Izveštaj br. ACS9351 Republika Kosovo Kosovo – Pregled javnih finansija Fiskalne strategije za mladu naciju Jun 2014 Odeljenje za smanjenje siromaštva i ekonomski menadžment Region Evrope i Centralne Azije Standardno odricanje od odgovornosti: . Ovaj material je proizvod osoblja Međunarodne banke za obnovu i razvoj/Svetske Banke. U njemu izneseni nalazi, tumačenja i zaključci ne odražavaju nužno stavove Izvršnih direktora Svetske Banke, niti vlada koje oni predstavljaju. Svetska Banka ne garantira tačnost podataka sadržanih u ovom materijalu. Granice, boje, nazivi i ostale informaciije prikazane na mapama u ovom materijalu ne impliciraju nikakav sud Svetske Banke u vezi s pravnim statusom bilo koje teritorije, niti potvrđivanje ili prihvatanje tih granica. . Izjava o autorskim pravima: . Materijal u ovoj publikaciji je zaštićen autorskim pravima. Kopiranje i/ili prenošenje dijela ili kompletnog materijala bez dopuštenja predstavlja kršenje važećeg zakona. Međunarodna banka za obnovu i razvoj/Svetska banka potiče diseminaciju svojih radova i uobičajno u kratkom roku daje dopuštenje za korištenje dijelova rada. Za dopuštenje za kopiranje ili štampanje bilo kojeg dijela ovo rada, molimo uputite zahtjev s potpunim informacijama na Copyright Clearance Center, Inc., 222 Rosewood Drive, Danvers, MA 01923, USA, tel. 978-­­750-­­8400, fax 978-­­750-­­4470, http://www.copyright.com/. Svi ostali upiti o pravima i licencama, uključujući supsidijarna prava, se mogu uputiti na Office of the Publisher, The World Bank, 1818 H Street NW, Washington, DC 20433, USA, fax 202-522­2422, e-mail pubrights@worldbank.org. VALUTA I EKVIVALENTNE JEDINICE Valuta= Evro € 1.00 = SAD $ 1.37 (Od 3 marta, 2014) FISKALNA GODINA 1 januara – 31 decembar MERE I JEDINICE Metrični sistem PB Platni bilans MONT Ministarstvo obrazovanja nauke i tehnologije CBK Centralna banka Republike Kosovo MUZZO Model uticaja Zakona o zdravstvenom osiguranju OSU Obuhvatanje i skladištenje ugljenika MF Ministarstvo finansija ZND Zajednica nezavisnih država MZ Ministarstvo zdravlja PD Porez na dobit preduzeća SROR Srednjoročni radni okvir rashoda IPC Indeks potrošačkih cena MV Mega Vat DG Daljinsko grejanje NAPEE Nacionalni akcioni plan za energetsku efikasnost ECA Evropa i centralna Azija NVO Ne-vladine organizacije ORD Obrazovanje u ranom detinjstvu NPISD Ne- profitne institucije koje služe domaćinstvima EE Energetska efikasnost NAPOE Nacionalni akcioni plan za obnovljivu energiju FHL Fond za hitnu likvidnost OESR Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj ISMO Informacioni sistem u menadžmentu ISI Iz svojih izvora (iz svog džepa) obrazovanja NDE Ne-dostavljena energija SP Sopstveni prihodi RKE Regulatorna kancelarija za energetiku FGS Finansiranje po glavi stanovnika POG Posebni obrazovni grantovi PJR Pregled javnih rashoda EU Evropska Unija PJF Pregled javnih finansija DSI Direktne strane investicije PZN Primarna zdravstvena nega BJR Bivša Jugoslovenska Republika PISA Program za međunarodno ocenjivanje učenika BDP Bruto domaći proizvod PLD Porez na lični dohodak BSU Bruto stopa upisa PIZP Percepcija o implementaciji Zakona o porezu VK Vlada Kosova PKM Paritet kupovne moći GPS Sistem za globalno pozicioniranje PTK Pošta i Telekomunikacije Kosova GVS Giga Vat po satu OBUN Odnos u broju učenika i nastavnika APD nketa o potrošnji domaćinstava OE Obnovljiva energija FZO Fond zdravstvenog osiguranja ZP Zahtev za predloge ZZO Zakon o zdravstvenom osiguranju SSP Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju HIV Virus humane imunodeficijencije SBA Stend-baj ranžman VPŠ Viša pedagoška škola SSS Standardna stopa smrtnosti MBOR Međunarodna banka za obnovu i razvoj JIE Jugoistočna Evropa IBPO Integrisana baza podataka u obrazovanju SFRJ Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija MMF Međunarodni monetarni fond MSP Mala i srednja preduzeća IT Informaciona tehnologija PNO Program nadgledanja osoblja KAS Kosovska agencija za statistiku DP ruštvena preduzeća KEDS Kosovska kompanija za distribuciju i PUK Poreska uprava Kosova nabavku električne energije KEK Kosovska korporacija za električnu TB Tuberkuloza energiju KESIT Metoda uticaja na energetski sektor na UJR Ukupni javni rashod Kosovu KFOS Kosovska fondacija za otvoreno društvo UKCK Univerzitetski klinički centar Kosova KfW Kreditanstalt für Wiederaufbau UK Ujedinjeno Kraljevstvo KOPST Kosovski operater prenosa, sistema i UN Ujedinjene Nacije tržišta KZK Kosovski zaštitni korpus UNICEF ečiji fond Ujedinjenih nacija KPŠF Kosovski Penzioni Štedni Fond UNMIK Misija privremene administracije Ujedinjenih nacija na Kosovu ENK Elektrana Novo Kosovo USAID merička agencija za međunarodni razvoj KVs Kilo Vat po satu PDV Porez na dodatu vrednost ARS Anketa o radnoj snazi ISB Institut Svetske banke ZUJFO Zakon o upravljanju javnim finansijama i PSE Pregled svetske ekonomije odgovornosti JVPO Jedinica za velike poreske obveznike SZO Svetska zdravstvena organizacija Zamenik predsednika: Laura Tuck, ECAVP Direktor u zemlji: Ellen Goldstein, ECCU4 Vd. Direktora u sektoru: Roumeen Islam, ECSPE Menadžer sektora: Satu Kahkonen, ECSPE Rukovodioci radnog tima: Agim Demukaj, ECSPE Simon Davies, ECSPE ZAHVALNOST Ovaj izveštaj je pripremljen od strane tima Svetske banke koji je radio na Kosovu tokom 2013. Glavni autori su bili Agim Demukaj i Simon Davies, podržani od strane tematskog tima koji se sastojao od Munaver Khvaja i Sandeep Bhattacharya (prihodi); Rhedon Begolli i Karuna Phillips (energetski sektor); Baher El-Hifnavi i Robin Carruthers (transport); Lucas Gortazar i Flora Kelmendi (obrazovanje); Karen Stephanie Coulibaly, Aneesa Arur i Marvin Ploetz (zdravstvo); Anita Schvarz i Aylin Isik-Dikmelik (socijalna zaštita); i Agim Demukaj (Uvod i ekonomski sadržaj kao i Fiskalni izazovi). Kim Murrell nam je uz uređivanje uveliko pomogla da se pripremi bolji izveštaj. Tim Svetske banke je iskreno zahvalan Vladi Kosova na bliskoj saradnji tokom pripreme ovog izveštaja. Konkretno, zahvaljujemo se visokim zvaničnicima u Ministarstvu finansija, Ministarstvu zdravlja, Ministarstvu obrazovanja, Ministarstvu rada i socijalnog staranja, Ministarstvu infrastrukture i Regulatornoj kancelariji za energetiku. Posebnu zahvalnost izražavamo i Satu Kahkonen, Yvonne Tsikata, Abebe Adugna i Roumeen Islam iz Svetske banke, koji su nam pružili stalnu podršku, smernice i tehničke savete. Korisni komentari su primljeni u septembru 2013 tokom jednodnevne radionice, zajednički organizovane od strane Ministarstva finansija, Ministarstva zdravlja, Ministarstva obrazovanja, Ministarstva rada i socijalnog staranja i Svetske banke. im bi takođe želeo da se zahvali sledećim recenzentima na veoma korisnim komentarima i savetima: Raymond Bourdeaux (Rukovodilac sektora, Svetska banka); Villiam Dillinger (konsultant Svetske banke); Borko Handjinksi (Viši ekonomista, Svetska banka); Ranjit Lamech (Menadžer sektora, Svetska banka); Dino Merotto (Rukovodeći ekonomista, Svetska banka); Jacques Miniane (Šef misije na Kosovu, MMF); Valmira Rexhebeqaj (Direktor, Odeljenje za makroekonomsku politiku i upravljanje Ministarstva finansija Kosova); Heather Vorley (Viša službenica za komunikaciju, Svetska banka); Katelijn Van den Berg (Viši ekspert za pitanja životne sredine, Svetska banka); i UNICEF Kosovo. Konačno, ekipa želi da zahvali Ellen Goldstein, Regionalnoj direktorici za Jugoistočnu Evropu, i Jan- Peter Oltersu, direktoru za Kosovo, za njihove dragocene savete i smernice i Mismake Galatis za njihovu podršku tokom pripreme ovog izveštaja. SADRŽAJ KRATAK PREGLED .................................................................................................................................................. i A. SADRŽAJ ............................................................................................................................................................ I B. IZAZOVI ............................................................................................................................................................ II Nezaposlenost i siromaštvo .............................................................................................................................. ii Mlada demografska slika ................................................................................................................................ iii Prihodi i energija ............................................................................................................................................. iv C. POVE JE EFIK S OS I J V E PO ROŠ JE .................................................................................................... V D. UNAPREĐENJE IZDVAJANJA ZA JAVNU POTROŠNJU ......................................................................................... VII E. ZAKLJUČAK ...................................................................................................................................................... X F. Tabela sa tri najbitnije preporuke po sektoru ......................................................................................................... xi POGLAVLJE 1. UVOD ............................................................................................................................................. 1 A. SADRŽAJ ........................................................................................................................................................... 1 B. IZAZOVI I PREPREKE NA PUTU KOSOVA KA NAPRETKU ...................................................................................... 1 Nezaposlenost, siromaštvo i zajednički prosperitet ..................................................................................2 Mlada demografska slika ...............................................................................................................................3 Energetska kriza koja se nazire ....................................................................................................................4 Smanjenje “prihoda sa granice” ..................................................................................................................4 C. PRITISCI POTROŠNJE NE ODGOVARAJU POTREBAMA ZEMLJE .............................................................................. 5 D. CILJEVI I DELOKRUG PREGLEDA JAVNIH FINANSIJA .......................................................................................... 6 POGLAVLJE 2. EKONOMSKI KONTEKST I FISKALNI IZAZOV ................................................................ 9 A. GLAVNE PORUKE ............................................................................................................................................... 9 B. EKONOMSKI KONTEKST ..................................................................................................................................... 9 Makroekonomske osnove su pravilne ..........................................................................................................9 C. FISKALNE PERFORMANSE 2008 – 2013 ............................................................................................................ 12 Naslovni fiskalni brojevi su jasni ................................................................................................................12 Rast prihoda je čvrst, ali je usporen ...........................................................................................................14 Efikasnost u potrošnji može da se poboljša ..............................................................................................16 POGLAVLJE 3. ENERGIJA ................................................................................................................................. 21 A. GLAVNE PORUKE ............................................................................................................................................. 21 B. PREGLED KOSOVSKOG ENERGETSKOG SEKTORA: PROIZVODNJA, DISTRIBUCIJA I GUBICI ................................ 22 C. PLA ANJE CENE NESAVRŠENOG ENERGETSKOG SEKTORA .............................................................................. 24 D. ISPUNJAVANJE RASTU E POTRAŽNJE: IZGRADNJA NOVIH PROIZVODNIH KAPACITETA...................................... 27 E. UTICAJ OPCIJA ZA PROIZVODNJU ENERGIJE: TRI SCENARIJA ............................................................................ 29 F. ZAŠTITI SIROMAŠNE OD ENERGETSKIH TROŠKOVA .......................................................................................... 35 G. PREPORUKE ..................................................................................................................................................... 38 POGLAVLJE 4. TRANSPORT .............................................................................................................................. 41 A. GLAVNE PORUKE ............................................................................................................................................. 41 B. PREGLED SEKTORA TRANSPORTA .................................................................................................................... 41 C. INVESTICIJE U SEKTOR TRANSPORTA ............................................................................................................... 44 Ulaganja u transportnu infrastrukturu se brzo razvijaju, ali nisu usklađena sa potrebama .............44 Slaba efikasnost sredstava investiranih u transport .................................................................................47 D. POTREBE INVESTIRANJA U TRANSPORT ........................................................................................................... 48 Putevi ..............................................................................................................................................................48 Železnice .........................................................................................................................................................50 E. IZVORI FINANSIRANJA ZA ODRŽAVANJE PUTEVA .............................................................................................. 52 F. PREPORUKE ...................................................................................................................................................... 55 POGLAVLJE 5. OBRAZOVANJE ........................................................................................................................ 57 A. GLAVNE PORUKE ............................................................................................................................................. 57 Obrazovanje je bitno ....................................................................................................................................58 B. TRENDOVI UPISA SE KRE U U DOBROM PRAVCU ............................................................................................. 61 C. RASHODI ZA OBRAZOVANJE NISU USREDSREĐENI NA UČENIKE ....................................................................... 64 D. PLATE NASTAVNIKA SU DOPRINELE RASTU POTROŠNJE U OBRAZOVANJU ....................................................... 66 E. KAPITACIJA FINANSIRANJA I OPŠTINSKA POREĐENJA ...................................................................................... 69 F. REZULTATI OBRAZOVANJA .............................................................................................................................. 72 G. DEMOGRAFSKE PROMENE MOGU DA DONESU UŠTEDU U FINANSIRANJU .......................................................... 74 H. PREPORUKE ..................................................................................................................................................... 75 POGLAVLJE 6. FINANSIRANJE ZDRAVSTVA, REFORMA SEKTORA, EFIKASNOST I JEDNAKOST 79 A. GLAVNE PORUKE ............................................................................................................................................. 79 B. PREGLED ZDRAVSTVENOG SEKTORA ................................................................................................................ 80 C. REZULTATI U ZDRAVSTVU ............................................................................................................................... 81 D. PREGLED POTROŠNJE U ZDRAVSTVU NA KOSOVU ........................................................................................... 82 E. EFIKASNOST POTROŠNJE U ZDRAVSTVU .......................................................................................................... 85 F. POTROŠNJA U ZDRAVSTVU I FINANSIJSKA ZAŠTITA ......................................................................................... 87 G. FISKALNI UTICAJ ZDRAVSTVENE REFORME: FOKUS NA ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU .................................... 91 H. PREPORUKE ..................................................................................................................................................... 95 POGLAVLJE 7. SOCIJ L Z ŠT T ........................................................................................................... 97 A. GLAVNE PORUKE ............................................................................................................................................. 97 B. PREGLED MEHANIZAMA SOCIJALNE ZAŠTITE ................................................................................................... 97 C. FINANSIRANJE SOCIJALNE ZAŠTITE ................................................................................................................. 99 D. GLAVNI TRANSFERI SOCIJALNE ZAŠTITE ....................................................................................................... 100 Penzije...........................................................................................................................................................100 Beneficije na osnovu rata ..........................................................................................................................101 Šema socijalne pomoći ..............................................................................................................................102 E. BUDU E POTREBE SOCIJALNE ZAŠTITE .......................................................................................................... 105 Socijalna zaštita i energetika kao i modernizacija zdravstva ..............................................................105 Beneficije na osnovu rata ...........................................................................................................................106 Penzije ..........................................................................................................................................................107 F. PREPORUKE ................................................................................................................................................... 108 POGLAVLJE 8. PORESKA POLITIKA I PRIHODI ....................................................................................... 109 A. GLAVNE PORUKE ........................................................................................................................................... 109 B. PORESKA POLITIKA JE RAZUMNA ALI POSTOJE RIZICI PRED NAMA ................................................................. 110 C. STRUKTURA JAVNIH PRIHODA NA KOSOVU – VISOKA ZAVISNOST OD CARINSKIH TAKSI ............................... 111 D. METODOLOGIJE KOJE SU UPOTREBLJENE ZA MERENJE NEFORMALNOG SEKTORA I POTENCIJALA ZA PRIHODE ............................................................................................................................................................................. ..113 Veličina neformalne ekonomije ................................................................................................................113 Poreska produktivnost ...............................................................................................................................113 Analiza poreskih praznina ........................................................................................................................114 Izbegavanje poreza ....................................................................................................................................115 Potencijal prihoda ......................................................................................................................................115 E. OKVIR REFORME PORESKE POLITIKE NA KOSOVU .......................................................................................... 116 ovećavajući pri ode od preduzeća i poreza na lični do odak građana ...........................................116 Osnažiti prikupljanje poreza na imovinu ................................................................................................119 ačanje prikupljanja domaćeg -a i akcize ......................................................................................120 obolšanje poreske uprave ..........................................................................................................................120 F. PREPORUKE ................................................................................................................................................... 122 POGLAVLJE 9. BUDŽ TU KOJI JE FOKUSIRAN NA POTREBE .................................................... 123 A. KA ČEMU TEŽI OVAJ BUDŽET? ........................................................................................................................ 124 Osnovni scenario – Status kvo...................................................................................................................124 Adaptivni scenario ......................................................................................................................................126 Scenario energetske krize ..........................................................................................................................129 B. ZAKLJUČCI .................................................................................................................................................... 132 ANEKS 1: POD O OPŠT M ................................................................................................................... 133 ANEKS 2: TRANSPORT........................................................................................................................................ 135 ANEKS 3: OBRAZOVANJE.................................................................................................................................. 143 ANEKS 4: PRIHODI ...............................................................................................................................................155 ANEKS 5: MAKROEKONOMSKI INDIKATORI ............................................................................................. 156 REFERENCE .............................................................................................................................................................157 TABELE Tabela 2.1. Glavni makroekonomski pokazatelji 2008-2015 ...................................................................................... 12 Tabela 2.2. Učinkovitost u prikupljanju prihoda 2008 – 2013 .................................................................................... 16 Tabela 2.3. Rashodi po ekonomskim kategorijama 2008-2013, % BDP ..................................................................... 16 Tabela 2.4. Rashodi po funkcionalnim kategorijama 2008-2013, % BDP .................................................................. 20 Tabela 3.1. Transferi vlade i donatora za KEK 2008– 2012 u hiljadama Evra ........................................................... 26 Tabela 3.2. Poređenje nemerljivih domaćinstava i merenje energetskih troškova Jedno-tarifnih domaćinstava ........ 37 Tabela 4.1. Poređenje gustine saobraćaja i putne infrastrukture ................................................................................. 42 Tabela 4.2. Pregled saobraćajnih nesreća 2002-2012 ................................................................................................. 43 Tabela 4.3. Kosovske investicije u infrastrukturu saobraćaja ...................................................................................... 45 Tabela 4.4. Standardi za ulaganja u infrastrukturu saobraćaja na Kosovu .................................................................. 46 Tabela 4.5. Poređenje stvarnih i poželjnih ulaganja u transport, 2007 do 2012 .......................................................... 46 Tabela 4.6. Poređenje A 6 i A 7 troškova izradnje sa ostalim autoputevima ............................................................... 47 Tabela 4.7. Potencijalno smanjeni troškovi uz aktivnosti prioritetnih lokalnih puteva ............................................... 49 Tabela 4.8. Testovi osetljivosti za Glavni projekat u razmotrenoj ekonomskoj proceni za A 6 .................................. 50 Tabela 4.9. Struktura prosečne cene goriva na Kosovu, 2012 ..................................................................................... 52 Tabela 4.10. Cene dizela i benzina na pumpama, SAD $ Centi po litru, tokom novembra 2012 ................................ 53 Tabela 6.1. Progresivnost ISI Isplata .......................................................................................................................... 89 Tabela 6.2. ISI isplate kao deo ukupne potrošnje ....................................................................................................... 89 Tabela 6.3. Postojanje i intenzitet Posledičnih ISI zdravstvenih isplata, 2009 i 2011 ................................................. 89 Tabela 6.4. Postojanje posledičnih isplata upotrebom praga od 40 odsto za potrošnju osim hrane............................. 90 Tabela 6.5. Uticaj na siromaštvo zbog zdravstenih troškova iz svojih izvora, 2009 i 2011 ........................................ 90 Tabela 7.1. Beneficije na osnovu rata ....................................................................................................................... 101 Tabela 8.1. Regionalno poređenje učinkovitosti poreza na prihod (Isključujući unapred plaćene poreze) 2011 ...... 117 Tabela 8.2. Stope poreza na imovinu u JIE (% vrednosti imovine) ........................................................................... 119 Tabela 9.1. Ključne pretpostavke za svaki scenario .................................................................................................. 131 PRIKAZI Prikaz 1.1: Stope siromaštva na Kosovu, 2009-2011* ..................................................................................................3 Prikaz 1.2. Stope ekstremnog siromaštva na Kosovu, 2009-2011* ...............................................................................3 Prikaz 1.3. Piramida stanovništva, 2011 ........................................................................................................................ 4 Prikaz 2.1. Doprinos rastu 2008-2012 ......................................................................................................................... 10 Prikaz 2.2. Kriva učestalosti rasta, 2006-2011 ............................................................................................................ 10 Prikaz 2.3. Pozajmice i depoziti, 2008–12................................................................................................................... 11 Prikaz 2.4. Indikatori finansija u zdravstvu ................................................................................................................. 11 Prikaz 2.5. Izvori finansiranja deficita ......................................................................................................................... 12 Prikaz 2.6. Učinkovitost u prihodima 2004-2013 ........................................................................................................ 14 Prikaz 2.7. Ukupni prihodi od poreza u JIE, % BDP ................................................................................................... 15 Prikaz 2.8. Prikupljanje poreza po mestu, % Ukupnog prihoda od poreza ................................................................. 15 Prikaz 2.9. Struktura rashoda u Jugoistočnoj Evropi .................................................................................................. 18 Prikaz 2.10. Odabrani rashodi po funkcionalnoj klasifikaciji u 2012, % BDP-a ......................................................... 18 Prikaz 3.1. Proizvodnja energije, 2012 ........................................................................................................................ 22 Prikaz 3.2. Prozivodnja energije i ................................................................................................................................ 22 Prikaz 3.3. Protok energije, 2012................................................................................................................................. 23 Prikaz 3.4. Gubici u distribuciji u %............................................................................................................................ 23 Prikaz 3.5. Trajanje i učestalost prekida u sistemu, 2012 ............................................................................................ 24 Prikaz 3.6. Prosečna ponuda i potražnja za energijom po satu, MV po satu 2012 ...................................................... 24 Prikaz 3.7. Procenjeni gubici u prenosu i distribuciji, u milionima €, 2012 ................................................................ 25 Prikaz 3.8. Cena i kvantitet uvoza 2008-2012, ............................................................................................................ 25 Prikaz 3.9. Dostava i potražnja za električnom energijom, GV po satu ...................................................................... 31 Prikaz 3.10. Procenjeni izvoz i uvoz, GV po satu ....................................................................................................... 32 Prikaz 3.11. Procenjena cena, € Centi po KV po satu ................................................................................................. 32 Prikaz 3.12. ostava i potražnja za električnom energijom, GV po satu .................................................................... 33 Prikaz 3.13. Procenjena prosečna cena, € Centi po KV po satu, 2012 u Evrima ........................................................ 33 Prikaz 3.14. Stambeni troškovi pre oporezivanja, 2012, € centi po KV po satu .......................................................... 