98220 Smanji zagrijavanje Suočavanje sa novom klimatskom realnošću KLIMATSKI IZAZOV ZA ZAPADNI BALKAN ALBANIJA   BOSNA I HERCEGOVINA   KOSOVO BJR MAKEDONIJA   CRNA GORA   SRBIJA GRUPACIJA SVJETSKE BANKE JAVLJA SE KLIMA SA KOJIM SE SVE TEŽE NOSITI Procjena Smanji zagrijavanje: Suočavanje sa novom klimatskom realnošću navodi da, ukoliko se ništa ne poduzme, postoje 40%-tne šanse da se zagrijavanje poveća za preko 4 ºC prije 2100. — za vrijeme života naše djece i unuka. Slika mogućeg sablasnog izgleda svijeta. Kako klimatski ekstremi budu postajali novo normalno stanje, a rizici za snabdijevanje hranom, vodom i energijom se budu povećavali, svi će biti pogođeni — a naročito siromašni. Izvještaj, pripremljen u saradnji s Institutiom za istraživanje klimatskih uticaja iz Postdama, a kojeg je objavila Svjetska banka u novembru 2014., daje pregled najnovijih naučnih dokaza o rizicima koje klimatske promjene nameću po razvoj. Treći u seriji Smanji zagrijavanje, ovaj izvještaj ispituje klimatske scenarije u tri regije, Latinskoj Americi i Karibima, Srednjem istoku i sjevernoj Africi, te Evropi i centralnoj Aziji, uključujući izglede i posljedice za zapadni Balkan u tako izazovnom klimatskom režimu. Dobra je vijest, međutim, da takva budućnost ne mora biti naša sudbina. Rješenja postoje. Najprije moramo prihvatiti realnost onoga što nam naučnici govore i istinski shvatiti da smo mi posljednja generacija koja moža spasiti planetu. To će zahtijevati usklađene aktivnosti i promjene u svim aspektima života ljudi — značajne tehnološke, ekonomske, institucionalne i promjene ponašanja. A iznad svega, zahtijevat će vodstvo na svim nivoima društva. 1 SUOČAVANJE SA NOVOM KLIMATSKOM NORMALOM DANAŠNJA REALNOST GLOBALNA BUDUĆNOST: 4 ºC I VIŠE Vremenski ekstremi već pogađaju ljude u svm dijelovima svijeta, uništavaju Suočavamo se sa klimatskim promjenama bez presedana u ljudskoj istoriji usjeve, dovode do oštećenja obala i ugrožavaju egzistenciju. uzrokovanih ljudskim djelovanjem. Uprkos dosadašnjim naporima, globalni rast emisije stakleničkih gasova se nastavlja bez smanjenja. Naučnici i • Temperatura u svijetu je već za 0,8 ºC veća nego što je bila u istraživači zaključuju da ćemo „uz uobičajeni način poslovanja“ dostići taj novi pred-industrijsko doba, uz uočavanje uticaja klimatskih promjena, kao klimatski režim od 4 ºC ili čak i više – prije 2100., uz alarmantne posljedice: što su podizanje nivoa mora (za 19 centimetara u periodu 1901. – 2010.), nestanak lednika i sve učestalije ekstremne vremenske pojave; • Sve učestalije toplotne ekstreme bez presedana; • Gubici uzrokovani ekstremnim vremenskim pojavama su povećani sa • Promjene obrazaca padavina uz uticaj na raspoloživost vode; 50 milijardi US$ godišnje tokom 1980tih, na tek nešto ispod 200 milijardi • Smanjenje prinosa usjeva, što će imati za posljedicu sve veću zabrinutost US$ godišnje tokom posljednje decenije; za snabdijevanje hranom; • Zagrijavanje od blizu 1,5 ºC u odnosu na pred-industrijsko doba je • Ubrzani gubitak biološke raznolikosti i izumiranja vrsta; već izvjesno u zemljinom klimatskom režimu, kao posljedica ranijih i • Mogućnosti povećanja kiselosti mora, što će imati posljedice po morske projiciranih emisija