎu 3.500 i 4.000 EUR.27 Najviše pragove – izmeĎu 10.000 i 25.000 EUR – nalazimo u Austriji, Luksemburgu, Nizozemskoj, Portugalu, Španjolskoj (za upravne sporove) i Ujedinjenoj Kraljevini. Radi usporedbe, u europskom postupku za sporove male vrijednosti u prekograničnim predmetima primjenjuje se prag od 2.000 EUR. TABLICA 3. Pragovi za sporove male vrijednosti Do 1.000 do 2.000 do 3.500 do 5.000 do 10.000 do Nema gornje 1.000 EUR 1.500 EUR 2.400 EUR 4.000 EUR 6.700 EUR 25.000 EUR granice ako se predmet smatra jednostavnim Hrvatska (1) Litva Estonija Francuska Danska Austrija UK Njemačka Slovačka Irska MaĎarska Grčka Luksemburg UK (2) Latvija Malta Italija Nizozemska Poljska Slovenija (4) Španjolska Portugal Rumunjska Španjolska (5) Slovenija (3) UK Švedska (1) Samo za privatne sporove (4) Trgovački sporovi (2) Za neimovinsku štetu i sporove izmeĎu stanodavaca i stanara (5) Upravni sporovi (3) Privatni sporovi Izvor: Portal e-PravosuĎe: Postupak u sporovima male vrijednosti. 26 Odluka je donesena na temelju čimbenika kao što su sporni iznos, koji bi u pravilu trebao biti niţi od 10.000 funti, i vrsta spora, a to su obično potrošački sporovi, sporovi oko nezgoda, sporovi izmeĎu stanodavaca i stanara itd. 27 Gornja granica za sporove male vrijednosti na Malti povećat će se 5 .000 EUR. Times of Malta, Gornja granica za predmete na Sudištu za sporove male vrijednosti podiže se na 5.000 EUR, 22. listopada 2015., dostupno na: http://www.timesofmalta.com/articles/view/20151022/local/limit-for-cases-filed-at-small-claims-tribunal-to-rise-to- 5000.589221. 11 Ubrzano rješavanje sporova male vrijednosti - iskustvo država članica EU-a 35. U Švedskoj se vrijednost pragova prilagoĎava ne bi li se u obzir uzelo kretanje indeksa potrošačkih cijena (IPC). Prag za sporove male vrijednosti postavljen je na 50 posto obračunske osnovice cijena,28 koju vlada svake godine usklaĎuje na temelju IPC-a. Obračunska osnovica cijena za 2016. godinu postavljena je na 44.300 SEK (4.826 EUR), tako da je prag za sporove male vrijednosti za tu godinu iznosio 2.413 EUR. Radi usporedbe, 2015. godine taj prag bio je viši za 12 EUR i iznosio je 2.425 EUR. 36. Vrijednost praga u odnosu na visinu dohotka predstavlja bolje mjerilo dostupnosti nego što je to apsolutna vrijednost: što je prag viši, to je postupak dostupniji. Iako je u Austriji i Portugalu prag jednak u apsolutnom smislu, u Portugalu je zapravo znatno viši kada ga se usporedi s tamošnjim dohotkom kao postotkom BDP-a po glavi stanovnika. 37. Slika 5 prikazuje apsolutnu vrijednost pragova za postupak u sporovima male vrijednosti29 po državama članicama EU-a, kao i te iste pragove u odnosu na BDP po glavi stanovnika. Prag je u Portugalu razmjerno visok, dok je u Luksemburgu razmjerno nizak. SLIKA 5 Pragovi za sporove male vrijednosti u zemljama članicama EU-a Prag u odnosu na vrijednost BDP-a po glavi stanovnika Izvori: Portal E-pravosuĎe: Postupak u sporovima male vrijednosti; stope BDP-a prema podacima Svjetske banke za 2015., preračunate u EUR 28. rujna 2016. (najnovija stopa BDP-a po glavi stanovnika za Maltu je iz 2013.) 38. Nema jasnog obrasca za razinu praga u odnosu na BDP po glavi stanovnika u odreĎenoj zemlji, niti je taj odnos uvjetovan zemljopisnim položajem. Zemlje s najvišim 28 Obračunsku osnovicu cijena odreĎuje vlada, a usklaĎuje se na godišnjoj osnovi prema kretanju cijena u Švedskoj. Koristi se za izračun raznih vrsta naknada i, kao u ovom slučaju, pragova za sporove male vrijednosti. Kad god se promijeni obračunska osnovica cijena, automatski se mijenjaju i ti iznosi. 29 Tablica s podrobnim podacima o pragovima sadrţana je u Prilogu A. 12 Ubrzano rješavanje sporova male vrijednosti - iskustvo država članica EU-a pragom kao postotkom BDP-a po glavi stanovnika30 su Portugal i Nizozemska (88 odnosno 63 posto). Ti pragovi znatno su viši i u usporedbi s ostalim drţavama članicama EU-a. Prag je najniţi u Njemačkoj, gdje doseţe tek 2 posto. Preostale zemlje EU-a ravnomjerno su rasporeĎene, pri čemu im se prag kreće se u rasponu od 3 do 39 posto. SLIKA 6 Minimalni iznos zbog kojeg su se graĎani spremni obratiti sudu i njegov odnos s pragom za sporove male vrijednosti Prosječni minimalni iznos zbog kojeg Minimalni iznos kao postotak praga za sporove male vrijednosti su se građani spremni obratiti sudu Izvori: Dijagram utemeljen na Posebnom Eurobarometru 395 i vlastitim izračunima 39. U većini zemalja pragovi su daleko iznad prosječnog minimalnog raspona iznosa zbog kojih su se graĎani EU-a spremni obratiti sudu. Zbog iznosa koji u njihovim zemljama ulaze unutar praga sudu se ne bi bili spremni obratiti jedino graĎani Hrvatske i Njemačke. Prag za ono što se u Hrvatskoj i Njemačkoj smatra sporom male vrijednosti iznosi 600 EUR. No, ispitanici su izjavili kako bi se sudu obratili samo ako bi vrijednost spora bila 627 EUR u Hrvatskoj odnosno 657 EUR u Njemačkoj, što – kao što se moţe vidjeti na slici 6 – čini 105 odnosno 110 posto praga za sporove male vrijednosti. Zbog najmanjih iznosa sudu bi se obratili graĎani Litve i Latvije (tj. 458 EUR odnosno 474 EUR), dok bi se graĎani Španjolske i Luksemburga obratili sudu samo ako bi vrijednost spora bila najmanje 880 EUR odnosno 933 EUR. 30 Stope BDP-a za 2015. godinu prema podacima Svjetske banke. 13 Ubrzano rješavanje sporova male vrijednosti - iskustvo država članica EU-a 8. Institucionalni mehanizmi 40. U većini država članica EU-a postupci u sporovima male vrijednosti vode se na redovnim sudovima, a to su obično okružni sudovi ili nadležni prvostupanjski sudovi, ovisno o vrsti predmeta (vidi sliku 7). Mada se uvoĎenjem posebnog suda za sporove male vrijednosti s vremenom mogu ostvariti uštede resursa u pravosuĎu, osnivanje takvih sudova moglo bi iziskivati prethodna ulaganja kako financijskih, tako i ljudskih resursa. SLIKA 7 Sudovi pred kojima se vode postupci u sporovima male vrijednosti prema pojedinim zemljama Drugi sudovi Sudovi za sporove Okružni sudovi Prvostupanjski sudovi Hrvatska (6) male vrijednosti Austrija Hrvatska (4) Grčka (12) Danska Estonija Irska (7) Malta (13) Francuska Italija (8) Mađarska Njemačka Litva (9) Latvija Litva (1) Irska (5) Luksemburg (8) Portugal Slovenija (10) Nizozemska (2) Rumunjska Ujedinjena Kraljevina Poljska Slovenija (3) Slovačka (11) Švedska (1) Ovisno o predmetu (8) Mirovni sudac (2) Podokružni odjeli okružnih sudova (9) Gradski sudovi (3) Trgovački sporovi (10) Postupak u sporovima male vrijednosti u lokalnim (4) Privatni sporovi sudovima (5) Sudski referent za sporove male vrijednosti pri (11) Grofovijski sudovi okružnom sudu (12) Magistrati za sporove male vrijednosti (6) Trgovački sporovi na trgovačkim sudovima (13) Sudište za sporove male vrijednosti (7) Obor za privatne stanarske odnose Izvori: mjerodavni pravni akti odnosnih zemalja. Napomena: Prvostupanjski sudovi obuhvaćaju sve sudove prvog stupnja, uključujući okruţne sudove, ovisno o vrsti spora. 