34 Prikaz 3.15. Godišnji troškovi budžeta za izgradnju, € Mil. ........................................................................................ 35 Prikaz 3.16. Dodatni javni dug, € Mil.......................................................................................................................... 35 Prikaz 3.17. odatno plaćanje Godišnjih javnih kamata , € Mil. ................................................................................. 35 Prikaz 3.18. istribucija implicitne subvencije za električnu energiju kroz stanovništvo , Kosovo 2011 ................... 37 Prikaz 3.19. kcije potrošnje energije na Kosovu, 2011, po petinama ....................................................................... 37 Prikaz 3.20. Energetsko siromaštvo i energetski rashodi na Kosovu, 2009-2011 ....................................................... 37 Prikaz 4.1. Intenzitet železničkog saobraćaja (tona po km plus putnika po km po km linije, 2009 (EU =100) .......... 44 Prikaz 4.2. Potrošnja na održavanju nacionalnih puteva, €/km ................................................................................... 46 Prikaz 4.3. JIETO Sveobuhvatna železnička mreža Jugoistočne Evrope .................................................................... 51 Prikaz 4.4. Pristupne Takse (€ po vozu Km) za tipičan Teretni voz od 960 Bruto Tona (2008) ................................. 54 Prikaz 5.1. Nezaposlenost po nivou obrazovanja 2012 ............................................................................................... 59 Prikaz 5.2. ivoi obrazovanja u višku ponude: Višak radnika kao % nezaposlenih ................................................... 60 Prikaz 5.3. Zanimanja u višku ponude, Višak radnika kao % nezaposlenih ................................................................ 60 Prikaz 5.4. Stopa ne-upisanih po statusu siromaštva domaćinstva : uzrast 10-15 ........................................................ 63 Prikaz 5.5. Stopa ne-upisanih po statusu siromaštva domaćinstva : uzrast 16-20 ........................................................ 63 Prikaz 5.6. Rashodi u obrazovanju i mlada populacija ............................................................................................... 64 Prikaz 5.7. Ukupni javni rashodi i javni rashodi u obrazovanju, %BDP ..................................................................... 64 Prikaz 5.8. Javni rashodi u obrazovanju kao procenat BDP-a za Kosovo, Evropu i ostale zemlje za poređenje (2011 ili kasnije) .................................................................................................................................................................... 65 Prikaz 5.9. Javni rashodi po učeniku kao % BDP po glavi, Pred-univezitetsko obrazovanje (2011 ili kasnije) ........ 65 Prikaz 5.10. Rashodi po nivou obrazovanja, % BDP................................................................................................... 66 Prikaz 5.11. Rashodi u obrazovanju po kategoriji, % BDP ......................................................................................... 66 Prikaz 5.12. Distribucija nastavnika po kvalifikacijama pre službe, 2008 i 2013 ....................................................... 68 Prikaz 5.13. Finansiranje škola .................................................................................................................................... 70 Prikaz 5.14. Odnos broja učenika i nastavnika i Gustina naseljenosti, po opštinama (2012) ...................................... 70 Prikaz 5.15. Rezultati čitalačke pismenosti u petom razredu po opštinama ............................................................... 73 Prikaz 6.1. Evolucija potrošnje Vlade Kosova u sektoru zdravstva, 2007-2012 ......................................................... 82 Prikaz 6.2. Javni rashodi u zdravstvu i prihod po glavi stanovnika, 2011 ................................................................... 82 Prikaz 6.3. Regionalne varijacije po glavi stanovnika (finansirane od domaćih izvora) Javni rashodi u zdravstvu, 2012 ............................................................................................................................................................................. 83 Prikaz 6.4. Evolucija rashoda javnog sektora po funkcionalnim kategorijama .......................................................... 83 Prikaz 6.5. Javni rashodi primarnog zdravstva po ekonomskim kategorijama ........................................................... 84 Prikaz 6.6. Javni rashodi bolničke nege po ekonomskim kategorijama....................................................................... 84 Prikaz 6.7. Broj bolničkih kreveta na 100,000 u jednoj oblasti ................................................................................... 85 Prikaz 6.8. Lekara na 1,000 stanovnika, 2011 ............................................................................................................. 86 Prikaz 6.9. Sestara na 1,000 stanovnika, 2011 ............................................................................................................. 86 Prikaz 6.10. Posete primarne zdravstvene nege po glavi stanovnika, 2011 ................................................................. 87 Prikaz 6.11. Posete primarne zdravstvene nege /BP/ dan i profil stanovništva .......................................................... 87 Prikaz 6.12. Broj otpuštenih pacijenata po doktoru u Regionalnim bolnicama i UKCK, 2012 ................................... 87 Prikaz 6.13. Prosečan godišnji ISI po glavi stanovnika, Zdravstveni rashodi po potrošnji u petinama, 2009 i 2011 .. 88 Prikaz 6.14. Paradni ukupan prikaz Bruto i neto rashoda u vidu ISI isplata po glavi, 2009 i 2011 ............................ 91 Prikaz 6.15. Scenariji prihoda prve godine, € .............................................................................................................. 92 Prikaz 6.16. Rashodi prve godine ................................................................................................................................ 92 Prikaz 6.17. Neto izvori prihoda zdravstvenog osiguranja, € Mil. osnova .................................................................. 93 Prikaz 6.18. Neto rashodi zdravstvenog osiguranja, € Mil. osnova ............................................................................ 93 Prikaz 6.19. Neto izvori prihoda zdravstvenog osiguranja, € Mil. Niski scenario ....................................................... 95 Prikaz 6.20. Neto rashodi zdravstvenog osiguranja, € Mil. Niski scenario ................................................................ 95 Prikaz 7.1. Transfer rashodi u € i % BDP .................................................................................................................... 99 Prikaz 7.2 Transferi kao deo ukupnih javnih rashoda ................................................................................................. 99 Prikaz 7.3 Sastav rashoda socijalne sigurnosti, EUR, 2008-12 ................................................................................. 100 Prikaz 7.4. oprinosi za povećanje budžeta za socijalnu zaštitu 2008-12 ................................................................. 100 Prikaz 7.5. Broj primalaca osnovne penzije (izuzimajući one koji su doprinosili u bivšem Jugoslovenskom sistemu) ................................................................................................................................................................................... 100 Prikaz 7.6. Distribucija rashoda na beneficije na osnovu rata u Bosni i Hercegovini .............................................. 102 Prikaz 7.7. Broj domaćinstava koja primaju socijalnu pomoć ................................................................................ 1022 Prikaz 7.8. Prihod od socijalne pomoći kao % Potrošnje domaćinstava koja su korisnici u najsiromašnijoj petini .. 102 Prikaz 7.9. Pokrivenost: % Domaćinstva korisnici na vrhu i na dnu ........................................................................ 103 Prikaz 7.10. Ciljajući: % Beneficije koje imaju domaćinstva na vrhu i na dnu ........................................................ 103 Prikaz 7.11. Broj penzionera i odnos zavisnih zbog godina starosti, 2010-2050 ...................................................... 107 Prikaz 7.12. Godišnji rashod od penzija, % BDP ...................................................................................................... 107 Prikaz 8.1. Trendovi poreskih prihoda i penzionih doprinosa, % BDP ..................................................................... 110 Prikaz 8.2. Struktura BDP-a, % BDP ........................................................................................................................ 112 Prikaz 8.3. Uvoz i i PDV na uvoz, % BDP ................................................................................................................ 112 Prikaz 8.4. Struktura poreza u 2012 (% od ukupno) .................................................................................................. 112 Prikaz 8.5. Dinamika poreske strukture (2004-12) .................................................................................................... 112 Prikaz 9.1. Prihodi, izuzimajući grantove, Status kvo % BDP .................................................................................. 124 Prikaz 9.2. Sastav rashoda iz 2012 izuzimajući grantove, Status kvo % BDP .......................................................... 125 Prikaz 9.3. Sastav rashoda izuzimajući grantove u 2018, Status kvo % BDP ........................................................... 125 Prikaz 9.4. Rashodi izuzimajući grantove, Status kvo % BDP .................................................................................. 126 Prikaz 9.5. Primarni deficiti isključujući neto pozajmljivanje i grantove, Status kvo % BDP ................................. 126 Prikaz 9.6. Prihodi, izuzimajući grantove, adaptivni scenario, % BDP ..................................................................... 126 Prikaz 9.7. Evolucija sastava rashoda, adaptivni scenario % BDP ............................................................................ 128 Prikaz 9.8. Sastav rashoda izuzimajući grantove u 2018, adaptivni scenario % BDP ............................................... 128 Prikaz 9.9. Rashodi izuzimajući grantove, adaptivni i status kvo scenario % BDP ................................................. 129 Prikaz 9.10. Primarni deficiti isključujući neto kreditiranje i grantove, adaptivni i status kvo scenario % BDP ...... 129 Prikaz 9.11. Evolucija sastava rashoda po scenariju nastajanja energetske krize, % BDP ........................................ 130 Prikaz 9.12. Dostupni potencijalni scenariji za NKE, € Mil. ..................................................................................... 130 OKVIRI Okvir 1.1. Analitičke metode koje se koriste u PJF i iznad PJF ....................................................................................7 Okvir 2.1. Javni finansijski menadžment i fiskalno pravilo ...................................................................................... 13 Okvir 3.1. Daljinsko grejanje....................................................................................................................................... 25 Okvir 3.2. Energetska efikasnost ................................................................................................................................. 28 Okvir 3.3. Metoda uticaja na energetski sektor na Kosovu ......................................................................................... 30 Okvir 4.1. Ekonomska procena puta 6 ......................................................................................................................... 50 Okvir 4.2. Predlog za rehabilitaciju železnice Istok-Zapad ........................................................................................ 51 Okvir 4.3. Opcije za finansiranje održavanja infrastrukture železnice ....................................................................... 54 Okvir 5.1. Pregled obrazovnog sistema na Kosovu ..................................................................................................... 61 Okvir 5.2. Pred-školsko i obrazovanje u ranom detinjstvu ......................................................................................... 64 Okvir 5.3. Poboljšanje rezultata obrazovanja kroz poboljšanu slekciju nastavnika ................................................... 67 Okvir 5.4. Reforme finansiranja obrazovanja ............................................................................................................. 69 Okvir 6.1. Izrada modela uticaja Zakona o zdravstvenom osiguranju ........................................................................ 93 Okvir 7.1. Subvencije i rashodi u vezi sa energijom ................................................................................................ 104 KRATAK PREGLED A. SADRŽAJ osovo je najmlađa zemlja u vropi, kako u vidu istorije tako i u vidu demografskih podataka. Kao deo bivše Jugoslavije, Kosovo je postalo posebna teritorija pod upravom Ujedinjenih nacija u 1999 godini,, pa je zatim proglasilo nezavisnost 2008 godine. Do februara 2014 je bilo priznato od strane 106 država članica U -a, uključujući 23 od 2 članica EU. Kosovo je potencijalni kandidat za članstvo u Evropskoj uniji (EU) i trenutno pregovara o Sporazumu za stabilizaciju i pridruživanje (SSP) sa Evropskom komisijom. Od 1999 Kosovo je koristilo Nemačku marku kao valutu a od 2002 naslednik te valute je Evro, kao zakonsko sredstvo plaćanja. osovo je zemlja bez izlaza na more u Jugoistočnoj vropi (J ) sa oko 1,8 miliona stanovnika i sa velikom migracijom stanovništva koje je uglavnom odseljeno u zemljama zapadne vrope. Kosovo je preduzelo velike korake u obnovi uništene ekonomiju tokom raspada Jugoslavije i rata 1998-99, uz pozitivne fiskalne cifre i budžete koji su bili fokusirani na kapitalnim investicijama i rashodima. U principu, glavni makroekonomski indikatori Kosova su isto tako relativno jasni. Rast je u proseku više od 4 odsto od 2000 i ostao je pozitivan i posle 2008 godine tokom perioda kriznih godina. Anketa za evidentiranje domaćinstava u periodu 2006-2011 ukazuju na to da su od ekonomskog rasta imali koristi svi segmenti društva ali je najsiromašnijih 40 procenata populacije osetio rast potrošnje brže od drugih bolje stojećih kategorija. Javne i privatne investicije su napravile veliki doprinos u pravcu ekonomskog rasta u poslednjih pet godina, kao i nastavljeni napori za obnovu ekonomije. Najbitnija fiskalna politika je bila kontra-ciklična i sprovodi se sa namerom da podrži privredni rast. U budžetu je ostvaren suficit pre same krize, pa su time povećane novčane rezerve. Ove rezerve su pomogle da se finansiraju niski fiskalni deficiti - u proseku 1,8 odsto BDP-a, u periodu između 200 i 20131, kojim se podržava ekonomski rast tokom perioda krize. izak javni dug - manje od 10 odsto BDP- a na kraju 2013, takođe je obezbedio prostor za finansiranje fiskalnih deficita. Tokom poslednjih pet godina, javna potrošnja je u velikoj meri usmerena na kapitalne izdatke. Kapitalni rashodi u proseku od 39 odsto ukupne javne potrošnje ili 11 odsto B P-a između 200 i 2012 godine, što je preko 2,5 puta više od iznosa dodeljenog zemljama u okruženju. Kapitalni rashodi su posebno fokusirani na projekte u saobraćaju (transportu). a primer, između 2010 i 2013 godine, 40 odsto kapitalne potrošnje bilo je upotrebljeno na novom autoputu. Poboljšanje puteva je doprinelo da se povećaju regionalne veze i pristup tržištima, uključujući i same luke u Albaniji. Time su takođe doprineli razvoju novonastalog građevinskog sektora sa preko polovine materijalnih doprinosa i nastavljeno sa 80 odsto lokalno ugovorenih izvođača radova za autoput do Albanije (mada ovo uključuje i gorivo). Investicije su takođe bile visoke u zdravstvenom sektoru - u proseku 13 odsto ukupne javne potrošnje u zdravstvu (ili 0,3 odsto BDP-a), između 2010 i 2012 - sa ciljem unapređenja medicinske opreme u jedinom tercijarnom zdravstvenom objektu (instituciji) u zemlji. Kosovo je nedavno uvelo novo fiskalno pravilo, koje ima za cilj da obezbedi da se fiskalni deficiti i javni dug održavaju na stabilnom nivou u budućnosti. Fiskalno pravilo zahteva da fiskalni deficit bude ograničen na 2 odsto BDP-a, osim pod određenim okolnostima. Na primer, prihodi od privatizacije mogu biti ponovo uloženi bez obračunavanja prema ograničenju deficita od 2 odsto. 1 Izuzimajući dug prema Pariskom i Londonskom klubu kojeg servisira Srbija sve dok ona ne prizna nezavisnost Kosova. i Pored ovih pozitivnih aspekata, fiskalna politika se suočava sa pitanjima efikasnosti i raspodele. Postoji tendencija da se prekomerno investira u nove kapitalne projekte a da se mnogo manje investira u održavanje postojećih kapitalnih investicija i prethodno finansiranih funkcionalnih kapaciteta koje treba bolje održavati, što je posebno izraženo u oblasti puteva, ali isto tako u mnogim školama se takođe zahtevaju poboljšanja a i neke nove zdravstvene ustanove su loše konstruisane pa su popravke i održavanje preko potrebni. Pored toga, Kosovo je manje ulagalo u obrazovanje i zdravstvo. Sa mladom i rastućom populacijom to bi moglo da naškodi privrednom rastu i javnim finansijama u dužim rokovima. Efikasnosti trošenja javnih sredstava takođe može biti poboljšana. a primer, zdravstveni resursi mogu biti preusmereni na primarnu zdravstvenu zaštitu za postizanje boljih zdravstvenih ishoda dok u obrazovanju fondovi bi trebalo da prate učenike kako bi se osiguralo da sredstva dobiju škole kojima treba više sredstava da se izbore sa većim brojem upisanih učenika. U nekim oblastima može biti prostora za smanjenje potrošnje uz postizanje istih rezultata ali treba preduzeti pažljivu analizu da to ne dovede do smanjenja osnovnih javnih usluga. B. IZAZOVI Pored stalnog napretka, Kosovo se još uvek suočava sa brojnim izazovima. Na negde oko 2,900 € u 2013 (ili otprilike oko 6,000 € kada se prilagođavaju nivoi cena), Kosovo ima drugi najmanji BDP po glavi stanovnika u Evropi posle Moldavije. Kao zemlja sa nižim - srednjim prihodom, glavni izazovi na Kosovu su u vezi sa njegovim nivoem razvoja i visokom stopomnezaposlenosti i siromaštva. Kosovo takođe ima mladu i rastuću populaciju, što predstavlja izazov prilikom zapošljavanja mladih i upotrebe veština. Pronalaženje načina za investiranje u svoju mladu populaciju može da pomogne u savladavanju nekih od glavnih izazova na Kosovu. ezaposlenost i siromaštvo Kosovo ima veliku stopu nezaposlenosti i slabo učešće na tržištu rada, posebno među mladima i ženskim polom. Nezaposlenost je procenjena na 30.9 odsto u 20122, kao najveće u JIE. Nastavak ekonomskog rasta, kao i iseljavanje, izgleda da su pomogli da se smanji nezaposlenost u poslednjih nekoliko godina ali nedostatak uporedivih podataka do 2012 čini teškim procenjivanje ovog efekta. Nezaposlenost mladih je posebno visoka, na nivou od preko 55 odsto. Svake godine oko 30.000 novih nezaposlenih stupi na tržište rada a sadašnji ekonomski rast generiše oko 15.000 novih radnih mesta godišnje. Kao rezultat toga, samo oko 10 odsto aktivnog mladog stanovništva trenutno radi i od toga manje od 5 odsto pada na žene. Još gore, više od trećine mladih Kosovara nije niti u obrazovanju niti je zaposleno rizikujući izgubljenu generaciju“. Čak i za one sa visokim obrazovanjem, izgleda da se mogućnosti pogoršavaju, sa nekim dokazima koji ukazuju da je sve veći broj onih sa visokom stručnom spremom koji su nezaposleni. U 2012, 15,6 odsto onih sa diplomama sa univerziteta je bilo nezaposleno, što verovatno odražava neusklađenost između obrazovanja i potražnje za fakultetski obrazovnim kadrom na tržištu rada.3 Na visini od 63 odsto od celokupne populacije (obuhvatajući obeshrabrene nezaposlene) ukupna stopa neaktivnosti je najveća u Evropi, sa stopom neaktivnosti za žene koja iznosi visokih 82 odsto. Siromaštvo ostaje široko rasprostranjeno na osovu, a to komplikuje i činjenica da socijalna zaštita i druge vladine službe ne uspevaju da obuhvate mnoge siromašne. U 2011 godini, 29,7 odsto stanovništva živelo je u siromaštvu a 10,2 odsto je živelo u ekstremnom siromaštvu. Sa samo jednom 2 Anketa o radnoj snazi 2012, Agencija za statistiku Kosova. 3 Još jedan problem, o kome se do sada nije mnogo raspravljalo je nedovoljna zaposlenost. Mnogi mladi stručnjaci završavaju zaposleni ispod svojih kvalifikacija obrazovanja - mnogi nosioci diplome univerziteta rade kao konobari u barovima i restoranima zbog nedostatka alternativnih mogućnosti . ii trećinom domaćinstava u donjoj petini koji primaju socijalnu pomoć, poboljšanja u poslednjoj šemi socijalne pomoći mogu pomoći da se smanji ekstremno siromaštvo. Smanjenje siromaštva ostaje jedan od glavnih izazova za prevazilaženje. Postoji negativna veza između siromaštva i nivoa obrazovanja. U 2011, više od jedne trećine pojedinaca koji nisu završili osnovnu školu bilo je siromašno u poređenju sa 12 odsto osoba sa visokom stručnom spremom. Skoro dve trećine siromašnih poseduje manje od srednjeg obrazovanja. Unapređenje obrazovanja u pogledu pokrivenosti i kvaliteta će biti ključni faktor u smanjenju siromaštva. Dokazi ukazuju da je obrazovanje u ranom detinjstvu posebno efikasno u pomaganju pojedincima da izađu iz zamke siromaštva. Pored toga, stope iskorišćenosti zdravstvene zaštite od strane siromašnih su niske, što ukazuje da se njima ne ukazuje dovoljno pažnje i usluga u toj oblasti. Mlada demografska slika Mlada populacija na osovu predstavlja neke mogućnosti kao i izazove i rizike. Populacija na Kosovu je najmlađa u Evropi, uz prosek starosti od 26 godina.4 Kosovo se ne suočava sa fiskalnim i ekonomskim pritiscima koji proizilaze iz starenja stanovništva, problem sa kojim se suočavaju mnoge druge istočno Evropske zemlje.5, 6 obro obučena radna snaga može biti komparativna prednost i ključni resurs za ekonomski rast. o zahteva fokus politike kako bi se osiguralo da je javna potrošnja u skladu sa potrebama stanovništva i mladalačkih firmi koje posluju na Kosovu. osovo može imati koristi samo od „demografske dividende“, koja dolazi sa mladalačkom populacijom ali samo ako obrazovanje učini prioritetom. Koristeći ovu mogućnost za ulaganje u odgovarajuće obrazovanje i obuku to će pomoći radnicima da nađu posao, povećati svoje poreske doprinose, i osigurati firmama pristup veštinama koje su im potrebne za poslovanje. o će takođe povećati produktivnost radne snage i pomoći Kosovu da se kreće ka savremenim ekonomskim sektorima koji će povećati rast. Međutim, ako se to ne uradi, demografska dividenda“ veoma lako može da se pretvori u demografsko prokletstvo“.7 Da bi se ovi problemi rešavali treba se suočiti sa dve ključne prepreke na putu ka ekonomskom razvoju. Prvo, prihodi prikupljeni na granici počeli su da opadaju i verovatno će i dalje opadati. Ovi carinski prihodi“ - napravljeni od trgovinskih poreza i Poreza na dodatu vrednost (P V) naplaćuju se na uvezenu robu8 – i predstavljaju 71 procenat ukupnih prihoda u 2012 godini. Sa laganim širenjem domaće proizvodnje kao zamene za uvoz, nedavno potpisivanje trgovinskog sporazuma sa Turskom uz povećanje veza sa EU, pogranični prihodi će verovatno dalje opasti tokom srednjeg vremenskog roka. Pronalaženje domaćih zamena za carinske prihode će biti od suštinskog značaja za finansiranje javnih investicija potrebnih za održivi ekonomski rast i za rešavanje mnogih izazova na Kosovu. Kao drugo, Kosovo se suočava sa potencijalnom nestašicom energije. Sa rastućom energetskom potražnjom i starenjem elektrane koja je najavljena za zatvaranje, Kosovo ne može biti u stanju da zadovolji energetske potrebe 4 Na Kosovu, 38.1 odsto stanovništva je starosti manje od 19, mnogo više od susednih zemalja, kao što su Albanija (32.5 odsto), Bosna (24.6 odsto), Srbija (23.4 odsto), Slovenija (19.1 odsto) ili Crna Gora (26.7 odsto). 5 Vidi Svetska banka “Od crvenog do sive: reća tranzicija starenja stanovništva u istočnoj Evropi i bivšem Sovjetskom Savezu”. 6 U Istočnoj Evropi, posebno se Bugarska suočava sa velikim izazovima zbog starenja stanovništva. Vidi Svetska banka, 2013, "Ublažavanje uticaja starenja stanovništva: Opcije za Bugarsku”. 7 Potencijalno zanimljivo, iako nesavršeno može biti poređenje sa Tunisom. Videti, na primer, Boughzala (2013)," Zapošljavanje mladih i ekonomska tranzicija u unisu", Brukings Globalna ekonomija i razvoj , radni dokument 57. 8 P V se obično ne smatra carinskim porezom jer bi trebalo da se prikuplja od krajnjeg potrošača. Međutim, na Kosovu oko 81 odsto PDV-a je prikupljeno na granici a P V čini 50 odsto od graničnih prihoda. Samo oko 7.7 odsto PDV-a prikupljenih na granici se interno refundira. Ove činjenice znače da se većina P V -a smatra graničnim prihodom“ na Kosovu. iii svojih firmi i domaćinstava. Ekonomski rast, već oštećen isključenjima struje, predstavlja rizike na koje treba dodatno obratiti pažnju. Prihodi i energija Pri odi prikupljeni na granici čine više od odsto ukupni pri oda ali su već pokazali znake opadanja koji će se nastaviti. Prihod od carinskih tarifa i drugi prihodi prikupljeni na granici počeli su da usporavaju tokom 2012 i nastavilu su da opadaju u 2013.9 Problem zavisnosti od prihoda sa porezima i taksama povezanih sa uvozom postao je vidljiviji tokom poslednje dve godine. Sporazum o stabilizaciji i prudruživanju (SSP) sa EU10 kao i trgovinski sporazum sa Turskom11 skoro sigurno će dovesti do daljeg smanjenja prihoda sa granice u srednjem roku. Kada su druge zemlje jugoistočne Evrope potpisale SSP, granični prihodi su se postepeno smanjivali kao posledica prilagođenog ponašanja u očekivanju njihove implementacije. Ministarstvo finansija (MF) je procenilo da će SSP sa EU imati negativan uticaj na prihode za oko 60 miliona € godišnje, ili 1,2 odsto B P-a, dok se procenjuje da će trgovinski sporazum sa Turskom da smanji prihode za 20 miliona € ili 0,4 odsto BDP-a na godišnjem nivou. Ova dva sporazuma se očekuje da stupe na snagu u 2015 i 2016 godini. Dok je naplata prihoda nedavno počela da usporava, postoje opcije da se kompenzuje opadanje granični pri oda. Naplata prihoda nije ostvarila svoj plan za 2012 i dalje je pogoršana u 2013, alije prikupljanje bolje izvedeno u prvom kvartalu 2014. Ipak je suviše rano da se proceni da li ovo predstavlja potpuni oporavak. Glavni manjak dolazi iz prihoda ostvarenih na granici zbog supstitucije uvoza, nižih uvoznih cena i padom domaće potražnje. Napori bi mogli biti napravljeni u nekoliko oblasti za kompenzaciju pada graničnih prihoda. Veliki poreski jaz u kombinaciji sa lošim pokazateljima korupcij e ukazuju na visoku utaju poreza, što bi moglo da se suzbije. Povećanje ubiranja na lokalnom nivou je takođe jedna opcija, naročito kroz porez na imovinu, koji je najniži u jugoistočnoj Evropi i upotrebne naknade, kao na primer za puteve. Pored toga, uvođenje univerzalnog zdravstvenog osiguranja može da pomogne da se proširi poreska osnova i podignu novi prihodi za zdravstveni sistem koji je nedovoljno finansiran. Druga potencijalna prepreka rastu potiče od činjenice da energetski sektor osova ne uspeva da proizvede dovoljno energije za potrebe zemlje i dovodi do "energetskog jaza" što predstavlja prepreku za rast i za poslovanje u zemlji. Na osnovu poslednje USAID studije12, nepouzdano napajanje košta Kosovske kompanije oko 260 miliona €, ili 5 odsto B P -a godišnje. Istraživanje kompanija 2009 je utvrdilo da problem snabdevanja električnom energijom predstavlja najveću prepreku za poslovanje u zemlji. Mala i srednja preduzeća su najviše pogođene grupe. Uz predviđeno zatvaranje elektrane Kosovo u bliskoj budućnosti, jedne od dve elektrane u zemlji generišu oko jednu trećinu ukupne struje, jaz će se dodatno proširiti osim ako se značajne investicije u energetsku efikasnost i nove proizvodne objekte ne realizuju. nergija je usko povezana uz fiskalnu održivost. Obe oblasti su usko povezane kroz pozajmice i grantove iz same vlade ka energetskom sektoru, kao potreba za zaštitom siromašnih od povećanja cene energije kao i potencijalno skupe potrebe da se osigura dovoljno električne energije za samu državu: 9 Kosovska carina je izvestila da su prihodi iz 2013 prikupljeni na granici nisu ispunili plan za manje od 8,8 odsto, a bili su procenjeni za 1 odsto manje nego u 2012 godini, ali poboljšanja smo videli u prvih nekoliko meseci 2014. 10 Kosovo je počelo pregovore o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju sa EU 2 . oktobra 2013 pa se očekuje da ugovor bude potpisan tokom jeseni 2014. 11 Trgovinski sporazum sa Turskom je potpisan u Oktobru 2013 i stupa na snagu od 2015 godine. 12 Uticaj nepouzdanog snabdevanja energijom i kvaliteta na Kosovska preduzeća, USAID 2012. iv  Između 200 i 2012 dug preduzeća (uglavnom u vlasništvu države) u energetskom sektoru, se povećao deset puta. o kraja 2012, dug energetske kompanije je dostigao 5 procenata B P-a ili preko tri četvrtine njihovog godišnjeg prihoda. Pored toga, oni su zavisili od grantova od donatora i kredita iz VK za oko 20 odsto njihovog ukupnog prihoda.  ko dovoljno sredstava ne može biti prikupljeno iz privatnog sektora za očuvanje budućeg snabdevanja energijom,VK će morati da pronađe alternativne načine za finansiranje troškova izgradnje nove elektrane, koja je procenjena na 20 do 30 odsto BDP-a. Mere energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije, takođe će biti veoma važne. eki od ovih troškova moraju da budu pokriveni iz samog budžeta.  