stakleničkih gasova (kao što su ugljen-dioksid i metan). ekosisteme, ribarstvo i turizam; To znači da uticaji klimatskih promjena, kao što su toplotni valovi, suše, oluje i druge ekstremne klimatske pojave mogu postati neizbježne; • Nastavak rasta nivoa mora tokom više stoljeća, uz mogući rast od dva metra za svaki stepen povećanja zagrijavanja; • Da bi potkrijepili taj podatak, naučnici su objavili da je 2014. bila najtoplija godina od kad se vodi evidencija. • Topljenje ledenog omotača zapadnog Antarktika, što će doprinijeti naglom rastu nivoa mora; • Prirodna skladišta ugljenika, kao što su šume i permafrost (tlo temperature 0 ºC) koji zadržavaju metan, postaju emiteri stakleničkih gasova, što može dovesi do katastrofalnih posljedica po klimu na planeti. 2 3 KLIMATSKI IZAZOV ZA ODGOVORAN PRISTUP ZAPADNI BALKAN IZAZOVIMA KLIMATSKIH PROMJENA Oslanjanje poljoprivrede na zapadnom Balkanu na padavine, čini Taj scenarij zagrijavanja od 4 ºC ili više ne mora biti budućnost zapadnog poljoprivredni sektor izuzetno osjetljivim na promjene obrazaca padavina i Balkana ili svijeta. Uz usklađene aktivnosti možemo smanjiti zagrijavanje. povećanje temperature. Klimatski ekstremi u smislu povećanja temperature u Mnogi od najgorih projektovanih klimatskih uticaja navedenih u studiji Smanji svijetu za 4 ºC će na zapadnom Balkanu dovesti do velikih rizika, ne samo po zagrijavanje bi se mogli izbjeći, ako bi se zagrijavanje zadržalo na manje poljoprivredu, već i energetiku i sigurnost stanovništva. To uključuje sljedeće: od 2 ºC. U međuvremenu, treba udvostručiti napore na povećanju otpornosti • Zapadni Balkan se javlja kao jedno od svjetskih žarišta zagrijavanja, i upravljanju rizicima, da bi se moglo nositi sa već izvjesnim klimatskim sa učestalijim toplotnim valovima, koji eskaliraju na čak 80% perioda promjenama u narednim decenijama. ljetnih mjeseci u svijetu toplijem za 4 ºC. Zemlje na zapadnom Balkanu već preduzimaju određene aktivnosti u tom • Prosječna srednja ljetna temperatura na zapadnom Balkanu bi u stvari smislu, uključujući i putem saradnje sa nekoliko razvojnih partnera. U ovoj mogla porasti za 7,5 ºC u odnosu na pred-industrijsko doba. Kako se brošuri je navedeno nekoliko primjera podrške za klimatske aktivnosti koju klima zagrijava, mali glečeri iz ovog područja bi mogli nestati unutar pruža Grupacija Svjetske banke. Tu je uključeno prevazilaženje rizika vezanih par decenija. za vodne resurse i poljoprivredu, iskorištavanje prilika za povećanje energetske • Uz zagrijavanje od 4 ºC, projektuje se da bi se padavine na zapadnom efikasnosti i modernizaciju infrastrukture u svrhu čistjeg, efikasnijeg i Balkanu mogle smanjiti za 20-30%. konkurentnijeg rasta. • Povećanje broja sušnih dana (za 20%) će biti glavna prijetnja za Nalazi studije Smanji zagrijavanje nam, međutim, govore da zemlje zapadog poljoprivredu. Balkana trebaju uložiti značajne napore da bi se u potpunosti mogle nositi sa • Očekuje se da će se tokom stoljeća raspoloživost vode za vrijeme ljeta izazovima klimatskih promjena. Današnje odluke o politici investicija će u smanjiti. Godišnji protok u rijekama bi se mogao smanjiti za više od 45% značajnoj mjeri uobličiti buduću osjetljivost regije na klimu i