41. Vrlo je malo zemalja u kojima postoje posebni sudovi za sporove male vrijednosti. Grčka za sporove male vrijednosti ima magistratske sudove, dok ih na Malti31 rješava posebno sudište. U Austriji, Danskoj, MaĎarskoj, Latviji, Poljskoj32 i Švedskoj, sporovi male vrijednosti spadaju u nadleţnost okruţnih sudova. U Hrvatskoj, Francuskoj, Irskoj, Litvi i Sloveniji mnogi sporovi spadaju u nadleţnost okruţnih sudova, ali mogu biti i u nadleţnosti drugih sudova, ovisno o vrsti spora. Primjerice, u Hrvatskoj trgovački sporovi spadaju u nadleţnosti trgovačkih sudova, dok se u Irskoj Odbor za privatne stanarske odnose bavi neimovinskom štetom, dugovima i problemima s ugovorima o najmu. U Estoniji, Njemačkoj, Portugalu, Rumunjskoj i Slovačkoj mjerodavni prvostupanjski sudovi nadleţni su ovisno o vrsti spora. U Italiji i Luksemburgu sporove male vrijednosti rješava mirovni sudac. 31 Na Malti se arbitri Sudišta za sporove male vrijednosti biraju iz redova odvjetnika koji iza sebe imaju najmanje sedam godina odvjetničkog rada, a imenuju se na razdoblje od pet godina, ali bez mogućnosti ponovnog izbora. 32 U Poljskoj su sporovi male vrijednosti u nadleţnosti općih sudova koji su ustrojeni u odjele. Ako se radi o graĎanskom sporu, rješava ga graĎanski odjel okruţnog suda. Ako je riječ o trgovačkom sporu, rješava ga trgovački odjel okruţnog suda. GraĎanski odjel mora biti ustrojen na svakome sudu. Trgovački odjel moţe se smjestiti pri najučinkovitijem sudu nadleţnom za te predmete. 14 Ubrzano rješavanje sporova male vrijednosti - iskustvo država članica EU-a 9. Postupak 42. Budući da je postupak u sporovima male vrijednosti zamišljen radi rješavanja sporova na jednostavniji, brži i jeftiniji način u odnosu na redovni postupak, u većini zemalja dopuštena su odstupanja od uobičajenih postupovnih pravila, a da se pritom ne dovode u pitanje procesna jamstava. Tu se moţe raditi o jednostavnijim pravilima izvoĎenja dokaza, saslušanja svjedoka ili donošenja presude. U nekim zemljama cijeli se postupak moţe voditi u pisanom obliku, a stranke se pred sudom ne moraju ni pojavljivati. 43. Za postupak u sporovima male vrijednosti nema jedinstvenog obrasca, a većina zemalja usvojila je prilagoĎeni pristup koji odgovara njihovim posebnim potrebama. Neke će se zemlje moţda odlučiti za odstupanje od redovnih dokaznih pravila, dok će ih se druge moţda i dalje pridrţavati. U nekim zemljama postupak za sporove male vrijednosti moţe biti fakultativan, dok je u drugim zemljama obvezatan. Mogu se zahtijevati usmena ročišta ili se sporovi u cijelosti mogu voditi u pisanom obliku. 44. Stjecanje uvida u razne oblike postupka za sporove male vrijednosti zemljama može pomoći u izboru postupaka koji najviše odgovaraju njihovim potrebama i raspoloživim resursima. U tablici 4. i poglavlju koje slijedi prikazane su neke od glavnih značajki postupka u sporovima male vrijednosti na prostoru EU-a. IzmeĎu ostaloga, riječ je o pitanjima je li postupak obvezatan ili fakultativan, odrţavaju li se ročišta u usmenom ili pisanom obliku, koja su pravila izvoĎenja dokaza i donošenja presude, koja je uloga suca i koji su rokovi propisani, ako uopće i jesu, ne bi li se osiguralo brzo postupanje. 45. Obvezatnost/fakultativnost: U većini zemalja EU-a, postupak u sporovima male vrijednosti stvar je izbora, ali kada ga se jednom pokrene, više se ne moţe prijeći na redovni postupak.33 Danska ima fleksibilan sustav, pri čemu se stranke mogu opredijeliti ili za postupak u sporovima male vrijednosti ili za redovni postupak, i to bez obzira na prag, osim ako se ne radi o sporu izmeĎu potrošača i gospodarskog subjekta, u kojem se slučaju predmet mora voditi po postupku u sporovima male vrijednosti. U Estoniji i Njemačkoj pojednostavljeni postupak nudi se kao jedna od mogućnosti, ali o njegovoj primjeni odlučuje sud, bez obzir na ţelje stranaka. Postupak u sporovima male vrijednosti obvezatan je jedino u Grčkoj i Litvi, i to kako za stranke, tako i za sud 46. Ročišta: U 12 zemalja EU-a, sudska ročišta nisu obvezna i sud moţe odlučiti da spor rješava kroz pisani postupak (Estonija, Njemačka, Grčka, Latvija, Litva, Luksemburg, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Švedska i Ujedinjena Kraljevina). No, stranke mogu zatraţiti usmeni postupak ili ga sud moţe smatrati neophodnim ako je, primjerice, predmet sloţen. S druge strane, u Hrvatskoj, Danskoj, Francuskoj, Irskoj, Italiji, Malti, Nizozemskoj, Portugalu i Španjolskoj postupak u sporovima male vrijednosti vodi se usmeno, a stranke ili njihovi zastupnici duţni su se pojaviti na ročištu. U Francuskoj, Irskoj i Italiji, sudac, sudski referent ili mirovni sudac najprije pokušavaju pomiriti stranke, a tek kada se mirenje pokaţe neuspješnim, s predmetom se prelazi na postupak u sporovima male vrijednosti. 47. IzvoĎenje dokaza: Više zemalja uvelo je fleksibilnija i blaţa pravila izvoĎenja dokaza u usporedbi s redovnim postupkom. U Estoniji, Njemačkoj, Grčkoj, Malti, Poljskoj, Rumunjskoj, Sloveniji i Ujedinjenoj Kraljevini, moguće je odstupiti od formalnih zahtjeva za izvoĎenje dokaza. Primjerice, sud moţe saslušati svjedoka ili vještaka telefonom ili u 33 MeĎutim, u Danskoj, Poljskoj, Rumunjskoj i Ujedinjenoj Kraljevini, sud moţe odlučiti da sa sporom prijeĎe na redovni postupak ako je predmet suviše sloţen. 15 Ubrzano rješavanje sporova male vrijednosti - iskustvo država članica EU-a pisanom obliku ili dopustiti druga dokazna sredstva (npr. iskaze koji se ne daju pod prisegom). U Austriji se u sporovima do 1.000 EUR takoĎer moţe odstupiti od redovnih dokaznih pravila, a u izvjesnim se slučajevima sudac moţe odlučiti i na to da dokaze ne uzima u obzir. Radi brzog rješavanja, neke su zemlje uvele ograničenja glede sudskih vještaka. Tako u Poljskoj saslušavanje vještaka nije ni moguće, dok se u Portugalu moţe saslušati samo jednog vještaka. U Ujedinjenoj Kraljevini, sudac od slučaja do slučaja odlučuje treba li saslušati vještaka ili ne. Na Malti je Zakonom o Sudištu za sporove male vrijednosti izričito propisano da se postupak neće smatrati ništavnim čak i ako se ne poštuju formalnosti, dokle god su ispunjeni svi bitni zakonski uvjeti.34 No, u Francuskoj, MaĎarskoj, Italiji, Latviji, Litvi, Luksemburgu, Nizozemskoj, Slovačkoj, Španjolskoj i Švedskoj, pravila izvoĎenja dokaza jednaka su kao i u redovnom postupku. 