Ove velike investicije će povećati troškove energije. Pored toga, sadašnje tarife nisu na nivou povraćaja troškova. Ako se tarife povećaju da odražavaju troškove, onda se moraju preduzeti koraci da se zaštite siromašne i ugrožene grupe kroz sistem socijalne zaštite. C. POVE ANJE EFIKASNOSTI JAVNE POTROŠNJE Uprkos uspe u osova fokusirajući javnu potrošnju na kapitalne investicije, sredstva nisu uvek dodeljena kako bi se najbolje investiralo u okviru postavljenih izazova. Konkretno posmatrajući, dok je Kosovo ulagalo u novi fizički kapital i infrastrukturu, nisu obratili dovoljno pažnje ka svojim postojećim fizičkim resursima i kapitalu kao i svojim postojećim humanim resursima. Važno je da se uspostavi ravnoteža između investiranja u novu infrastrukturu i održavanja postojeći objekata. Iako Kosovo ima dobar rerzultat u ulaganju u novim resursima, neka osnovna potreba održavanja je zanemarena. Pored novih autoputeva, postojeći putevi su u lošem stanju. To pre svega proizilazi iz budžeta za održavanje puteva koji je manji od polovine susedne Srbije i Bosne i Hercegovine na meri dodeljenih sredsstava po kilometru. Budžet za popravljanje puteva je istisnut novim investicijama i do 2012 godine je dostigao samo četvrtinu svoje vrednosti na nivou iz 2009 (izgradnja autoputa). Slično opadanje u budžetima je vidljivo i u finansiraju lokalnih i nacionalnih puteva. Nedavna studija je identifikovala potrebu za 39 lokalnih poboljšanja putne infrastrukture sa ekonomskim stopama povratka sredstava do 81 odsto. Potrebne prosečne godišnje investicije za pokrivanje ovih poboljšanja će biti manje od četvrtine troškova izgradnje autoputa ali jedva da je nešto povodom toga obavljeno. Slično tome, u sektoru zdravstva, investicije su fokusirane na novu medicinsku opremu i zgrade, dok postoje nedostaci u osnovnim kanalizacijama i sistemu vodosnabdevanja do zdravstvenih ustanova. Odluke o tekućim izdacima nisu dosledno pratile ekonomsko obrazloženje. inearno povećanje plata za sve državne službenike su često politički motivisane i da nagrađuju istovremeno dobre i one koji loše funkcionišu jednako i izvršili pritisak na ministarstva sa visokim platama. Na primer, između 200 i 2012 plate su porasle od 76 do 3 odsto budžeta za obrazovanje i od 67 do 70 odsto zdravstvenog budžeta, istiskujući ostale rashode. Pored toga, budžet socijalne zaštite je postepeno ponovo orijentisan daleko od zaštite siromašnih i pre svega prema posebnim interesnim grupama. Beneficije povezane sa ratom i penzije za favorizovane grupa progutaju gotovo svo povećanje rashoda za socijalnu zaštitu između 200 i 2012 godine. Istovremeno, potrošnja na šemi zadnje solucije socijalne pomoći, koji je usmeren na najsiromašnije kao i univerzalne osnovne penzije smanjen je za 0,2 odsto BDP-a. Kosovo ne ulaže dovoljno u jedan od svojih glavnih resursa: svoje ljude. Sa 38 odsto svoje populacije mlađe od 19 godina starosti i jedna od retkih rastućih populacija u Evropi, Kosovo ima mogućnost da koristi ovu "demografsku dividendu" ako ulaže u svoju omladinu. Umesto toga, zemlja ulaže 4,1 odsto BDP-a u obrazovanje – manje od poredenja sa svojim regionom i prihode za grupe vršnjaka, posebno kada se uzme u obzir računovodstvo za svoju mladu populaciju. Vrlo mali broj deceima koristi od predškolskog obrazovanja uprkos dokazima koji pokazuju njenu važnost za dalje životne rezultate i v njenoj ulozi u bekstvu iz međugeneracijskog siromaštva. Javna zdravstvena potrošnja je slično tome isto nedovoljno finansirana, na samo 2,6 odsto BDP-a. Ona ne ispunjava najosnovnije potrebe svog stanovništva i time dovodi do visoke stope nesprečene smrtnosti majki i dece. iromašni trpe teret nedovoljni ulaganja u zdravstvo i obrazovanje. Stope upisanih u sistem obrazovanja na Kosovu su povoljne kada se uporede sa susednim zemljama, ali stopa od 2,9 odsto onih koji ne pohađaju obrazovni sistem je preko dva puta veća za decu iz siromašnih porodica, a još je gora za decu ekstremno siromašnih. Istovremeno, postoji evidencija da jedna petina nema dovoljno pristupa zdravstvenoj zaštiti zbog obaveze visokog plaćanja za lekove iz svog džepa. Simulacije koje koriste podatke za domaćinstvo pokazuju da je stopa siromaštva oko 7 odsto veća zbog trošenja u lečenju a srednja klasa postaje sve ranjivija na povećanje zdravstvenih troškova. Neke zdravstvene usluge koje siromašnije grupe verovatno više konzumiraju posebno su nedovoljno finansirane. Na primer, udeo rashoda javnog zdravstva za primarnu zdravstvenu zaštitu je opao od 21 odsto u 2007 na samo 13 odsto do 2012 godine. Pritisak da se nastavi sa rashodima u oblastima koja nisu urgentna i dalje je veoma jak. Pritisci uticaja na rashode danas potiču uglavnom od politički moćnih lobija. Pritisci uključuju (i) penzije; (ii) beneficije veterana; (iii) naknade za bivše političke zatvorenike; (iv) javne plate; i (v) niska vrednost saobraćajne infrastrukture. Ovi rashodi, ne doprinose osiguranju održivog rasta, osiguranju zapošljavanja i poboljšanju uslova života građana Kosova. aprotiv, oni rizikuju stezanjem ulaganja u zdravstvo, obrazovanje i druge kapitalne projekte, koji bi mogli da povećaju rast i smanjenje siromaštva. Sam budžet za 2014 kao i predizborna obećanja od tada ilustruju ove pritiske. Politički zatvorenici i nove beneficije za ratne veterane zajednički imaju dodeljenih 15 miliona €13 u budžetu za 2014 godinu, dok je za povećanje plata u javnom sektoru izdvojeno 45 miliona € (0,9 odsto BDP-a). Raspodela plata od 45 miliona € pokriva implementaciju reforme plata i rangiranja14, obuhvatanje strukture Kosovskih Srba u opštinama na severu u Kosovski sistem15 i povećanje plata. Predizborna obećanja su dovela do dodatnih troškova za samo povećanje plata za više od 2 odsto B P-a godišnje. Istovremeno je negde oko 15 miliona € izdvojeno u budžetu za novoregistrovane ratne veterane, paket beneficija izgleda da je veoma veliki sa gotovinskim isplatama koje zajedno dostižu procenjenih 40 miliona € (0,8 odsto BDP-a) godišnje ili više. Dodatne investicije u zdravstvo, obrazovanje, stambena pitanja, biznis i investicije u poreske olakšice između ostalog, će verovatno dodatno povećati potrošnju tokom vremena. Međutim, ove troškove je teško proceniti, jer tumačenje novog Zakona o ratnim veteranima je i dalje nejasno i proces verifikovanja kandidata je u toku tako da broj korisnika nije precizan.16 Ukupni fiskalni rashodi mogu biti visoki. Novi autoput koji povezuje Prištinu sa granicom BJR Makedonije rizikuje zanemarivanje ostalih drugih javnih investicija. Skoro odobreni17 autoput između Prištine i BJR Makedonije, autoput broj 6 – 13 U decembru 2013 Vlada Kosova (VK) je odlučila da odobri šemu granta za političke zatvorenike uz paušalni iznos od 55 miliona €, kao kompenzaciju za njihovo vreme p rovedeno u zatvoru, koje treba da se plati u naredne četiri godine. 14 Sprovođenje reforme plata i gradiranja procenjuje se da košta oko 1 miliona €, iako ne postoje garancije da će se reforma održati na vreme i da taj novac neće biti korišćen za poveć anje plata tokom ove izborne godine. 15 Politički dogovor između premijera Kosova i premijera Srbije 19. aprila 2013 , predviđa demontažu srpske paralelne strukture u severnim opštinama na Kosovu i uključivanje nekih od tih kadrova u sistem Vlade Kosova. Iako ne postoji jasna procena troškova, očekuje se da oni budu negde oko 13 miliona € u zaradama i platama - što je uključeno u trenutnoj raspodeli 45 miliona €. 16 Preko 56.000 ljudi se prijavilo za status ratnih veterana. Proces verifikacije je bio spor i očekuje se da bude završen do juna 2014. Od broja verifikovanih prijava oko 35 odsto se smatra ne legitimnim. Prosta računica sugerišu da će broj legitimnih veterana biti oko 40.000. 17 Ovaj novi autoput (Put broj 6) će povezati Prištinu sa Makedonijom kod graničnog prelaza Elez Han. On je odobren od strane međuministarske Radne grupe 10. januara, 2014 godine, a ugovor je dodeljen američko - turskom konzorcijumu Behtel - Enka, koji je takođe izgradio trase autoputa 7 koji povezuje Prištinu i iranu, lban ija. vi je procenjen na negde oko 750 miliona €18 ili 14.4 odsto BDP-a. o će potisnuti druge visoko prioritetne kapitalne investicije, kao što je i skoro završeni autoput broj 7 za Albaniju. D. UNAPREĐENJE IZDVAJANJA ZA JAVNU POTROŠNJU Bez restrukturiranja prihoda i potrošnje, mešavina opadanja pri oda i povećanje beneficija na Kosovu dovelo bi ili do brzog rasta fiskalnog deficita ili postiskivanje rasta i razvoja fokusiranog na potrošnji. Simulacije ovog scenarija statusa kvo“ ukazuju na to da bi prihodi van granta zabeležili pad sa 25,8 procenata BDP-a u 2013 na 24,7 procenta do 2018 godine, zbog smanjenih graničnih prihoda i sužavanjem javnih resursa. Istovremeno bi potrošnja van grantova zabeležila neznatno povećanje od 2 ,7 odsto u 2013 na 29 odsto do 2018, vođena povećanjem boračkih davanja i povećanja plata u javnim službama. Deficit bi dostigao 4,3 odsto BDP-a do 2018 - znatno iznad granice od 2 odsto koja je postavljena novim fiskalnim pravilom19. Alternativa Kosova bi bila da postigne dalje investicije u svoje humane resurse i/ili potrošnja na održavanje svoje infrastrukture. Još gore, ulaganja u ne tako preko potrebne autoputeve, potrošnja na boračka davanja i na povećanje plata bi ostavi lo malo prostora za manevar ukoliko su javna sredstva potrebna kako bi se obezbedilo dovoljno napajanje električnom energijom. Zapisi o budžetskoj disciplini osova pokazuju da je zemlja sposobna da donese teške odluke neophodne za rešavanje svojih izazova a sada imaju priliku da preorijentišu potrošnju ka oblastima koja se bave stvarnim izazovima. Usklađivanje potrošnje sa realnim potrebama zemlje će zahtevati više nego da se samo obezbede bitni i konkretni brojevi, kao što fiskalno pravilo ima za cilj obezbeđivanje takvih potreba. Iako postoje originalne potrebe u mnogim oblastima, ograničena sredstva podrazumevaju da ih treba preraspodeliti ka oblastima koje predstavljaju ključni potencijal ekonomskog rasta i pomoći da se smanji nezaposlenost i siromaštvo. Pored toga, poboljšanje javnih usluga će zahtevati poboljšanje efikasnosti, posebno u zdravstvu i obrazovanju. ešavanje glavni izazova na osovu će za tevati napore (i) da se poveća domaće prikupljanje prihoda da se nadoknadi pad u graničnim prihodima; i (ii) da se fokusira na budžet zdravstva, obrazovanja i zaštite najsiromašnijih, kao i na održavanje i poboljšanje postojeće infrastrukture. Ove investicije mogu biti finansirane ako se odloži izgradnja trase autoputa 6, uz smanjenje subvencija za sektor energetike, preusmeravanje sredstava daleko od zdravih, radno sposobnih ratnih veterana prema siromašnima i prilagođavajući plate javnih usluga sporijim tempom koji je nepovezan sa političkim 18 600 miliona € za projekat plus procenjenih 150 miliona € za eksproprijaciju. 19 Glavne odredbe Fiskalnog pravila su: (i) Održavati ukupni fiskalni deficit na 2 odsto projektovanog B P -a u tekućoj budžetskoj godini. Ovaj nivo deficita se odnosi na konsolidovani centralni i opštinske budžete; (ii) eutrošeni deo sredstava iz prethodne godine može da se koristi kao izvor finansiranja novih budžetskih izdvajanja u kapitalne rashode, a neće se razmatrati za potrebe u skladu sa plafonom fiskalnog deficita; (ii ) Ostala primanja dodatnih budžetskih prihoda u odnosu na prethodnu godinu prihoda, mogu se preneti u narednu godinu za nove budžetske aproprijacije u kategoriji kapitalnih izdataka i neće se razmatrati za potrebe u skladu sa limitom fiskalnog deficita; (iv) prihodi od privatizacije i njihova potrošnja neće biti predmet limita fisk alnog deficita. Ovi prihodi se mogu koristiti samo za kapitalne investicione projekte, ukoliko je nivo korisnog vladinog bankovnog salda iznosi najmanje 4,5 odsto projektovanog BDP-a; (v) bilo kakav višak od projektovanog budžetskog deficita od preko 0,5 odsto BDP-a trebalo bi da bude kompenzovan u naredne tri fiskalne godine. Pored toga, fiskalno pravilo navodi situacije u kojima pravilo može biti privremeno obustavljeno, kao što su: (i) Ekonomska recesija, kada su poreski prihodi nominalno jednaki ili niži od poreskih prihoda prikupljenih u istom periodu prethodne fiskalne godine, isključujući uticaj politike i jednokratnih prihoda od poreza; (ii) za hitne slučajeve, kao što su prirodne katastrofe; (iii) u slučaju krize u bankarskom sistemu identifikovane od strane ministra finansija i guvernera CBK, na predlog CBK; ili (iv) poziv na državne garancije koje će morati da se plate od strane vlade i da imaju uticaj na ukupne rashode preko 1,5 odsto projektovanog BDP-a. vii ciklusom i sa više naglasaka na nagrađivanje učinka u odnosu na linearno povećavanje plata za sve. Međutim, vrednost investicije u drugim oblastima će opasti ako Kosovo nije u mogućnosti da obezbedi dovoljno energije za svoja domaćinstava i preduzeća. Sa tim u vidu, značajna javna sredstva moraju da budu preusmerena ka izgradnji novih proizvodnih postrojenja. Ima dosta prostora da se poveća efikasnost u sektorima. U obrazovanju, potrošnja bi trebalo da prati učenike zbog demografske promene sastava i samih porodica koje migriraju iz ruralnih u urbana područja. U zdravstvu, poboljšanje rezultata se može postići usredsređivanjem na primarnu zdravstvenu zaštitu za zadovoljenje osnovnih potreba a ne ka bolnicama. U transportu, kvalitet cele putne infrastrukture mora biti poboljšan premeštanjem resursa od izgradnje nekih novih puteva ka boljem održavanju postojećih puteva. U socijalnoj zaštiti, podrška treba da se fokusira na najsiromašnije, a na posebne interesne grupe. U svim sektorima, poboljšanje prakse nabavki moglo bi spasiti značajne sume. Konkretno, postoji preplata za farmaceutiku a škole i nova izgradnja puteva su skupi s obzirom na terenske prilike. Posebne preporuke za svaki sektor se bave potrebom za preraspodelom resursa među sektorima i u okviru samih sektora sa ciljem postizanja bolje dobijene vrednosti za investiran novac.  Energija: (i) obezbediti da potražnja za energijom bude zadovoljena, kroz dobro koordinisane energetske strategije kombinovanjem promocije energetske efikasnosti, obnovljivih izvora energije i nove termoelektrane, čak i ako javna sredstva treba da se osiguraju odlaganjem drugih investicija; (ii) obezbediti da tarifa upotrebe energije bude podešena tako da tokom vremena tarife odražavaju troškove i obezbede dalji podsticaj za smanjenje gubitaka i podsticanje učešća privatnog sektora, dok mehanizmi socijalne zaštite garantuju da će u dovoljnoj meri štititi ugrožene od povećanja tarifa.  aobraćaj (i) da se odloži izgradnja autoputa 6 i zatim preusmeriti ova sredstva na bolje održavanje postojećih puteva i poboljšanje ili unapređenje ruralnih i regionalnih puteva (sa većim ekonomskim stopama prinosa od autoputa 6), kao i davanje prioriteta energetskom sektoru; (ii) povećanje naknada za korisnike puteva i takse za registraciju vozila kako bi se obezbedilo dovoljno sredstava za održavanje puteva u dužem periodu.  Obrazovanje: (i) koristiti neka od sredstava sačuvanih kroz odlaganje izgradnje autoputa 6 do povećanja raspoloživih sredstava za pred-univerzitetsko obrazovanje. Ovi resursi treba da se koriste za povećanje broja upisanih učenika u predškolsko obrazovanje, koje ima visoke ekonomske i socijalne stope povratka uloženih sredstava i da se obezbedi dovoljno sredstava u gornje-srednjem obrazovanju da se nose sa demografskim promenama; (ii) povećanje efikasnosti postojećih resursa kroz identifikovanje ušteda koje bi se mogle napraviti samom racionalizacijom školske mreže - posebno u ruralnim područjima sa malim učionicama - i preduzimanjem mera za poboljšanje formule finansiranja škola kao što je pojednostavljivanje i obezbeđivanje dovoljno obuke za finansijske menadžere na nivou škola; (iii) povećanje mogućnosti za obuku nastavnika i depolitizacija pri povećanju plata, tako da su one zasnovane delimično na obuci i performansama.  Zdravstvo: (i) postizati bolje rezultate u zdravstvu i proširiti zdravstveno osiguranje na siromašnije grupe uz preusmeravanje potrošnje na primarnu zdravstvenu zaštitu i unapređenje održavanja postojećih objekata, a ne trošiti na nove objekte ili zdravstvenu opremu koju koris ti samo male grupe ljudi; (ii) poboljšanje sistema nabavke farmaceutskih proizvoda da se postigne bolja vrednost za uloženi novac i proširi njene odredbe, naročito za siromašnija domaćinstva koja su slabije uslužena; (iii) uvođenje doprinosa šemom zdravstvenog osiguranja da se prikupe dodatna sredstva za zdravstveni sektor i pomoći da se podstakne dodatni domaći prihod samim proširenjem poreske osnovice. Time bi se prikupila dodatna sredstva za sektor zdravstva koji nije dovoljno finansiran, bez obzira na to da li će biti odložena izgradnja autoputa 6 ili neće. viii  ocijalna zaštita (i) koristiti budžet socijalne zaštite na zaštitu siromašnih pre nego na beneficije za posebne interesne grupe. Konkretno, ponovo razmotriti predloženi novi Zakon o boračkim davanjima, koji košta više od 0, odsto BDP-a godišnje samo u gotovini i mogu značajno više koštati sa drugim beneficijama i smanjenjem poreskih prihoda; (ii) proširenje sistema socijalne zaštite da se obuhvate siromašni i ugroženi, uključujući zaštitu od efekata povećanja cene energenata; (iii) održati sadašnji penzioni sistem, koji je već održiv i donosi penzionerima prihod do praga siromaštva i da se uzdrže od neodrživih povećanja. Čak i ako se izgradnja autoputa 6 ne odlaži, budžet socijalne zaštite može da primi više resursa premeštanjem iz energetskih subvencija ka zaštiti za najugroženije.  Prihod: pored proširenja prihoda kroz zdravstveno osiguranje i troškove sektora transporta: (i) jačanje poreske administracije da se smanji utaja poreza i proširenje poreske osnovice; (ii) povećanje napore da se poveća naplata poreza na imovinu, jedan od najmanjih distorzivnih poreza; (iii) razmatriti izmene poreza na dohodak građana za smanjenje poreza na nižim nivoima i povećanje stope na višim nivoima. ime bi se podstakla formalnost na tržištu rada. provođenje ovi preporuka bi smanjilo fiskalni deficit, dok se budžet preusmerava na način koji se bolje bavi rešavanjem potreba Kosova. Ilustrativna simulacija ovog adaptivnog scenarija“ pokazuje kako se prihodi mogu osigurati sa takvim reformama i kako bi potrošnja mogla da bude preusmerena u sličnom okviru budžeta kao i u ovom trenutnom. Uvođenje obaveznog javnog zdravstvenog osiguranja procenjuje se da bi prikupilo oko 0,8 odsto BDP-a u prihodima do 2018, a imovinski poreski prihodi mogli bi se udvostručiti do 0,5 odsto B P-a (iako bi ovi prihodi ostali i dalje niski po regionalnim standardima) zahvaljujući naporima da se poveća registracija zemlje i objekata i poboljšana primena, kao vid nekog načina da se nadoknade opadajući granični prihodi. Povećano prikupljanje domaćeg PDV-a kao rezultat poboljšane poreske administracije i privrednog rasta - takođe će biti od pomoći. Sa tim u vidu, ove i druge mere mogu da pomognu da se poveća prihod izvan grantova od 25,8 odsto BDP-a u 2013 na 26,2 odsto do 2018 godine. Istovremeno, potrošnja na izgradnju puteva bi bila smanjena sa 5,7 odsto BDP-a u 2012 na 2,1 odsto do 2018 godine. Kako cene energije počinju da bolje odražavaju troškove njene proizvodnje, javna potrošnja tog sektora će pasti sa 0,8 na 0,3 odsto BDP-a. Druge oblasti bi osigurale proširenja: potrošnja u obrazovanju bi porasla sa 3,9 na 4,8 odsto BDP-a; i finansiranje zdravstva kroz doprinose za zdravstveno osiguranje bi poraslo sa 2,6 do 3,7 odsto BDP-a (oba bez donacija). Potrošnja za socijalnu zaštitu bi trebalo da se poveća i da se bori protiv siromaštva i da pomogne da se ublaži siromašni i ugroženi od šoka povećanja cene energije sa 3,9 na 4,7 odsto BDP-a. Ostali ekonomski poslovi, uključujući i održavanje puteva, trebaju da se povećaju sa 2,1 na 2,7 odsto BDP-a. Ukupno, prema ovom adaptivnom scenariju, izdaci van grantova će pasti sa 2 ,7 odsto B P-a u 2013 na 28,2 odsto u 2018 sa velikim početnim padom. Između njih, povećanje prihoda i smanjene potrošnje ali preusmereno da bi osigurali da će fiskalni deficit biti sadržan u okviru 2 odsto ili ispod svake godine između 2014 i 201 godine. Javni resursi moraju da budu preusmereni sa izgradnje autoputa 6 na energetski sektor, ako je to potrebno da se obezbede dovoljne količine energije. U okviru istog fiskalnog okvira i istog nivoa deficita, kao i u prethodnom scenariju, oko 550 miliona € moglo bi biti dostupno između 2014 i 201 da pomognu u izgradnji novih proizvodnih kapaciteta, ako to zahteva odlaganje izgradnje autoputa 6. Ovo možda nije dovoljno da se izgradi elektrana sa punih 2 × 300 MV20 kapaciteta samo od javnih izvora finansiranja, ali (i) može da podrži javno privatno partnerstvo za izgradnju postrojenja 2 × 300 MV sa javnim i privatnim finansiranjem ili (ii) moglo bi da upotpuni sredstva kroz međunarodno zaduživanje. Međutim, pošto Kosovo nema iskustva na međunarodnom tržištu duga i nikada nije izdalo dugoročni dug, ova opcija će predstavljati veliki izazov ali može ostati kao opcija uz podršku međunarodnih finansijskih institucija. Ostale opcije se takođe mogu razmotriti da premoste rupu u finansiranju, kao što je postepena 20 Predloženi plan je izradnja proizvodnih kapaciteta od 600 MV u dve jedinice, svaka od 300 MV. ix izgradnja tokom vremena pružajući neophodna sredstva da se izgradi samo jedna od planiranih jedinica - elektrana kapaciteta 300 megavata. To bi bilo dovoljno da se premosti jaz u potrebnoj energiji u bliskoj budućnosti ali će najverovatnije povećati cenu po jedinici kapaciteta zbog poslovanja smanjenih obima u odnosu na jedan korak konstrukcije. E. ZAKLJUČAK osovo je mnogo uložilo u novi fizički kapital (infrastrukturu), pomažući da se podrži ekonomski rast i nadoknadi šteta nanesena od raspada Jugoslavije i rata ali je zanemarilo potrebu održavanja svojih postojeći zaliha kapitala (infrastrukture) i nije dovoljno investiralo u ljudski kapital. Napori Kosova da održi visok nivo investicija je za pohvalu, ali takođe treba uložiti napore kako bi se osiguralo da je postojeća infrastruktura dobro održavana. ugoročni ekonomski rast zavisi i od ulaganja u oblastima koje nisu klasifikovane kao kapitalni izdatci, kao što su investicije u ljudski kapital kroz obrazovanje i zdravstvo. Visok stepen siromaštva Kosova i niska zaposlenost se mogu delimično rešiti ulaganjem u svoje ljude i time je moguće podstaknuti ekonomski rast. Ali umesto samog rešavanja problema siromaštva i nezaposlenosti, predloženo je proširenje boračkih davanja i time se budžet socijalne zaštite dalje orijentiše prema posebnim interesnim grupama a ne ka siromašnima, pa čak sadrži podsticaj za nezaposlenost ili za izlazak iz formalnog tržišta rada. Sve ovo se dešava u isto vreme kada i potencijalno poskupljenje električne energije zbog nedostatka porasta u poslednje dve godine kao i zbog potrebe za sprovođenje investicija u energetsku efikasnost, obnovljive izvore energije i zamene Kosova A sa novom elektranom. Potencijalno se povećava cena energije što podrazumeva da će siromašni i ugroženi zahtevati više usluga ciljane socijalne zaštite. Kao i ulaganje u svoje ljude, rast će zahtevati stalni fokus, a VK treba da ima u vidu da javna sredstva mogu biti potrebna da se obezbedi dovoljno energije za domaćinstava i preduzeća. Rešavanje svih ovih izazova će biti teško posebno ako je praćeno padom carinskih prihoda, koji čine više od 70 odsto ukupnih prihoda. Politika i administrativni napori moraju da se povećaju kako bi se domaći prihodi nadoknadili. Kosovo je nedavno usvojilo fiskalno pravilo da ograniči fiskalni deficit i javni dug na održive nivoe u budućnosti, a omogućava dodatne investicije iz prihoda od privatizacije ili štednje iz prethodne godine. Ali dok naslovni fiskalni brojevi izgledaju povoljno, izazov će biti da se potrošnja preusmeri da bolje odgovora na potrebe zemlje. Pregled javnih finansija (PJF) analizira efikasnost potrošnje između 200 i 2013 godine i predlaže načine preraspodele koji se mogu podesiti unutar i između sektora za bolje rešavanje glavnih izazova na Kosovu. x F. TABELA SA TRI NAJBITNIJA PREDLOGA PO SEKTORU Glavne preporuke astaviti sa održavanjem održivog fiskalnog deficita i nivoom duga pridržavajući se nedavno usvojenog fiskalnog pravila. Proveriti da li energetski kapaciteti i potražnja mogu da podrže održivi ekonomski rast, uz obezbeđivanje tarife koja se kreće ka putanji povraćaja troškova proizvodnje. Preraspodela resursa od predloženog autoputa 6 ka održavanju infrastrukture i ulaganje u socijalnim sektorima. epolitizovati povećanje plata javnim službenicima izlažući ih pre svega pregledu od strane nezavisnog panela, pa organizovati povećanje na osnovu učinkovitosti ili ih podsticati redovnim povećanjima po pripremljenoj formuli u zavisnosti od potreba svakog sektora. Preraspodela sredstva koja su predložena i predviđena za povećanje boračkih davanja prema siromašnima i ranjivim, uključujući i njihovu zaštitu od uticaja povećanja cena energenata . Uvesti šemu javnog zdravstvenog osiguranja kako bi prikupili dodatna sredstva za zd ravstveni sektor koji nije u dovoljnoj meri finansiran. Uložiti napore da se postigne bolja vrednost za dati novac u javnim nabavkama gde je posebno vidljivo da su troškovi lekova i održavanja puteva veoma skupi. Preduzeti korake da se poveća naplata domaćih prihoda da nadoknadi opadanje graničnih prihoda, između ostalog, napuštanje nekih poreskih izuzeća, slediti kroz pravni sistem one koji izbegavaju porez, a uzeti u obzir i povećanje nekih poreskih stopa. Poboljšati kapacitete Poreske uprave i lokalnih uprava za prikupljanje poreza na imovinu u op štinama. Energija Uverite se da se potražnja za energijom brzo ispunjava olakšanjem i omogućavanjem investicija i politike podrške koja će poboljšati energetsku efikasnost u javnom i privatnom sektoru da se smanji potrošnja energije i generišu fiskalne uštede. Preraspodeliti javna sredstva ka investicijama u energetskom sektoru kao preko potrebnog u vidu promene prioriteta od ostalih javnih investicija. Podstaknite snabdevanje obnovljive energije pojednostavljenjem složene aplikacije za obnovljive izvore energije, promovisanje održivih i obnovljivih rešenja za prostor i grejanje vode . Uveriti se da su tarifne stope na putu da u potpunosti odražavaju troškove i obezbede podsticaje za uštedu energije. Garantovati potpunu autonomiju Regulatorne kancelarije za energetiku da maksimizira potencijal za učešće privatnog sektora u energetskom sektoru i smanji subvencije za energiju, dok se mehanizam socijalne zaštite koristi da zaštiti siromašne i socijalno ugrožena domaćinstava od povećanja tarifa. Transport ( aobraćaj) Sredstva koja treba korisiti za izgradnju autoputa 6 mogu da se stave na raspolaganje i koristiti ih u sektoru saobraćaja (posebno za bolje održavanje ili nadogradnju postojećih puteva) i drugim sektorima . Povećanje naknade za korisnike puteva i takse za registraciju vozila da se povećaju raspoloživa sredstva za dugoročno održavanje puteva. Pronaći način da se železnička mreža održivo finansira, bilo smanjenjem usluga ili fokusiranjem na njenu upotrebu za izvoz industrije. Obrazovanje Proširite pristup obrazovanju, posebno predškolskom, finansiran delom kroz uštede koje proističu iz demografskih xi promena kao i bolje razumevanje potreba u srednjem obrazovanju koje će proisteći iz demografskih promena, povećanog upisivanja i migracije iz ruralnih u urbane sredine . Poboljšati funkcionisanje opštinske formule za finansiranje ka školama tako što se ona pojednostavi, pružajući dovoljno obuke da se sprovede upravljanje na nivou škola i podsticanje snažne političke posvećenosti na opštinskom nivou za racionalizaciju školske mreže. Osigurati da su pravi podsticaji sprovedeni kako bi mogli da privuku i zadrže visoko efikasne nastavnike a to podrazumeva da nastavnici dobijaju obaveznu obuku i da treba preduzeti korektivne mere u slučaju lošeg izvođenja nastave. Zdravstvo Preusmeriti potrošnju na primarnu zdravstvenu zaštitu, dok dalje kapitalne investicije treba ograničiti da bi dali prioritet održavanju postojećih objekata i suzbijanju povećanje plata koje se ne zasniva na učinku i rezultatima rada za medicinsko osoblje. Povećati dobijenu vrednost za novac prilikom farmaceutskih kupovina poboljšanjem sistema nabavke, a povećavati potrošnju na lekove i potrošni materijal, naročito koristeći neke od novih sredstava prikupljenih kroz uvođenje zdravstvenog osiguranja. Uvesti šemu javnog zdravstvenog osiguranja sa sledećim uslovima: (i) stopa doprinosa treba da bude postavljena na 5 a ne 7 odsto; (ii) samo siromašne grupe treba da budu izuzete od plaćanja premije i participacije; (iii) zdravstveno osiguranje treba sprovesti na fiskalno neutralan način obezbeđivanjem održivosti budžeta i garancijama da drugi sektori ne trpe nepotrebni teret; (iv) izgraditi adekvatne kapacitete za upravljanjem sistemom zdravstvenog osiguranja i obezbediti nesmetanu tranziciju od finansiranja Agencije za zdravstvo u Fond za zdravstveno osiguranje. ocijalna zaštita Pokrenuti napore da se uvede sistem koji bolje identifikuje siromašne i ranjive da bi se omogućila proširena pokrivenost sistema krajnjeg rešenja šeme socijalne pomoći, dok istovrfemeno treba smanjiti davanja ka bogatijim grupama i obezbeđivanje da šema socijalne pomoći pruža neophodnu podršku za domaćinstva da se po krenu iz siromaštva, na primer, organizovanjem obuke i time dozvoliti da se beneficije pre svega ukidaju kada korisnik pronađe zaposlenje a ne da odmah izgubi beneficije. Nastaviti sa sprovođenjem sadašnjeg penzionog sistema, bez velikih promena; nema potrebe da se popravlja“ nešto što pre toga nije pokvareno. Predloženi novi Zakon o veteranima treba potpuno razmotriti pre svega u vezi sa visinom sredstava potrebih za njegovo sprovođenje i ponovo promisliti pre nego što se odobri i realizuje u suprotnom ovaj zakon bi mogao imati ozbiljno negativne fiskalne, ekonomske i socijalne posledice. Poreski prihodi i politika Jačanje poreske administracije uključujući povećanje kvaliteta i kvantiteta poreskih inspektora, unapređenje modela za procenu rizika, dodajući praksu slučajne revizije za procenu područja za poboljšanja u procenama rizika i povećavanje napore u borbi protiv utaje poreza. Razmotriti neke promene u poreskom sistemu, kao što su povećanje stope PLD-a na 15 odsto i pojednostavljenje strukture kursa za P da bude više progresivan i pravedan i ukloniti neke od izuzetaka koji nemaju mesto u dobrom poreskom sistemu, kao što su: (i) dividende u vlasništvu stranih akcionara; (ii) kamate na finansijske instrumente koje izdaju javne vlasti; i (iii) naknade obezbeđene od poslodavaca . Preduzeti korake za povećano prikupljanje poreza na imovinu pre svega (i) proširenjem osnovice za porez na imovinu time što se počinje sa oporezivanjem i poljoprivrednog zemljišta i drugih oblika svojine; i (ii) uzeti u obzir i povećanje stope poreza na imovinu prikupljenih od strane opština; i (iii) upotreba grantova centralne vlade na način koji nagrađuje generaciju prihoda u vidu sopstvenih prihoda u opštinama. xii POGLAVLJE 1. UVOD A. SADRŽAJ 1.1. epublika osovo je najmlađa država u vropi. Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija (SFRJ) se raspala tokom devedestih godina prošlog veka, a u junu 1999 Kosovo je postalo odvojena teritorija pod Misijom privremene administracije Ujedinjenih Nacija (UNMIK) i to je trajalo sve do februara 2008. Na dan 17 februara 2008 godine, Kosovo je jednostrano proglasilo nezavisnost a do februara 2014 je bilo priznato od strane 106 država članica U -a, uključujući 23 od 2 članica EU. Kosovo je zemlja bez izlaza na more u jugoistočnoj Evropi 21 (JIE) sa negde oko 1.8 miliona stanovnika i sa velikom populacijom u migraciji koja se uglavnom nalazi u zemljama zapadne Evrope. Zemlja je preduzela korake da obnovi ekonomiju uništenu tokom kolapsa SFRJ u ranim 1990-im, a potom i tokom rata 1998-99. 1.2. Potencijalni kandidat za članstvo u vropskoj uniji (EU), Republika Kosovo je zemlja sa manjim-srednjim prihodima i sa solidnim performansama privrednog rasta od kraja rata 1999. To je jedna od samo četiri zemlje u Evropi koje su ostvarile pozitivne stope rasta u svakoj godini tokom kriznog perioda 2008 do 2012 godine, u proseku od 4,2 odsto. Otpornost kosovske privrede ogleda se u: (i) ograničenoj međunarodnoj integraciji u globalnu ekonomiju; (ii) uspehu njene dijaspore na tržištima rada, posebno u zemljama nemačkog govornog područja centralne Evrope i time su obezbedili stabilan protok doznaka; (ii) sastav budžeta koji je uglavnom orijentisan ka rastu, sa oko 40 odsto javnih rashoda koji se koriste za investicije; i (iv) stalan priliv donatorske podrške. 