intenzitet emisije do 2100. u svijetu toplijem za 4 ºC. ugljika. Mnoga pitanja, posebno ona koja se tiču kapaciteta za prilagođavanje • Očekuje se povećanja rizika od poplava tokom zime i proljeća, naročito na klimatske promjene, upravljanje vodnim resursima ili energetskom duž Dunava, Save i Tise. infrastrukturom, imaju snažnu regionalnu dimenziju — posebno imajući u vidu geografske i ekonomske veze u regiji. Izazov za zemlje zapadnog Balkana će • Prinosi usjeva bi se u BJR Makedoniji mogli smanjiti za 50% do 2050., biti da povećaju efekte svojih aktivnosti na nacionalnom nivou, kroz usklađen kako temperatura bude rasla. regionalni pristup klimatskim promjenama. • Hidro-potencijali koji imaju značajnu ulogu u snabdijevanju regije električnom energijom će biti izloženi riziku. U Albaniji bi se, na primjer, prosječna godišnja proizvodnja velikih hidro-elektrana mogla smanjiti za 15%, a malih hidro-elektrana za 20%. • Zdravstveni rizici će se povećavati kako klima bude postajala toplija, uz sve veću opasnost od pojave denga groznice. Smrtnost povezana s toplotom će se povećati za 20%, na 1.000 smrtnih slučajeva na milion stanovnika. 4 5 KORIŠTENJE ALBANSKIH ŠUMA ZA KLIMATSKE SVRHE I OSTVARIVANJE ZARADE Više drveća znači više novca za Albaniju. Albanija je jedna od prvih zemalja koja radi na sekvestraciji ugljenika na erodiranom zemljištu. Sadi drveće i pomaže šumama da se obnove bez uplitanja ljudi ili životinja. U okviru nedavno završenog programa Svjetske banke za sadnju drveća, sada su lokalne vlasti nadležne za upravljanje 60% albanskih šuma. Svaka zajednica dobija preko 2.000$ po osnovu sekvestracije ugljenika. Zemlja prodaje Bio-karbonskom fondu Svjetske banke smanjenje emisije — po osnovu ugljenika kojeg veže drveće koje raste — u vrijednosti procijenjenoj na 11 miliona US$. ALBANIJA UTRKA S KLIMATSKIM PROMJENAMA Smanjenje osjetljivosti poljoprivrednog sektora putem prilagođavanja: U Albaniji poljoprivreda osigurava egzistenciju ljudima više od bilo čega drugog — osiguravajući izvor prihoda za većinu stanovništva i djelujući kao sigurnosna mreža za zapošljavanje. Sve je to pod rizikom, kako se klima mijenja. Prilagođavanje na klimatske promjene je ključ za budućnost, uključujući: pošumljavanje i zaštitu plodnog zemljišta od erozije; uvođenje kap-po-kap navodnjavanja i modernizacija postojećih sistema navodnjavanja; sadnja autohtonih kultura koje bi bile otporne na promjenu klime; unaprjeđenje gazdovanja zemljišnim površinama i tlom, uključujući minimalnu obradu zemljišta i uzgoj poljoprivrednih kultura na padinama. Fokusiranje na okolišne usluge: Nedavno odobreni projekt okolišnih usluga — kao što je sekvestracija ugljika, zaštita slivnog područja, osiguranje vode za proizvodnju električne energije, navodnjavanje, piće i usluga kanalizacije — će pružiti podršku za održive prakse gazdovanja zemljištem u ruralnim visinskim područjima sklonim eroziji i pomoći na povećanju otpornosti na klimatske promjene (kako u smislu prihoda, tako i egzistencije) u naseljima u tim područjima. 