48. Presude: U Austriji, Estoniji, Njemačkoj, Grčkoj, Irskoj, Malti, Portugalu, Sloveniji i Ujedinjenoj Kraljevini Britaniji formalni zahtjevi glede same presude fleksibilniji su i pojednostavljeni, a sudac iz svoje presude moţe, primjerice, izostaviti prikaz činjenica. U Grčkoj, Irskoj, Sloveniji i Španjolskoj sud donosi presudu odmah po usmenom ročištu. U Francuskoj, MaĎarskoj, Italiji, Latviji, Litvi, Luksemburgu, Poljskoj, Slovačkoj, Španjolskoj i Švedskoj, sadrţaj presude mora biti isti kao i u redovnom postupku. 49. Uloga suca: U više zemalja, odnos sudaca prema strankama u sporovima male vrijednosti interaktivniji je nego u redovnom postupku. Primjerice, suci u Austriji duţni su strankama davati odgovarajuće upute o popunjavanju obrazaca i o njihovim procesnim pravima i obvezama, kao i o pravnim posljedicama njihovih radnji i propusta. U Njemačkoj je sud duţan obrazloţiti postupak i pojasniti sva pitanja. Suci u Danskoj igraju aktivnu ulogu, sudjeluju u pripremi predmeta te pomaţu strankama i usmjeravaju ih. S druge strane, u Luksemburgu sudovi i sudski ovršitelji nisu duţni pomagati strankama. U Hrvatskoj se sporovi male vrijednosti mogu dodijeliti sudskim savjetnicima koji su drţavni sluţbenici, dok Sudištem za sporove male vrijednosti na Malti predsjeda odvjetnik. 50. Brzina: U više zemalja, rokovi za postupke u sporovima male vrijednosti kraći su nego u redovnom postupku. Primjerice, u MaĎarskoj sud mora razmotriti obrazac za spor male vrijednosti u roku od osam dana i zakazati prvo ročište u roku od 60 dana od dana primitka obrasca. U Italiji je vrijeme izmeĎu uručenja poziva i prvog pojavljivanja pred sudom upola kraće nego u redovnom postupku, a presudu treba donijeti 15 dana nakon završnog ročišta. U Litvi je predviĎeno da bi postupak u sporovima male vrijednosti, prosječno gledano, trebao trajati od jednog do tri mjeseca, dok se u Portugalu ročište odrţava u roku od 30 dana od dana podnošenja tuţbe. MeĎutim, u Latviji se Zakonom o parničnom postupku ne propisuju nikakvi rokovi za voĎenje i rješavanje sporova male vrijednosti. 34 Članak 9. st. (3) Zakona o Sudištu za sporove male vrijednosti. 16 Ubrzano rješavanje sporova male vrijednosti - iskustvo država članica EU-a TABLICA 4. Glavne značajke postupka u sporovima male vrijednosti u državama članicama EU-a Zemlja Fakultativni Obvezatni Fakultativna Obvezatna Odstupanja Redovna Odstupanja Redovna postupak postupak ročišta ročišta od redovnih pravila od redovnih pravila o pravila izvoĎenja pravila o presudama izvoĎenja dokaza presudama dokaza Austrija X - - X X Hrvatska - - X - - - - Danska X X - - Estonija X X X X Francuska X X X X Njemačka X X X X Grčka X X X X MaĎarska - - - - X X Irska X X X X Italija* - - X X X Latvija X X X X Litva X X X X Luksemburg X X X X Malta X X X X Nizozemska - - X X - - Poljska X X X X Portugal X X X X Rumunjska X X X - - Slovačka - - X X X Slovenija - - X X X Španjolska - - X X X Švedska X X X X UK X X X X Izvori: Portal e-PravosuĎe: Postupak u sporovima male vrijednosti, mjerodavni propisi odnosnih zemalja, podaci s mreţnih stranica sudova odnosnih zemalja. Napomena: “X” znači “da”, a “–” znači da podaci nisu bili dostupni. 51. Trajanje postupka: Brzo postupanje jedna je od temeljnih pretpostavki postupka u sporovima male vrijednosti. Mada za 28 drţava članica EU-a nema statističkih podataka o prosječnom trajanju postupka, u većini zemalja postoje rokovi za pojedine korake u postupku. Primjerice, propisano je do kada treba zakazati ročište po primitku tuţbe u sporu male vrijednosti, do kada se tuţitelj i tuţenik trebaju očitovati, do kada se mora donijeti presuda i do kada se mora izjaviti ţalba. U Irskoj, ako se stranke ne nagode posredstvom sudskog referenta, pozivaju se na sudsko ročište, a zakonom je propisano da se ovo mora zakazati najmanje 14 dana nakon što sud zaprimi tuţbu u sporu male vrijednosti, mada se u praksi poziv za dolazak na sud strankama obično dostavlja mjesec dana unaprijed. U MaĎarskoj sud mora zakazati ročište u roku od 60 od primitka tuţbe u sporu male vrijednosti, dok se u Portugalu ročište mora odrţati u roku od 30 dana. 52. Izvršenje odluka: Mehanizmi za izvršenje odluka utječu na učinkovitost postupka u sporovima male vrijednosti. Naime, više zemalja uvelo je posebne postupke radi lakšeg izvršenja odluka u sporovima male vrijednosti. Ako u Ujedinjenoj Kraljevini duţnik ne izvrši plaćanje po primitku sudskog naloga, tuţitelj od suda moţe zatraţiti naplatu traţbine ili slanje ovršitelja radi njezine naplate. Kako bi sud postupio po njegovom zahtjevu, tuţitelj je duţan uplatiti još jednu sudsku pristojbu (povrh pristojbe uplaćene za postupak u sporovima male vrijednosti). Ako tuţenik u Irskoj ne izvrši plaćanje u roku od 28 kalendarskih dana, tuţitelj se moţe obratiti sudskom izvršitelju radi provoĎenja ovrhe po odluci. 17 Ubrzano rješavanje sporova male vrijednosti - iskustvo država članica EU-a 10. Pravila za odvjetnike i naknade 53. Jedna od važnih značajki postupka u sporovima male vrijednosti je ta da se njime često otklanja potreba da stranke budu zastupane po odvjetniku. U većini zemalja, stranke mogu slobodno uzeti odvjetnika ako to ţele, ali često nemaju pravo na pravnu pomoć. U nekim zemljama strankama je dopušteno da ih zastupaju osobe izvan pravne struke (Malta, Latvija i Ujedinjena Kraljevina), dok u drugima (Francuska i Grčka) zakon propisuje tko ih sve moţe zastupati, uključujući bračnog druga, ţivotnog partnera ili roditelje. U Austriji, Danskoj i Njemačkoj, sudac je taj koji stranke savjetuje i usmjerava u sporu, premda je nazočnost odvjetnika moguća, a u nekim slučajevima čak i obvezna (vidi točku 55. u nastavku).35 Prema Izvješću o uvjetima poslovanja (Doing Business), od svih zemalja EU- a, samozastupanje u postupku u sporovima male vrijednost nije dopušteno jedino u Litvi. U Latviji se uzimanje odvjetnika prepušta volji stranaka. Nema statističkih podataka o tome doprinosi li korištenje odvjetnika brţem odvijanju postupka u sporovima male vrijednosti. 54. Kao i u slučaju različitih mogućnosti voĎenja postupka u sporovima male vrijednosti, pravila koja se odnose na odvjetnike i naknade razlikuju se od jedne države članice do druge. Bilo bi uputno kada bi zemlje istraţile dostupne mogućnosti i odabrale rješenje koje najviše odgovara njihovim potrebama i resursima. 