1.3. Uprkos svojim naporima, osovo i dalje zaostaje za svojim susedima i drugim evropskim zemljama po većini aspekata razvoja. Kosovo ima najniži B P po glavi stanovnika u Evropi posle Moldavije, sa bruto domaćim proizvodom (B P) po glavi stanovnika u visini od 2. 5 € u 2013 godini. Kosovo takođe ima najvišu stopu siromaštva u jugoistočnoj Evropi, sa 29,7 odsto stanovništva koje živi ispod granice siromaštva u 2011, kao i sa najvećom stopom nezaposlenosti u jugoistočnoj Evropi, procenjenoj na 30,9 odsto u 2012. Još gore od toga je da 63 odsto njenog stanovništva u stvari ekonomski neaktivno. 1.4. ljučni razlog zašto Kosovo zaostaje (pored svoje istorije) je niski institucionalni, fizički i ljudski kapital i jedino održivi ekonomski rast može da pomogne zemlji da odgovori na ove izazove i uhvati korak sa evropskim susedima. Zatvaranje ove praznine će zahtevati dodatne investicije ali resursi Kosova su nedovoljni da se odmah bave svim potrebama. Tako da bi potrošnja trebalo da bude fokusirana na one potrebe koje su najvažnije za ekonomski rast. Kao drugo, sredstva treba da se efikasno koriste u cilju da maksimalno povećaju svoj uticaj u smanjenju ekstremnog siromaštva i poboljšanje zajedničkog napretka. B. IZAZOVI I PREKE NA PUTU KOSOVA KA NAPRETKU 1.5. osovo se suočava sa brojnim izazovima, a mnogi od nji se mogu delimično rešiti kroz fiskalnu politiku. Kao zemlja sa nižim - srednjim prihodom, glavni izazovi na Kosovu su u vezi sa njegoviom nivoem razvoja. Konkretno, visoke stope nezaposlenosti i siromaštva treba da se reše. Kosovo takođe ima mladu i rastuću populaciju, što predstavlja izazov za zapošljavanje mladih i kadrova. 21 Jugoistočna Evropa se odnosi na šest zemalja Zapadnog Balkana: lbanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Makedonija, Crna Gora i Srbija. 1 Pronalaženje načina da se investira u svoju mladu populaciju može da pomogne u borbi protiv nekih od glavnih izazova na Kosovu. 1.6. Da bi se ovi problemi rešavali treba se suočiti sa dve ključne prepreke na putu ka ekonomskom razvoju. Kao prvo, Kosovo se suočava sa pomolom nestašice energije. Sa rastućom potražnjom za električnom energijom i starenjem elektrana koje su najavljene za zatvaranje, Kosovo ne može biti u stanju da zadovolji energetske potrebe svojih firmi i domaćinstava. Ekonomski rast, već oštećen zbog isključenja struje, rizikuje da bude i dalje opterećen. Kao drugo, prihodi prikupljeni na granici su počeli da opadaju i da će verovatno padatai i dalje. Ovi granični prihodi“ - napravljeni od trgovinskih poreza i poreza na dodatu vrednost (P V) naplaćuju se na uvezenu robu22 – i sačinjavaju 71 odsto ukupnih prihoda u 2012 godini. Uz lagano širenje domaće proizvodnje kao zamene za uvoz, nedavno potpisivanje trgovinskog sporazuma sa urskom, a povećanjem povezanosti sa EU, pogranični prihodi će verovatno opasti dalje u srednjem roku. Pronalaženje domaćih zamena za granične prihode će biti od suštinskog značaja za finansiranje javnih investicija potrebnih za održivi ekonomski rast, kao i da se rešavaju mnogi drugi izazovi na Kosovu. Ovaj izveštaj procenjuje Kosovske izazove i prepreke za rast a istovremeno daje političke preporuke za njihovo rešavanje. Nezaposlenost, siromaštvo i zajednički prosperitet 1.7. Visoka nezaposlenost i nisko učešće na tržištu rada, posebno među mladima i ženama, su ključni izazovi za osovo. Nezaposlenost je procenjena na 30.9 odsto u 201223, najviša u JIE. Nastavak ekonomskog rasta, kao i iseljavanje su verovatno pomogli da se smanji nezaposlenost u poslednjih nekoliko godina ali nedostatak uporedivih podataka do 2012 čini teškim procenu ovog efekta. Nezaposlenost mladih je posebno visoka u preko 55 odsto. Svake godine oko 30.000 novih nezaposlenih uđe na tržište rada ali trenutni ekonomski rast generiše negde oko 15.000 novih radnih mesta godišnje. Kao rezultat toga, samo oko 10 odsto aktivnog mladog stanovništva radi i od toga pada manje od 5 procenata za žene. Još gore, više od trećine mladih Kosovara nije ni u sistemu obrazovanju, ni u zapošljavanju - kategorija koja možemo nazvati izgubljena generacija“. Čak i za one sa visokim obrazovanjem, vidljivo je da se izgledi pogoršavaju, sa nekim dokazima koji ukazuju da je sve veći broj onih sa visokom stručnom spremom koji su nezaposleni. U 2012 godini, 15,6 odsto diplomiranih sa fakulteta je bilo nezaposleno, što verovatno odražava neusklađenost između obrazovanja i potražnje za veštinama na tržištu rada.24 Sa 63 odsto populacije (obuhvatajući obeshrabrene nezaposlene osobe), ukupna stopa totalno neaktivnih je najviša u Evropi, a stopa neaktivnosti za ženske osobe je 82 odsto. 1.8. iromaštvo je i dalje pošast na osovu jer socijalna zaštita ne obu vata mnoge od siromašni . U 2011, 29.7 odsto populacije je živelo u siromaštvu dok je 10.2 odsto živelo u ekstremnom siromaštvu (Prikaz 1.1 i Prikaz 1.2). Siromaštvo i esktremno siromaštvo su pogoršani tokom 2011 godine. Sa samo jednom trećinom domaćinstava u donjoj petini koji primaju socijalnu pomoć, poboljšanja u krajnjoj instanci šeme socijalne pomoći mogli bi pomoći u smanjenju ekstremnog siromaštva. Smanjenje siromaštva ostaje jedan od glavnih izazova. 22 P V se obično ne smatra carinskim porezom, jer bi trebalo da se prikuplja od krajnjeg potrošača. Međutim, na Kosovu oko 81 odsto PDV-a je prikupljeno na granici a P V čini 50 odsto graničnih prihoda. Samo oko 7.7 posto P V prikupljenih na granici se interno refundira. Ove činjenice znače da se većina P V-a smatra graničnim prihodom“ na Kosovu. 23 Anketa o radnoj snazi 2012, Agencija za statistiku Kosova. 24 Još jedan problem, o kome se do sada nije mnogo raspravljalo, jeste nedovoljna zaposlenost, koja je izgleda prilično očigledna, jer mnogi mladi stručnjaci završavaju na trivijalnim zaposlenjima (mnogi nosioci diploma univerziteta rade kao konobari u barovima i restoranima), jer tržište ne proizvodi dovoljno radnih mesta visokog kvaliteta. 2 Prikaz 1.1: Stope siromaštva na Kosovu, 2009- Prikaz 1.2. tope ekstremnog siromaštva na 2011* Kosovu, 2009-2011* 40 14 13.2 35.3 34.5 12.5 12.1 35 31.1 31.5 30.7 12 29.7 29.2 10.7 10.2 30 26.7 26.7 9.4 10 8.5 8.5 25 7.8 8 20 15 6 10 4 5 2 0 Urbano Ruralno Ukupno 0 2009 2010 2011 2009 2010 Urbano Ruralno 2011 Ukupno Izvor: ASK i Svetska banka (2013) Izvor: ASK i Svetska banka (2013) *Prag siromaštva (€ /danu): 2009: 1.55; 2010: 1.61; *Prag ekstremnog siromaštva (€ /danu): 2009: 1.02; 2011: 1.72 2010: 1.07; 2011: 1.20 1.9. Privredni rast između 2 6 i 2 11 godine favorizuje siromašne i donji 4 odsto stanovništva. Podaci pokazuju da domaćinstva između 2006 i 2011 godine, široko dele privredni rast na Kosovu, što je dovelo do poboljšanja u obe kategorije siromaštva i "zajedničkom prosperitetu" (definisano kao udeo blagostanja koji je imao pozitivnog uticaja i na najsiromašnijih 40 odsto stanovništva). Tokom ovog perioda, i siromašni i najsiromašnijih 40 odsto stanovništva je imalo koristi od prosečne godišnje povećane potrošnje od oko 4 odsto, dok je 20 odsto najbogatijih imalo koristi od povećanja rasta potrošnje od između jedan i tri odsto godišnje u istom periodu. Sa stopom siromaštva od 29,7 odsto u 2011 godini, siromaštvo i zajednički prosperitet su blisko povezani na Kosovu. Stoga, fokusirajući se na siromaštvo kao jedan od ključnih pitanja u zemlji, ovaj izveštaj pokriva i pitanje zajedničkog prosperiteta. 1.10. Postoji negativna veza između siromaštva i nivoa obrazovanja, a siromašni ne mogu da dobiju zadovoljavajući nivo zdravstvene nege. U 2011, više od jedne trećine pojedinaca koji nisu završili osnovnu školu bilo je siromašno u poređenju sa 12 odsto osoba sa visokom stručnom spremom. Skoro dve trećine siromašnih poseduje manje od srednjeg obrazovanja. Unapređenje obrazovanja u pogledu pokrivenosti i kvaliteta će biti ključni faktor u smanjenju stope siromaštva. Činjenice ukazuju da je obrazovanje u ranom detinjstvu posebno efikasno u pomaganju pojedincima da izađu iz stanja siromaštva. Pored toga, stope iskorišćenosti zdravstvene zaštite za siromašne kategorije su niske, što ukazuje da oni mogu biti nezaštićeni. Mlada demografska slika 1.11. Mlada populacija na Kosovu predstavlja priliku i izazove. Populacija na Kosovu je najmlađa u Evropi sa prosekom od oko 26 godina starosti (Prikaz 1.3).25 Stoga se Kosovo ne suočava sa fiskalnim i ekonomskim pritiscima koji proizilaze iz starenja stanovništva, problem sa kojim se suočavaju mnoge druge zemlje istočne Evrope. 26, 27 obro obučena radna snaga može da bude ključni resurs za ekonomski 25 a Kosovu, 3 ,1 odsto stanovništva je mlađe od 19 godina, mnogo veći proc enat u odnosu na susedne zemlje poput Albanije (32,5 odsto), Bosne (24,6 odsto), Srbije (23,4 odsto), Slovenije (19,1 odsto) i Crne Gore (26,7 odsto). 26 Vidi Svetska banka “Od crvene do sive: reća tranzicija od starenja stanovništva u istočnoj Evropi i bivšem Sovjetskom Savezu”. 3 rast. Međutim, treba se osigurati da javna potrošnja bude u skladu sa potrebama mladalačkog stanovništva a to predstavlja izazov. 1.12. osovo može imati samo koristi od „demografske dividend“ koji dolazi sa mladalačkom populacijom ako obrazovanje postane prioritet. Koristeći sve mogućnosti za ulaganje u odgovarajuće obrazovanje i obuku time će pomoći radnicima da Prikaz 1.3. Piramida stanovništva, 2011 nađu zaposlenje, povećavaju se poreski doprinosi i daje se firmama pristup veštinama koje su im potrebne. o će takođe povećati produktivnost radne snage i pomoći Kosovu da se kreće ka savremenim ekonomskim sektorima koji će povećati rast. Međutim, ako se to ne uradi, “demografska dividenda” može veoma lako da se pretvori u “demografsko prokletstvo”. Energetska kriza koja se nazire 1.13. Druga potencijalna prepreka rastu potiče od činjenice da energetski sektor osova ne uspeva da proizvede dovoljno energije za potrebe zemlje i dovodi do „energetskog jaza“ što predstavlja prepreku za rast i za poslovanje u zemlji. Na osnovu skorasnje USAID studije28 nepouzdano napajanje košta Kosovske kompanije Izvor: Svetska banka – Statistika o zdravlju, ishrani i oko 260 miliona €, ili 5 odsto B P-a godišnje. stanovništvu. Istraživanje kompanija 2009 godine je utvrdilo da problem snabdevanja električnom energijom predstavlja najveću prepreku za poslovanje u zemlji. Mala i srednja preduzeća su najviše pogođene grupe. Uz predviđeno zatvaranje elektrane Kosovo u bliskoj budućnosti, jedne od dve elektrane u zemlji, praznina će se dodatno proširiti. 1.14. Postojaće veoma značajan jaz u proizvodnji energije nakon što se Kosovo A zatvori ako se istovremeno ne izgrade novi proizvodni objekti. Uprkos poboljšanju domaće ponude u poslednjih nekoliko godina, zbog poboljšanja u proizvodnji električne energije i uz pomoć državnih subvencija za uvez električne energije, situacija je i dalje krhka. Ekonomski rast će nastaviti da dovodi do povećane potražnje za energijom. Pokrivanje praznine u napajanju strujom zahteva izgradnju nove elektrane koje se procenjuje da košta između milijardu i 1,5 milijarde € - ili između 20 i 30 odsto B P-a - a trebaće najmanje oko četiri godine da se to završi. Smanjenje “prihoda sa granice” 1.15. Pri odi prikupljeni na granici čine više od odsto ukupni pri oda ali su već pokazali znake opadanja koji će se nastaviti. Prihod od carinskih tarifa i drugi prihodi prikupljeni na granici počeli su da usporavaju tokom 2012 i nastavilu su da opadaju u 2013.29 Pad prihoda u 2013 je delimično vođen efektom pada cena i delimično zbog efekta zamene uvoza. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju 27 U Istočnoj Evropi, posebno se Bugarska suočava sa velikim izazovima zbog svog starenja stanovništva. Vidi Svetska banka, 2013, " Ublažavanje uticaja starenja stanovništva: Opcije za Bugarsku”. 28 Uticaj nepouzdanog snabdevanja energijom i kvaliteta na Kosovska preduzeća, US I 2012. 29 Kosovska carina je izvestila da prihodi iz 2013 prikupljeni na granici nisu ispunili plan za oko 8,8 odsto, a bili su procenjeni za 1 odsto manje nego u 2012 godini. 4 (SSP) sa EU30 kao i trgovinski sporazum sa Turskom31 skoro sigurno će dovesti do daljeg smanjenja prihoda sa granice u srednjem roku. Ministarstvo finansija (MF) je procenila da će SSP sa EU imati negativan uticaj na prihode za oko 60 miliona € godišnje, ili 1,2 odsto B P-a, dok se procenjuje da će trgovinski sporazum sa Turskom da smanji prihode za 20 miliona € ili 0,4 odsto B P-a na godišnjem nivou. Ova dva sporazuma se očekuje da stupe na snagu u 2016 i 2015 godini , ali kada su druge zemlje jugoistočne Evrope potpisale SSP, granični prihodi su se postepeno smanjivali kao posledica prilagođenog ponašanja u očekivanju njihove implementacije. C. PRITISCI POTROŠNJE NE ODGOVARAJU POTREBAMA ZEMLJE 1.16. Pritisak da se nastavi sa rashodima u oblastima koja nisu urgentna i dalje je veoma jak. Pritisci uticaja na rashode danas potiču uglavnom od politički moćnih lobija. Pritisci uključuju (i) penzije; (ii) beneficije veterana; (iii) naknade za bivše političke zatvorenike; (iv) javne plate; i (v) visoke troškove saobraćajne infrastrukture. Ovi rashodi, međutim nisu kritični za osiguranje održivog rasta, osiguranje zapošljavanja i poboljšanje uslova života građana Kosova. aprotiv, upravo suprotno oni rizikuju stezanjem ulaganja u zdravstvo, obrazovanje i druge kapitalne projekte, koji bi mogli d a povećaju rast i smanjenje siromaštva. Sam budžet za 2014 kao i predizborna obećanja od tada ilustruju ove pritiske. Politički zatvorenici i nove beneficije za ratne veterane zajednički imaju dodeljenih 15 miliona €32 u budžetu za 2014 godinu, dok je za plate u javnom sektoru izdvojeno 45 miliona €. Ovih 45 miliona € pokriva implementaciju reforme plata i sistema gradiranja33, obuhvatanje struktura Kosovskih Srba iz opština na severu u Kosovski sistem34 i povećanje plata. Istovremeno je negde oko 15 miliona € izdvojeno u budžetu za novoregistrovane ratne veterane, paket beneficija izgleda da je veoma veliki sa gotovinskim isplatama koje zajedno dostižu procenjenih 40 miliona € (0, posto B P-a) godišnje ili više. odatne investicije u zdravstvo, obrazovanje, stambena pitanja, biznis i investicije u poreske olakšice između ostalog, će verovatno dodatno povećati potrošnju tokom vremena. Međutim, ove troškove je teško proceniti, jer tumačenje novog zakona o ratnim veteranima je i dalje nejasno i proces verifikovanja kandidata je u toku tako da broj korisnika nije jasan.35 Ukupni fiskalni rashodi mogu biti visoki. 1.17. U dodatku tome, novi autoput koji povezuje Prištinu do granice sa BJR Makedonijom rizikuje potiskivanje drugih javnih investicija. Skoro odobreni36 autoput 6 između Prištine i BJR Makedonije je procenjen na otprilike 750 miliona €37 ili 14.4 odsto BDP-a. Ugovor o implementaciji je još uvek u fazi pripreme pa je dužina projekta još uvek otvorena, iako rani pokazatelji ukazuju da je 30 Kosovo je 2 . oktobra 2013 počelo pregovore o Sporazumu o stabilizaciji pridruživanju sa EU, za koji se očekuje da će biti zaključenisa potpisanim sporazumom tokom jeseni 2014. 31 Trgovinski sporazum sa Turskom je potpisan u Oktobru 2013 I stupa na snagu od 2015 godine. 32 U decembru 2013 Vlada Kosova (VK) je odlučila da odobri šemu granta za političke zatvorenike uz paušalni iznos od 55 miliona €, kao kompenzaciju za njihovo vreme provedeno u zatvoru, koje treba da se plati u naredne četiri godine. 33 Sprovođenje reforme plata i gradiranja procenjuje se da košta oko 1 miliona €, iako ne postoje garancije da će se reforma održati na vreme i da taj novac neće biti korišćen za povećanje plata tokom ove izborne godine. 34 Politički dogovor između premijera Kosova i premijera Srbije 19. aprila 2013 , predviđa demontažu srpske paralelne strukture u severnim opštinama na Kosovu i uključivanje nekih od tih kadrova u sistem Vlade Kosova. Iako ne postoji jasna procena troškova, očekuje se da oni budu negde oko 13 miliona € u zaradama i platama - što je uključeno u trenutnoj raspodeli 45 miliona €. 35 Preko 56.000 ljudi se prijavilo za status ratnih veterana. Proces verifikacije je bio spor i očekuje se da bude završen do juna 2014. Od broja verifikovanih prijava oko 35 odsto se smatra ne legitimnim. Prosta računica sugerišu da će broj legitimnih veterana biti oko 4.000 i zavisno od nivoa beneficija ukupni trošak za šeme će se obračunati. 36 Ovaj novi autoput (Put broj 6) će povezati Prištinu sa Makedonijom kod graničnog prelaza Elez Han. On je odobren od strane međuministarske Radne grupe 10. januara, 2014 godine, a ugovor je dodeljen američko - turskom konzorcijumu Behtel - Enka, koji je takođe izgradio trase autoputa 7 koji povezuje Prištinu i iranu, lbanij a. 37 600 miliona € za projekat plus procenjenih 150 miliona € za eksproprijaciju. 5 verovatno da će biti izgrađen u periodu od pet godina. Međutim, time će se verovatno iscediti druge visoko prioritetne kapitalne investicije, kao što je bio efekat skoro završenog autoputa 7 za lbaniju. Konkretno, time će se potrošiti sredstva potrebna za investiranje u energetske proizvodne kapacitete ako ne bude bilo dovoljno privatnih fondovi koji bi bili dostupni za investiranje u energetiku. 1.18. osovo ima priliku da preorijentiše potrošnja prema oblastima koja se bave rešavanjem stvarnih izazova. Iako postoje originalne potrebe u mnogim oblastima, ograničeni resursi i sredstva podrazumevaju da sredstva treba da se ponovo orijentišu ka oblastima koje predstavljaju ključni potencijal ekonomskog rasta i pomoći da se smanji nezaposlenost i siromaštvo. D. CILJEVI I DELOKRUG PREGLEDA JAVNIH FINANSIJA 1.19. Ciljevi ovog Pregleda javnih finansija (PJF) su: (i) da se identifikuju glavne potrebe potrošnje na Kosovu za podsticanje ekonomskog rasta, zaštite siromašnih i ugroženih i pronalaženje načina da se dobije korist od mladalačke populacije u zemlji, kao i upoređivanje ove potrebe sa trenutnim pritiscima potrošnje; (ii) da se identifikuju mogućnosti da se ovi ciljevi prihvate kroz budžetske preraspodele i da se pronađu načini za bolju efikasnost javne potrošnje kako bi mogli da postignemo bolju vrednost za uloženi novac; i (iii) da identifikujemo mere koje pomažu da se prilagodimo padu graničnih prihoda povećanjem prikupljanja domaćih prihoda na način koji promoviše ekonomski rast i formalnost na tržištu rada. Kako bi postigli ove ciljeve PJF je organizovan u četiri tematska dela. 1.20. Prvi deo izveštaja predstavlja makroekonomski kontekst i pret odne fiskalne performanse. On pruža kratku analizu učinkovitosti fiskalnih politika, prihoda i rashoda u periodu između 2008 i 2013. Deo koji se bavi prihodima komentariše učinkovitost poreskih prihoda, dok odeljak o rashodima procenjuje tokove rashoda po ekonomskim i funkcionalnim kategorijama, i daje pregled: (i) teških“ investicija u energetici i saobraćaju - prioritetnim oblastima za investiranje u javnu infrastrukturu; i (ii) mekih“ investicija u oblasti obrazovanja, zdravstva i socijalne zaštite. 1.21. Drugi deo detaljno analizira trenutnu efikasnost potrošnje i predstojeće potrebe u javnoj potrošnji kao i opcije u: (i) energiji, (ii) saobraćaju, (iii) obrazovanju, (iv) zdravstvu, i (v) socijalnoj zaštiti. Svako od ovih poglavlja predstavlja prethodnu učinkovitost u sektoru kao i srednjoročne fiskalne potrebe a procenjuje tekuće i buduće reforme i njihovu fiskalnu implikaciju. 1.22. Treći deo razmatra performanse u pri odima. Imajući u vidu da će se javni sektor suočiti sa opadanjem graničnih prihoda u kratkom i srednjem roku, analizom se identifikuju mogućnosti za dalju mobilizaciju domaćih prihoda kroz prilagođavanje poreske politike i jačanje poreske administracije. 1.23. Poslednji deo prikazuje kratak pregled razlicitih scenarija po kojima bi se razviojale javne finansije. Konkretno, prikazujemo scenario redovnog i pretpostavljenog razvoja“ i scenario koji pokazuje kako bi mogle da se prilagode javne finansije, čak i unutar ograničenih resursa, za bolje rešavanje izazova na Kosovu. 6 Okvir 1.1. Analitičke metode koje se koriste u PJF i preko PJF-a Radom i poslovima koji su preduzeti pod ovim PJF-om smo nastojali ne samo da analiziramo javne prihode i rashode već i da obezbedimo uvid po sektorima i metode za dalji nastavak analize. Primeri uključuju:  Kosovski BOOST koristi podatke iz Trezora u Ekcel tabelu da lako dobiju visoko razvrstane podatke o potrošnji između 2007 i 2012 sa pivot tabelom jednostavnom za korišćenje.  Metoda uticaja na energetski sektor na Kosovu (KESIT ) pokazuje uticaj na tarife potrošača, subvencija i javnog duga različitih investicionih izbora i scenarija potražnje u energetskom sektoru. Fiskalni i tarifni uticaji glavnih energetskih scenarija se procenjuju upotrebom ovog modela. KESI može da se koristi za pružanje informacija o mogućim ishodima različitih opcija za in vesticije u energetskom sektoru. Konkretno, tarifni uticaj reformi može pomoći da se dizajniraju odgovori socijalne zaštite na više cene energenata.  Baza podataka u obrazovanju integriše četiri različite baze podataka koje ranije nisu bile kombinovane i to o učenicima, nastavnicima, školama i rezultatima ispitivanja i time se omogućava osoblju Ministarstva obrazovanja da bolje razumeju sve uneto i dobijeno kao rezultat iz obrazovnog sistema. Ova baza podataka doprinosi analizi efikasnosti rezultata u obrazovanju.  Podaci o stanovništvu na Kosovu ne obuhvataju u dovoljnoj meri i Srpsku manjinu . Rad na ovom PJF koristi druge izvore podataka za dobijanje precizniih podataka o stanovništvu po opštinama. Vidi neks 1 za detalje.  Model uticaja Zakona o zdravstvenom osiguranju pokazuje neposredne i srednjoročne fiskalne uticaje uvođenja zdravstvenog osiguranja pod različitim scenarijima, kao što su stope premija, preuzimanja stopa i izuzetaka. Uticaj ZZO se procenjuje upotrebom ovog modela.  Analiza poreskih praznina je sprovedena koristeći širok spektar podataka za procenu razlika između prihoda i zbirki potencijala za prihode. Rezultati ove studije su predstavljeni u poglavlju o prihodima.  Istraživanje o percepciji implementacije zakona o porezu (PIZP) između velikih i srednjih preduzeća se trudi da pokaže troškove za poreski sistem zbog korupcije. Rezultati ove studije su predstavljeni u poglavlju o prihodima. 7 POGLAVLJE 2. EKONOMSKI KONTEKST I FISKALNI IZAZOV38 A. GLAVNE PORUKE  Kosovski fiskalni i makroekonomski indikatori su relativno stabilni i opipljivi. Kosovo nastavlja sa rastom, čak i tokom ekonomske krize, javni dug je nizak, inflacija je održana pod kontrolom a indikatori bankarskog sektora su povoljni. Zahvaljujući brzom rastu fiskalnih računa i ranije nagomilanim rezervama, kada je kriza aktuelna, Kosovo je bilo u stanju da usvoji kontra - cikličnu fiskalnu politiku sa investicijama u infrastrukturne projekte, pomažući time da se podrži ekonomski rast.  Za Kosovo, uspostavljanje putanje privrednog rasta koja održivo stvara više i kvalitetnije poslove za svoju mladalačku populaciju i smanjuje siromaštvo predstavlja centralni razvojni izazov. Fiskalna politika je glavni makroekonomski instrument da se to uradi u zemlji koja je jednostrano usvojila evro kao svoju valutu. Shodno tome, fiskalna politika ima ključnu ulogu za makroekonomsku stabilnost i privredni rast, kao i u rešavanju problema nezaposlenosti, siromaštva i mladog stanovništva.  Ali i pored toga, trenutna raspodela javni sredstava u kombinaciji sa neefikasnom potrošnjom će otežati rešavanje ključni izazova sa kojima se suočava osovo da bi podstaknulo ekonomski rast. Postoji evidencija da raspodela sredstava u okviru sektora treba da se podesi da se postignu bolji rezultati (u smislu pružanja javnih usluga, rastu i smanjenju siromaštva), posebno u zdravstvu, obrazovanju i saobraćaju. Pored preraspodele unutar sektora, preraspodele između sektora bi mogle da pomognu Kosovu u rešavanju nekih od njegovih ključnih izazova, posebno onih u energetskom sektoru. Pored preraspodele sredstava, postoje dokazi da korupcija u prikupljanju prihoda i javnim nabavkama isto štete javnom sektoru. B. EKONOMSKI KONTEKST 2.1. Makroekonomska osnova Kosova je relativno dobra sa čvrstim pozitivnim rastom koji je upravljao investicijama. Jednostrano usvajanje evra je omogućilo određenu stabilnost cena i finansijskog sektora koji je ostao solidan tokom krize. Ova makroekonomska stabilnost treba da se održava kao dobra polazna osnova u izradi politike koja može doneti veći rast. Makroekonomske osnove su povoljne 2.2. konomski rast osova je u proseku preko 4 odsto na godišnjem nivou od kraja rata 1999 i ostao je pozitivan tokom globalne ekonomske krize. Ekonomski rast je usporen na svojoj najvišoj tački od 7.2 odsto39 u 2008 ali je ostao pozitivan tokom globalne finansijske krize, oklopljen ograničenom integracijom zemlje u globalnu ekonomiju i uz sposobnost Vlade Kosova (VK) da upravlja kontra - cikličnom fiskalnom politikom povećanja javnih investicija tokom krize. Pogledajte tabelu A. 21 u Aneksu 4 o makroekonomskim pokazateljima. 2.3. Investicije, kako javne tako i privatne, su odigrale ključnu ulogu u pokretanju ekonomskog rasta od 2008, doprinoseći pozitivno čak i u 2012 i 2013 godini. Javne investicije udvostručene u 200 , su pružile značajan podsticaj za rast u toj godini, uz uspostavljanje pravog okruženja za privatne 38 Poglavlje je primio Agim Demukaj. 39 BDP uz pristup rashodima 2004-2012, Agencija za statistiku Kosova. 9 investicije. Javne investicije su nastavile da rastu u narednim godinama, mada sporijim tempom nego u 2008. Istovremeno, privatne investicije su ubrzane posle 2009 godine, doprinoseći sa više od 2 procentna poena u rastu tokom 2010 i 2011 godine, a nešto manje u 2012 godini. Dok su javne investicije u puteve sprečile druge moguće javne investicije, privatne investicije su u izvesnoj meri isto tako oduzeli neke poslove od javnih preduzeća jer su i privatne firme osnovane da ponude robu i usluge za prevoz građevinskog sektora. 2.4. Neto izvoz negativno je uticao na ekonomski rast. Ukupan uvoz je u rasponu od 52-57 odsto BDP-a, dok se ukupan izvoz kretao između 16 i 21 odsto BDP-a tokom perioda 2008-2012. Izvoz minerala više se nego udvostručio između 200 i 2011 godine, a izvoz druge robe je nešto povećan, tako da osnova domaće proizvodnje raste sporo. Ali je zato evro kriza obeshrabrila spoljnu potražnju pa je i izvoz pao u 2012 godini. Izvoz usluga, koje su veoma vezane za potrošnju od strane dijaspore koja posećuje Kosovo, ostao je robustan i pored loše spoljašnje ekonomske klime. Istovremeno, uvoz investicionih dobara je porastao a stagnirao je i uvoz potrošnog materijala. 2.5. Sve u svemu, dok je stopa rasta na Kosovu bila prilično stabilna, glavni pokretači rasta su pomereni u poslednjih nekoliko godina (Prikaz 2.1). Rast između 200 i 2011 bio je vođen visokim nivoima javnih investicija i procvatu domaće potrošnje, kasnija olakšana kreditnim rastom i stabilnim prilivom doznaka. Rast BDP-a je usporen nakon toga značajno zbog spoljnih (kriza u Evro zoni) i domaći razlozi (usporavanje kreditne aktivnosti i domaće potražnje). Potrošnja je takođe usporena, okretanje od pozitivnog ka negativnom doprinosilo je ekonomskom rastu u 2012. 2.6. Od konomskog rasta su imali koristi svi segmenti društva ali su najsiromašniji imali najviše koristi. nketa o potrošnji domaćinstava (APD) otkriva da je ekonomski rast na Kosovu bio od koristi kako za borbu protiv siromaštva tako i za zajednički prosperitet .40 Između 2006 i 2011, najsiromašnijih 40 odsto stanovništva je imalo koristi od prosečnog godišnjeg rasta potrošnje od blizu 4 odsto (Prikaz 2.2). Stope rasta su bile neznatno veće za 30 odsto stanovništva definisanog kao siromašno u 2011 a s obzirom na blisku korelaciju između siromaštva i zajedničkog prosperiteta, ostatak ovog izveštaja će gde je to opravdano, raspravljati o siromaštvu u celini. Prikaz 2.1.Doprinos rastu 2008-2012 Prikaz 2.2.Kriva učestalosti rasta, 2006-2011 14% 12% 10% 8% 6% 4% 2% 0% -2% -4% -6% 2008 2009 2010 2011 2012 Consumption Investments Net Exports Real GDP growth Izvor: Kalkulacije osoblja MF i Svetske banke. Izvor: Svetska banka, Redovni ekonomski izveštaj, dec. 2013. 40 Definisan kao udeo prihoda koji ide do najsiromašnijih 40 odsto stanovništva. 10 2.7. Za valjujući delimično zbog jednostranog usvajanja evra, inflacija je ostala pod kontrolom (Tabela 2.1). Posle rata 1998-99, Kosovo je usvojilo emačku marku kao svoju valutu, a u 2002 ona se konvertovalo u evro, čime je ograničila svoju sposobnost da koristi instrumente monetarne politike. Usvajanje evra je odigralo ključnu ulogu u održavanju inflacije pod kontrolom. li, kao mala ekonomija Kosovo je platilo datu cenu i stoga podleže međunarodnim fluktuacijama cena njene glavn e trgovinske robe - pre svega hrane i energenata. Indeks potrošačkih cena (IPC) teži ka odražavanju globalnih cena, koje se menjaju u zavisnosti od faktora koji se odnose na vreme, sukobe i globalnu potražnju. Zato su se one povećale u drugoj polovini 2010 i prvoj polovini 2011 godine, a ponovo u 2013 godini, kao odgovor na sušu u vezi sa poskupljenjem hrane. U 2010 i 2012 cene energenata su se povećale i slično uticale na IPC. 2.8. Bankarski sektor je dokazano otporan na pogoršanje spoljnog okruženja ali stope kreditnog rasta su se smanjile. Bankarski sektor je dobro funkcionisao i tokom kriznog perioda uglavnom zahvaljujući svom konzervativnom obliku i odlukama o kreditiranju sa vrlo niskim faktorima rizika pre, za vreme i posle krize. Bankarski sistem u velikoj meri u stranom vlasništvu je ostao dobro kapitalizovan, likvidan i profitabilan tokom ovog perioda. Međutim, stopa rasta za oboje, depozite i plasmane ostali su pozitivni ali usporeno. Depoziti su porasli za 8 odsto a kredit od 3,8 odsto do kraja 2012 na godišnjem nivou, u odnosu na 10,1 i 16,5 odsto, respektivno u 2011 (Prikaz 2.3) godini. oši zajmovi povećani su za 8,7 odsto u 2013, ali su ostali niski u odnosu na region (Prikaz 2.4). Slabiji finansijski učinak je negativno uticao na ekonomski rast u 2012 i 2013. Prikaz 2.3. Pozajmice i depoziti, 2008–12 Prikaz 2.4. Indikatori finansija u zdravstvu Izvori: Svetska banka i Republika Kosovo; i procene Izvori: Svetska banka i Republika Kosovo; i procene osoblja Svetske banke. osoblja Svetske banke. 2.9. Centralna banka Republike Kosova (CBK) i Ministarstvo finansija (MF) su se fokusirali na očuvanju i jačanju stabilnosti bankarskog sektora. Reforme su tako dizajnirane da se to postigne uz: (i) uspostavljanje Fonda za hitnu likvidnost (FHL) u 2012; (ii) uspostavljanje Fonda za osiguranje depozita; i (iii) novi zakon o bankarstvu, mikrofinansiranju i osnivanju nebankarskih finansijskih institucija. FHL je nastao tokom krize u evro zoni da obezbedi potrebnu likvidnost u finansijskom sektoru na Kosovu. Sastojao se od 92 miliona €, od čega je polovina obezbedila VK i polovinu je osigurala CBK. FHL nije iskorišćen ali su sredstva ostala na raspolaganju ako to bude bilo potrebno. 