6 ALBANIJA | 7 BOSNA I HERCEGOVINA JAČANJE OTPORNOSTI I PRILAGOĐAVANJE INFRASTRUKTURE Projekt razvoja navodnjavanja: Jedna petina radne snage u Bosni i Hercegovini je zaposlena u poljoprivredi. Cilj projekta je poboljšati učinak sistema za navodnjavanje i pružiti podršku poljoprivrednicima. Fokusira se na investicije od najvećeg prioriteta usmjerene na rehabilitaciju i modernizaciju sistema za navodnjavanje. Ova, do sada najveća investicija u navodnjavanje u zemlji, će pružiti podršku naporima na usklađivanju sa politikama navodnjavanja Evropske Unije i baviti se pitanjima promjenljivosti klime. Zaštita od poplava: Sve učestalija pojava ekstremnih padavina i poplava, kako se klima mijenja, nameće rizike po poljoprivredu i egzistenciju. U maju 2014., najveća do sada zabilježena poplava u zemlji je imala za posljedicu smanjenje nacionalnog dohotka od 15% po osnovi šteta i gubitaka. Odnijela je i živote i ugrozila PROJEKAT HITNOG OPORAVKA OD POPLAVA egzistenciju. Rijeke su nabujale, na padinama su se javile erozije, zemlju je zadesila katastrofa. Poplava je Kao odgovor na poplave iz maja 2014. u Bosni i Hercegovini, razorila gradove, a voda je prekrila tek zasađene usjeve. Svjetska banka je pokrenula 100 miliona $ vrijedan Projekt hitnog Klizišta su uništila ceste i ostalu vitalnu infrastrukturu. oporavka od poplava. Projekt će zadovoljiti kritične potrebe i Ljudi su napustili svoje domove, tražeći utočište na obnoviti funkcionalnost infrastrukture neophodne za pružanje suhom. To je bio prikaz onoga što će doći u budućnosti. javnih usluga i ekonomski oporavak — kao što su ruralni razvoj, energetika, transport, vodosnabdijevanje i kanalizacija. Međutim, ne manje značajano, obzirom na projekcije učestalijih poplava kako se klima mijenja, projekt će pružiti i tehničku pomoć i izgradnju kapaciteta za povećanje otpornosti na katastrofe. 8 BOSNA I HERCEGOVINA | 9 KOSOVO: PROJEKT ENERGETSKE EFIKASNOSTI I OBNOVLJIVE ENERGIJE (KEEREP) Energetska efikasnost i obnovljiva energija mogu pomoći da se ublaži projicirani deficit električne energije na Kosovu, uz jačanje snabdijevanja energijom i okolišne održivosti na Kosovu. KEEREP se fokusira na energetsku efikasnost, investicije u povećanje energetske efikasnosti javnih objekata, kao i podršku za donošenje politike i propisa o obnovljivoj energiji i energetskoj efikasnosti. To je u skladu sa vladinim Nacionalnim akcionim planom za energetsku efikasnost i obnovljivu energiju, koji zahtijeva kumulativnu uštedu energije od 9% do 2018. i ostvarvanje cilja od 25% obnovljive energije do 2020. KOSOVO USKLAĐIVANJE SVE VEĆIH POTREBA ZA ENERGIJOM I AKTIVNOSTI VEZANIH ZA KLIMATSKE PROMJENE Okolišna procjena zemlje (CEA): CEA za Kosovo je analitički alat Svjetske banke koji je korišten za integraciju okolišnih pitanja u strategije, programe i projekte razvojne pomoći. To je dragocjen alat za suočavanje sa klimatskim promjenama. Okolišni prioriteti zemlje u narednih pet godina su harmonizacija okolišnog zakonodavstva Kosova sa EU zakonodavstvom. To će značiti ugradnju okolišnog zakonodavstva i metodologija u sve sektore; te uspostavljanje i širenje institucija za implementaciju okolišnih politika. CEA pruža podršku za vladin plan da se, između ostalog, fokusira na monitoring najvećih industrijskih zagađivača i žarišta zagađenja; povećanje dostupnosti čiste vode; donošenje programa recikliranja otpadnih voda i čvrstog