55. Obvezno pravno zastupanje: U nekim zemljama, pravni zastupanje obvezno je u sporovima koji prelaze odreĎeni iznos. Primjerice, u Austriji su stranke duţne uzeti pravnog zastupnika ako vrijednost spora prelazi 5.000 EUR, u Italiji ga moraju imati ako je vrijednost spora veća od 1.100 EUR, a u Španjolskoj je pravno zastupanje obvezno u sporovima čija je vrijednost viša od 2.000 EUR. 56. Fakultativno pravno zastupanje: U Hrvatskoj, Danskoj, Francuskoj, Grčkoj, Irskoj36, Latviji, Litvi i Nizozemskoj, pravno zastupanje prepušteno je izboru stranaka. Stoga u većini tih zemalja stranke ne mogu zatraţiti ni pravnu pomoć. K tome, u zemljama u kojima se pravno zastupanje ne smatra neophodnim, svaka stranka snosi svoje troškove i nema pravo na naknadu odvjetničkih troškova od stranke koja je izgubila spor. Postoje odreĎene iznimke od ovog pravila: u Nizozemskoj i Latviji sudac moţe odlučiti da je stranka koja je izgubila spor duţna platiti i troškove pravne pomoći koje je pretrpjela protustranka. 57. Redovna pravila za odvjetničke naknade: Kada je riječ o korištenju odvjetnika i njihovim naknadama, u Austriji, Njemačkoj, Italiji i Latviji primjenjuju se pravila redovnog postupka. 58. Fiksni troškovi: OdreĎivanje fiksnih odvjetničkih naknada u sporovima male vrijednosti dobar je način za sprečavanje porasta troškova za stranke. Danska se odlučila za utvrĎivanje fiksnih troškova za one koji u sporovima male vrijednosti ţele biti zastupani po odvjetniku. Ti troškovi iznose 2.700 DKK (360 EUR) za postupke koji na sudu traju do sat vremena, 4.000 DKK (540 EUR) za postupke koji traju do dva sata i 6.000 DKK (805 EUR) za postupke koji traju do tri sata. Tarife su još niţe u slučaju razmjerno malih iznosa: 1.500 DKK (200 EUR) za sporove čija je vrijednost ne prelazi 5.000 DKK (670 EUR) i 2.500 DKK (335 EUR) za sporove u vrijednosti od 5.000 do 10.000 DKK (670 do 1.340 EUR). 35 Na engleskom jeziku malo je dostupnih podataka o pravilima za odvjetnike i njihove naknade, tako da to valja imati na umu kada se razmatraju procjene iznesene u ovom poglavlju. 36 U Irskoj su se gospodarski subjekti duţni pobrinuti za pravno zastupanje u sporovima male vrijednosti, za razliku od potrošača, koji nemaju tu obvezu. 18 Ubrzano rješavanje sporova male vrijednosti - iskustvo država članica EU-a 59. Pravna pomoć: U većini zemalja EU-a, stranke u postupku u sporovima male vrijednosti nemaju pravo na pravnu pomoć. No, postoje odreĎene iznimke: u Estoniji, MaĎarskoj, Latviji, Nizozemskoj i Sloveniji, strankama u postupku u sporovima male vrijednosti moţe se odobriti pravna pomoć ako se smatraju potrebitima. Pravna pomoć moţe biti tek dijelom besplatna, a od traţitelja se moţe zahtijevati sudjelovanje u troškovima u skladu s njegovim imovinskim stanjem. 60. Načelo po kojem plaća stranka koja je izgubila spor: U Estoniji, MaĎarskoj, Italiji, Latviji, Malti, Poljskoj, Portugalu, Rumunjskoj i Sloveniji, stranka koja je izgubila spor snosi sve troškove, uključujući odvjetničke troškove protustranke. Luksemburg se opredijelio za ponešto drukčije rješenje: iako stranka koja izgubi spor u pravilu plaća troškove protustranke, odvjetnički troškovi obično se ne nadoknaĎuju, ali stranci koja je dobila spor sudac moţe dosuditi paušalni iznos koji moţe obuhvaćati i odvjetničke troškove. U Švedskoj se stranci koja je dobila spor moţe nadoknaditi samo jedan sat odvjetničkog rada (osim naknada i troškova za putovanja i prevoditeljske usluge). U Ujedinjenoj Kraljevini, stranka koja je dobila spor moţe traţiti naknadu svih sudskih pristojbi, ali naknada troškova pravnog savjetovanja (do 260 GBP) moţe se zahtijevati samo u odreĎenim vrstama predmeta. Nasuprot tome, u Irskoj svaka stranka svoje pristojbe plaća sama, a stranka koja je izgubila spor nije duţna nadoknaditi odvjetničke troškove. 11. Mogućnosti žalbe 61. Kako bi se spriječio pritisak na pravosudne resurse, mogućnost žalbe u sporovima male vrijednosti u mnogim je zemljama ograničena. To što se graĎanima i poduzetnicima omogućuje da sporove male vrijednosti rješavaju pred sudom moţe olakšati pristup pravdi, ali za sudove bi moglo biti skupo ako bi se dopustilo da se sporovi rješavaju u više stupnjeva. Tablica 5. prikazuje mogućnosti ţalbe u sporovima male vrijednosti u drţavama članicama EU-a te moţe li se ţalba uopće i izjaviti. 62. U Francuskoj, Grčkoj, MaĎarskoj, Poljskoj i Sloveniji ne postoji pravo žalbe, ali ponegdje su predviĎene iznimke glede žalbe na primjenu materijalnog ili procesnog prava (npr. ako je došlo do teške povrede procesnog prava). U Švedskoj se traţi dopuštenje ţalbenog suda koji ţalbu moţe dopustiti samo ako bi preispitivanje predmeta utjecalo na sudsku praksu ili ako se očekuje ukidanje odluke suda niţeg stupnja.37 63. U drugim zemljama, pravo na žalbu različito je ovisno o vrijednosti spora. U Danskoj je ţalba moguća jedino u sporovima čija vrijednost prelazi 10.000 DKK (1.330 EUR), dok je u Njemačkoj ţalba u sporovima vrijednim do 600 EUR moguća samo ako je prvostupanjski sud izrijekom dopusti. U Austriji je pravo na ţalbu ograničeno: u sporovima čija vrijednost ne prelazi 2.700 EUR ţalba je dopuštena samo ako se osporava primjena materijalnog ili procesnog prava ili ako je sud počinio ozbiljnu postupovnu grešku zbog koje je postupak postao ništavan, s time da se u sporovima čija vrijednost prelazi 2.700 EUR primjenjuju redovna pravila. U Italiji ţalba nije uopće moguća u sporovima vrijednim do 1.100 EUR, u Nizozemskoj je moguća u sporovima čija je vrijednosti prelazi 1.750 EUR, dok je u Španjolskoj moguća jedino u sporovima čija je vrijednost veća od 3.000 EUR. 64. U Estoniji, Irskoj, Litvi, Malti, Portugalu, Rumunjskoj i Slovačkoj, žalba u sporovima male vrijednosti dopuštena je u svim slučajevima. U Latviji je ţalbu moguće izjaviti samo drugostupanjskom, ali ne i trećestupanjskom sudu. U nekim zemljama, kao što je Irska, po izjavljivanju ţalbe prestaje i primjena postupka u sporovima male vrijednosti. To znači da rastu i pristojbe, pravno zastupanje postaje obvezno, a sudac moţe dosuditi troškove i na teret tuţitelja. 37 U Švedskoj se isto pravilo primjenjuje i u redovnom postupku. 19 Ubrzano rješavanje sporova male vrijednosti - iskustvo država članica EU-a TABLICA 5. MogućnostI žalbe u postupku za sporove male vrijednosti u zemljama članicama EU-a Zemlja Mogućnosti žalbe Austrija Pravo na ţalbu u sporovima male vrijednosti ograničeno je prema austrijskom pravu. U sporovima vrijednim do 2700 EUR ţalba je dopuštena samo ako se osporava primjena materijalnog ili procesnog prava ili s osnove ništavnosti, tj. u slučaju krajnje ozbiljnih postupovnih grešaka. Na sporove u vrijednosti većoj od 2700 EUR, primjenjuje se redovni ţalbeni postupak. Hrvatska - Danska Nema mogućnosti ţalbe u sporovima čija vrijednost ne prelazi 10.000 DKK (1.330 EUR). Estonija Na ţalbe u pojednostavljenim postupcima primjenjuje se redovni postupak. Ţalba se izjavljuje regionalnom ili okruţnom sudu. Francuska Nema mogućnosti ţalbe. Njemačka Ako vrijednost spora ne prelazi 600 EUR, ţalba nije dopuštena osim ako je prvostupanjski sud izrijekom ne dopusti. Grčka Nema mogućnosti ţalbe. MaĎarska Ţalba se moţe izjaviti