11 Tabela 2.1. Glavni makroekonomski pokazatelji 2008-2015 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 Procena Projekcija Stopa realnog porasta BDP realni porast 6.9 2.9 3.9 4.5 2.7 3.0 4.0 4.2 CPI, godišnji prosek 9.4 -2.4 3.5 7.3 2.5 1.9 1.5 1.5 Udeo BDP Prihodi (uključujući i budžet grantova) 23.9 28.3 26.7 27.2 26.7 26.5 26.8 26.3 roškovi (i neto pozajmica) 24.1 29.0 29.3 29.1 29.2 29.5 28.8 28.3 Primarni deficit -0.2 -0.7 -2.4 -1.7 -2.3 -2.6 -1.7 -1.7 Opšti deficit -0.2 -0.7 -2.6 -1.9 -2.6 -3.0 -2.0 -2.0 Bilansi vl.banaka (koji se koriste) 10.8 8.7 5.8 3.5 4.3 3.2 2.8 2.6 Javni Dug 0.0 6.1 6.4 6.0 8.7 9.7 11.4 13.0 Investicije 28.6 32.3 33.9 33.2 32.6 33.2 32.3 32.1 FDI 8.7 6.8 7.6 7.9 4.3 6.0 6.5 6.5 Bilans renutnog Računa -11.7 -9.2 -11.9 -13.8 -7.6 -10.9 -9.5 -8.2 B P (€, Mil) 3,940 4,046 4,334 4,770 5,017 5,213 5,442 5,644 B P po glavi (€) 2,255 2,297 2,441 2,665 2,779 2,858 2,955 3,034 Stanovništvo (Mil.) 1.75 1.76 1.78 1.79 1.81 1.82 1.84 1.86 Izvor: MF, Agencija za statistiku Kosova i kalkulacije osoblja SB. C. FISKALNE PERFORMANSE 2008 – 2013 2.10. Ovaj PJF se fokusira na analiziranje fiskalni performansi između 2 8 i 2 1 godine, uključujući i stranu pri oda i ras oda. aslovni fiskalni brojevi kao što su deficit i nivo duga su uvedrljivi i pokazuju određeni stepen stabilnosti. Međutim, naplata prihoda u poslednje vreme je počela da stagnira Pa tako rashodi zahtevaju poboljšanje efikasnosti da se opravda dalji rast. Ovaj odeljak će raspravljati opšte fiskalne brojeve, zatim performanse i efikasnost prihoda i rashoda. Naslovni fiskalni brojevi su jasni 2.11. Zbog upotrebe evra kao valute, fiskalna politika je glavni instrument za Prikaz 2.5. Izvori finansiranja deficita 2009 2010 2011 makroekonomsku stabilnost i privredni rast na Kosovu. Fiskalnom politikom se u poslednje vreme relativno dobro upravlja. Kosovski je povezalo uzastopne budžetske viškove između 2000 i 2008 godine, gomilajuci novčana sredstva u visini od 2012 2013 Drawings, incl. IMF preko 420 miliona € (4,8 odsto BDP-a). Carry-over OSR Time je omogućeno da fiskalna politika One-off Financing-Privatization T-Bills postane ekspanzivna u 2008, kada je Use of Previously Accumulated Cash Balance ekonomski rast bio u opasnosti, zbog efekata globalne finansijske krize. Izvor: Odeljenje za makroekonomiju MF. Prethodno akumulirane gotovine su mogle da finansiraju fiskalni deficit između 2009 i 2011 godine, finansiranje duga i fiskalnog deficita u 2012 i dug i prazninu u gotovini u 2013 (Prikaz 2.5). Nedavno usvojeno Fiskalno pravilo je ojačalo namere VK za održavanje održivog deficita i nivoa duga (vidi Okvir 2.1). 12 2.12. Kosovski javni dug je nizak ali polako raste. Kosovo ima najniži javni dug i među najnižim fiskalnim deficitom u JIE. Ukupan javni dug je procenjen na 9,7 odsto BDP-a na kraju 2013 godine. Kosovo je nasledilo dug bivše SFRJ prema IBR , koji se sastojao od tri kredita, od kojih je jedan bio otplaćen u septembru 2009 (delimično finansiran od donatorskog novca). Vlada je izdala 74 miliona € unutrašnjeg duga u 2012 i još 0 miliona € u 2013 godini. Međutim, vlada planira da poveća svoj domaći dug u narednim godinama i vremenski produži postojeće kratkoročne unutrašnje dugove tako što će otplatiti kratkoročne dugove sredstvima iz novih domaćih pozajmica sa dužim periodima otplate. Analiza održivosti duga, koja uključuje potencijalni dug prema Pariskom i Londonskom klubu (oni nastaju tek kada Srbija prizna nezavisnost Kosova, nakon čega bi trebali dodati još 9 procentnih poena B P-a do ukupnog stanja javnog duga), ukazuje da su pokazatelji javnog duga održivi. Okvir 2.1. Javni finansijski menadžment i fiskalno pravilo a zaštiti fiskalnu održivost, Kosovo je usvojilo uske ustavne i zakonske okvire kako bi se sprečil i neodrživi fiskalni deficiti i politike dugovanja. Prema ustavu, svaki novi spoljni dug treba da bude ratifikovan dvotrećinskom većinom u Parlamentu. Pored Zakona o upravljanju javnim finansijama i odgovornostima (ZUJFO) zahteva da dodatni budžeti moraju biti neutralni od deficita. U 2013 Kosovo je usvojilo novo fiskalni pravilo koje je ugrađeno u njen glavni fiskalni zakon. Politika fiskanog pravila je uspostavila ograničenja po nivou fiskalnog deficita, javnog duga, opštih troškova i drugih pokazatelja da bi kontrolisali makro-fiskalnu održivost. Tim pravilom se ukupni fiskalni deficit ograničava na 2 odsto BDP-a, smanjenjem rizika od daljih dugova. Ključne tačke Fiskalnog pravil u dopuni/izmeni u ZUJFO su bili sledeći: a) Održavati ukupni fiskalni deficit na 2 odsto projektovanog B P -a u tekućoj budžetskoj godini. Ovaj nivo deficita se odnosi na konsolidovani centralni i opštinske budžete; b) eutrošeni deo sredstava iz prethodne godine može da se koristi kao izvor finansiranja novih budžetskih izdvajanja u kapitalne rashode, a neće se razmatrati za potrebe u skladu sa pl afonom fiskalnog deficita; c) Ostala primanja dodatnih budžetskih prihoda u odnosu na prethodnu godinu prihoda, mogu se preneti u narednu godinu za nove budžetske aproprijacije u kategoriji kapitalnih izdataka i neće se razmatrati za potrebe u skladu sa limitom fiskalnog deficita; d) prihodi od privatizacije i njihova potrošnja neće biti predmet limita fiskalnog deficita. Ovi prihodi se mogu koristiti samo za kapitalne investicione projekte, ukoliko je nivo korisnog vladinog bankovnog salda iznosi najmanje 4,5 odsto projektovanog BDP-a; e) bilo kakav višak od projektovanog budžetskog deficita od preko 0,5 odsto B P -a trebalo bi da bude kompenzovan u naredne tri fiskalne godine. Fiskalno pravilo isto tako navodi situacije u kojima pravilo može biti privremeno obustavljeno, kao što su : a) Ekonomska recesija, kada su poreski prihodi nominalno jednaki ili niži od poreskih prihoda prikupljenih u istom periodu prethodne fiskalne godine, isključujući uticaj politike i jednokratnih prihoda od poreza ; ili b) za hitne slučajeve, kao što su prirodne katastrofe; ili c) u slučaju krize u bankarskom sistemu identifikovane od strane Ministra finansija i Guvernera CBK, na predlog CBK; ili d) poziv na državne garancije koje će morati da se plate od strane vlade i da imaju uticaj na ukupne rashode preko 1,5 odsto projektovanog BDP-a. Izvor: Osoblje Svetske banke i SROR, Ministarstvo finansija Republike Kosovo, April 2013. 13 Rast pri oda je čvrst, ali je usporen 2.13. ast pri oda od oko 4 odsto između 2 8 i 2 12 i ranije nagomilani bilansa banaka od 1 , odsto BDP-a omogućili su rast potrošnje tokom perioda krize. Međutim, nedavna stagnacija prihoda i pad priliva gotovine na 3,2 odsto B P-a na kraju 2013 uveli su budžetska ograničenja. euspeh da se privatizuju 75 odsto akcija Pošte i telekomunikacije Kosova (P K) u 2013 je proizveo situaciju u kojoj će strože određivanje prioriteta rashoda biti potrebno kao i poboljšana efikasnost potrošnje. 2.14. Performanse u prikupljanju prihoda su bile jake do 2011 godine ali su posle toga usporene (Prikaz 2.6). Ukupni prihodi povećani su za 44 odsto između 200 i 2012, uz rast poreskih prihoda na 27 odsto. ve trećine prihoda dolazi iz indirektnih poreza. Zbog kontinuiranog ekonomskog rasta, performanse prihoda na Kosovu su bile jake čak i tokom krize41 i zabeležile su rekordan rast od 1 odsto u 2011. Porezi na dobra i usluge porasli su za 33,6 odsto u odnosu na prethodni period, od kojih je rast PDV-a bio najbrži (53,2 odsto), zatim akciza (20 odsto). Međutim, ukupan rast prihoda počeo je da stagnira u 2013, sa padom graničnih prihoda za 1 odsto. Prikaz 2.6. Performanse u prikupljanju prihoda 2004-2013 Ukupni prihodi Poreski prihodi Direktni porezi Inidrektni porezi Prihodi van poreza 1400 1200 1000 800 600 400 200 0 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 Izvor: Odeljenje trezora, Ministarstvo finansija. 2.15. Uprkos rastu poreski pri oda u poslednji pet godina, osovo ima jedno od najniži ukupnih odnosa poreza prema BDP-u u jugoistočnoj vropi i u velikoj meri se oslanja na granične prihode. U jugoistočnoj Evropi, samo Albanija prikuplja poreske prihode manje od Kosova kao procenat BDP-a (Prikaz 2.7). Biti među najsiromašnijim zemljama u jugoistočnoj Evropi sa visokim stopama nezaposlenosti i siromaštva, čini kritičnim da odaberete pravu mešavinu prihoda za ublažavanje siromaštva i povećanje zaposlenosti. akle, nisko i jednostavno oporezivanje fokusirano na indirektne poreze se smatra odgovarajućim. Zbog oslanjanja na uvoz, većina poreza (oko 71 odsto u 2012, Prikaz 2.8) se prikuplja na granici. Oni se sastoje od poreza na dodatu vrednost ( PDV)42, što čini 4 odsto ukupnog poreza u 2012, zatim slede akcize sa 26 odsto udela. ruge zemlje jugoistočne Evrope prikupljaju u proseku oko 10 odsto BDP-a, kao doprinos za socijalno osiguranje. Kosovo ima dvostruko zasnovani penzioni sistem, a 10 odsto od bruto plate se sakuplja u Kosovskom penzionom štednom fondu 41 Prihod je porastao za 22 odsto u 2009, uključujući dividende ili 0,5 odsto, bez dividendi i 2,7 odsto u 2012. 42 P V obično nije porez koji se prikuplja na granici, jer bi trebalo da se prikuplja od krajnjeg potrošača ali na Kosovu oko 81 odsto PDV-a je prikupljeno na granici ili P V predstavlja 50 odsto graničnih prihoda. Samo oko 7.7 posto PDV prikupljenih na granici se interno refundira. 14 (KPŠF) od kojih se 5 odsto plaća od poslodavca i 5 odsto od zaposlenog. KPŠF je privatni fond i nije uključen u budžetske prihode. Prikaz 2.7. Ukupni poreski prihodi u JIE, % Prikaz 2.8. Prikupljanje poreza po mestu, % BDP Ukupnih poreskih prihoda Poreski prihodi prikupljeni unutra 29% Poreski prihodi prikupljeni na granici 71% Izvor: Procene osoblja Svetske banke. Izvor: Ministarstvo finansija. 2.16. Porez na imovinu ne igra važnu ulogu na osovu. Porez na imovinu obezbeđuje oko 0,6 odsto BDP-a u proseku u jugoistočnoj Evropi, što je otprilike dvostruko više od onoga što Kosovo sakuplja iz ovog izvora. ovi porez na imovinu za poljoprivredno zemljište se priprema i može se sprovesti tokom 2015 godine. o bi omogućilo povećanje poreza na imovinu i samim tim prihode. 2.17. eporeski pri odi i opštinski pri odi iz sopstveni izvora ( P) su funkcionisali sasvim dobro ako se obu vate i dividende iz javni preduzeća (JP), ali su rasli samo , odsto između 2 8 i 2 12 ne računajući te dividende. Rast u glavnim kategorijama neporeskih prihoda nije bio jednak. eporeski prihodi centralnog nivoa porasli su za 67 odsto između 200 i 2012, dok su se prihodi iz sopstvenih izvora43 smanjili za 38 odsto tokom istog vremenskog perioda. Opštinski prihodi iz sopstvenih izvora povećani su za 31 odsto, od kojih je naplata poreza na imovinu porasla za 24 odsto. ividenda iz JP Pošta i telekomunikacije Kosova (P K) (uvedena u 2009) je igrala važnu ulogu u povećanju prihoda (Tabela 2.2). 2.18. Prihod od carinske tarife i drugih prihoda koji se prikupljaju na granici su pokazali znake usporavanja tokom 2012 i pada u 2013 godini. Pad prihoda u 2013 je delimično vođen efektom cena i efektom zamene uvoza. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) sa EU I trgovinski sporazum sa urskom znači da će granični prihodi dalje padati u srednjem roku (videti Poglavlje 1). Kada su druge zemlje jugoistočne Evrope potpisale SSP, granični prihodi su im opadali postepeno jer su preduzeli mere već u očekivanju sporazuma i dalje tokom njegove implementacije. Na primer, u Albaniji i Bosni i Hercegovini, gde je SSP potpisan u 2009 i 2008, respektivno, prihod od carine pao je sa 6 procenata ukupnog prihoda u 2006 na 2 odsto u 2012. U Srbiji, prihod od carine je pao sa 5,2 odsto ukupnih prihoda u 2006 na 2,6 odsto u 2012 u očekivanju SSP-a, koji je potpisan u 2013. 43 Sopstveni prihodi centralnog nivoa obuhvataju prihode od: taksi i naknada za različite usluge koje se nude na centralnom nivou, licenci, novčanih kazni i penala, inspekcije, iznajmljivanja, itd. 15 Tabela 2.2. Učinkovitost u prihodima 2008 – 2013 2008 2009 2010 2011 2012 2013 Preliminarno Ukupni Prihodi (uključujući grantove) 23.9 28.3 26.6 27.2 26.4 25.8 Poreski prihodi 20.4 19.3 20.5 22.2 21.6 21.8 Porez na dodatu Vrendost (PDV) 8.7 9.0 9.9 10.8 10.3 10.0 arife potrošača 2.4 2.3 2.4 2.5 2.3 2.3 Akciza 5.2 4.9 5.3 6.0 6.0 5.8 Porez na profit 3.0 2.2 1.9 1.7 1.8 1.9 Porez na Individualne Prihode (PIP) 1.1 0.9 1.0 1.2 1.2 1.3 Neoporezeni prihodi 3.5 8.2 5.4 4.6 4.1 2.7 Ne-oporezovani prihodi na centralnom nivou 2.4 7.0 4.2 3.5 3.2 1.6 o/v udeo od strane PTK 0 4.9 2 1.3 0.9 0.8 Sopstveni Opštinski prihodi 1.1 1.2 1.2 1.2 1.2 1.1 Grantovi podrške budžetu 0.0 0.8 0.7 0.4 0.7 0.0 Izvor: Odeljenje trezora, MF. Efikasnost u potrošnji može da se poboljša 2.19. Učešće kapitalni investicija u ukupnim ras odima je veoma veliko, sa 4 odsto (Tabela 2. ) ali treba poboljšati utvrđivanje prioriteta prema sektorima koji teže ka rastu i efikasnosti potrošnje. Kosovo investira više u kapitalne investicije nego druge zemlje Jugoistočne Evrope. Iako to može biti potrebno da se stvori osnovna infrastruktura koja nedostaje, investicije ne rešavaju uvek na najbolji način glavne izazove sa kojima se suočava Kosovo. Zato je potrebna bolja preraspodela među sektorima i ekonomskim kategorijama kao jedan od prioriteta kao i poboljšanje efikasnosti unutar sektora. Tabela 2.3. Rashodi po ekonomskim kategorijama 2008-2013, % BDP 2008 2009 2010 2011 2012 2013 Prelim. Ukupni troškovi 24.1 29.0 29.3 29.1 29.2 28.8 renutni troškovi 15.0 17.1 17.2 17.2 17.5 18.1 Plate 5.8 6.5 7.2 8.1 8.1 8.0 Robe u usluge 4.0 4.2 4.2 3.7 3.8 4.1 Subvencije 5.3 6.3 5.8 5.4 5.6 6.0 Glavni roškovi 8.8 9.9 10.5 11.1 11.0 10.2 Ostali roškovi (neto pozajmica) 0.2 2.0 1.6 0.9 0.7 0.5 Izvor: Odeljenje trezora, Ministarstvo finansija. 2.20. gzekucija ras oda poboljšana je u periodu između 2 8 i 2 12, naročito u kapitalnim investicijama. Egzekucija budžeta povećana je sa 80 odsto u 2008 do maksimalnih 93 odsto u 2010, ali je ostala na ovom nivou od tada. Vidljiv je veliki napredak u implementaciji kapitalnih projekata od niskih 6 odsto u 200 na 93 odsto u 2010 godini. o je uglavnom zbog jedne velike saobraćajne inves ticije (autoput 7). akođe, bolji institucionalni kapaciteti su pomogli, uključujući i poboljšanja u zakonu o nabavkama koji skraćenim tenderskim procedurama pružaju veću transparentnost pa se stoga smanjuje vrme za dugotrajne žalbe učesnika tendera. Međutim, fiskalni rezovi se koriste kao mera fiskalnih prilagođavanja dizajniranih da sačuvaju fiskalni deficit44, pa postoji smanjeno izvršenje budžeta u 2012 i 44 Kosovo je bilo pod MMF programom od 2010, fonda koji uspostavlja stroge odrednice i standarde a jedan od ključnih je da se zahteva održavanje fiskalnog deficit bez daljeg produbljivanja. Stoga u zavisnosti od učinka prihoda (koji su niži od planiranih tokom 2012 i 2013), VK smanjuje rashode za održavanje dogovorenih fiskalnih 16 2013. ok su sredstva za plate potrošena u visini od 9 -99 odsto, izvršenje budžeta za robe i usluge je uvek nisko - između 5 odsto u 200 i 91 procenata u 2011 godini. 2.21. osovo odvaja veći udeo na kapitalne investicije od bilo koje druge zemlje jugoistočne Evrope. Oko 40 odsto budžeta troši se na kapitalne investicije, što je dvostruko veći deo od drugo rangirane zemlje - lbanije. asuprot tome, učešće socijalnih transfera u ukupnim rashodima je samo od jedne trećine do jedne polovine onoga šta druge zemlje troše i odvajaju (Prikaz 2.9). Kapitalne investicije mogu podržati ekonomski rast. li oko 40 odsto investicija otišlo je na samo jedan projekat, autoput koji povezuje sa Albanskom granicom (autoput 7), koji je potisnuo druge kapitalne investicije tokom 2010- 2013.45 Zatim je to bilo praćeno subvencijama ka JP 46, uglavnom u energetskom sektoru (vidi Poglavl;je o energiji), i ruštvenim preduzećima (DP).47 Novi autoput ka Makedoniji (autoput 6) je uključen u budžet za 2014 sa ukupnom visinom investicije od 750 miliona € ili 14.4 odsto BDP-a i sigurno da će potisnuti druge kapitalne investicije.48 alje, plate zaposlenih u javnom sektoru su nastavile da rastu, sa znatnim povećanjem (kao odgovor na politički pritisak) dodeljene tokom izborne kampanje u 2010- 2011.49 Penzije su isto tako dosta povećane, ali socijalna pomoć nije. 2.22. Potrošnja na „ekonomske poslove“ koji obu vataju putnu infrastrukturu je dvostruko veća od JIE proseka (Prikaz 2.10). okom 200 -2010 veliki deo saobraćajnih ulaganja bio je usmeren na sanaciju i proširenje glavnih puteva Priština - Peć i Priština - Mitrovica koji omogućavaju naprednu unutrašnju putnu vezu Kosova. U istom periodu došlo je do nekih ekspanzija u izgradnji lokalnih puteva, koji se finansiraju iz opštinskih budžeta i podržanih od grantova iz Ministarstva za transport. o je rezultiralo širenjem mreže asfaltiranih puteva širom Kosova. Međutim, najveći deo budžeta za transport od 2010 odvojen je za autoput 7, koji je zatim doneo i druge projekte izgradnje puteva do zastoja. Do 2012 budžet za rehabilitaciju puteva je postao samo četvrtina u poređenju sa sredstvima odvojenih u 2009 (izgradnja autoputa) na svim nivoima. To proizilazi iz budžeta za održavanje puteva koja je manj i od polovine susedne Srbije i Bosne i Hercegovine na osnovu odvojenih sredstava po kilometru. Rezultat takve politike je da su pored novih autoputeva, postojeće saobraćajnice ostale u lošem stanju. Još gore, stope ekonomskog povratka na autoputevima su relativno niske i dovode u pitanje izbor takvog prioriteta u odnosu na javnu potrošnju preko investicija u energetici, obrazovanju i zdravstvu, kao i održavanje postojećih puteva. Poglavlje o transportu ovog izveštaja razmatra ova dešavanja i potencijalna napredna rešenja u detaljnijoj formi. deficita. o je rezultiralo nižim troškovima u odnosu na planirane budžete i zbog toga su smanjene stope potrošnje. Međutim, ako bi egzekuciju mogli odmeriti na osnovu konačno dogovorenog budžeta, onda su primetna stalna poboljšanja. 45 Put 7 (autoput Priština - Merdare) je nacionalni prioritet u cilju unapređenja regionalne i evropske integracije. Međutim, efikasnost projekta je pod znakom pitanja. Visine troškova autoputa 7 su zaustavile investicije u drugim kapitalnim investicijama na Kosovu, kao što su rehabilitacija i proširenje glavnih puteva koji povezuju Prištinu sa Peći i Prištinu sa Mitrovicom, dva velika i bitna grada. Put do Peći ima najteži saobraćaj jer povezuje dva glavna regiona Kosova. Njegova rehabilitacija i ekspanzija je zaustavljena u 2010, zbog izmeštanja budžetskih sredstava na autoput 7. 46 Ona se pominju kao Javna preduzeća na Kosovu ili JP. U pitanju su uglavnom subvencije za podršku investicija u Kosovskoj elektro korporaciji (KEK). 47 o se pre svega odnosi na subvencije veoma bitnog ruštvenog preduzeća kao što su repča rudnici. 48 Iako je u 2014 za projekat autoputa 6 izdvojeno samo 102 miliona €, ako se to poredi sa 244 miliona € izdvojenih za autoput 7 u 2013, ali očekuje se da projekat bude završen u 4 godine; stoga će se godišnji budžet popeti čak i dvostruko počevši od 2015, što će verovatno dovesti do potiskivanja drugih kapitalnih investicionih projekata. 49 Fond za plate je povećan za 27 odsto u 2011 vođen izbornim obećanjima. Povećanje plata je odobreno na sve javne službenike, uz izvesne razlike među sektorima. o je izazvalo prestanak MMF SB programa u proleće 2011 pa je zamrzavanje plata“ primenjeno u narednim godinama. Međutim, takva politika je stvorila cikličnost i ogroman pritisak za novo potencijalno povećanje plata u narednom izbornom ciklusu. 17 Prikaz 2.9. truktura ras oda u Jugoistočnoj Prikaz 2.10. Odabrani rashodi po Evropi Funkcionalnoj klasifikaciji u 2012, % GDP 100% 9.4 12.7 13 9.7 17.1 80% 39.5 Economic affairs 33 25 35 32 36 60% Education 23 40% 31.5 42.7 29.3 30.3 29.3 13 Social protection 20% Health 0% ALB BIH KOS MKD MNE SRB 0.0 5.0 10.0 15.0 Wages and salaries Social transfers Other current spending Capital spending Small CIS Other SEE* EU11 Kosovo Napomena: ALB= Albanija, BIH= Bosna i Hercegovina, Napomena: ‘Mala KND’ grupacija obuhvata Armeniju, KOS=Kosovo, MKD= BJR Makedonija, MNE= Crna Gora, i Gruziju i Moldaviju. Ostale JIE“ obuhvataju BiH i Crnu Goru SRB= Srbija. Izvor: Svetska banka. zbog nedostatka podataka. 2.23. nergetski sektor trenutno dobija značajnu finansijsku podršku javnog sektora pruženu na ad hok osnovi i to je vrlo neefikasno, značajna nova javna ulaganja u energiju mogu biti opravdana ako privatni sektor nije voljan ili sposoban da investira u novu proizvodne kapacitete energije. Veliki subvencije iz VK i donatora, fokusirane na kapitalne investicije za sanaciju i održavanje postojećih proizvodnih i distributivnih kapaciteta, pomogli su da se zadrži niska cena električne energije . Pored toga, Vlada Kosova je obezbedila poseban grant za električnu energiju za domaćinstva koja primaju socijalnu pomoć i subvencionisani uvoz energije50 za svakoga. Kosovo se takođe suočava sa nedostatkom energije i treba da izgradi novu elektranu da odgovori na zahteve prilikom zatvaranja Kosova A, elektrane koja je stara i zagađuje okolinu. VK treba da razmotri druge opcije finansiranja da bi se izbegle značajne restrikcije kada elektrana Kosovo A bude zatvorena. etaljnija analiza energetskog sektora, sa prošlih zbivanja i trenutne situacije, kao i potencijala u potrazi scenarija i njihovih ishoda se raspravlja u Poglavlju o energetici ovog PJF-a. 2.24. Rashodi u obrazovanju, kao procenat udela u BDP-a51, su malo veći u poređenju sa ostalim delovima JIE, ali manji od EU-1152 i Zajednice nezavisni država (ZND). Ipak i pored činjenice da je potrošnja u obrazovanju povećana za polovinu53 u periodu između 2008 i 2012, potrošnja po učeniku je niža nego u EU - 11, ZND i JIE. Kosovo troši 14 odsto ukupne javne potrošnje na obrazovanje, ali sa najvećim učešćem potrošnje u obrazovanju koje ide na plate i dnevnice. Dok je visoka potrošnja na platama opravdana zbog osoblja – priroda ulaganja orijentisana na nastavno osoblje, veliko politički motivisano povećanje plata je sprečilo povećanje plata zasnovano na zaslugama54 koje bi efikasno funkcionisalo. Još jedna veoma bitna oblast potrošnje u obrazovanju su investicije u školske objekte dizajnirane da eliminišu “treću smenu” po školama, što je uspešno sprovedeno do 2010. Iako su ostale “dve smene” po školama, to u velikoj meri može biti eliminisano kroz demografske promene i to ne bi 50 Velike subvencije energetskog uvoza su uvedene u budžet Kosova od 200 do 2010 (23 miliona €), povećane su u 2009 i 2010 (42 i 40 miliona €, respektivno), neznatno su opale u 2011 (27 miliona €) i opale u poslednje dve godine (oko 12 miliona €). 51 U 2011 potrošnja vezana sa obrazovanjem je dostigla 4 odsto B P -a. 52 EU-11 se sastoji od Poljske, Slovenije, Češke Republike, Slovačke, Mađarske, itvanije, atvije, Estonije, Bugarske, Romunije i Hrvatske. 53 Potrošnja u obrazovanju je povećana sa 130 miliona € u 200 do 197 miliona € u 2012. 54 Sektor Obrazovanja na Kosovu prolazi kroz velike reforme i ove v elika povećanja plata svima podrivaju reforme. 18 trebalo da se smatra glavnim prioritetom. Umesto toga, postoje hitniji prioriteti u obrazovanju. Konkretno, napori se mogu proširiti na predškolsko obrazovanje jer su to investicije sa visokim individualnim i društvenim povratkom, posebno za decu iz siromašnijih domaćinstava i resursa koji mogu biti dodeljeni za rehabilitaciju i održavanje starih škola. ažalost, opet postoje pritisci da se ponudi politički motivisano povećanje plata55 koje bi dodatno uzdrmalo povećanje plata zasnovano na zaslugama i preusmeravanje sredstava na mnogo hitnije potrebe u obrazovanju. Poglavlje o obrazovanju razrađuje dalje ovu temu. 2.25. Rashodi u zdravstvu – kao veoma bitne investicije za održivi razvoj su manje, kao procentualni udeo u BDP-a56, kao i u poređenju sa ostalim zemljama JIE kao i sa malim ZND zemljama.57 Javni zdravstveni izdaci čine samo oko 60 odsto ukupnih zdravstvenih izdataka a participacija u vidu plaćanja iz džepa je relativno visoka. Postoje dokazi da siromašni značajno manj e od potrebnog konzumiraju lekove. Javni zdravstveni rashodi58 su se skoro udvostručili59 u realnim uslovima tokom poslednjih pet godina, ali podaci u Anketi o potrošnji domaćinstava (APD) ukazuju na to da troškovi u zdravstvu i dalje osiromašuju određeni broj domaćinstava na Kosovu. ova šema javnog zdravstvenog osiguranja izgleda da je popularna i može da pomogne da se prikupe dodatna sredstva za ovaj nedovoljno finansirani sektor, i time se kompenzuje neki manjak prihoda sa granice (razmotreno u poglavlju o prihodima). Uspeh šeme će presudno zavisiti od toga da li se novi resursi koriste i uvideti da li se koriste mudro. Pored toga, biće važno zaštititi najsiromašnije grupe od nastalih povećanih troškova. Pitanja zdravstvenih izdataka su dodatno razrađene u poglavlju o zdravstvu ovog izveštaja. 2.26. zdaci za socijalnu zaštitu su marginalni u poređenju sa drugim evropskim zemljama, što delimično objašnjava veću učestalost siromaštva. Osnovna penzija predstavlja najveću komponentu potrošnje za socijalnu zaštitu na Kosovu. Preko 115.000 ljudi ima koristi od osnovnih (prvostepena osnova ) penzije u 2013. Oni primaju u proseku 60 € mesečno, finansiranih direktno iz državnog budžeta. Još 35. 30 korisnika koji su mogli da dokažu preko 15 godina doprinosa u starom Jugoslovenskom sistemu dobijaju pored te osnovne penzije i mesečnu dopunu od 52 €. Ovaj dodatak je bio predmet najbržeg rasta BDP-u bilo kojoj oblasti socijalne zaštite od 2008. Postoji rastuća potražnja da se proširi pokrivenost ovih davanja i to uprkos činjenici da osnovna penzija penzionere podiže iznad praga siromaštva60. Beneficije nastale kao posledica poslednjeg rata su se takođe brzo razvile i posebne interesne grupe i dalje vrše pritisak za njihovo proširenje. Socijalna pomoć, koja se međutim bavi ekstremno siromašnima, polako se smanjuje u realnim uslovima između 200 i 2012, a broj korisnika je opao za 21 odsto uprkos stalnoj visokoj stopi siromaštva. Poglavlje o socijalnoj zaštiti iz ovog izveštaja se dalje bavi ovim pitanjima. etaljni podaci funkcionalne potrošnje su dati u tabeli 2.4 u nastavku. 55 Premijer Kosova je u septembru 2013 obećao prosvetni m radnicima još jedan značajan rast zarada koji treba da bude odobren uskoro bez navođenja vremeskog perioda. Ova obećanja povećavaju očekivanja koja dovode do budžetskih pritisaka. 56 Izdaci u zdravstvu su predstavljali 2.6 odsto BDP-a u 2012. 57 Jermenija, Gruzija i Moldavija. 58 Detalji o van - budžetskoj podršci donatora su nedovoljno dokumentovani. Detaljna analiza u ovom poglavlju stoga domaće finansiranu potrošnju smatra kao vid izdataka javnog sektora zdravstva. 59 Javna potrošnja za zdravstvo je povećana sa 6 ,2 miliona € u 2007 do 12 ,4 miliona € u 2012 . 60 U maju 2014 Kosovski parlament je doneo odluku da prizna penzione doprinose bivših zaposlenika u paralelnom sistemu tokom devedesetih i da ih obuhvati kao deo šeme koji imaju pravo na dodatak na osnovu više od 15 godina zajedničkog doprinosa. ime će se sigurno povećati broj korisnika i celokupni troškovi. 19 Tabela 2.4. Rashodi po funkcionalnim kategorijama 2008-2013, % BDP 2008 2009 2010 2011 2012 Ukupni Prihodi (uključujući grantove) 23.9 28.3 26.6 27.2 26.4 Poreski prihodi 20.4 19.3 20.5 22.2 21.6 Porez na dodatu vrednost (PDV) 8.7 9.0 9.9 10.8 10.3 Carinski porezi 2.4 2.3 2.4 2.5 2.3 Akciza 5.2 4.9 5.3 6.0 6.0 Porez na profit 3.0 2.2 1.9 1.7 1.8 Porez na lični dohodak (PLD) 1.1 0.9 1.0 1.2 1.2 Vanporeski prihodi 3.5 8.2 5.4 4.6 4.1 Ne-oporezovani prihodi na centralnom nivou 2.4 7.0 4.2 3.5 3.2 o/v udeo od strane PTK 0 4.9 2 1.3 0.9 Sopstveni Opštinski prihodi 1.1 1.2 1.2 1.2 1.2 Grantovi podrške budžetu 0.0 0.8 0.7 0.4 0.7 Izvor: Odeljenje trezora, MF. Ova tabela obuhvata primarnu potrošnju i ne uključuje dalje kreditiranje ili otplatu dugova. Dakle, ako dodate ove kategorije ne dobija se ukupna potrošnju kao u drugim tabelama . 2.27. Prioritizacija među sektorima, s obzirom na budžetska ograničenja je predstavljalo izazov za osovo u prošlosti i postaje još važnije u bliskoj budućnosti. ajviše sredstava izdvojeno je za nekoliko favorizovanih projekata, koji ne nude uvek najvišu vrednost za investiran novac. Ubuduće Kosovo treba da bolje odgovore na potrebe potrošnje i pripremi održive opcije o tome kako da ih finansira. Nedavna stagnacija ukupnog rasta prihoda, kojim je doprineo pad graničnih prihoda, kao i neuspeh da se generiše jednokratni prihod od privatizacije PTK stvorili su jako budžetsko ograničenje i potrebu za boljim određivanjem prioriteta budžetske potrošnje i izdataka. Detaljna analiza fokusirana na sektore energetike, transporta, obrazovanja, zdravstva i socijalne zaštite, će dalje razmotriti trenutnu situaciju, potrebe i mogućnosti za bolju preraspodelu budžetskog finansiranja među sektorima koji će biti potrebni za održavanje ekonomskog rasta i prosperiteta. 2.28. Razvojni rezultati u svakoj funkcionalnoj kategoriji zavise ne samo od visine već i od efikasnosti potrošnje. ažalost, dostupni podaci ukazuju na slabu efikasnost trošenja u svim glavnim kategorijama potrošnje, a posebno u sektorima kao što su zdravstvo, obrazovanje i transport. Ovaj izveštaj stoga analizira efikasnost potrošnje unutar svakog sektora. Detaljna analiza efikasnosti izdataka za sektore zdravstva, obrazovanja i transporta je predstavljen u posebnim poglavljima koji slede za svaki sektor. 20 POGLAVLJE 3. ENERGIJA61 A. GLAVNE PORUKE  istem napajanja električne energije na osovu ne može da zadovolji trenutne potrebe, pa zato ugrožava budući privredni rast. Iako je proizvodnja energije porasla u poslednjih nekoliko godina, neprekidni privredni rast doveo je do nagle potražnje za strujom, a stara postrojenja u elektranama Kosova nisu u stanju da proizvedu dovoljno energije. To je dovelo do skupih isključenja struje: skorašnja USAID studija62 pokazuje da nepouzdano napajanje košta Kosovske kompanije oko 260 miliona €, ili 5 odsto B P-a godišnje. Istraživanje kompanija iz 2009 je utvrdilo da problem snabdevanja električnom energijom predstavlja najveću prepreku za poslovanje u zemlji. Mala i srednja preduzeća su najviše pogođene grupe. Uz predviđeno zatvaranje elektrane Kosovo u bliskoj budućnosti, jedne od dve elektrane u zemlji generišu oko jednu trećinu ukupne struje, jaz će se dodatno proširiti osim ako se značajne investicije u energetsku efikasnost i nove proizvodne objekte ne realizuju.  Popunjavanje praznine u napajanju strujom zahteva sveobuhvatnu energetsku strategiju, obu vatajući sprovođenje mera energetske efikasnosti (smanjenje gubitaka i energetske efikasnosti u zgradama), podršku razvoju obnovljivi izvora energije i izgradnju nove elektrane kako bi odgovorili na povećanje osnovne potražnje. roškovi izgradnje procenjuje se na oko 1,2 milijarde €, u skladu sa Studijom Svetske banke o opcijama iz 2011 63. Imajući u vidu ove izdatke i potrebu za najnovijom tehnologijom participacija privatnog sektora u finansiranju i upravljanju ovih kapciteta je poželjna.  