otpada; te primjenu energetski efikasnih koncepata u ekonomskim sektorima. Ugradnja energetske efikasnosti i obnovljive energije u budućnost Kosova: Trenutno, elektro-energetski sistem Kosova ne može zadovoljiti potrebe za energijom neophdnom za ekonomski rast zemlje. Proizvodnja električne energije se vrši u dvije zastarjele i nepouzdane termo-elektrane na lignit, pri čemu je zatvaranje jedne od njih predviđeno za 2017. To, kao ni neodrživo grijanje objekata, za šta se uglavnom koriste ogrijevno drvo bez dobrog upravljanja i regulacije i električna energije proizvedena iz lignita, nije održivo ni sa ekonomskog ni okolišnog stanovišta. 10 KOSOVO | 11 MAPA PUTA ZA ZELENI RAST Procjena zelenog rasta zemlje primjenjuje praktičan pristup za identifikaciju konkretnih izazova i mogućnosti za BJR Makedoniju na izgradnji svoje budućnosti zelenog rasta i predstavlja ih u formi pogodnoj za donošenje odluka. Izvještaj se bavi ublažavanjem, prilagođavanjem na klimatske promjene, kao i pitanjem koje predstavlja najhitniji problem održivosti resursa, čistim zrakom. Ovaj izvještaj rezimira analitički rad proveden u sektorima i pitanjima utvrđenim kao kritična za definiranje puta zelenog rasta zemlje, uz naglasak na klimatske aktivnosti. BJR MAKEDONIJA POGLED U „ZELENU“ BUDUĆNOST Smanjenje osjetljivosti poljoprivrednog sistema BJR Makedonije na klimatske promjene: Studija Smanji zagrijavanje ističe da je promjena klime za BJR Makedoniju hitna i fundamentalna prijetnja obzirom da je poljoprivreda jedan od klimatski najosjetljivijih sektora i da je egzistencija ruralnog stanovništva pod rizikom. Izvještaj navodi da mora postojati jasan plan za usklađivanje poljoprivrednih politika sa promjenom klime, osposobljavanje ključnih poljoprivrednih institucija, prateće usluge i unaprjeđenja na poljoprivrednim imanjima. Postizanje zelenog rasta u BJR Makedoniji: Analitički i program savjetodavne podrške za zeleni rast i klimatske promjene je pokrenut 2011., uz finansiranje Svjetske banke i Vlada Norveške i Švedske. 12 BJR MAKEDONIJA | 13 CRNA GORA: UNAPRJEĐENJE ENERGETSKE EFIKASNOSTI MEEP (Projekt energetske efikasnosti u Crnoj Gori) vrši ulaganja u rehabilitaciju 28 škola i bolnica u svrhu ušteda energije. Radi se izolacija krovova i utopljavanje fasada, kao i unaprjeđenju sistema grijanja, pod-stanica i mreža. Objekti za rehabilitaciju su izabrani na osnovu potencijala za ostvarivanje energetskih ušteda, geografske lokacije, broja korisnika i socijalnog i demografskog značaja. Do sada je završeno osam škola, studentski dom i šest bolnica. Ostvarene uštede na energiji za grijanje se kreću od 30 do 60%. CRNA GORA FOKUSIRANJE NA ZELENI I OTPORNI RAST Projekt upravljanja industrijskim otpadom i čišćenja će pomoći očuvanju prirodnih resursa Crne Gore i smanjenju izloženosti javno-zdravstvenim rizicima na izabranim lokacijama za odlaganje industrijskog otpada koje imaju značajan uticaj na životnu sredinu. Rekultivacija lokacija na kojima se odlaže industrijski otpad i održivo zbrinjavanje industrijskog otpada su ključni faktori za budući ekonomski rast sektora turizma u Crmoj Gori. Partnerstvo Vlade Crne Gore i Svjetske banke na ovom projektu će pomoći Crnoj Gori na rješavanju nekih od najkritičnijih