samo zbog ozbiljne povrede postupovnih pravila ili pogrešne primjene zakona. Irska Ţalbe su moguće pred Regionalnim sudom. Italija Ako sporna vrijednost ne prelazi 1.100 EUR, ţalba nije uopće moguća. Ţalba je jedino moguća ako je došlo do povrede postupovnih pravila, ustavnog prava, prava Zajednice ili načela kojima se ureĎuje predmetna stvar. Latvija Dopuštena je samo jedna ţalba. Ţalba trećestupanjskom sudu nije dopuštena. Litva Ţalba se moţe izjaviti u roku od 30 dana od dana donošenja presude. Luksemburg U predmetima vezanim uz platni nalog primjenjuju se redovna pravila o ţalbi, dok je u predmetima gdje je strankama uručen poziv za pojavljivanje pred mirovnim sucem ţalba moguća jedino ako vrijednost spora prelazi 1.250 EUR. Malta Ţalba se izjavljuje Ţalbenom sudu uvoĎenjem u Urudţbeni zapisnik suda. Nizozemska Ţalba je moguća u sporovima čija vrijednost prelazi 1.750 EUR. Ţalbe u graĎanskim predmetima izjavljuju se četirima nadleţnim ţalbenim sudovima, a one u upravnim predmetima ulaţu se dvama nadleţnim ţalbenim sudovima (jednom za planska pitanja, a drugom za sluţbeničke odnose). Poljska Ţalba je dopuštena samo na primjenu materijalnog ili procesnog prava, a o ţalbi odlučuje samo jedan sudac (umjesto njih 3) u pisanom postupku. Portugal Na ţalbe se ne primjenjuju posebna pravila, pa su tako dopuštene jednako kao i u redovnom postupku. Rumunjska Ţalba je moguća. Slovačka Mogućnost ţalbe jednaka je kao i u redovnom postupku. Ţalba se izjavljuje u roku od 15 dana od donošenja presude. Slovenija Ţalba je moguća jedino na primjenu materijalnog ili procesnog prava. Španjolska Ţalba je moguća samo u sporovima čija vrijednosti prelazi 3.000 EUR. Ţalba se izjavljuje istom sudu u pisanom obliku, i to u roku od 20 dana od donošenja presude. Švedska Ţalba je dopuštena, ali zahtijeva dopuštenje ţalbenog suda. Ţalba se moţe dopustiti samo ako bi preispitivanje predmeta imalo širi utjecaj na primjenu zakona ili ako se po ţalbi očekuje ukidanje odluke suda. Ţalbe se izjavljuju nadleţnom Ţalbenom sudu (Hovrätt). Ujedinjena Mogućnost pokretanja ţalbenog postupka ne postoji kao pitanje prava. Stranka od suca prvostupanjskog Kraljevina suda mora zatraţiti dopuštenje i dati mu uvjerljivo obrazloţenje. U novčanim sporovima ţalba se moţe izjaviti u roku od 21 dana od donošenja presude. Izvori: Portal e-PravosuĎe: Postupak u sporovima male vrijednosti, mjerodavni pravni akti odnosnih zemalja, podaci s mreţnih stranica sudova odnosnih zemalja. Napomena: “–” znači da podaci nisu bili dostupni. 12. Primjena tehnologije 65. Primjena tehnologije u postupku za sporove male vrijednosti donosi nekoliko koristi: olakšava pristup podacima i pristup pravdi, smanjuje administrativno opterećenje svih sudionika i ubrzava postupak. Unatoč izvjesnom napretku, u više zemalja još uvijek se ne nude baš nikakve elektroničke usluge, dok se u drugima nudi samo preuzimanje obrazaca i podaci na internetu. U nizu zemalja, podnošenje tuţbe i dalje iziskuje ustaljeni postupak popunjavanja papirnatog obrasca i njegovo slanje poštom ili osobno dostavljanje nadleţnom sudu. 66. Najnoviji Pregled stanja u području pravosuĎa u EU-u (EU Justice Scoreboard) pokazuje kako meĎu zemljama EU-a postoje značajne razlike kada je riječ o omogućavanju strankama da spor male vrijednosti vode u elektroničkom obliku, što prikazuje i slika 8. Nisu uočljivi nikakvi regionalni obrasci. Estonija, Litva, Malta i Portugal 20 Ubrzano rješavanje sporova male vrijednosti - iskustvo država članica EU-a nude najsveobuhvatnije pakete elektroničkih podataka i usluga, uključujući upute o tome kako pokrenuti postupak u sporu male vrijednosti, kako se upoznati s mjerodavnim propisima i pravima, kako dostaviti dokaze i prateće isprave, kako preuzeti presudu i kako se ţaliti na odluku suda. Ohrabruje to što je u odnosu na prethodnu godinu došlo do pomaka na svim područjima.38 SLIKA 8 Usporedba elektroničkih postupaka u sporovima male vrijednosti Upute o tome kako pokrenuti postupak Upute o mjerodavnim propisima i pravima Pokretanje postupka u sporu male vrijednosti Dostava dokaza/pratećih isprava Upute o vođenju predmeta Preuzimanje presude Žalba na odluku suda Izvor: Pregled stanja u području pravosuĎa u EU-u za 2016., slika 22. 67. U većini zemalja prisutan je raskorak izmeĎu davanja uputa o postupku u sporovima male vrijednosti i stvarne ponude elektroničkih usluga.39 Samo Estonija, Litva, Malta i Portugal biljeţe 100-postotnu dostupnost elektroničkih usluga. Prema radnom izvješću Europske komisije pod naslovom Ostvarivanje europske prednosti,40 ţalba u postupku za sporove male vrijednosti predstavlja uslugu i uputu koja se u elektroničkom obliku nudi u najmanje slučajeva, u onim zemljama gdje je podnošenje ţalbe moguće. 68. Austrija, Danska, Estonija, Irska, Latvija, Litva, Malta, Poljska, Portugal, Slovenija, Švedska i Ujedinjena Kraljevina nude odreĎenu vrstu elektroničkih usluga kao što je, primjerice, elektroničko podnošenje tuţbe (Danska, Irska, Slovenija i Švedska). U Poljskoj se stranke mogu prijaviti na mreţnim stranicama nekih sudova i provjeriti status svojih predmeta, ali sami predmeti ne vode se elektronički. Irska i Ujedinjena Kraljevina (sporovi do 100 GBP) nude “redovne” e-usluge, a omogućuju i alternativni “elektronički postupak u 38 Pregled stanja u području pravosuĎa u EU-u za 2016. (EU Justice Scoreboard 2016), 22, dostupan na: http://ec.europa.eu/justice/effective-justice/files/justice_scoreboard_2016_en.pdf, 20 39 Na internetu i na engleskom jeziku malo je podataka o dostupnosti elektroničkih usluga, tako da su pronaĎeni podaci za manje od polovice zemalja EU-a. 40 Europska Komisija, Ostvarivanje europske prednosti? Kako europske vlade mogu i trebaju iskoristiti inovativne javne usluge, Završno radno izvješće, svibanj 2014. (Delivering the European Advantage? How European governments can and should benefit from innovative public services, Final Background Report, May 2014), 104, dostupno na: https://www.capgemini.com/resource-file-access/resource/pdf/background_report_20- 05_final_for_ec_0.pdf 21 Ubrzano rješavanje sporova male vrijednosti - iskustvo država članica EU-a sporovima male vrijednosti”41, koji sluţbe okruţnih sudova u cijelosti vode u elektroničkom obliku, a na raspolaganju je kako potrošačima, tako i poduzetnicima. TABLICA 6. Dostupnost elektronskog plaćanja sudskih pristojbi Da Ne Elektronsko 69. U Ujedinjenoj Kraljevini nedavno je provedeno Zemlja pladanje sudskih istraţivanje42 o tome kako IKT-alati i usluge mogu pristojbi preuzeti vaţniju ulogu u svakodnevnom radu pravosuĎa. Cilj je digitalizirati procese na sudovima, što uključuje i Austrija Belgija uvoĎenje elektroničkog suda za sporove