Mere da se premosti jaz u napajanju strujom uključuju smanjenje distributivni gubitaka i investiranje u obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost: o Obnovljiva energija je trenutno zastupljena sa samo 3 odsto ukupne električne energije na Kosovu. Iako su atraktivne tarife dizajnirane da privuku investitore, dug put do odobrenja za nove projekte obnovljivih izvora energije značilo je da je samo nekoliko aplikacija odobrilo. To se mora promeniti kako bi došlo do rapidnog rasta obnovljivih izvora energije. o U 2012 , ukupni gubici u distribuciji iznosili su 37 odsto, odnosno 1.859 GVh.. Komercijalni gubici (krađa i ne-plaćanje) se procenjuju da doprinose polovini ovog gubitka, pored ne-efikasnosti samog sistema i političkih ograničenja za unapređenje naplate na severu zemlje i vema zastarele distributivne mreže. Međutim, Kosovska kompanija za nabavku i distribuciju električne energije (KEDS) koja je privatizovana 2013, se obavezala da smanji komercijalne gubitke za 3 procentna poena godišnje. o U 2011, Ministarstvo za ekonomski razvoj je odobrilo Akcioni plan za nacionalnu energetsku efikasnost64, koji predviđa uštedu energije i do 9 odsto u celoj privredi 61 Poglavlje pripremio Rhedon Begoli (glavni autor) i Karuna Phillips. 62 Uticaj nepouzdanog snabdevanja energijom i kvaliteta na Kosovska preduzeća, US I 2012. 63 Svetska banka (2011), “Razvoj i procena opcija za napajanje strujom na Kosovu”. Izveštaj dostupan na: http://siteresources.worldbank.org/INTENERGY2/Resources/Kosovo_generation_options_report_12312011.pdf 64 Za period 2010-2018 21 (uključujući i javni sektor ) između 2010 i 201 godine, u poređenju sa osnovnim povećanjem energetske potražnje.  Ulaganja u poboljšanje energetske infrastrukture su obavezna da obezbede sigurnost snabdevanja i da se izbegne energetska kriza izazvana nedostatkom pouzdanih kapaciteta, ali s obzirom na potrebu da se nadoknade troškovi ulaganja, troškovi isporuke će se povećati. ove investicije će povećati troškove snabdevanja i zaštite potrošača od punih efekata tih povećanih troškova što će predstavljati izazov iz fiskalnog ugla, iako neophodno za najsiromašnije segmente stanovništva. Subvencije su uspešno smanjene u poslednjih nekoliko godina i odustajanje od ovog napretka ne bi bilo ni poželjno ni fiskalno održivo. Tarife su trenutno na najnižem nivou u Evropi, osim za Srbiju. Održavanje ovih tarifa imajući u vidu rastuće troškove sve to će zahtevati dodatne fiskalne subvencije koje se ne mogu priuštiti. Vlasti treba da rade na pronalaženju načina da se obezbedi pokriće troškova putem srednjoročnog povećanja tarifa sa postepenim prilagođavanjem tokom vremena. reba preduzeti mere da se zaštite siromašni i ugrožene grupe kroz politiku sistema socijalne zaštite. B. PREGLED ENERGETSKOG SEKTORA NA KOSOVU: PROIZVODNJA, DISTRIBUCIJA I GUBICI 3.1. Dve ostarele elektrane na ugalj dominiraju u proizvodnji električne energije. Oko 97 odsto električne energije u 2012 je došlo iz ove dve stare elektrane na ugalj, Kosovo A i Kosovo B elektrane zajedno su proizvele 5.218 gigavat sati (GVs) u 2012 (Prikaz 3.1). Hidroenergija čini većinu od preostalih 3 odsto proizvodnje, sa jednom srednjom hidroelektranom (Ujman/Gazivode) koja doprinosi sa oko 65 GVs i niz manjih instalacija u ukupnom iznosu od oko 31 GVs. Nedavno, su instalirane prve turbine na vetar ali one nisu u funkciji zbog problema sa licenciranjem. 3.2. Proizvodnja električne energije je porastla u poslednji nekoliko godina ali nije uspela da zadovolji potražnju. Proizvodnja električne energije se stalno povećava od 4.527 GVs u 200 na 5.314 GVs u 2012, što je povećanje od 17 odsto (Prikaz 3.2). Ovo povećanje je došlo iz tehničkih poboljšanja na postojećim elektranama. Zahvaljujući delom i povećanju proizvodnje, jaz između proizvodnje i potrošnje je zadržavan na oko 10 odsto u odnosu na veći deo perioda. On je pao na samo 3 odsto u 2012 uglavnom zbog sporije potražnje koja je proizašla iz blaže zime nego prethodne godine i usporen og ekonomskog rasta. Trenutne procene pokazuju da je proizvodnja dostigla svoj limit s obzirom na stanje i starost sadašnjih objekata. Prikaz 3.1. Proizvodnja energije, 2012 Prikaz 3.2. Proizvodnja energije i potrošnja, GVs, 2008-12 6000 5500 5000 4500 4000 2008 2009 2010 2011 2012 Proizvodnja Potrošnja Izvor: Kalkulacije Svetske banke zasnovane na Izvor: Regulatorna kancelarija za energetiku, Godišnji Regulatornoj kancelariji za energetiku, Godišnji izveštaj izveštaj 2012. 22 2012. 3.3. nergetski sektor je relativno jednostavan na osovu ali to ga takođe čini prilično nefleksibilnim. Električna energija iz Kosova , Kosova B i velikih hidroelektrana odlazi ka prenosnom sistemu, kojim upravlja KOPST, operator prenosa u javnom sektoru (Prikaz 3.3). Među njima, ovi izvori su doprineli sa 5.283 GVs u 2012. Obračunavanjem uvoza i izvoza koji se unose u prenosni sistem, dobija se neto priliv od 154 GVs u 2012. Gubici u sistemu prenosa sa manje od 2 odsto izgubljene energije su dosta niski. ajveći industrijski potrošači su direktno povezani na prenosni sistem65, sa potrošnjom od 473 GVs među njima u 2012. Kompanija za proizvodnju KEK I rudnik lignita koji je snabdevaju, konzumiraju dodatnih 118 GVs. Preostalu energiju prihvata kompanija za distribuciju iz privatnog sektora, KEDS. U 2012, KEDS je primio 4.736 GVs iz mreže prenosa i još 31 GVs iz malih hidroelektrana priključenih neposredno na distributivnu mrežu. Od toga, 3.019 GVs stiglo je do potrošača, dok je oko 1.750 GVs (37 odsto) izgubljeno u vidu tehničkih (fizičkih gubitaka energije, potencijalno kroz nepoznate ilegalne priključke) i komercijalnih gubitaka (uglavnom zbog ne-plaćanja računa). 3.4. Gubici prilikom distribucije su smanjeni u proteklih nekoliko godina, ali su i dalje visoki. Gubici u distribuciji su pali sa 43 odsto energije koja ulazi u distributivnu mrežu u 200 na 37 odsto u 2012 ( slika 3.4). U 2012 gubici se sastoje od oko 20 odsto komercijalnih i 17 odsto tehničkih gubictaka. Skoro svo poboljšanje je zbog poboljšanog prikupljanja, uz gubitke u distribuciji koji variraju od 26 do 20 odsto tokom datog perioda. Manje od 1 procentnog poena smanjenja gubitaka pada na poboljšanje u tehničkim gubicima. Prikaz 3.3. Protok energije, 2012 Prikaz 3.4. Gubici u distribuciji u vidu % proizvodnje, 2008-12 45% 40% 35% 30% 25% 20% 15% 10% 5% 0% 2008 2009 2010 2011 2012 Komercijalni gubici Tehnički gubici Izvor: Kalkulacije Svetske banke zasnovane na Izvor: Regulatorna kancelarija za energetiku, Godišnji Regulatornu kancelariju za energetiku, Godišnji izveštaj izveštaj 2012. 2012. 65 To su Feronikal – topionica gvožđa – i Trepča rudnici koji se snabdevaju sa odvojenim linijama od 110 KVs. 23 C. PLA ANJE CENE NESAVRŠENOG ENERGETSKOG SEKTORA 3.5. Troškovi gubitaka su visoki i plaćaju i potrošači energije ili spadaju na javni budžet. Ukupno, energija koja vredi procenjenih 57.6 miliona € je izgubljena u prenosnoj i distributivnoj mreži u 2012, posledica koju moraju platiti poreski obveznici ili oni koji redovno plaćaju svoje račune. Gubici iz prenosne mreže su procenjeni na vrednost od 4,4 miliona € u 2012 (po veleprodajnim cenama) (Prikaz 3.7). Distributivni gubici procenjeni su na vrdnost od 53,2 miliona € u 2012, od kojih su 6,6 miliona € nenaplaćene zalihe sa severa Kosova. 3.6. Veliki gubici u distribuciji zajedno sa manjkom proizvedene energije, dovode do mnogih neplanirani prekida struje, sa velikim troškovima u poslovanju. Pouzdanost snabdevanja energijom nastavlja da bude niža od standarda kojeg zahteva energetski regulator. U 2012, Energija koja se ne dostavlja (NDE) u distribuciji ka potrošačima je procenjena na 68,5 GVs, dok je prosečan godišnji broj prekida po kupcima bio 59,5, od kojih je bilo planirano 2,6 (Prikaz 3.5). Prosečno trajanje prekida je 114,5 sati, od kojih je planirano 4.9 sati. U nekim periodima dana, proizvedena energija ima tendenciju da bude niža od energije koja se potražuje tokom 2012 (Slika 3.6). Nedavna studija USAID-a je pokazala da su ukupni godišnji troškovi i gubici Kosovskih preduzeća oko 260 miliona € zbog nepouzdanog napajanja strujom a mala i srednja preduzeća su najviše pogođena. Česte nestašice struje su glavna prepreka svakodnevnih operacija i predstavljaju ograničenje za ulaganja u novu opremu i širenje poslovanja, a z auzvrat utiču na poslovanje i stvaranja radnih mesta i investicija. Prikaz 3.5. Trajanje i učestalost prekida u Prikaz 3.6. Prosečna ponuda i potražnja za sistemu, 2012 energijom po satu, MVs 2012 1000 Frekventnost i trajanje 800 prekida u sistemu 600 Neplanirano Planirano 400 4.9 200 2.6 0 109.6 1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 56.9 Satnica tokom dana Frekventnost (SAIFI) Trajanje u satima (SAIDI) Potrošnja Proizvodnja Izvor: Regulatorna kancelarija za energiju, Godišnji Izvor: Regulatorna kancelarija za energiju, Godišnji izveštaj 2012. izveštaj 2012. 3.7. Veliki jaz između ponude i potražnje, takođe stvara potrebu za uvoz skupe struje . Uprkos povećanju proizvodnje, povećana potražnja dovela je do viših nivoa uvoza između 200 i 2011 (Prikaz 3. ). Ona je opala u 2012 uglavnom zbog smanjenja domaće potražnje. roškovi uvoza široko variraju zbog međunarodnih cena i vremenskih uslova. Ovo poslednje utiče i na ponudu i potražnju u regionu. Tokom zime 2012 uvozne cene porasle su za oko 120 € po MVs – što je dvostruko više od prosečne domaće maloprodajne cene – kada je potražnja za energijom za grejanje povećana zbog posebno hladne zime a snabdevanje je oslabljeno zbog nedostatka padavina u hidroelektranama u regionu (za više o grejanju, vidi Okvir 3.1). 24 Prikaz 3.7. Procenjeni gubici u prenosu i Prikaz 3.8. Cena i kvantitet uvoza, 2008-12 distribuciji, u milionima €, 2012 Sever Prenos Kosova 4.4 6.6 Tehnički gubici 20.7 Komercijalni gubici 25.9 Izvor: Kalkulacije Svetske banke zasnovane na Izvor: Regulatorna kancelarija za energetiku, Godišnji Regulatornu kancelariju za energetiku, Godišnji izveštaj izveštaj 2012. 2012. Okvir 3.1. Daljinsko grejanje Grejanje nije ni finansijski, ni ekološki održivo na Kosovu uz daljinsko grejanje (DG) koje igra malu ulogu u energetskom sektoru. Ukupna instalisana snaga 183,5 MV proizvodi samo 130 GVs/godišnje (termalno). Samo 3 odsto domacinstava na Kosovu je povezano na daljinsko grejanje. Glavni izvori energije kako za prostore tako i za zagrevanje vode na Kosovu su biomasa (uglavnom ogrevno drvo) i električna energija, koje zajedno pokrivaju preko 0 odsto potrošnje ne grejanje. Velika nekontrolisana i neregulisana potrošnja ogrevnog drveta rezultiralo je degradacijom šuma, što dovodi do nepovoljnih ekoloških, ekonomskih i zdravstvenih uticaja. Struja proizvedena iz lignita se neefikasno koristi i postoje velike sezonske varijacije u potražnji. Time se dodatno pogoršavaju prekidi u napajanju i stvaraju potrebu za uvozom električne energije, posebno tokom sezone grejanja (zimske sezone). Samo dve od četiri toplane su funkcionalne - CG Termokos u Prištini i CG Đakovica u Đakovici. Obe kompanija za CG se suočavaju sa ozbiljnim problemima jer je potražnja za toplotom veća od ponude, a toplotni gubici su veoma visoki, što čini udeo od čak 1 odsto u CG ermokosu. Pored toga, sistemi za daljinsko grejanje su izolovani i rade na skupo teško gorivo, koje u kombinaciji sa značajnim gubicima u distributivnoj mreži i niskom stopom plaćanje računa, čini ove javne kompanije snažno zavisnim od opštinskih i centralnih vladinih subvencija. emačka razvojna banka KfV je započela kogeneracioni projekat podrške CG ermokos za snabdevanje toplotom iz pare koju bi prenosila turbine sa elektrane Kosovo B. Projekat treba da obezbedi pouzdanije i pristupačne snabdevanje toplotnom energijom za CG ermokos, pa sa time i poboljšanje snabdevanja grejanja za prostorije za svoje klijente u Prištini. Projekat od 2 miliona € se očekuje da bude završen do kraja 2014 a finansira ga KfV, opština Priština, kao i donacija iz EK i razvojne agencije Švedske i uksemburga. Vlada Kosova treba da promoviše povoljno okruženje koje će potic ati dalji rast sistema grejanja, kao i održivu biomasu kao opciju za zamenu električne energije kao izvora grejanja. 3.8. Energetski sektor je dobio velike subvencije, ali su one opale u poslednjih nekoliko godina. Subvencije energetskog sektora su opale od visokih 69 miliona € (1,7 odsto BDP) u 2009 na 18 miliona € (0,4 odsto BDP) u 2012. Da bi zaštitili potrošače od visokih uvoznih cena, preko 150 miliona € (0,7 odsto BDP-a) je ukupno potrošeno na subvencionisaje uvoza između 200 i 2012 godine. Subvencionisanje uvoza čini 78 odsto od ukupnih subvencija u ovom sektoru. Vlada takođe subvencioniše troškove energije 25 za primaoce krajnjeg rešenja programa socijalne pomoći (detaljnije se razmatra u poglavlju u socijalnoj zaštiti ovog izveštaja). Ove subvencije iznosile su 4,5 miliona € (oko 0,1 odsto BDP-a) godišnje u periodu između 200 i 2012. 3.9. Pored novčani subvencija, kompanije u energetskom sektoru su takođe dobile grantove i kredite od donatora ili javnog sektora za finansiranje kapitalnih popravka ili poboljšanja. KEK, energetska kompanija u javnom vlasništvu koja je vertikalno integrisana do 2010, dobila je značajne donacije kako iz budžeta tako i od donatora, a naslednice ove kompanije su nastavile da primaju sredstva ( abela 3.1). Ovi grantovi se uglavnom koriste za finansiranje kapitalnih popravka ili poboljšanja. Samo u 2009, Vlada Kosova (VK) prebacila je 3,8 odsto BDP-a u KEK u obliku grantova i zajmova u ukupnom iznosu od 141 miliona €. Mnogo toga je otišlo u rudnik Sibovac, iako su velike količine sredstava takođe potrošene na rehabilitaciju elektrane Kosovo i unapređenje prenosne mreže.66 Kapitalne investicije u sektoru su ublažene nakon 200 , ali su i dalje visoke. a primer 16,5 miliona € je potrošeno direktno iz budžeta za poboljšanje prenosne mreže između 2010 i 2012. Grantovi i pozajmice iz VK i donatora među njima smanjene su za skoro 60 odsto ukupnog prihoda u ovom sektoru za 2009 ali i dalje su činile preko petine prijavljenih prihoda u 2012. Revizorski izveštaji su otkrili da se akumulirani dug KEK-a povećao svake godine između 200 i 2012. Pored toga, nema izveštaja revizije tokom ovog perioda koji bi pokazao bilo kakav znak interesovanja za plaćanje kamate na dobijene pozajmice. Rezultat toga je izuzetan dug nastao u ovom sektoru koji je porastao sa oko 21 miliona € u 200 na preko 200 miliona € do kraja 2012, ili oko 4 odsto BDP-a. Tabela 3.1. Vladini i donatorski transferi ka KEK-u 2008– 2012 u hiljadama evra Godina 2008 2009 2010 2011 2012 Dugovi (rashodi) Akumulirani dug (pozajmice i krediti) 20,827 97,540 157,540 187,540 206,274 Protok novca iz finansiranih aktivnosti Primljeni grantovi od VK tokom godine 87,744 64,197 51,961 28,024 13,682 Neto krediti primljeni u toku godine iz VK 487 76,713 60,000 13,682 10,802 Prihodi Prihod od grantova (VK + donatori) 47,695 58,472 44,055 38,033 46,470 Prihodi od struje (prodaja) 163,043 174,392 192,757 215,960 222,591 Ukupni prihod 210,738 232,864 236,812 253,993 269,061 Prihod od grantova i neto krediti VK-a kao procenat u 23% 58% 44% 20% 21% ukupnom prihodu (%) 3.10. Ove subvencije, krediti i grantovi su veštački održali cenu energije niskom. Uprkos velikim gubicima prilikom distribucije, postoji nekoliko zemalja u Evropi čiji potrošači plaćaju jeftinije cene električne energije od Kosova. Sa više od 12 centi po kVs u 2012, tarife u Hrvatskoj i Turskoj su bile dvostruko veće od onih na Kosovu.67 Ovako niske tarife na Kosovu nastaju delom zbog toga što su Kosovo i B u stanju da generišu struju po veleprodajnim cenama manjim od 2,5 centi po KVs zahvaljujući velikodušnim donacijama i kreditima (koji nisu vraćeni) za finansiranje kapitalnih popravka i poboljšanja. 66 U 2008-09, direktni izdatci iz budžeta uključili su skoro 21 milion € na rudnik Sibovac, 4,6 miliona € na rehabilitaciju elektrane Kosovo A i 5,2 miliona € na poboljšanje prenosne mreže. 67 U absolutnim pre nego u PKM uslovima. 26 D. ODGOVORITI NA RAST POTRAŽNJE: IZGRADNJA NOVIH PROIZVODNIH KAPACITETA 3.11. osovo će morati da poboljša energetsku efikasnost, podstakne korišćenje obnovljivi izvora energije i finansiranje novih proizvodnih kapaciteta i poboljšanje regionalne prenosne veze da zadovolji sve veću potražnju za strujom. Ispunjenje rastuće potražnje za energijom će zahtevati napor na nekoliko frontova. Prvo, izgradnja nove termoelektrane procenjuje se da će koštati 1.2 milijarde € prema Studiji o opcijama Svetske banke68 iako postoje neke nesigurnosti u proceni tako da ukupna suma može da varira plus ili minus od oko 25 odsto. Iz tog razloga, cene u ovom izveštaju se procenjuju između 1 milijardu € i 1.5 milijarde € ili između 20 i 30 odsto BDP-a iz 2012. Za završetak nove elektrane biće potrebne 4 godine. S obzirom na velike troškove i potrebe za najmodernijom tehnologijom, bilo bi poželjno da privatni sektor preuzme vodeću ulogu u finansiranju i rukovođenju elektrane. Prepreke u vidu nedostupnosti finansiranja iz privatnog sektora će odrediti dalju potrebu za finansiranjem iz javnih sredstava iz različitih izvora. o bi moglo da znači da će drugi kapitalni projekti biti odloženi kao se preraspodele resursi. Drugo, s obzirom da postoji jaz u proizvodnji energije čak i u kratkom roku, to će biti od suštinske važnosti da se osigura dovoljno regionalne povezanosti da bi mogla da se uvozi energija kada je to potrebno. reće, ulaganje u obnovljive izvore energije (OE) može pomoći da se popune praznine u proizvodnji struje, diversifikuju se izvore energije na Kosovu i pomaže se zemlji da ispuni evropske obaveze za zaštitu životne sredine. Skladištena struja sa pumpi u vidu hidroenergije mogu takođe biti od koristi za zadovoljenje površnih potreba za napajanjem. 3.12. Pokrenuti su planovi da se poboljša međunarodni prenos veze osova (iako je ograničeni kapacitet već dostupan za uvoz u regionu). Prenosni sistem Kosova je u dobroj formi, ali očekuje važnu investiciju za prenosnu vezu od 400 KV sa Albanijom. Trenutno je Kosovo povezano kroz regionalni sistem od 400 KV prenosne veze sa Srbijom, Makedonijom i Crnom Gorom i 220 KV prenosnog dalekovoda prema Albaniji. Novi projekat prenosne veze sa Albanijom, koji finansira KfV, će olakšao razmena struje između komplementarnih elektroenergetskih sistema obe zemlje. U decembru 2013, operatori prenosa sa Kosova i iz Albanije su potpisali ugovore za izgradnju linije od 400 KV. Ukupni troškovi investicija sa Kosovske strane je 33,5 miliona € (16,5 mil € granta i kredita od 17 miliona € od KfV-a) finansira Nemačka vlada na osnovu sporazuma potpisanog između KfV, Kosovskog Ministarstva finansija i KOPST-a. Ugovorom je precizirano da izgradnja treba da bude završena u 24 meseci. 3.13. azvijanje dinamičnog miksa izvora energije, uključujući i ambiciozni razvoj obnovljive energije (O ) na osovu, može da postigne dobro izbalansiran energetski sistem. U oktobru 2012, na Kosovu je postavljen ambiciozan cilj podsticaja OE na udeo od 25 odsto u ukupnoj potrošnji energije do 2020. Interes privatnog sektora u OE sektoru na Kosovu se značajno povećao. o kraja 2013, Regulatorna kancelarija za energiju (RKE) je primila 26 aplikacija za dobijanje licenci za hidroenergetske i projekte za upotrebu snage vetra u ukupnom iznosu od preko 350 MV proizvodnih kapaciteta. Oko 157 MV proizvodnih kapaciteta iz energije vetra, a oko 201 MV iz malih hidroelektrana su dostavljeni RKE- u. Međutim, kao što je obično slučaj sa projektima obnovljivih izvora, aplikacije neće biti u potpunosti realizovane. 3.14. orišćenje obnovljivi izvora energije se ne širi tako brzo kao što bi trebalo, delimično i zbog administrativnih prepreka. Sve veći broj prijava iz privatnog sektora za dobijanje dozvola za proizvodnju obnovljive energije je povećao pritisak na RKE da efikasno ispuni svoj mandat u vezi sa obradom aplikacija za izvorfe obnovljive energije. Međutim, do sada su samo dve aplikacije za hidroelektrane u iznosu od 30 MV instalisane snage i dve aplikacije za upotrebu energije vetra sa ukupno preko 200 megavata snage dobili konačna ovlašćenja od RKE. Ostale aplikacije su dobile preliminarno 68 Svetska banka (2011), “ evelopment and evaluation of power supply options for Kosovo”. Izveštaj dostupan na: http://siteresources.worldbank.org/INTENERGY2/Resources/Kosovo_generation_options_report_12312011.pdf 27 odobrenje. Pored proizvodnje za električnu mrežu, takođe postoji značajan potencijal da se ugrad i vise modela upotrebe obnovljive energije za grejanje u prostoru i grejanje vode, jer trenutna praksa oslanjanja na fosilna goriva, kao što su nafta, lignit i električna energija ili neodrživa biomasa. Grejanje vode, na primer, predstavlja 15 odsto potražnje grejanja i primarno se koristi struja, koja je neefikasna. Upotreba održive biomase da zameni električno grejanje može biti atraktivna opcija ako to može da se uradi na pre svega održiv način. Okvir 3.2. Energetska efikasnost Kosovo ima relativno visoki energetski intenzitet koji je oko 2,5 puta veći od proseka za evropske zemlje. Stambeni sektor predstavlja najveći deo potrošnje energije sa 38 odsto. Promovisanje energetske efikasnosti u javnom, stambenom i privatnom sektoru moglo bi pomoći da se uštedi novac i smanje potrebe za energijom, pa samim tim i smanjivanje jaza u napajanju. Energetska efikasnost (EE) može da pomogne rešavanjem pitanja koja se odnose na energetsku bezbednost (tekući deficit na računu i dostupnost uvoza), dok se smanjujee javna potrošnja na energiji i ekološki uticaja korišćenja energije. Vlada Kosova je sprovela Nacionalni akcioni plan energetske efikasnosti (NAPEE ) za period 2010-18 koji poziva na kumulativnu uštedu energije od 9 odsto u tri perioda od kojih svaki traje po tri godine. Bilo je 38 EE mera obuhvaćenih u prvom NAPEE periodu od 2010-12 što je rezultiralo u ispunjavanju cilja postizanja energetske uštede od 3 odsto ukupne potrošnje energije (360 GVs). EE mere uštede tokom ovog perioda bile su podeljene skoro ravnomerno između stambenih i uslužnih sektora, na približno 10 ktoe u svakom. Mere su koncentrisane na stambene i uslužne sektore (samo u javnom sektoru) ali su odabrane i mere u industrijskim, poljoprivrednim i sektorima transporta, koji kolektivno učestvuju sa 53 odsto potrošnje energije, koji su takođe uključeni. Institut Svetske banke (ISB) sproveo je preliminarnu procenu tržišnog potencijala za EE investicij e koje pokrivaju čitave objekte Kosova u 2013. Građevinski sektor (stambene, javne i komercijalne zgrade) čine 47,5 odsto potrošnje finalne energije u 2011, sa stambenim sektorom na koji otpada najveći deo potrošnje energije. Potencijalne uštede energije preko građevinsko g sektora su procenjene na više od 44 odsto. Kao procenat primarne energije, energetski potencijal uštede u građevinskom sektoru na Kosovu iznosi oko 20 odsto. Da sprovedu potrebne mere, bilo bi potrebno ulaganje od 1.37 milijarde € u građevinskom sektoru. Investicione potrebe su prvenstveno koncentrisane u stambenom sektoru, što predstavlja 80 odsto ukupnih investicionih potreba. Ali će pokretanje potrebnih investicije biti teško i potencijalno zahteva subvencionisane mere energetske efikasnosti. Veliki potencijal uštede postoji za javne objekte. Za objekte centralne vlade je procenjena ušteda energije od oko 49 odsto. Za opštinske zgrade, zdravstvene objekte mogli bi sačuvati 47 odsto, 38 odsto u školama i drugim opštinskim zgradama 46 odsto, čak i sa skromnim poboljšanjima u tekućim nivo em udobnosti. Takve uštede donose i značajne budžetske uštede. Procene ukazuju da je VK potrošila oko 41 milion € u 2011 na energiju u svojim zgradama i mogla je sačuvati čak 1 ,9 miliona € godišnje kroz isplative mera EE. Na osnovu podataka iz sličnih projekata u zemljama u okruženju, jednostavni periodi otplate za ulaganja u javne zgrade su u opsegu od 6-8 godina. 3.15. Troškovi obnovljive energije su dodatni za ukupnu cenu ponude i time će za tevati integraciju ka održivoj tarifnoj putanji. U novembru 2013, Vlada Kosova je usvojila svoj Nacionalni akcioni plan za obnovljivu energiju (NAPOE) za 2011-2020, postavivši obaveznu metu od 25 odsto učešća OE u ukupno upotrebljenoj energiji (finalna potrošnja energije do 2020) uz dobrovoljnu metu sa preko 29 odsto. Što se tiče elektroenergetskog sektora, NAPOE predviđa povećanje OE proizvodnje sa dodatnih 240 MV iz malih hidroelektrana, 305 MV iz velikih hidroelektrana, 150 MV od vetra, 14 MV energije iz biomase i 10 MV iz solarnih PV. Da bi se podstakla ulaganja u obnovljive izvore energije, RKE je odredila dostavne tarife za vetrogeneratore od 85 €/MVs, dok je za male hidroelektrane RKE odredila dostavne tarife od 63 €/MVs. Dostavna tarifa od 71.3 €/MVs je postavljena za biomasu/biogas a dostavna tarifa za fotonaponske solarne ploče je trenutno u fazi razvoja. Obnovljivi izvori energije neće moći da pokriju pun rast potražnje, a posebno neće biti u stanju da zadovolje najveću potražnju, jer to nije pouzdan kapacitet. Racionalizacija energetskih cena ce biti od fundamentalnog značaja za sektor jer njihova cenakoja je niska, čini opcije OE potpuno nekonkurentnim. 28 E. UTICAJ OPCIJA ZA PROIZVODNJU ENERGIJE: TRI SCENARIJA 3.16. Zamena elektrane Kosovo A donelo bi neposrednu ekonomsku i društvenu korist. Zdravstveni troškovi od zagađenja vazduha su procenjeni na 2,3 odsto BDP-a u 201069 – skoro koliko i celokupni javni zdravstveni budžet. Iako postoji nekoliko ključnih izvora zagađenja vazduha, uključujući i drvo i korišćenje lignita za grejanje domaćinstava, elektrane su ipak značajan izvor zagađe nja70. Izgubljeni dani rada i škole dodaju socijalnim i ekonomskim troškovima. Ostale (ne -ekološke) dugoročne koristi od zamene Kosova A sa novijim proizvodnim pogonom u skladu sa EU direktivama71, će biti još veći. Vlasti su svesni važnosti izgradnje novih proizvodnih kapaciteta i počeli su proces traženja investitora iz privatnog sektora da izgradi novu elektranu. 3.17. e abilitacija elektrane osovo B će takođe biti potrebna da bi se produžio njen život i ispunili ekološki standardi. Rehabilitacija Kosova B bi povećala tekući neto izlazni kapacitet od 550 MV do 600 MV, uz poboljšanu kontrolu zagađenja da se zadovolje direktive Evropske unije za životnu sredinu. US I Studija izvodljivosti je procenila troškove sanacije na oko 350 miliona € u periodu od četiri godine od početka projekta. Rehabilitacija Kosova B će produžiti njen život, ali sama po sebi ne bi bila dovoljna da zadovolji rastuće potrebe po većini pretpostavki. 3.18. Za potrebe ovog izveštaja, detaljan model je razvijen za procenu finansijske implikacije nekoliko energetskih scenarija za vladu i potrošača. Metode modeliranja u sektoru – Metoda uticaja na energetski sector na Kosovu (KESIT) - je razvijena uglavnom bazirana na modelu obračuna troškova koji koristi RKE. Metoda se takođe oslanja na finansijski model razvijen za procenu uticaja na celokupne troškove, sve različite moguće troškove i finansiranje scenarija mogućih za izgradnju nove elektrane. etaljnom analizom je moguće koristiti ova dva modela, kao i druge raspoložive izveštaje, a pruža razumevanje finansijskih implikacija za troškove krajnjem korisniku, subvencije, uvoza/izvoza, proizvodnje energije i ponude i potražnje. 3.19. KESIT model je samo ilustrativno prikazan. Namenjen je da obezbedi procenu mogućih uticaja različitih izbora politike ili drugih rezultata. Korisnici su u mogućnosti da promene parametre za pregled mogućih ishoda od preko stotinu različitih mogućih politika (strategija). Od mnogih mogućih scenarija koji bi mogli biti predstavljeni pomoću metode modeliranja u sektoru, tri odabrana za prikazivanje u ovom izveštaju su: i) eaktivnost; ii) Energetska strategija; i iii) krajnje rešenje. Ovi scenariji su hipotetički i treba da posluže kao korisna polazišta za analizu potencijalnih ishoda na osnovu različito odabranih strategija. 69 Svetska banka (2012), naliza životne sredine u zemlji: Kosovo http://documents.worldbank.org/curated/en/2013/01/17485553/kosovo-country-environmental-analysis-kosovo- country-environmental-analysis-cea 70 U 2013, KEK je završio instaliranje elektrostatičnih filtera (filtera za dim) u svim radnim jedinicama elektrane Kosovo A (jedinice A3, A4 i A5). Pored toga, KEK je instalirao sistem transporta mokrog pepela koji je zamenio stari sistem konvertiranja. 71 Elektrana Novo Kosovo (ENK) će biti u skladu sa novom EU Direktivom 2001/80/EK za ograničenje emisije određenih zagađivača u vazduh iz velikih elektrana sa sagorevanjem, EU Direktiva 2008/1/EK u vezi sa integrisanom prevencijom zagađenja i kontrole i EU Direktive 2010/75/EK o industrijskim emisijama koja je stupila na snagu u 2012 kao i pridruženog posebnog sektora Referenci dostupne najbolje tehnike (RDNT) dokumenata (najnoviji RDNT objavljen u 2006). 29 Okvir 3.3. Metoda uticaja na energetski sektor na Kosovu Metoda uticaja na energetski sector na Kosovu (KESIT) je razvijena za modeliranje uticaja energetskog sektora na opcije napajanja i potražnje, prosečnih troškova, javne subvencije, javnog duga i uvoza i izvoza. Ona je zasnovana na modelu koji koristi Regulatorna kancelarija za energiju za utvrđivanje prosečnih troškova. KESI predstavlja sve modelu u svim fazama energetskog sektora na Kosovu između 2012 (stvarnih podataka) do 2030. Stoga se smatra da troškovi (uključujući troškove koji se ponavljaju, investicija/amortizacije i dozvoljenog profita) i sredstava za javne ili privatne kompanije koje posluju u rudniku, proizvodnji, prenosu i distribuciji. On takođe uzima u obzir i malu količinu električne energije povezanu direktno na distributivnu mrežu i velike industrijske potrošače koji primaju svoju struju direktno iz prenosne mreže. Parametri mogu biti modifikovani u tom modelu. U KESIT-u, uvoz i izvoz se koriste kao ostatak da se uspostavi ravnoteža ponude i potražnje. Polazni model smatra da sa izuzetkom subvencije za siromašne potrošače, svi troškovi završavaju do krajnjeg potrošača. KESI je vrlo razumljiv. Korisnici mogu lako podesiti parametre preko prikazanog menija ponude na kontrolnoj tabli i efektima njihove promene (u poređenju sa osnovnim podacima) za napajanje i potražnju, prosečne troškove, javne subvencije, javni dug i uvoz i izvoz su prikazani u grafičkom obliku na ist oj strani. Kombinovanjem različitih promena, korisnik je u mogućnosti da lako prestavi energetski scenario poput onih prikazanih u ovom izveštaju. Ključni parametri u KESI -u su predstavljeni u nastavku: Parametri potražnje za energijom:  Po osnovnim podacima, povećavaju se energetske potrebe za oko 4,5 odsto godišnje za oba velika industrijska potrošača i sve druge (domaćinstva, većina firmi u privatnom sektoru). Upotreba energije od samih postrojenja elektrana i pratećih objekata (npr. rudnika) ostaje konstantna funkcija njihove generacije tokom perioda. Korisnik može da menja rast potražnje za između 2,5 i 6 odsto godišnje. Promene utiču na uvoz i izvoz, a pošto se ona ne trguje po istoj ceni kao i domaća proizvodnja, to menja prosečnu cenu domaćeg prenosa. Parametri snabdevanja energije:  Korisnik je u stanju da izmeni troškove projekta, kamatnu stopu, grejs period, finansijski miks (uključujući opciju javnog finansiranja) i godina izgradnje.  Pod osnovnim podacima, korisnik može odabrati koje godine je ugašena elektrana Kosovo A.  