ekoloških žarišta u zemlji. Petogodišnji projekt vrijednosti 50 miliona eura je počeo u novembru 2014. Projekt energetske efikasnosti: Studije sprovedene u 2000-tim su utvrdile da je potrošnja energije u Crnoj Gori izuzetno velika, a da je svijest o načinima postizanja energetske efikasnosti mala u poređenju sa trendovima i praksama u zemljama Evropske Unije. Vlada je donijela Plan energetske efikasnosti Crne Gore (MEEP) za period 2008. – 2012. koji podržava donošenje programa energetske efikasnosti u svim sektorima. Kao nadopunu ovoga, Ministarstvo prosvjete i Ministarstvo zdravlja su pokrenuli program unaprjeđenja energetske efikasnosti javnih objekata, tj. škola i bolnica. 14 CRNA GORA | 15 SRBIJA: PROJEKAT HITNOG OPORAVKA OD POPLAVA Zajam od 300 miliona US$ za Projekt hitnog oporavka od poplava pruža podršku zemlji za zadovoljavanje kritičnih potreba u elektro-energetskom i poljoprivrednom sektoru, popravak oštećene infrastrukture za zaštitu od poplava, i pomoć Srbiji da se bolje pripremi za prirodne katastrofe. Konkretno, ova je operacija pomogla da se pokrije finansijski deficit za nabavku energije, da bi se osiguralo snabdijevanje električnom energijom tokom zime 2014. Obnovit će i ojačati kritičnu elektro-energetsku infrastrukturu i finansirati investicije u energetsku efikasnost. Projekt će u sektoru poljoprivrede pružiti SRBIJA podršku poljoprivrednicima u pogođenim područjima da osiguraju prihod potreban za investicije u njihova poljoprivredna gazdinstva. Projekt će takođe pomoći i na povećanju otpornosti na katastrofe putem popravka kritične infrastrukture za zaštitu od poplava. ZAŠTITA OD POPLAVA, NAVODNJAVANJE I DRENAŽA Projekt rehabilitacije navodnjavanja i drenaže: Nakon cijele decenije smanjivanja budžeta za održavanje tokom 1990tih, došlo je do pogoršanja stanja infrastrukture za zaštitu od poplava i drenažu u Srbiji. Ovaj nedavno završeni projekt je pružio podršku za prioritetnu rehabilitaciju infrastrukture za drenažu i navodnjavanje. Pomogao je smanjenju rizika od šteta od polava po ljude, zemljište, usjeve, imovinu i infrastrukturu, a pomogao je i na unaprjeđenju upravljanja vodnim resursima u Srbiji. Izvršena je rehabilitacija ukupno 45 sistema za zaštitu od poplava i dreanažu, uz osiguravanje zaštite od poplava površine od preko 440.000 hektara širom zemlje, osiguravajući povećanje nivoa zaštite od poplava za preko jedan milion stanovnika. Uspostavljeno je preko 20 udruženja korisnika vode i izvršena je rehabilitacija dva sistema za navodnjavanje. Zaštita od poplava: Do sada nezabilježene padavine u maju 2014. su uzrokovale masivne poplave u Srbiji i drugim zemljama Balkana. Obilne padavine su dovele do brzog povećanja vodostaja na osam najvećih rijeka u zemlji. Bujice su odnijele kuće, mostove i dionice cesta. Katastrofa je odnijela i ljudske živote, prisilila mnoge stanovnike pogođenih područja da napuste svoje domove i prekinula snabdijevanje električnom energijom za hiljade domaćinstava. To je bila slutnja onoga što je pred nama uz klimatske promjene. 16 SRBIJA | 17 „Naš odgovor na izazov klimatskih promjena će definisati ostavštinu naše generacije. Ulog nikada nije bio veći.“ Dr Jim Yong Kim, Predsjednik Grupacija Svjetske banke