male Bugarska vrijednosti. Predloţeni sustav obuhvaća automatizirani Hrvatska proces koji bi strankama pomogao u prepoznavanju Cipar vrste spora, a sudski referenti upravljali bi predmetima i Češka vodili postupak mirenja uglavnom telefonom ili Danska elektroničkim sredstvima, dok bi sudac odluku donio ili u Estonija pisanom obliku ili bi je priopćio telefonom, video-vezom Finska ili u osobnoj nazočnosti stranaka. Francuska Njemačka 70. Prema Pregledu stanja u području pravosuĎa u EU- Grčka u za 2015. (2015 EU Justice Scoreboard),43 elektroničko Mađarska Irska voĎenje sporova, kao dio komunikacije izmeĎu sudova i Italija stranaka, dostupno je u većini zemalja EU-a, uz iznimku Latvija Hrvatske, Grčke, MaĎarske, Slovačke i Slovenije. U Litva Njemačkoj i Italiji dostupno je samo na nekoliko Luksemburg sudova. U Švedskoj i Rumunjskoj moguće je podnijeti Malta tuţbu elektroničkom poštom, ali sudu se mora dostaviti i Nizozemska potpisani primjerak na papiru. Najnoviji podaci iz Poljska Izvješća o uvjetima poslovanja (Doing Business) Portugal pokazuju kako se u više od trećine zemalja EU-a ne Rumunjska Slovačka nudi elektroničko plaćanje sudskih pristojbi44, što je Slovenija vidljivo iz tablice 6. Španjolska Švedska Ujedinjena Kraljevina Izvor: Pregled stanja u području pravosuĎa u EU-u za 2016. 13. Osviještenost o postupku u sporovima male vrijednosti 71. Veliku prepreku za primjenu postupka u sporovima male vrijednosti predstavlja to što je široka javnosti nedovoljno osviještena o njegovome postojanju.45 Kao što pokazuje slika 9, osviještenost o postojanju postupka u sporovima male vrijednosti po zemljama EU-a kreće se u rasponu od 4 do 42 posto. Prema Posebnom Eurobarometru 395, 75 posto graĎana EU-a ne zna niti je ikada čulo za postupak u sporovima male vrijednosti. 41 UK: Money Claim Online, dostupno na: https://www.gov.uk/make-money-claim-online; Irska, dostupno na: http://www.courts.ie/Courts.ie/Library3.nsf/0/50A0FEDF19079201802574050061745F?OpenDocument 42 Registar “Od digitalizacije engleskih sudova dijele nas četiri godine - izvješće” (We’re four years away from digitizing England’s courts – report), 19. veljače 2016., dostupno na: http://www.theregister.co.uk/2016/02/19/fouryear_target_for_digital_court_in_england_ambitious_but_not_unwork able_says_expert/ 43 Pregled stanja u području pravosuĎa u EU-u za 2015. (EU Justice Scoreboard 2015), dostupan na: http://ec.europa.eu/justice/effective-justice/files/cepj_study_scoreboard_2015_en.pdf 44 U podacima se postupak u sporovima male vrijednosti ne razlučuje od redovnog postupka. Zato su ovdje uključene i zemlje u kojima postupak za sporove male vrijednosti ne postoji. 45 Posebni Eurobarometar 395, 64. 22 Ubrzano rješavanje sporova male vrijednosti - iskustvo država članica EU-a Kako bi se povećala primjena tog postupka, moţda bi valjalo razmotriti pokretanje k ampanja za podizanje osviještenosti, okrenutih širokoj javnosti i ciljanim korisnicima usluga sudova. 72. Pored podizanja osviještenosti, valjalo bi ukazati na cijeli niz drugih prednosti ne bi li se graĎane potaknulo da posežu za postupkom u sporovima male vrijednosti. Prema anketi Eurobarometra46, tu se radi o mogućnosti voĎenja postupka na daljinu, u pisanom obliku, elektroničkim sredstvima i bez potrebe za odvjetnikom. K tome, dvije trećine ispitanika izjavilo je kako bi se vjerojatnost da će se sudu obratiti zbog spora vrijednog manje od 2.000 EUR povećala ako bi dobili besplatnu pravnu pomoć. To ukazuje na to da javnost ne zna kako taj postupak funkcionira i da ga se moţe i treba voditi bez pomoći odvjetnika. Ovdje bi njegovoj široj primjeni mogle doprinijeti udruge potrošača i lako dostupne upute o postupku. SLIKA 9 Osviještenost o pojednostavljenom postupku za sporove male vrijednosti po zemljama Izvor: Posebni Eurobarometar 395, 65. 46 Ibid. 9. 23 Ubrzano rješavanje sporova male vrijednosti - iskustvo država članica EU-a 14. Zaključak i preporuke 73. PravosuĎa diljem svijeta u potrazi su za inovativnim načinima za pojednostavljenje i ubrzanje rješavanja sporova male vrijednosti. U ovom izvješću daje se usporedba odreĎenih dokaza o tome kako su pravosuĎa na prostoru EU-a to postigla primjenom postupaka u sporovima male vrijednosti. MeĎu zemljama ima razlika, ali i bitnih zajedničkih obiljeţja kao što su niţe sudske pristojbe, vrste dopuštenih predmeta, pragovi kojima se odreĎuje što se smatra sporom male vrijednosti, institucionalni ustroj, pojednostavljeni postupovni hodogram, mogućnost samozastupanja, ograničene mogućnosti ţalbe i primjena tehnologije. 74. Iz analize se mogu izvući neke temeljene preporuke: i. Sudske pristojbe ne bi smjele prelaziti 10 posto vrijednosti spora male vrijednosti, a uputno bi bilo da ne prelaze 5 posto. Istraţivanja pokazuju da se sudske pristojbe koje prelaze 10 posto vrijednosti spora smatraju nerazmjernima i da graĎane po svoj prilici odvraćaju od ostvarivanja njihovih zakonskih prava. Stoga je preporuka da sudske pristojbe u postupku za sporove male vrijednosti budu niske ili da se uopće ne naplaćuju. ii. Pragovi bi trebali biti u skladu s lokalnim prilikama, ali i dovoljno niski ne bi li se omogućio pristup što širem krugu možebitnih stranaka. S obzirom na znatna odstupanja u visini pragova za postupak u sporovima male vrijednosti na prostoru EU-a (od 600 EUR u Njemačkoj do 25.000 EUR u Nizozemskoj), teško je odrediti optimalni prag. No, prag od 2.000 EUR koji je EU uvela za europski postupak u sporovima male vrijednosti u prekograničnim stvarima moţe posluţiti kao pokazatelj razumnog praga. Pri odreĎivanju praga, tvorci politike morali bi uzeti u obzir dohodak po glavi stanovnika i lokalne troškove ţivota. iii. Vrste dopuštenih sporova u najmanju bi ruku trebale obuhvaćati graĎanske i trgovačke predmete. Mada su u nekoliko zemalja dopuštene i druge vrste sporova, u svim drţavama obuhvaćenim ovom analizom dopušteno je da se postupkom u sporovima male vrijednosti rješavaju graĎanski i trgovački predmeti. Iako o tome nema konkretnih podataka, čini se kako se mnogi sporovi male vrijednosti vode izmeĎu potrošača i prodavatelja te izmeĎu malih poduzetnika. Sporovi iz područja obiteljskog prava često su (ali ne i uvijek) izričito izuzeti iz primjene postupka u sporovima male vrijednosti. iv. Pri osmišljanju postupka treba voditi računa o njegovoj fleksibilnosti i udovoljavanju potrebama graĎana i poduzetnika. Jedna od odrednica postupka u sporovima male vrijednosti njegova je fleksibilnost, čime se omogućuje i brţe rješavanje. MeĎu dobrim običajima posebno se izdvaja onaj koji nalazimo na Malti, gdje se Zakonom o Sudištu za sporove male vrijednosti propisuje da se postupak neće smatrati ništavnim čak