Pod osnovnim podacima, Kosovo B je renovirano tokom tri godine kada E K stupi u mrežu, finansiran o od strane javnog sektora i po ceni koju pruža US I 2012 izveštaj. o je efikasnije ( i zadovoljava evropske standarde za emisiju izduvnih gasova nakon renoviranja). Korisnik može da izabere izvor finansiranja (privatni, javni dug ili direktno iz budžeta), godinu ili renoviranje ili mogu izabrati da dozvolielektrana da nastavi generisanje u svom trenutnom stanju u srednjem roku.  Metoda takođe sadrži brojne druge parametre koje korisnik može da prilagodi. One uključuju: distributivne gubitke koji otpadaju stalno sa 37 odsto u 2012 na 11 odsto do 2030 u osnovnim linijama (ovo je odgovor za velike uštede koje se mogu preneti na potrošače); ova generacija obnovljive energije; faktori vetra i hidro kapaciteta; šokovi cena izvoza i uvoza; elastičnost cena uvoza (važno u nekim scenarijima od kada je Kosovo moglo zahtevati veliki uvoz iz energetski siromašnog regiona i zbog toga bi mogao uticati na regionalne cene napajanje); i gubici po osnovu nenaplaćenih zaliha. * Korisnici KESIT-a bez pristupa ovom modelu mogu da koriste pojednostavljenu verziju KESIT-a, koja generiše slične ali ne identične rezultate. 30 i) Scenario 1: Neaktivnost 3.20. Kosovo i dalje ne gradi ENK i nastavlja Prikaz 3.9. Dostava i potražnja za električnom da radi sa svojim starim elektranama za energijom, GV po satu maksimalno dozvoljeno vreme po sporazumima Ugovora energetske zajednice. Kosovo je prvobitno planirano da se isključi do kraja 2017. Kosovo B će nastaviti da radi na neodređeno vreme, iako nije renovirano po ovom scenariju. u će biti neke materije obnovljive energije od Praznina u operatora iz privatnog sektora. Istovremeno, snazi domaća potražnja će i dalje rasti. 3.21. Po ovom scenariju, bi se stvorio veliki jaz između ponude i potražnje zahtevajući rastuću količinu uvoza koji bi trebalo da budu plaćeni preko povećani izdataka ili subvencija. Smanjenje proizvodnje Kosova A i zatim njeno zatvaranje bi ostavili veliku prazninu u proizvodnim kapacitetima (Prikaz 3.10). Neki novi obnovljivi izvori se očekuju da doprinose na mreži u ovom trenutku i to će pomoći zemlji da smanji potrebni uvoz ali sve u svemu ipak ostaje opraznina Izvor: KESIT. u proizvodnji energije čak u kratkom i srednjem roku. Nakon ovog perioda, praznina u energetskoj snazi će značajno rasti. o 2030, proizvodnja će biti manja od 60 odsto domaće potražnje, što dovodi do velikih i skupih uvoza. 3.22. Zamena elektrane osovo sa uvozom nije opcija, pa čak i kad bi bila, uvoz bi nametnuo teške finansijske terete na potrošače ili budžet. KESI pretpostavlja da će to biti moguće uvoziti dovoljne količine energije da se zadovolji potražnja, mada po višim cenama. ije jasno da li će to biti moguće, jer se oslanja na dostupnost uvoza u neizvesnim odnosima sa susednim zemljama, nepoznate buduće proizvodne kapacitete u regionu, kao i vremenske uslove, koji utiču kako na ponudu tako I na potražnju u regionu. Veliki deo energije u regionu (98 odsto u Albaniji i oko 40 procenata u Bosni i Hercegovini, na primer) je proizveden od strane hidroelektrana, čija proizvodnja će verovatno postati više promenljiva kao uticaj klimatskih promena. Čak i ako visoka stopa uvoza bude bila moguća, troškovi će biti visoki. Uvoz će se povećati sa 300 do 700 GVs godišnje uvezenih u poslednjoj deceniji na preko 4.500 GVs (Prikaz 3.11), po ceni od preko 4 0 miliona € godišnje ili 5 odsto BDP-a do 2030.72 Ove mogu biti veće ili manje u zavisnosti od (nepoznate i teško procenjene) elastičnosti cena. ko se ovi troškovi potpuno prebacuju ka potrošačima koji ih na kraju plaćaju, može se očekivati da se prosečna cena poveća za oko 10,3 € po KVs čak i bez inflacije, u poređenju sa manje od 6 € centi danas ili povećanje od 72 odsto (Prikaz 3.12). 72 U 2012 , u vidu evra (na primer, bez inflacije). 31 Prikaz 3.10. Procenjeni uvoz i izvoz, GVs Prikaz 3.11. Procenjena cena, € centi po KVs Izvor: KESIT. Izvor: KESIT. ii) Scenario 2: Energetska strategija 3.23. ova termoelektrana predstavlja najbolje dobijenu vrednost za novac, čak i kada se obuhvate vanjski troškovi (ako se uvedu porezi od ugljenika na Kosovu). ekoliko alternativnih energetskih strategija je razmotreno uključujući i one koje su se fokusirale na obnovljive izvore i one sa izgradnjom novih termo proizvodnih kapaciteta. Vlada je razmotrila energetsku strategiju, koja uključuje novu obnovljivu energiju i izgradnju nove termoelektrane - ENK - da se popuni praznina u proizvodnji energije stvorene rastom potražnje i zatvaranjem elektrane Kosovo A. Studija Svetske banke o opcijama (2011) je ispitala nekoliko alternativa za pokrivanje jaza u napajanju, uključujući obnovljivu energiju, uvoz, nove elektrane na prirodni gas i nove termoelektrane.. 3.24. Po scenariju energetske strategije, novi obnovljivi izvori energije i privatno konstruisan ENK kojom upravlja privatni sektor će zameniti elektranu Kosovo A. Energetska strategija Kosova uključuje više obnovljivih izvora energije nego u neaktivnom scenariju u cilju ispunjavanja ciljeva Nacionalnog akcionog plana za obnovljive izvore energije (NAPOE)73. Izgradnja E K će početi u 2015 uz ukupne troškove procenjene na 1,2 milijarde € po Studije opcija (ukupni troškovi su trenutno neizvesni i mogu da se kreću između 20 i 30 odsto B P-a), a predviđeno je da se u potpunosti finansira od investitora iz privatnog sektora. Postrojenje će početi sa radom u isto vreme kada se Kosova ugasi (Prikaz 3.12). Pošto E K neće u potpunosti premostiti prazninu u proizvodnji struje u kratkom roku, to će takođe biti idealno vreme da se obnovi Kosovo B, čija proizvodnja će zbog toga opasti u kratkom roku. 3.25. Tarife za dostavu obnovljive energiju (između 6 € i 8 € po MVs) i troškovi investiranja u energetsku efikasnost u kombinaciji sa troškovima izgradnje će povećati cenu energije. Ukupni troškovi projekta od 1.2 milijarde €, uključujući kamatu za ENK će povećati prosečnu cenu na procenjenih ,55 € po KVs koja tek kasnije opada kada opadnu gubici u distribuciji struje, ako se svi troškovi na kraju naplaćuju od krajnjih potrošača (tabela 3.13). Međutim, poravnanje povećanja izdataka i prosečno povećanje tarifa se mogu poravnati tokom vremena. Procene koje ne integrišu troškove otplate 73 Dostupno na: http://www.energy-community.org/pls/portal/docs/2570177.pdf 32 od 206 miliona € (prikazani u gornjoj tabeli 3.1) kojeg vladi duguje energetski sektor. Integrisanje ovih isplata će dodatno povećati troškove za potrošaće. Prikaz 3.12. Dostava i potražnja za strujom, Prikaz 3.13. Procenjena prosečna cena, € centi po GVs KVs, 2012 u Evropi Izvor: KESIT. Izvor: KESIT. Napomena: osnovna procena predviđa troškove izgradnje od 0.95 milijarde € dok se po simulaciji tokom izgradnje predviđaju rashodi od 1.28 milijarde €. 3.26. Čak i uz prilagođenje, troškovi će ostati niski u poređenju sa većinom jugoistočne vrope i zemljama istočne vrope. Kosovo trenutno ima najnižu stopu prosečnih stambenih troškova pre oporezivanja među zemljama JIE i istočne Evrope, sa izuzetkom Srbije (Prikaz 3.14)74. Relativno niski troškovi Kosova su zbog jeftine cene energije iz svojih starih elektrana, čiji su troškovi izgradnje u potpunosti amortizovani. ok će održavanje tako niske tarife biti teško posle izgradnje nove elektrane, glatko podešavanje troškova moglo bi da pomogne da se osigura da troškovi ipak ostanu među najnižim u Evropi. reba napomenuti da ovi troškovi ne uključuju vanjske isplate, kao što su nadoknade za ugljenik, a to trenutno nije planirano da se uvede na Kosovu. 74 roškovi posle oporezivanja su isto tako najniži osim onih u Srbiji. 33 3.27. Trenutni niski troškovi energije neće biti Prikaz 3.14. tambeni troškovi pre održivi nakon velikih investicija u energetsku oporezivanja, 2 12, € centi po KVs75 efikasnost, obnovljivu energiju i nove elektrane. 16 Održavanje cena iz 2013 nakon velikih investicija bilo koje vrste će zahtevati značajne vladine 14 subvencije ka sektoru. Sa ne tako glatkim izdacima, ove subvencije se dostići maksimum od oko 240 12 miliona € godišnje u 2020, što bi bilo teško iz 10 fiskalnog ugla. Alternativna opcija da se minimiziraju negativne socijalne i ekonomske 8 posledice bi bilo da se prilagodi podešavanje troškova. 6 3.28. Uticaj investicija u velikim razmerama na 4 maloprodajne troškove treba pažljivo razmatrati, 2 uz delimično poravnanje prilagođavanja troškova za potrošače. Uz vrednosti između 20 i 30 odsto 0 SRB EE LT LV TU ALB BiH PL HU SK KOS MKD MNE MDA HR BG RO BDP-a, ulaganje u ENK - kao i one u energetsku efikasnost i izvore obnovljive energije - biće potrebno nadoknaditi. ko su svi troškovi prebačeni Izvor: Regionalna asocijacija energetskih regulatora: na potrošače, povećanje bi moglo imati ekonomske i http://www.erranet.org/ socijalne posledice na domaćinstva i preduzeća kada računi porastu. Posebnu pažnju treba obratiti na siromašne i ugrožene, kao što su primaoci krajnje instance socijalne pomoći. Drugi način da se smanji uticaj će biti da se domaćinstvima i preduzećima da vremena da se prilagode. reba izvršiti promene na mehanizmima prilagođavanja tarifa da bi dozvolili postepena povećanja preko dužeg vremenskog perioda. iii) Scenario 3: rajne rešenje 3.29. Ako nema dovoljno dostupnih privatnih sredstava za , vlasti će morati da razmotre finansiranje izgradnje preraspodelom budžetski sredstava. Energetska strategija pretpostavlja da će E K biti izgrađena koristeći privatne resurse. Kao i sa svakom elektranom datoj na tenderu za privatni sektor, preostaje neizvesnost oko sposobnosti ili volje privatnog sektora da preduzmu takav projekat, posebno u kontekstu uskih uslova finansiranja. ko se pokaže nemogućim za privatni sektor da finansira ovakav projekat, obezbediti da snabdevanje energijom na Kosovu može da zahteva pretvaranje ENK-a u javno finansirani projekat. To ne bi bila bolja opcija i treba razmotriti opcije krajnjeg rešenja ali je bolje od prvobitno predstavljenog samo neaktivnog scenarija. Raspoložive opcije finansiranja će biti (i) uz finansiranje preko budžetske preraspodele oduzimanjem od drugih velikih investicionih projekata, posebno u sektoru transporta; (ii) uzimanje posebnog duga za finansiranje izgradnje elektrane pod pretpostavkom da bi to moglo da stane u okvir Fiskalnog pravila, i/ili pronalaženje značajnih prihoda iz privatizacije za finansiranje izgradnje; (iii) preraspodelom dela kapitalnog budžeta za transport za sufinansiranje izgradnje ENK zajedno sa investitorima iz privatnog sektora; i (iv) kombinacijom ovih opcija. U svim slučajevima, nadležni organi bi trebalo da obezbede da tarife odražavaju izdatke kako bi nadoknadili svoju investiciju ili otplatili dug. Ovde smo predstavili procenu uticaja na državnu potrošnju, javni dug i kamate, ako javni sektor finansira izgradnju E K ona će koštati oko 950 miliona €, koristeći odnos od 50 odsto budžetskih plaćanja i 50 odsto iz pozajmice/kredita. 75 ALB=Albanija; BiH=Bosna i Hercegovina; BG=Bugarska; HR=Hrvatska; EE=Estonija; LV=Latvija; LT=Litvanija; MKD=BJR Makedonija; MDA=Moldavija; MNE=Crna Gora; PL=Poljska; RKS=Kosovo; RO=Rumunija; SRB=Srbija; SK=Slovačka; U= urska. 34 3.30. Ova opcija bi značajno uticala na fiskalnu Prikaz 3.15. Godišnji budžetski izdaci za politiku i javni dug, ali može biti neop odna da bi izgradnju, € Mil. se obezbedio održivi privredni rast. Prema ovom scenariju, godišnji izdaci iz budžeta će biti između 107 miliona i 160 miliona € (2 i 3 odsto B P-a) godišnje tokom prve četiri godine gradnje (Prikaz 3.15). Javni dug će se povećati tokom perioda izgradnje, zbog novog zaduživanja svake godine. a svom vrhuncu, dodatni javni dug bi bio vredan 591 miliona € ili 12 odsto BDP-a 2012, više nego duplo od trenutnih 9 odsto (Prikaz 3.16). Sredstva će biti potrebna ne samo za finansiranje kratkoročnih budžetskih izdataka, već i za servisiranje duga (Prikaz 3.17). To bi trebalo da bude omogućeno pre svega osiguravajući da troškovi i tarife ostanu usklađeni, uz podešavanje tarifa uz javljanje istih socijalnih i ekonomskih pitanja kao što bi imalo efekta i finansiranje ENK iz privatnog sektora. Servisiranje duga će početi kada se otvari elektrana. U toj godini će samo kamata iznositi 48 Izvor: KESIT. miliona €. Iako ovaj scenario može postati neizbežan, vlasti i njihovi partneri treba da se potrude da garantujeu i osiguraju privatno finansiranje za ENK i izbegnu pritisak na budžet. Izbegavanje takvih visokih dugova i plaćanja kamate,VK će možda morati da razmotri preraspodelu sredstava iz drugih kapitalnih oblasti, kao što je predložena izgradnja trase autoputa 6. Prikaz 3.16. Dodatni javni dug, € Mil. Prikaz 3.17. Dodatno plaćanje godišnjih javnig kamata, € Mil. Izvor: KESIT. Izvor: KESIT. F. ZAŠTITI SIROMAŠNE OD POVE ANIH TROŠKOVA ENERGIJE 3.31. Bez obzira na izabrana energetska rešenja, siromašna domaćinstva će biti disproporcionalno pogođeni prilagođavanjem cena. Sadašnji napori da se siromašni zaštite su neadekvatni. Struja predstavlja veći deo potrošnje u domaćinstvu siromašnih nego onih koji nisu siromašni. Iako bi verovatno postojalo neko prilagođavanje u ponašanju, povećanje troškova projektovanih po scenariju energetske strategije bi bilo teško za neka domaćinstva da apsorbuju. Pored 4,5 miliona € svake godine investiranih u periodu između 200 i 2012 za subvencionisanje energije za 35 primaoce socijalne pomoći, tarifna struktura struje ima za cilj da pruži jeftiniju struju za siromašnije potrošače. 3.32. Tarifna struktura je delimično dizajnirana pružanja implicitni subvencija od bogatiji ka siromašnijim potrošačima. Struktura tarifa za struju je kompleksna sa 61 različitom stopom76 u zavisnosti od vrste priključka, tipa brojila, sezone i doba dana, plus dodatnih šest fiksnih troškova za priključak. omaćinstva mogu biti predmet jedne od 21 različitih tarifa plus fiksne naknade za povezivanje u zavisnosti od istih faktora. Ova struktura je dizajnirana da pruži implicitnu subvenciju od većih potrošača (pretpostavlja se bogatijih) ka manjim (pretpostavlja se) siromašnijim potrošačima. a primer, od juna 2012, domaćinstva sa jedno tarifnim metrom plaćaju 3.22 € centi po kilovat satu (KVs)77 za prvih 200 KVs konzumiraju u niskoj sezoni (leto), dok je potrošnja veća od 600 KVs privukla stopu od 6,49 € centi/KVs. 3.33. adašnja tarifna struktura nije predstavlja efikasan način da se pomogne siromašnima. Nedavno sprovedena analiza Svetske banke je pokazala da je sadašnji mehanizam tarifa zapravo regresivan. Bogatiji potrošači koriste više od onih siromašnijih u 2011, pa tako najbogatija petina prima 27 odsto subvencija dok najsiromašniji potrošači samo 11 odsto (prikaz 3.18). Neuspeh implicitnih subvencija izgleda da proizilazi iz tri glavna izvora: prvi, bogatija domaćinstva su bolje mogla da iskoriste subvencije od siromašnijih, jer ta domaćinstva koriste mnogo više energije i komunalija - 11 odsto najbogatije petine je prijavilo da imaju centralno grejanje78 u P iz 2011 u poređenju sa manje od 2 odsto onih koji su u najsiromašnijoj petini - oni su skloni da troše više energije u proseku. o znači da su oni bili u stanju da u potpunosti koriste subvencionisanu energiju, a siromašnija domaćinstva nisu bila u mogućnosti. Drugo, sistem je dozvolio da potrošači sa komplikovanijim satovima prilagode svoje profile potrošnje energije da iskoriste niže cene energenata u određenim periodima dana (na primer, postavljanjem grejača sa skladištenjem toplote). reće, za domaćinstva koja nisu merena cene su zavisile od procenjene potrošnje energije, a oni su platili znatno više za svoj u energije u odnosu na druge potrošače. a primer, u nemerenom domaćinstvu se procenjuje da su konzumirali između 200 i 600 KVs energije mesečno za šta su platili mesečni iznos od € 42.37 od juna 2012. S druge strane, potrošač sa jedno tarifnim satom mogao je da konzumira 670 KVs energije za istu cenu u vrhu (zimske) sezone, a još manje ni platili u sezoni niske potražnje ( abela 3.2). Ako je verovatno da je više siromašnijih potrošača kod kojih se ne meri potrošena struja, efikasnost implicitnih subvencija za energiju će kod njih biti manja nego što su se nadalali. Zbog ovih su nedostataka implicitne subvencije za energiju veoma slabe u poređenju sa šemom socijalne pomoći na Kosovu, na osnovu koje 82 odsto izdataka ide ka najsiromašnijih 40 odsto u 2011 (i koja je obuhvatila neke energetske subvencije). Pojednostavljivanje tarifa treba da osigura neutralnost u vezi sa prihodima i to treba uzeti u obzir. 76 Isključujući ulično osvetljenje, koje ima svoje posebne stope. 77 Bez PDV-a. 78 Imajte na umu da se centralno grejanje razlikuje od daljinskog grejanja, prethodno je ono koje se pruža ka jednoj kući, obično koristeći struju na Kosovu. 36 Prikaz 3.18. Distribucija implicitne subvencije Tabela 3.2. Poređenje energetski troškova ne- za električnu energiju širom stanovništva, merenih domaćinstava i domaćinstava sa jedno Kosovo 2011 tarifnim satovima 90 Monthly charge for Energy consumption at 80 Estimated consumption estimated equivalent high season Odnos subvencija ka 70 bracket, unmetered consumption, €, cost for single tariff svakoj grupi 60 households unmetered households meter households 50 <200kWh 23.41 360 KWh 40 200-600 42.37 670 KWh 30 <600kWh 71.40 990 KWh 20 10 Izvor: Regulatorna kancelarija za energiju i kalkulacije 0 Svetske banke. Poor Non Poor quintile 2 quintile 3 quintile 4 quintile 5 quintile 1 Izvor: APD Kosovo 2011. 3.34. Dodatno, uprkos implicitnim subvencijama, siromašne kategorije su podnele veći deo ukupnih rashoda za struju od oni koji nisu siromašni u 2 11 pa je i uticaj energije na siromašne bio visoki. U proseku siromašna domaćinstva potroše ,4 odsto svojih rashoda na struju u 2011, u poređenju sa 5,9 odsto za ne-siromašna domaćinstva (Prikaz 3.19), prema nketi o potrošnji domaćinstava iz 2011 ( P )79. Uticaj energije na siromaštvo, je definisano kada se troši više od 10 odsto ukupnih rashoda domaćinstava na energiju, pa je tako recimo iznosilo 23 odsto u 2011, iako je palo sa 38 odsto iz 2009, uprkos povećanju troškova od 6,13 € centi/KVs u toj godini (Prikaz 3.20). 52 odsto domaćinstava iz donje petine je prijavilo nikakvu potrošnju električne energije u 2011, što ukazuje da ili nemaju pristupa struji ili ne plaćaju za to. Prikaz 3.19. ektori potrošnje energije na Prikaz 3.20. nergetsko siromaštvo i energetski Kosovu, 2011, po petinama rashodi na Kosovu, 2009-2011 12 45% Procenat ukupnih izdataka 40% 10 35% 8 30% 6 25% 20% 4 15% 2 10% 5% 0 Poor Non Poor 0% electricity share gas share LPG share 2009 2010 2011 wood share oil share other fuel share collected wood Energy poor no energy expenditures Izvor: APD Kosovo 2011. Izvor: Anketa o potrošnji domaćinstava. 79 Ovo se može uporediti sa nekim odabranim regionalnim primerima: U Bugarskoj , na primer, najbogatiji petina troši procenjenih 16 odsto od ukupnog prihoda na energiju a najsiromašnija petina troši 9,5 odsto. Mađarska: najbogatiji petina troši 12,6 odsto a 20,9 odsto najsiromašniji; u Poljskoj najbogatiji petina troši 12,3 odsto a 13,5 odsto najsiromašniji. Vidi Svetska banka (2013), Aktivnost balansiranja: Skraćenje subvencija u energetici uz zaštitu dostupnosti. Dostupno na: https://openknowledge.worldbank.org/bitstream/handle/10986/12296/9780821397893.pdf?sequence=7 37 G. PREPORUKE 3.35. nergetski sektor je ključan i za fiskalnu održivost i za ekonomski rast na Kosovu. Iako učešće privatnog sektora treba značajno i snažno ohrabriti, obim takvog eventualnog angažovanja je kao i uvek neizvestan. Ipak, to će biti najvažniji faktor kada treba odrediti visinu javne potrošnje u sektoru u srednjeročnom periodu. Bez obzira na stepen učešća privatnog sektora, reforme mogu da pomognu da sektor postane bolje održiv i smanjuju se ad hok subvencije javnog sektora. 3.36. Između mnogih bitnih potreba Kosova, najvažniji cilj za fiskalnu i energetsku politiku treba da bude pokrivenost potražnje za energijom kako bi se održao ekonomski rast. Bez toga, sredstva za prave dugoročne investicije u drugim sektorima ne mogu da se materijalizuju. Ovaj izveštaj stoga preporučuje:  Osigurati da je potražnja za energijom ispunjena, čak i ako javna sredstva treba da se pronađu odlaganjem druge investicije. Iako prognoze potražnje za potrošnjom struje variraju, jasno je da će se potražnja povećati. Starenje elektrane neće moći da zadovolji rastuće potrebe i ona će se morati zatvoriti. o sada, Kosovo nije izgradilonove proizvodne kapacitete kako je planirano i sada je neizvesno kako će energija biti isporučeni da zadovolji buduće zahteve, a posebnu zabrinutost stvara činjenica da većina susednih zemalja isto tako ima problema sa deficitarnom proizvodnjom struje. Oslanjajući se na vanjsko napajanje nije realno i sa perspektive snabdevanje i samih troškova. VK stoga treba osigurati da rast potražnje može biti ispunjeni mešavinom EE, OE i toplotne energije, kroz izgradnju ENK-a. Svaki napor treba biti uložen da se privuče zadovoljavajućeg finansiranja iz privatnog sektora. Međutim obezbeđivanje adekvatne električne energije može podrazumevati donošenje teške odluke da se odlože druge velike investicije javnog sektora, obuhvatajući novi autoput 6 prema Makedoniji. Iako su obe investicije mogu smatrati važnima, negativan uticaj koji nastaje zbog nemogućnosti zadovoljavanja potražnje za napajanjem struje će biti posebno štetan za ekonomski rast.  acionalizacija kompleksnog procesa konkurisanja za obnovljive izvore energije će povećati snabdevanje obnovljivom energijom. Sa samo 15 odsto odobrenih prijava za hidroelektrane proizvodnih kapaciteta i sve nove aplikacije koje se suočavaju sa sporim procesom regulatornog odobravanja, Kosovo bi moglo da izgubi šansu da privuče obnovljive izvore energije da bi povećalo svoju energetsku nezavisnost i usporilo rastuću prazninu između ponude i potražnje. a biste privukli finansiranje privatnog sektora za obnovljive izvore energije, RKE treba da nastavi razvoj snažnog regulatornog okvira, uključujući i racionalizaciju procesa licenciranja. 3.37. Druge strategije u energetskom sektoru takođe mogu imati blagotvorne efekte na fiskalnu politiku, smanjenje negativni uticaja novi investicija na siromaštvo i povećanje verovatnoće povećanog učešća privatnog sektora u energetskom sektoru, čime se smanjuje fiskalno opterećenje. Ostale strategije obuhvataju:  Osiguravanje da tarife u potpunosti odražavaju troškove i garantuju potpunu autonomiju da se maksimizira potencijal za učešće privatnog sektora u energetskom sektoru i umanje zahtevi za energetske subvencije. Od kako je VK planirala značajnu ulogu privatnog sektora u razvoju energetskog sektora na Kosovu, od ključnog je značaja da investitori imaju koristi od predvidljivog i poštenog tržišnog okruženja. Investitorima je potrebno uverenje da se investicije mogu potpuno povratiti kroz odražavanje tarifa troškova. Pored toga, investitori moraju da budu uvereni da će RKE samostalno regulisati tržište energije bez favorizovanja pojedinih učesnika na tržištu, uključujući i 38 preduzeća u javnom sektoru. Bez ovih garancija, biće teško da se obezbedi učešće privatnog sektora. Odražavanje tarifa za potrošnju električne energije će takođe smanjiti potrebu da javni sektor obezbedi subvencije i ad hok kredite koji trenutno apsorbuju značajan deo budžeta. Uzeti u obzir pitanja finansijske opravdanosti prilikom odlučivanja kako da se rešava problem nedostatka energije u budućnosti. ove investicije će morati da budu pokrivene bilo od krajnjih potrošača ili državnih subvencija. VK treba da analizira kako će ove različite investicije uticati na troškove krajnjeg korisnika i da li svi potrošači mogu da priušte takav rast cena. Istovremeno, potrebno je realno sagledatii da li ove troškove može snositi vladin budžet. Srednje rešenje se može predložiti postepenim povećanjem troškova da daju vremena domaćinstvima i preduzećima da se prilagode uz naknadu siromašnim i ugroženim potrošačima za poskupljenja kroz mehanizam socijalne zaštite.  Eliminisati upotrebu energetski tarifa kao me anizam socijalne zaštite. Ovaj mehanizam je trenutno neefikasan i regresivan. Kompleksan mehanizam tarifa treba da se isto tako pojednostavi. Brojila električne energije moraju biti instalirana u svim domaćinstvima, jer ona omogućavaju jeftiniju energiju, kao i obezbediti podsticaj i mogućnost da prilagodi ponašanje za smanjenje potrošnje (tokom grejne sezone), čime se ublažava teret troškova energije na siromašnijim domaćinstvima. Istovremeno, to će pomoći energetskom sektoru da naplati realnu cenu troškova, smanjujući potrebu za vladinim subvencijama. Umesto toga, mehanizam socijalne zaštite treba da se koristi da zaštiti siromašne od rastućih cena energenata (vidi Poglavlje o socijalnoj zaštiti). 3.38. Mere energetske efikasnosti mogu takođe igrati ulogu u ispunjavanju potražnje za energijom. Investicije u energetska efikasnost su investicije u kojima svi dobijaju, obezbeđuje se energetska ušteda za krajnje korisnike, smanjuju se investicije i uvoz za vladu i smanjenja uticaja na životnu sredinu. ko se mere EE sprovode u građevinskom sektoru, na ukupno 239,055 kilo tona ekvivalentne nafte (ktoe) dolazi ušteda energije, ili trećina projektovanog uvoza električne energije za 2014 (729. 7 ktoe), može dovesti do 19 miliona € u ukupnoj štednji energije godišnje 80 samo od smanjene potrošnje. Ovo ne uključuje novčanu vrednost smanjenja uvoza. u takođe može dovesti do ušteda u javnim fondovima. o se može uraditi na sledeće načine:  astavak unapređenja energetske efikasnosti u javnom, stambenom i privatnom sektoru sa ciljem smanjenja potrošnje energije i stvaranja fiskalne uštede . Korišćenje energije u javnim zgradama može da se smanji za više od 40 procenata bez gubitka udobnosti zbog trenutno velikih energetskih gubitaka. Investicije od 79 miliona € u mere štednje energije u opštinskim i centralnim javnim zgradama mogle bi spasiti blizu 19 miliona € godišnje iz obračuna za energiju u javnom sektoru. VK treba da razmotri sprovođenje takve investicije. Iako stambeni sektor predstavlja najveći deo potrošnje energije u građevinskom sektoru i samim tim ima najviše potencijala, ušteda energije u stambenom sektoru je mnogo teže za pokretanje I eventualno zahteva subvencionisane mere energetske efikasnosti. Pažljiva studija o direktnim koristima i pilot studije mogu biti preduzete.  Promovisanje rasta održivi i obnovljivi energetski rešenja za prostor i grejanje vode. Sa rastućim troškovima i izazovima koji ispunjavaju potražnju za električnom energijom, potrošači koji koriste električnu energiju za grejanje prostora i vode moraju biti motivisani i informisani da se prebace na pristupačnija i održiva rešenja za grejanje, kao što su daljinsko grejanje, održiva biomasa, toplotne pumpe i solarno grejanje vode. Centralne i lokalne vlasti treba da promovišu povoljno okruženje kako bi održiva rešenja za grejanje bila na raspolaganju za domaćinstva koja koriste električnu energiju za grejanje, a takođe ih podstičete da koriste druge izvore energije. 80 ISB Studija o građevinarstvu, strana 109; abela 10 -22. 39 40 POGLAVLJE 4. TRANSPORT81 A. GLAVNE PORUKE  U poređenju sa drugim zemljama u jugoistočnoj vropi (J ), Kosovo ima veliki broj puteva po kvadratnom kilometru i po dolaru BDP-a, ali stanje mnogih od njih treba da se poboljša. U poređenju sa deset drugih zemalja u istočnoj Evropi, Kosovo zauzima prilično visoko mesto na osnovu gustine puteva što potvrđuje da je potrebno prebacivanje fokusa u sektoru saobraćaja sa izgradnje novih autoputeva na očuvanje postojećih puteva upotrebom drumskih sredstava.  osovo je iskoristilo veliki deo svog kapitalnog budžeta na izgradnju samo jednog autoputa iako bi manja poboljšanja putne infrastrukture donela veću ekonomsku stopu prinosa. Investicije u saobraćaj u proseku od 4 odsto B P-a između 2007 i 2012, gde je skoro 70 odsto upotrebljeno za izgradnju trase autoputa 7 za Albaniju. Istovremeno, su investicije sa stopama prinosa do 1 odsto bile ignorisane i budžet za održavanje puteva je smanjen.  Više pažnje treba posvetiti optimizaciji investicija u nove puteve, kako bi se povećala njihova ekonomska i socijalna povratna dobit. Razmatranje novih velikih drumskih investicija kao pojedinačnih entiteta, pre nego njihovo razlaganje na glavne segmente, nije spojivo sa pozitivnim ekonomskim i finansijskim menadžmentom.  redstva za održavanje puteva mogla bi biti povećana kroz putarinu i povećanje takse za registraciju vozila. Kosovo ima niske takse za registraciju u poređenju sa većinom zemalja u Evropi i postoji prostor da se one povećaju. Povećanje ovih naknada će podići sredstva za poboljšanje puteva, a takođe pomaže da se nadoknadi pad graničnih prihoda.  Železnička mreža osova za teva racionalizaciju. Nije jasno da li je železnica najefikasniji način za ljude da putuju u maloj zemlji naročito kada će investicije u nove puteve dodatno smanjiti konkurentnost železnice. Pored toga, bez velikih promene u načinu poslovanja železnice, njene subvencije će biti samo veći teret na državu. kcije za poboljšanje njihovih finansijskih rezultata uključuju pokrivanje troškova ekonomske analize trase i zatvaranje putničkih usluga (kada alternativni prevoz autobusom obezbeđuje bolji kvalitet usluga po nižoj ceni), i ne-komercijalne održive delove mreže. Za ostatak mreže postoji potencijal za veći železnički saobraćaj minerala, kontejnera, nafte i cementa. B. PREGLED SEKTORA TRANSPORTA 4.1. Glavna sredstva putovanja na Kosovu su putevi i pruge koji su bili u lošem stanju, pre nezavisnosti, zbog efekata rata i godina malih investicije i održavanja, a potrebe su i dalje velike. Putevi predstavljaju glavni vid transporta na Kosovu i obuhvataju više od 90 odsto saobraćajne infrastrukture po dužini i 9 odsto od usluga (tona/putnika, kilometara). Uprkos obnovi glavnih puteva i železničkih objekata od rata i ulaganja u nove autoputeve, resursi nisu fokusirani na pružanje adekvatnog nivoa održavanja za infrastrukturu. 81 Poglavlje pripremili Robin Carruthers i Baher El-Hifnavi. 41 4.2. elokupno gledajući, u poređenju sa drugim zemljama u jugoistočnoj vropi osovo je visoko postavljeno. U poređenju sa deset drugih zemalja u istočnoj Evropi 82, Kosovo se rangira visoko po merama gustine drumskog saobraćaja”, definisanog kao prosek dužine puteva po kvadratnom kilometru, po dolaru BDP-a, po glavi stanovnika, (Tabela 4.1) . Rangiranje Kosova po gustini je negde na nivou proseka kada se meri prosečna dužina puteva po hiljadu stanovnika. Tabela 4.1. Poređenje gustine drumskog saobraćaja po infrastrukturi Kilometara po: Zemlja Po hiljadu stanovnika Hiljade kvadratnih km SAD dolara po BDP-u Asfal Bez Uku Asfal Bez Ukup Asfal Bez Ukup tirano asfalta pno tirano asfalta no tirano asfalta no Albanija 2.0 3.1 5.1 244 382 626 559 875 1,43 4 1,32 Bosna & Hercegovina 5.3 0.5 5.8 413 35 448 1,219 104 3 Bugarska 5.2 0.1 5.3 358 5 363 777 12 789 Hrvatska 5.9 0.6 6.5 471 48 519 471 49 520 1,33 Kosovo 2.9 2.1 5.0 461 327 788 780 553 3 1,28 Moldavija 1.8 0.3 2.1 238 38 276 1,111 177 8 1,80 Crna Gora 8.4 3.8 12.2 381 171 552 1,250 559 9 Rumunija 2.4 1.9 4.3 195 151 346 275 211 486 1,08 Srbija 3.5 2.1 5.6 300 174 474 688 400 8 Slovenija 19.0 0.0 19.0 1,920 0 1,920 857 0 857 Prosek 5.5 1.6 7.1 476 155 631 762 331 1,09 Kosovski prosek 27 215 70 51 352 125 54 278 3 122 Rangiranje Kosova 6 3 6 2 2 2 5 3 3 Izvor: Procene autora upotrebom podataka iz CIA knjige sa podacima (2012). 