i ako se ne poštuju formalnosti, dokle god su ispunjeni svi bitni zakonski uvjeti. v. Suci trebaju preuzeti aktivnu ulogu u postupku. Jedna od odrednica postupka je i ta da je dopušteno samozastupanje. Stoga, kako bi se osigurala procesna jamstva i kako se stranke koje nisu pravno zastupane ne bi našle u nepovoljnijem poloţaju, sudac u postupku za sporove male vrijednosti trebao bi preuzeti aktivniju ulogu i voditi stranke kroz postupak. To će vjerojatno zahtijevati paţljiv odabir sudaca koji su umješni u takvom pristupu, a po svoj prilici bit će potrebno i stručno usavršavanje kako bi se meĎu suce koji postupaju u sporovima male vrijednosti usadila proaktivna kultura. vi. Gdje god je to moguće, treba ponuditi e-usluge, uz analognu podršku. Kao što se vidi iz izvješća, postupak u sporovima male vrijednosti u mnogim se slučajevima moţe se u cijelosti voditi u pisanom obliku, a sudska ročišta ne moraju nuţno biti 24 Ubrzano rješavanje sporova male vrijednosti - iskustvo država članica EU-a potrebna. Stoga bi jedna od mogućnosti za sudove trebala biti i voĎenje cjelokupnog postupka u elektroničkom obliku. Sudovi bi strankama u najmanju trebali omogućiti elektroničko plaćanje sudskih pristojbi, kao i elektroničko podnošenje tuţbi. Mogućnost osobne dostave morala bi ostati na raspolaganju za osjetljive skupine kao što su stariji graĎani i oni s ograničenim pristupom internetu, uz očekivanje kako će se, srednjoročno gledano, potraţnja za uslugama koje se pruţaju osobno ionako smanjiti. vii. Tvorci politike trebali bi razmotriti najbolje načine na koje će se osigurati djelotvorno izvršenje presuda u sporovima male vrijednosti. S motrišta korisnika, postupak izvršenja ključni je korak na njihovom putu ka pravdi, čak i ako sud to promatra kao posebni postupak. Primjerice, ako ubrzani postupak dovodi do brzog donošenja presude, ali je njeno izvršenje sporo ili iziskuje dodatne troškove, kao što je to slučaj u Ujedinjenoj Kraljevini, graĎani i mali poduzetnici i dalje će se ustezati od podnošenja osnovanih tuţbi. U tom slučaju, prilikom reforme valjalo bi povesti računa i o poboljšanjima ovršnog postupka. viii. Podizanje osviještenosti o mogućnosti ubrzanog rješavanja. Ankete pokazuju kako 75 posto graĎana EU-a nije upoznato s postojanjem postupka u sporovima male vrijednosti, tako da su mnogi graĎani i poduzetnici ţrtve pogrešne pretpostavke kako će postupak biti dugotrajan, a troškovi visoki. Zemlje koje su već uvele postupak u sporovima male vrijednosti trebale bi razmotriti pokretanje kampanja za podizanje osviještenosti ne bi li se graĎani i poduzetnici potaknuli na korištenje ove dobrohotne usluge kao dijela širih drţavnih mjera za udovoljavanje njihovih potreba. Zemlje koje takav postupak tek kane uvesti trebale bi razmotriti širenje svijesti kao ključni dio provedbe reformi. 75. Rješavanje sporova male vrijednosti u ubrzanom postupku može donijeti brojne koristi: oslobaĎa vrijeme i resurse suda, smanjuje broj zaostalih predmeta i pospješuje pristup pravdi za obične graĎane te mikro i male poduzetnike. Zemlje u kojima postupak u sporovima male vrijednosti još ne postoji ili one koje ţele povećati djelotvornost postojećeg postupka trebale bi razmotriti najbolje načine na koje će ove dobre običaje ugraditi u svoj sustav. 25 Ubrzano rješavanje sporova male vrijednosti - iskustvo država članica EU-a Prilog A: Pragovi za sporove male vrijednosti u apsolutnim iznosima Zemlja Prag Austrija 15.000 EUR za financijske sporove N/P za sporove iz radnog prava i sporove oko socijalnog osiguranja Hrvatska Privatni sporovi: 5.000 HRK (600 EUR) Trgovački sporovi: 50.000 HRK (6.000 EUR) Danska 50.000 DKK (6.700 EUR) Estonija 2.000 EUR Francuska 4.000 EUR Njemačka 600 EUR Grčka 5.000 EUR MaĎarska 1.000.000 HUF (3.460 EUR) Irska 2.000 EUR Italija 5.000 EUR Latvija 2.100 EUR Litva 5.000 LTL (1.450 EUR) Luksemburg 10.000 EUR Malta 3.494.06 EUR Nizozemska 25.000 EUR Poljska 10.000 PLN (2.355 EUR) Portugal 15.000 EUR Rumunjska 10.000 RON (2.300 EUR) Slovačka 1.000 EUR Slovenija 2.000 EUR 4.000 EUR za trgovačke sporove Španjolska GraĎanski sporovi: 6.000 EUR Upravni sporovi: 13.000 EUR Švedska 22.150 SEK (2.413 EUR) (podlijeţe godišnjoj indeksaciji) Ujedinjena 10.000 GBP (14.240 EUR) Kraljevina Neimovinska šteta, sporovi sa stanodavcem oko popravaka, drugih radova ili zbog naknade štete: 1.000 GBP (1.424 EUR) Predmeti koji se smatraju jednostavnim: nema gornje granice Izvori: Portal e-PravosuĎe: Sudske pristojbe u sporovima male vrijednosti, izvori navedeni u bibliografiji. 26 Ubrzano rješavanje sporova male vrijednosti - iskustvo država članica EU-a Prilog B: Sudske pristojbe u sporovima male vrijednosti Zemlja Sudske pristojbe za ogledne vrijednosti (EUR) 50 200 500 1000 2000 5000 10 000 Austrija 22 43 61 102 102 299 707 Belgija* 35 35 35 35 35 35 35 Bugarska* 25 25 25 40 80 200 400 Hrvatska 13,5 13,5 27 40 67 567 736 Cipar* 0 0 0 0 0 0 0 Češka* 40 40 40 50 100 250 500 Danska 67 67 67 67 67 67 N/P Estonija 75 75 125 175 225 325 N/P Finska* 113 113 113 113 113 113 113 Francuska 35 35 35 35 35 35 35 Njemačka 75 75 105 159 267 N/P N/P Grčka 4,50 4,50 4,50 4,50 4,50 4,50 4,50 MaĎarska 3 12 30 60 120 216 216 Irska 25 25 25 25 25 25 25 Italija 37 37 37 37 85 85 206 Latvija 71,14 71,14 75 150 300 N/P N/P Litva 15 15 15 30 60 150 300 Luksemburg 0 0 0 0 0 0 0 Malta 23 23 23 23 23 23 23 NIzozemska 75 75 75 213 213 213 213 Poljska 7 24 24 24 70 N/P N/P Portugal 102 102 102 102 102 102 102 Rumunjska 4,50 17 41 79 139 308 486 Slovačka 16,50 16,50 30 60 120 200 600 Slovenija 54 54 78 126 165 N/P N/P Španjolska 0 0 0 0 0 0 0 Švedska 98 98 98 98 98 98 98 Ujedinjena 41 41 66 88 102 140 287 Kraljevina Izvori: Portal e-PravosuĎe: Sudske pristojbe u sporovima male vrijednosti, Europska komisija, Procjena društveno-gospodarskih učinaka mogućih politika za budućnost Uredbe o europskom postupku za sporove male vrijednosti, Završno izvješće, 2013., 58 Napomena: Oznaka * odnosi se na zemlje u kojima ne postoji pojednostavljeni postupak ili postupak u sporovima male vrijednosti. Za te zemlje, u tablici su prikazane sudske pristojbe za redovni postupak. 27 Ubrzano rješavanje sporova male vrijednosti - iskustvo država članica EU-a Prilog C: Primjena tehnologije u sporovima male vrijednosti Zemlja Primjena tehnologije, npr. e-podneska, e-usluga Austrija Da Hrvatska Ne Danska Da. Elektroničko podnošenje tuţbe nudi se od 1. siječnja 2015. Za voĎenje postupka rabe se elektronički sustavi, ali postupak nije 100 posto u elektroničkom obliku. Estonija Da Francuska Da Njemačka Djelomice. Elektroničko voĎenje sporova male vrijednosti nudi se na nekoliko sudova. Grčka Ne MaĎarska Ne Irska Da. Elektroničkim sredstvima moguće je pokrenuti postupak i platiti pristojbu za podnošenje tuţbe. Postoji i alternativni postupak za “elektroničke sporove male vrijednosti", koji vode sluţbe okruţnih sudova, a na raspolaganju je i potrošačima i gospodarskim subjektima. Italija Da, ali ne na svim sudovima. Latvija Da. Standardni obrasci dostupni su na mreţnim stranicama. Litva Da Luksemburg Elektroničko voĎenje sporova male vrijednosti (djelomice ili potpuno) nudi se na razini okruţnih sudova i mirovnih sudaca. Malta Da. Nudi se usluga e- podneska. Nizozemska Da Poljska Da, e-podnesci i e-usluge dostupne su u ograničenoj mjeri. Portugal Da Rumunjska Djelomice. Elektroničko podnošenje tuţbi u sporovima male vrijednosti nudi se na nekoliko sudova, ali stranke moraju dostaviti i izvornik na papiru. Slovačka Ne, ali su za preuzimanje dostupni obrasci za podnošenje tuţbe. Slovenija Ne Španjolska* - Švedska Elektronički sustav ne postoji, ali tuţbu je moguće podnijeti elektroničkom poštom. No, mora se dostaviti i potpisani primjerak na papiru. Obrasci su dostupni i u elektroničkom obliku. Ujedinjena Moţe se koristiti takozvani postupak “Elektroničke tuţbe za novčane Kraljevina traţbine”, koji je isključivo u elektroničkom obliku. Izvori: Izvori navedeni u bibliografiji, Pregled stanja u području pravosuĎa u EU-u za 2015. Napomena: Oznaka "-" znači kako podaci nisu dostupni. 28 Ubrzano rješavanje sporova male vrijednosti - iskustvo država članica EU-a Literatura Europska komisija 2015. Priopćenje Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskoj središnjoj banci, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2015. Bruxelles, Belgija: Europska komisija. http://ec.europa.eu/justice/effective-justice/files/justice_scoreboard_2015_en.pdf Europska komisija 2016. Priopćenje Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskoj središnjoj banci, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2016. Bruxelles, Belgija: Europska komisija. http://ec.europa.eu/justice/effective-justice/files/justice_scoreboard_2016_en.pdf Europska komisija 2013. Procjena društveno-gospodarskih učinaka mogućih politika za budućnost Uredbe o europskom postupku za sporove male vrijednosti. Završno izvješće. Bruxelles, Belgija: Europska komisija. http://ec.europa.eu/justice/civil/files/small_claims_report_ia_en.pdf Europska komisija 2014. Ostvarivanje europske prednosti? Kako europske vlade mogu i trebaju iskoristiti inovativne javne usluge. Završno radno izvješće. Bruxelles, Belgija: Europska komisija. https://www.capgemini.com/resource-file-access/resource/pdf/background_report_20- 05_final_for_ec_0.pdf Europska komisija 2012. Posebni Eurobarometar 395. 2013. Europski postupak za sporove male vrijednosti. Bruxelles, Belgija: Europska komisija. http://ec.europa.eu/public_opinion/archives/ebs/ebs_395_en.pdf Europska komisija za učinkovitost pravosuĎa (CEPEJ) 2016. Europski pravosudni sustavi. Učinkovitost i kvaliteta pravosuđa. Izdanje 2016. (podaci iz 2014.). Strasbourg, Francuska: CEPEJ. http://www.coe.int/T/dghl/cooperation/cepej/evaluation/2016/publication/REV1/2016_1%20- %20CEPEJ%20Study%2023%20-%20General%20report%20-%20EN.pdf Europska komisija za učinkovitost pravosuĎa (CEPEJ) 2014. Europski pravosudni sustavi – Izdanje 2014. (podaci iz 2012.): učinkovitost i kvaliteta pravosuđa. Strasbourg, Francuska: CEPEJ. http://www.coe.int/t/dghl/cooperation/cepej/evaluation/2014/Rapport_2014_en.pdf Europska komisija za učinkovitost pravosuĎa (CEPEJ) 2014. Studija o funkcioniranju pravosudnih sustava u državama članicama EU-a – činjenice i podaci iz ocjene CEPEJ-a za razdoblje 2012.- 2014. Strasbourg, Francuska: CEPEJ. http://ec.europa.eu/justice/effective- justice/files/cepj_study_scoreboard_2014_en.pdf Europska komisija za učinkovitost pravosuĎa (CEPEJ) 2015. Studija o funkcioniranju pravosudnih sustava u državama članicama EU-a – činjenice i podaci iz upitnika CEPEJ-a za razdoblje 2010.- 2012.-2013. Strasbourg, Francuska: CEPEJ. http://ec.europa.eu/justice/effective- justice/files/cepj_study_scoreboard_2015_en.pdf Portal e-PravosuĎe: Sudske pristojbe u postupku za sporove male vrijednosti. Pregledano u razdoblju od svibnja do studenog 2016. https://e- justice.europa.eu/content_court_fees_concerning_small_claims_procedure-306-en.do Portal e-PravosuĎe: Postupak u sporovima male vrijednosti. Pregledan u razdoblju od svibnja do studenog 2016. https://e-justice.europa.eu/content_small_claims-42-en.do?clang=en 29 Ubrzano rješavanje sporova male vrijednosti - iskustvo država članica EU-a Izbor iz bibliografije Elektronički postupak u sporovima male vrijednosti. Irska. http://www.courts.ie/courts.ie/library3.nsf/pagecurrent/50A0FEDF1907920180257405006174 5F?opendocument&l=en Europska komisija – saţeci s uputama o pravnoj zaštiti potrošača (Češka, Danska) http://ec.europa.eu/consumers/solving_consumer_disputes/docs/ms_fiches_czech_republic. pdf http://ec.europa.eu/consumers/solving_consumer_disputes/docs/ms_fiches_denmark.pdf Europska komisija za učinkovitost pravosuĎa (CEPEJ) 2009. Obrazac za ocjenu pravosudnih sustava. Slovačka. Strasbourg, Francuska: CEPEJ. http://www.coe.int/t/dghl/cooperation/cepej/evaluation/2010/2010_Slovakia.pdf Europski potrošački centar Danska: http://www.consumereurope.dk/Complaints/Small-claims-process-in-Denmark i http://www.consumereurope.dk/Complaints/Small-claims-process-in-Denmark/Instructions- on-filling-in-an-application-form Irska udruga za zaštitu potrošača. http://thecai.ie/your-rights/small-claims-procedure/ Irska sluţba za pomoć potrošačima. http://www.consumerhelp.ie/small-claims Podnošenje tuţbe sudu radi novčane traţbine, Velika Britanija. https://www.gov.uk/make- court-claim-for-money/overview Pravilnik Sudišta za sporove male vrijednosti. Malta. http://www.justiceservices.gov.mt/DownloadDocument.aspx?app=lom&itemid=10476&l=1 Registar “Od digitalizacije engleskih sudova dijele nas četiri godine - izvješće”. 19 veljače 2016. http://www.theregister.co.uk/2016/02/19/fouryear_target_for_digital_court_in_england_ambiti ous_but_not_unworkable_says_expert/ Svjetska banka 2015. Pokazatelji uvjeta poslovanja za 2016. Washington, DC: Svjetska banka. http://www.doingbusiness.org/ Uredba (EZ) br. 861/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. srpnja 2007. o uvoĎenju europskog postupka za sporove male vrijednosti. SL L 199, 31.7.2007., str. 1–22. http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=celex:32007R0861 Vlada Malte. Sporovi male vrijednosti. https://www.gov.mt/en/Life%20Events/SmallClaims/Pages/Small-Claims.aspx Zakon o Sudištu za sporove male vrijednosti. Malta. http://justiceservices.gov.mt/DownloadDocument.aspx?app=lom&itemid=8847&l=1 30