4.3. osovo se visoko kotira među drugim zemljama kada se poredi procenjena gustina neasfaltiranih puteva. Procenat puteva koji su asfaltirani značajno varira u uzorku, od 100 odsto u Sloveniji do 39 procenata u Albaniji (i 58 odsto na Kosovu) Visoko rangirana pozicija kada je u pitanju ukupna gustina puteva je pokazatelj nivoa povezivanja unutar zemlje, dokle god su neasfaltirani putevi u dobrom stanju. Ako nisu, poboljšanje njihovog stanja bi bio isplativ način povećanja povezivanja, bez potrebe da se investira u asfaltirane puteve.83 Visoko rangirana pozicija kada je u pitanju asfaltirana gustina puteva je pokazatelj koliko dobro su glavni centri međusobno povezani i sa dužinom po evru B P-a, takođe je pokazatelj koliko dobro putna mreža može da odgovori na zahteve u saobraćaju. 4.4. edavni napori za poboljšanje osovske putne mreže koncentrisani su na autoputevima, a mnogi nacionalni, regionalni i lokalni puteve nisu dobili mnogo pažnje. Većina glavnih puteva je razvijeno i unapređeno na visokom nivou - nekoliko sekcija po standardima autoputeva. Od posebnog 82 Albanija; Bosna & Hercegovina; Bugarska; Hrvatska; Kosovo; Moldovija; BJR Crna Gora; Rumunija; Srbija; i Slovenija. 83 Indikatori koji obuhvataju neasfaltirane puteve (takođe i ukupno sve puteve) treba da budu tretirani sa izvesnim oprezom jer specifikacija šta se podrazumeva neasfaltiranim putem značajno varira od zemlje do zemlje. a jednoj strani, neki uključuju svaku primetnu stazu dok sa druge strane samo putevi koji imaju neke inženjerske temelje se uključuju na listu. 42 značaja je utoput 7, novi autoput za lbaniju, završen u novembru 2013. Od 200 , VK je takođe sarađivala sa opštinama da unaprede oko 1.100 km lokalnih i regionalnih puteva od zemlje i šljunka da se asfaltiraju na površini sa procenjenom cenom od 200 miliona €. Uprkos ovim naporima, mnogi regionalni ili lokalni putevi i dalje su u lošem stanju, ograničavajući pristup preduzećima, školama i zdravstvenim ustanovama. 4.5. ajnoviji trend u broju smrtni slučajeva na putevima i fatalni nesreća je pozitivan ali su saobraćajne nesreće i povrede u porastu. Broj fatalnih nesreća naglo je porastao sa 107 u 2002, na 156 u 2006, pa je opao na 118 u 2008, kako bi ponovo porastao na 158 u 2010 (Tabela 4.2). Fatalne nesreće su u silaznom trendu od 2011 do 2013 ali je trend u broju smrtnih slučajeva uglavnom bio u skladu sa brojem fatalnih nesreća. Više kazne za prekršaje, strože sprovođenje i veliki program izgradnje puteva (koji usporava saobraćaj) bili su glavni razlozi za smanjenje broja fatalnih nesreća i smrtnih slučajeva. Međutim, dok su fatalne nesreće i smrtni slučajevi u silaznom trendu, broj povređenih osoba se više nego učetvorostručio tokom protekle decenije sa 1.983 u 2002, na 8.561 u 2012. Iako se smrtnost, sa oko 6,7 smrtnih slučajeva na 100.000 populacije u 2012, može uporediti sa podacima u mnogim zemljama EU, poginuli na 10.000 vozila (oko 4,2 u 2012) je 7- puta veći od najuspešnijih zemalja EU, a 4 puta više od proseka što predstavlja značajan trošak za privredu.84 Tabela 4.2. Podaci o saobraćajnim nesrećama 2002-2012 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 esreće sa materijalnom 8,126 4,019 5,097 11,266 11,413 12,978 11,313 14,330 12,594 13,338 14,043 štetom esreće bez 1,153 1,415 1,326 2,506 3,013 3,901 3,850 4,730 4,327 4,462 4,555 povreda esreće sa smrtnim 107 107 141 145 156 127 118 152 158 128 116 ishodom Broj 132 130 170 155 178 139 133 176 175 155 121 poginulih Broj povređeni 1,983 2,012 2,053 4,206 4,789 6,264 6,427 7,984 7,731 8,324 8,561 osoba Izvori: (1) Podaci za 2002 – 2010 iz Strategije za sigurnost na putevima i Akcioni plan za Kosovo, Egis Internacional Mart 2012; (2) Podaci za 2011 – 2012 iz Saobraćajne nesreće tokom poslednji pet godina 2007 - 2012. 4.6. Važno je ne samo da se održi smanjenje fatalni nesreća koje su se dogodile između 2 11 i 2013, već i da se smanji broj povreda u drumskom saobraćaju. a bi se zadovoljila bezbednost saobraćaja na putevima, ciljeve postavljeni u Strategiji za sigurnost na putevima i kcionog plana iz 2012, sprovođenje akcionog plana treba ubrzati. Procenjeni troškovi implementacije kcionog plana do 2020 iznose 2,5 miliona evra. Pažljiva analiza razloga kontinuiranog povećanja saobraćajnih nesreća i povreda treba da se sprovodi da bi se omogućilo bolje razumevanje i samim tim bolje pripremljeni odgovor na problem. 84 Saobraćajne nesreće tokom poslednjih pet godina (2007-2012), IRTAD Godišnji izveštaj o bezbednosti na putevima 2013. 43 4.7. Železnička mreža osova je mala u odnosu na većinu zemalja jugoistočne vrope, čak i kada se razmatra njena veličina. Kosovo ima 330 kilometara pruge koja se sastoji od dve linije. Sever - Jug linija ide iz Srbije kod mesta Polje preko Prištine do Makedonije kod mesta Elez Han, sa teretnim i putničkim uslugama i deo je Koridora X u SEETO Transportne opservatorije Sveobuhvatne željezničke mreže Jugoistočne Evrope. Istok - Zapad linija se proteže ka zapadu za oko 140 km od Prištine do Peći i sa južnim krakom do Prizrena, a na istoku dostiže granicu sa Srbijom u Podujevu, sa putničkom stanicom najdalje do mesta Bardoš. Kombinacija teretnih tona i putnika po kilometru pruge (intenzitet pruge) je druga najniža u jugoistočnoj Evropi i samo 7 odsto od proseka železnice u Evropskoj uniji (Prikaz 4.1). Međutim, treba razmotriti i geografiju kada se razmatra železnička gustina. Imajući u vidu mali geografski prostor Kosova većina razdaljina za prevoz su suviše kratke za železnički saobraćaj kako bi on bio održiva alternativa za puteve. 4.8. ao i putevi, železnička infrastruktura je decenijama bila zanemarena kao i zbog rata što Prikaz 4.1. Intenzitet železničkog saobraćaja dokazuje da je skupo i teško popraviti je. Mnogo (tona po km plus putnika po km za km po njenih stanica, mostova, tunela i vijadukta je liniji, 2009 (EU =100) uništeno. i teretni ni putnički prihodi nisu u stanju 180 da pokriju operativne troškove i samim tim ne 160 pružaju dovoljno prihoda za održavanje Saobraćajne jedinice po km infrastrukture i njeno unapređenje. Međutim, možda 140 postoji nekoliko svetlih tačaka na horizontu. a 120 primer, povećana proizvodnja minderala i ruda i 100 izvoz mogu da obezbede mogućnost za rudarske 80 kompanije da ugovore neki deo teretnih operacija. 60 40 C. INVESTICIJE U SEKTOR TRANSPORTA 20 Ulaganja u saobraćajnu infrastrukturu rastu 0 Kosovo EU Slovenia Poland BH ZFBH BH ZFBH Croatia FYROM Montenegro Serbia Germany Bulgaria Turkey Romania BH ZRS Albania veoma brzo ali nisu uvek u skladu sa potrebama 4.9. zmeđu 2007 i 2012, Investicije u transport na Kosovu su bile fokusirane na Izvor: Svetska banka (2011), Reforma železnice u izgradnju puteva. Postojala je velika promena u jugoistočnoj Evropi i Turskoj. obimu i sastavu transportnog ulaganja mereno kako u evrima tako i u procenatima BDP-a između 2007 i 2012 ( Tabela 4.3). Kao udeo u BDP-u, prosek tokom perioda od šest godina je bio 4,0 odsto B P-a ali je varirao od najmanje 0,4 odsto BDP-a u 2007 na neodrživo visokih 6 procenata BDP-a u 2011 i 2012. Skoro sva ova povećanja investicija se desila zbog izgradnje autoputa 7, novog autoputa ka Albaniji85. Investicije u održavanje/rehabilitaciju puteva takođesu naglo porasle do 2009 pa su ponovo pale na manje od 0,5 odsto BDP-a, kada su izdaci za autoput 7 počeli da potiskuju druge investicije u saobraćaju. 85 Vidi aneks 2 za diskusiju o trgovini i međunarodnoj saobraćajnoj infrastrukturi. 44 Tabela 4.3. Kosovske investicije u transportnu infrastrukturu Godišnji izdaci u milionima € Aktivnost Prosek 2007 2008 2009 2010 2011 2012 Prosek kao % BDP-a Popravljanje puteva 6.0 8.4 9.7 11.2 8.6 6.6 8.4 0.20% Održavanje puteva 10.3 50.0 64.1 48.1 20.2 13.4 34.3 0.81% Izgradnja novih puteva 1.0 30.6 37.8 143.7 270.3 258.8 123.7 2.91% Održavanje železnice 3.0 3.4 3.4 3.7 4.1 4.3 3.6 0.08% Ukupne investicije 20.4 92.4 114.9 206.6 303.2 283.1 170.1 4.00% B P (€ b) 3,461 3,940 4,008 4,291 4,776 5,012 4,248 100.0% Investicije u sektor transporta 0.6% 2.3% 2.9% 4.8% 6.3% 5.6% 4.0% % BDP Izvori: naliza podataka iz budžeta od strane autora i MMF Globalna perspektiva, oktobar 2013 4.10. Uprkos niskoj ekonomskoj stopi povraćaja, izgradnja autoputa ima neke pozitivne ekonomske efekte. Izgradnja autoputa 7 generisala je privremeno zaposlenje, pomogla da se razviju neki lokalni lanci snabdevanja i da se generišu prihodi od poreza. Od početka projekta pa do sredine 2013, procenjuje se novih 11.084 radnih mesta, od kojih je 73 odsto zaposlenih na projektu lokalno zaposleni. Lokalno nabavljeni materijal za projekat je iznosio oko 52 odsto, pomažući da se održi lokalna privreda, iako je tri četvrtine ovoga spadalo na uvezeno gorivo. U 2012, glavna ugovorena kompanija, Behtel, je doprinela sa oko 19,5 odsto Poreza na dodatu vrednost (P V) i 3,9 odsto poreza na dobit preduzeća (PD) primljen od strane Jedinice za velike poreske obveznike (JVPO). Ove beneficije treba odmeriti kako protiv troškova kao i alternativnih upotreba resursa. 4.11. Odlaganje investicija u autoput bi povećalo ekonomski povraćaj investirani sredstava. Procenjena ekonomska interna stopa povraćaja za autoput 7 je oko odsto.86 ije jasno da li je izgradnja autoputa 7 imala najveću moguću stopu prinosa od investicije: izvan sektora transporta, čini se da su i sadašnje i potencijalni potrebe investicije koje su veće od potrebe za Route 7. Čak i u samom transportnom sektoru, nedavna analiza je pokazala ekonomske stope prinosa do 1 odsto za poboljšanje većeg broja manjih puteva. Aktuelne investicije u saobraćaj se zbog toga izgleda razlikuju od onih koji će obezbediti najviše ekonomske stope povraćaja. 4.12. Kosovo je prekomerno investiralo u nove puteve na račun drugi oblasti. U nekim slučajevima se visok nivo saobraćajnih investicija može opravdati prethodnim periodima, slabim investicijama koje su rezultirale suviše slabim stanjem infrastrukture da zadovolji zahteve širenja privrede. li, čak i tamo gde je to slučaj, investicija treba da bude po pristupačnom nivou. abela 4.4 prikazuje neke međunarodne standarde za investicije i održavanje. U poređenju sa međunarodnim primerim Kosovo je prekomerno uložilo u nove puteve i nedovoljno investiralo u održavanje i rehabilitaciju drugih puteva u poslednjih nekoliko godina, kao i na održavanje pruga ( abela 4.5) (Vidi neks 2 za više detalja o međunarodnim standardima saobraćajnih investicija.) 86 Egis Internacional, Ekonomska procena drumskih projekata: Primer 2: Autoput 7 od mesta Morina do Merdara na Kosovu, jun 2011. 45 Tabela 4.4. tandardi za investicije u saobraćajnu infrastrukturu na Kosovu MTF MED11/AICD Prosek Kosovo Održavanje novih i postojećih 1.0% 1.0% 1.0% 1.0% ovi i unapređeni putevi 0.6% 1.8% 1.2% 2.9% Održavanje železnice 0.4% 1.2% 0.8% 0.1% Ukupno 2.0% 4.0% 3.0% 4.0% Izvori: Međunarodni saobraćajni Forum, Pregled statistike, 2012 i saobraćajne infrastrukture za MED 11 ržave, CASE Izveštaji mreže 108, 2012. Tabela 4.5. Poređenje aktuelnih i poželjnih investicija u saobraćaj, 2007 do 2012 Aktuelni Aktivnost prosek % BDP Potrebno % BDP Održavanje i popravljanje 42.7.0 1.0% 42.7 1.0% Izgradnja novih puteva 123.2 2.9% 51.0 1.2% Održavanje železnice 4.3 0.1% 34.0 0.8% Ukupne investicije 167.5 4.0% 127.4 3.0% Izvor: Podaci iz prethodnih tabela. 4.13. Prosečna ulaganja osova u održavanje i re abilitaciju između 2 i 2 12 su bila u skladu sa međunarodnim merilima ali su značajno opala u poslednjih nekoliko godina. Izdaci za održavanje Prikaz 4.2. Izdaci održavanja nacionalnih puteva na Kosovu po kilometru su niski u poređenju sa puteva, €/km drugim zemljama u jugoistočnoj Evropi (Prikaz 4.2)87. 10,000 Odrzavanje puteva €/km 9,000 Iako postoje značajna upozorenja ovakvog poređenja88, 8,000 7,000 rezultati ukazuju na nedovoljno finansiranje održavanja 6,000 na Kosovu kako god da su troškovi mereni. 5,000 4,000 3,000 2,000 4.14. Železničke investicije su takođe bile niske i 1,000 0 zavisile od podrške iz budžeta. U 2011 železnice Serbia (2012) Kosovo(2007-2012) Romania (2011) Albania (2012) Bosnia (FBH, 2011) Bosnia (RS, 2011) Kosova su podeljene na dve kompanije da bi njihovo poslovanje bilo u skladu sa zahtevima EU: infrastruktura je sada odgovornost INFRAKOS-a a operativnost spade pod kompanijom TRAINKOS. Prva je odgovorna za održavanje 333 km železničke mreže, a odgovornost ove druge je da obezbedi teretne i putničke vozne usluge. Izvor: Pregled javnih finansija u Albaniji, 2013. 87 Cene po jedinici za održavanje u Srbiji su administrativno postavljene, a ne kompetitivno, što će verovatno rezultirati višim cenama od proseka. 88 Svaki nacionalni organ i međunarodna institucija koristi jedinstvene definicije održavanje puteva i obuhvata različite vrste puteva. Na primer, u poređenju sa predstavljenim u ovom poglavlju, nacionalni putevi na Kosovu su jedini putevi koji su uključeni. Međutim, u drugim zemljama, održavanje može da obuhvati samo rutinsko održavanje ili može uključiti i rekonstrukciju asfaltiranih puteva. Konačno, aktivnosti mogu biti finansirani na različite načine tako da mogu da budu uključeni ili isključeni iz procenjenih troškova održavanja. Na primer, ako je rekonstrukcija finansirana iz MFI troškovi mogu biti izgubljeni u budžetskoj liniji za amortizaciju pozajmice. Poređenja koja uključuju sve puteve i/ili različite troškove, mogu prikazati drugačiju indikaciju i podatke. 46 4.15. Za poređenje, INFRAKOS i TRAINKOS planiraju da prime 6 miliona € ili 0.12 odsto BDP- a u subvencijama i drugim grantovima iz VK tokom 2013.89 INFRAKOS poslovni plan90 za 2013 je obuhvatio subvencije u iznosu od 2.3 miliona € i dodatna uplata od 1,9 miliona €, kao kompenzacija iz Ministarstva infrastrukture koje zahteva da se smanji nadoknada za prugu od one nego koja je normalna da se pruga održi u bezbednom stanju, bez nametanja strožijih zahteva brzine ili osovinskog opterećenja. Među njima ovi prihodi, u vrednosti 0,08 odsto BDP-a, čine 71 odsto I FR KOS prihoda u 2013. Biznis plan TRAINKOS-a za 2013 uključuje subvencije u vrednosti od dodatnih 1,9 miliona € ili 0,04 odsto BDP-a, što čini oko 30 odsto njenih ukupnih prihoda. Mada ukupno, železničke kompanije koriste manje od 2 odsto saobraćajnih investicija VK. Slaba efikasnost sredstava investiranih u transport 4.16. U dodatku ovome, iako nisu u potpunosti usklađene sa potrebama, neke nedavne investicije u transport su i prekomerno plaćene. Izgradnja autoputa 7 i građevinski troškovi su visoki u poređenju sa prosečnim troškovima po kilometru za autoputeve sa četiri trake u zemljama u razvoju, ali o istom trošku po kilometru sa autoputevima koji se nalaze u zemljama EU (Tabela 4.6).91 Visoki troškovi Kosova se mogu delimično pripisati većim troškovima od prosečnih zbog građevinskih objekata (npr.dužine tunela i useka, nasipa i mostova). a biste utvrdili da li su troškovi razumni, ukupna cena bi trebalo da bude podeljena na glavne komponente, uključujući i ove vrste građevinskih objekata .92 eefikasnost u dobijanju ponuda je možda isto tako povećala izdatke. Tabela 4.6. Poredenje troskova izgradnje A 6 i A 7 sa izgradnjom drugih autoputeva Zemlja Projekat € m/km Argentina 2 bajpas projekta, ukupna dužina 17.7km 3.0 Indija 7,000 km novih brzih puteva 4.5 Autoput sa 4 podeljenih traka u ruralnom i Sjedinjene ržave planinskom regionu 10.4 to 14.8 Projekat izgradnje brzih puteva u 14 3.1 do 14.1 sa prosekom Evropska unija zemalja od 8.1 Kosovo Autoput 7 10.6 12.5 (pa sve do 23 za Kosovo Autoput 6 najjužniji deo puta15 km) Izvori: COVI Ekonomske procene i Vladina procena ekonomske održivosti 6 i A 7, razni izvori za druge. 4.17. Ipak, unapređenje autoputa 9 (M9) je bilo vrlo efikasno u poređenju sa troškovima. Iako su neki delovi M 9 unapređeni u 2000, a deonica do aerodroma Priština u 2009, nekoliko preostalih deonica i dalje treba da budu poboljšane. Prvobitno unapređenje 76 km uključuje rekonstrukciju i novu površinu, ali ne i proširenje kapaciteta, po ceni od 1,9 miliona € (cene iz 2012) ili oko 25.000 € po kilometru. 89 Svi proračuni isključuju donatorskih sredstva, za koje ne postoje precizni podaci. 90 Vidi abelu .2 u neksu 2 za sažeti poslovni plan. 91 Poređenje se zasniva na troškovima prilagođenim po cenama sa kraja 2012. eki od puteva su izgrađeni u ranim 2000-ih i od tada je došlo do velikog povećanja troškova u projektima brzih puteva. 92 roškovi izgradnje novih autoputeva su se dramatično povećali u poslednjih 5 godina, pa poređenja sa ranijim projektima nisu od pomoći. 47 D. POTREBE INVESTIRANJA U TRANSPORT Putevi 4.18. Identifikovane potrebe saobraćajne infrastructure su i dalje velike ali nji ovo ispunjavanje za teva fokus na održavanje puteva, a ne na nove puteve. Dve studije su detaljno prikazale potrebe održavanja puteva na srednji rok ali mnoge od tih investicija nisu preduzete zbog efekta koji su proizveli izdaci za autoput 7. Investicione potrebe su možda povećana sa pogoršanjem uslova na putu; međutim baza podataka puteva izgleda da nije ažurirana tako da je teško proceniti promene koje su se desile. Ipak, verovatno je da su slične potrebe ostale i danas i mogu da obuhvate i obim uštede procenjenih troškova održavanja puteva uključenih u bazu podataka, naročito na lokalnom održavanje puteva. 4.19. Postoje dve široko divergentne lokalne procene održavanja puteva. Prvo, Registar lokalnih puteva preduzet u 2010, pokazuje da postoji 39 deonica puteva sa "prihvatljivim prinosom od investicije" koje zahtevaju ulaganje od oko 234 m € ili približno 46. m € uz proširenja na godišnjem nivou u periodu od pet godina. ruga studija, takođe iz 2010, procenjuje godišnje investicione zahteve za lokalne puteve na oko 25,4 miliona €.93 Ova procena je dizajanirana da bi bila u skladu sa Srednjoročnim radnim okvirom rashoda (SROR) za period 2009 do 2011 i bio je zbog toga oštro ograničen budžet. Viša procena iz registra lokalnih puteva nije pokušala da umanji troškove po jedinici korišćenjem alternativne dokazane tehnologije i to prioritetne deonice puta sa Ekonomskom internom stopom povrata sredstava (EISP) visoke i do 81 odsto. 4.20. Izgleda da je moguće da se smanje troškovi održavanja lokalni puteva. Registar lokalnih puteva je identifikovao tri vrste aktivnosti koje će biti potrebne za održavanje lokalnih puteva: (i) ravnanje površine na zemlji ili makadamu (koji je klasifikovan kao nova investicija, a ne održavanje); (ii) asfaltiranje puteva (često onih koji su trenutno zemljani ili sa šljunkom); i (iii) oblaganje postojećeg asfaltiranog puta sa novim slojem. Uštede se mogu identifikovati u svakom od ovih aktivnosti:  Potencijalne uštede troškova za zaptivanje (potiskivanje) zemljanih ili makadamskih puteva su: prosečni nivo saobraćaja po zemljanim i makadamskim putevima uključenih u studiju je bio samo 100 vozila dnevno - ispod minimum od 250/danu normalno potrebnog za nove putne investicije. Kada se zaptivanje puta smatra poželjnim iz ne-ekonomskih razloga postoje metode koje su manje skupe i dugotrajnije za postizanje ovog cilja. U stvari, putevi koji se ravnaju potiskivanjem sloja mogli bi koštati oko četvrtinu od 370,000 € po km94 kao što je navedeno u proceni.  Uštede za oblaganje postojećih asfaltnih puteva i asfaltiranje novih puteva: visoki troškovi ovih procena u kombinaciji sa niskim obimom saobraćaja proizvedi veoma niske pa čak i negativne ekonomske rezultate. Preklapanja i površinski prelivi su više od mogućih intervencija s obzirom na nivo saobraćaja i troškove po jedinici. Moguće objašnjenje je da su troškovi po jedinici za oko trećinu veći od proseka drugih zemalja.95 4.21. ve u svemu, to može biti moguće ako se smanje troškovi investiranja od asfaltni projekata za oko četvrtinu od trenutni procena i smanje troškovi prekrivanja i površinski preliva za najmanje jednu trećinu. Uticaj ovih smanjenih troškova trebalo bi da smanji ukupne troškove lokalnih puteva sa € 234 m na 125 m € i poveća ekonomsku stopu prinosa od 21,2 odsto na 26,9 93 23 miliona € po cenama iz 2010. 94 Pristup upotrebom ajniže metode utiskivanja puteva se koristi u mnogim zemljama u razvoju može da obezbedi dug život takvoj vrsti puteva (na primer kombinacijom Otta potiskivanja zemlje i Kejp metode za oko 0.000 € po km. 95 Cena po jedinici je prikazan u € po km i radi se o istim numeričkim vrednostima kao što se nalaze na drugom mestu u U $ po km. 48 odsto (Tabela 4.7). Prosečni godišnja investicioni troškovi će se smanjiti od 46. m € godišnje na 24,9 mil €. Tabela 4.7. Potencijalno smanjeni troškovi prioritetnih aktivnosti na lokalnim putevima Početno Izmenjeno užina Cena/km ERR Ukupna c. Cena ERR Aktivnost Km € % €m €m % Pokrivanje asfaltom 206 372,538 1.6 76.8 19.2 6.3 Prekrivanje asfalta 818 138,000 21.8 112.9 75.6 29.0 Popravljanje površine 531 84,000 23.7 44.6 29.9 31.5 Ukupno/Prosek 1,555 138,000 21.3 234.3 124.7 26.9 Izvor: Autorska analiza podataka iz registra lokalnih puteva na Kosovu, Finalni izveštaj, 2010. 4.22. istem za održavanje lokalni puteva treba da bude uspostavljen. Nacionalna vlada je napravila značajne investicije u lokalne putne mreže od 200 ali se održavanje ovih puteva dešavalo na neplanski način. Zbog toga je važno da se uspostavi sistem za održavanje lokalnih puteva, kako ne bi izgubili investiciju koja je napravljena. 4.23. Dalje investicije će biti potrebne na nacionalnim i regionalnim putevima. Procena dizajnirana da bude u skladu sa SROR ukazuje na godišnju investicionu potrebu od oko 46,4 miliona € 96 za nacionalne i regionalne puteve. 4.24. Obrazac potražnje za saobraćajnom infrastrukturom će takođe uticati gde treba da budu usmerena ulaganja. Zemlje kao što su Kosovo sa velikim poljoprivrednim i rudarskim sektorom, imaju visok intenzitet transportne potražnje (tona-kilometara po €, B P) pa je potrebna obimna i dobro održavana saobraćajna infrastruktura. Sa druge strane, u odnosu na prevoz putnika, uglavnom zemlje sa ruralnom populacijom (poslednji podaci urbanizacije za Kosovo pokazuju nisku stopu od 35 odsto od ukupnog stanovništva) imaju relativno niski transportni intenzitet (broj putovanja po glavi stanovnika) i imaju teškoće u održavanju fiksnog režima (šina) transporta i oslanjaju se daleko više na autobuse i neformalni saobraćaj. 4.25. Potražnja za transportom i potreba za održavanje postojeće infrastrukture ukazuju da osovo za teva obimnu ali saobraćajnu infrastrukturu mali kapaciteta. Postoje važni izuzeci od ovih uopštenih podataka, kao što je potreba za železničkom linijom za rudarske delatnosti i za saobraćajne infrastrukturu na ključnim izvoznim koridorima ali oni pokazuju gde će Kosovske buduće transportne investicije u infrastrukturu biti najkorisnije: (i) poboljšanje i održavanje regionalnih i lokalnih puteva; (ii) unapređenje i održavanje vitalnih delova železničke mreže; i (iii) proširenje trgovinskih koridora za izv oz proizvoda. 4.26. ao i pret odna ulaganja, budući investicioni planovi osova izgleda nisu dobro dizajnirani da zadovolje potrebe zemlje. Vlasti su nedavno prihvatile ponudu za izgradnju velikog autoputa od Prištine do granice sa BJR Makedonijom po procenjenoj ceni od oko 750 miliona € za period od preko tri do pet godina97 (vidi Okvir 4.1). Iako će to doprineti poboljšanju trgovinskih koridora i veza, verovatno će potisnuti investicije u drugu neophodnu saobraćajnu infrastrukturu za izvoz (kao i invesiticja u autoput 7). o takođe može da potisne investicije u železnicu da podržavaju izvoz rudarskih minerala. S obzirom da se za investicije u transport koriste oskudna budžetska sredstva, investicije u ljudski kapital su veoma potrebne u mladoj zemlji a takođe mogu biti potisnute. 96 42 miliona € po cenama iz 2010. 97 600 miliona € za projekta i 150 miliona € za eksproprijaciju. 49 Okvir 4.1. Ekonomska procena autoputa 6 Procenjeni troškovi izgradnje autoputa 6 iznose 750 m € ili oko 12,5 miliona € po km, što je za oko 47 odsto skuplje od visokih troškova autoputa 7 miliona uz dodatnih 150 m € sredstava koja su potrebna za eksproprijaciju. Autput 6 na kraju će povezati Prištinu preko Skoplja do luke Solun preko planinskog terena na jugu Kosova i dalje kroz Makedoniju. Trenutno vreme putovanja između Soluna i Prištine (312 km) je 4 sata 15 minuta. Udaljenost između luke rač i Prištine (355 km) je trenutno 6 sati i 43 min ali će biti smanjeno za oko 1 sat upotrebom autoputa 7. Autoput 6 je prvobitno (2008) razmatran u dva dela, jedan severno od Prištine i drugog ka jugu. PSPI na severnom delu procenjen je na 11,9 odsto ali je bio veoma osetljiv zbog projekcija u saobraćaju, sa potpunim smanjenjem od 20 odsto u saobraćaju koje sadrži PSPI od samo 3,3 odsto. Procena nije obuhvatila bilo koju kombinaciju testova osetljivosti niti se daju bilo kakve vrednosti prekida98 za najbitnije parametre. Ekonomsko vrednovanje južnog dela pokazuje negativne rezultate čak i sa parametrima osnovne vrednosti. estovi osetljivosti uključuju niz troškova izgradnje od plus 20 odsto do minus 50 odsto, iako postoje zabeleženi slučajevi putnih projekata koji imaju troškove ishoda toliko niže od osnovne vrednosti. Naknadno revidirano ekonomsko vrednovanje obezbedilo je pozitivan rezultat (PSPI od 8,25) za dve sekcije razmatrane zajedno. Međutim, to je u suprotnosti sa finansijskom i ekonomskom praksom da se kombinuju na ovaj način dva projekta koji nisu međusobno povezani kako bi bilo moguće da se sakrije loša investicija i uključiti ga kao deo inače vidljive investicije. Međutim, alternativa procena koristi rezultate druge studiji uklanjanjem Tabela 4.8. Testovi osetljivost za glavni projekat u pretpostavke da će operativni troškovi i Revidiranom ekonomskom vrednovanju A6 vremenskih troškova vozila biti umanjeni za 10 odsto (Tabela 4.8). Kada se razmotre zajedno oni se mogu smatrati ekvivalentnim za pretpostavljanje 10 odsto manje upotrebe vozila na putu od prognoziranog. To bi smanjilo PSPI za oko 17 procenata - što znači od 8,25 na oko 6,9 odsto. Ako se uticaj ovog smanjenja od 20 odsto saobraćaja Izvor: žuriranje saobraćajne i ekonomske procene trase autoputa 6, kombinuje sa predviđenim vrednostima Nacrt izveštaja, decembar 2012. povećanja troškova izgradnje od 20 odsto onda dobijamo PSPI rezultat od 5,8 odsto.99 Imajući u vidu uticaj tih rezultata na kredibilitet projekta, više analiza pre nego je projekat implementiran moglo bi rezultirati da se dizajnira isplativa investicija, naročito kada druge procene pokazuju znatno veće ekonomske stope povrata sredstava ka drugim transportnim projektima a uz to Kosovo treba da ispuni toliko potreba u drugim oblastima. Opcije bi mogle da uključe odlaganje izgradnju autoputa 6 ili izgradnju samo deonica sa visokimPSPI stopama. Železnice 4.27. Održavanje železničke infrastrukture na osovu verovatno će za tevati investicije u vrednosti između 14 i 21 miliona € godišnje ali s obzirom na prostor za upotrebu šina, nije jasno da li bi to bila dobra upotreba ograničeni resursa. Oko 21.600 € po km je potrebno da se spreči 98 Kritična vrednost je ona koja će promeniti pozitivan u negativan rezultat. Obezbeđivanje prebacivanja vrednosti i testova osetljivosti koji uključuju kombinaciju parametara su standardni uslov za ekonomske procene investicionih projekata SB u transport i saobraćaj. Vidi beleške o transportu SB R 7, januar 2005. 99 Postoji nedoslednost u revidiranom izvještaju ekonomske procene i to između teksta koji opisuje testove osetljivosti i tabele koja pokazuje rezultate. Tekst nam je izgledao verovatnije pa koristimo te procene. 50 pogoršanje železničke infrastrukture i držati je u dobrom stanju, uključujući i režijske troškove. Sa 333 kilometara pruge, oko 7,2 miliona € će biti potrebno godišnje na Kosovu. Međutim, železnička infrastruktura na Kosovu je u lošem stanju i međunarodno iskustvo pokazuje da su ovi troškovi dvostruko ili trostruko veći sa između 14 i 21 miliona € godišnje. eko predloženo renoviranje moglo bi se pokazati skupim (Okvir 4.2). 4.28. Pored toga, većina ostarelog voznog parka kojim upravlja T O će morati da se zameni na srednjeročnoj osnovi. Procenjuje se da će obnovljene lokomotive koštati oko 0,6 miliona € svaka, a R I KOS će morati da kupi šest uz ukupne troškove od 3,6 miliona € ako se održi sadašnji nivo rada i funkcionisanja. Okvir 4.2. Predlog za re abilitaciju železničke trase stok-Zapad Pored investicija potrebnih za održavanje tekućih nivoa usluga, projekat je u pripremi uz podršku EU kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan (IOZB) za rehabilitaciju i modernizaciju pruge Istok-Zapad, uključujući železničke sekcije između Podujeva (srpske granice) i Peći, zajedno sa svojim južnim filijala linije: od Kline do Prizrena i od Kosovo Polja i Prištine do aerodroma (Prikaz 4.3). Ukupna dužina koja treba da bude rehabilitovana je oko 190 km po procenjenoj ceni od 104 m € ili oko 0.54m € po km - prilično niska s obzirom na broj objekata i stanica kojima je potrebna rekonstrukcija. Za povezivanje sa aerodromom biće potrebno izgraditi 1 km linije tako da se poveže sa postojećom prugom koja prolazi pored ivice aerodromskog prostora. Studija ovog povezivanja navodno pokazuje pozitivan ekonomski ishod. Međunarodno iskustvo sugeriše da je obično potrebno najmanje 5 miliona putnika godišnje na aerodromu (i sa železničkim udelom od najmanje 35 odsto) za generisanje dovoljno prihoda da pokrije operativne troškove jedne pruge do aerodroma.100 Sadašnji nivo putnika na aerodromu je oko 1,5 miliona putnika godišnje i raste po prosečnoj godišnjoj stopi od oko 10 odsto od 200 . Po ovom kursu, nivo putnik će dostići 5 miliona u 2025 tako da će se smatrati da je optimalan za vremenski period otvoranja povezivanja železničke trase i aerodroma. Sredstva za rehabilitaciju još uvek nisu pronađena, niti je način na koji pruga može da funkcioniše kao javno/privatni poduhvat. Čak i sa znatnim javnim finansiranjem, rad železnice neće biti finansijski prihvatljiv za privatne operatere sa rastom saobraćaja na osnovu trenutnog nivoa saobraćaja. Pažljivo Prikaz 4.3. JIETO veobu vatna železnička mreža proučavanje povezanosti sa aerodromom jugoistočne vrope potrebno je odrediti optimalno vreme za investicije. Za investicije u veliku rehabilitaciju železničke infrastrukture biće potreban intenzitet jednak najmanje 5 miliona tona po km godišnje (što bi moglo biti kombinacija tereta i putnika) u saobraćaju. Sa manje od 1 miliona tone robe i 0,3 miliona putnika na celoj železničkoj mreži, teško je uvideti kako je ta rehabilitacija prikazana da bude ekonomski izvodljiva, osim ako se ne smatra dodatno povećanje teretnog saobraćaja. Vizija za budućnost uključuje veze iz Prizrena do Albanske granice i na raču do luke. Samo deo JIE Osnovne železničke mreže koja bi prolazila kroz Kosovo kao deo Koridora 10 koji bi povezivao Koridor 10 sa tranzitom ka Srbijui njenom raskrsnicom sa Rutom 11 i Rutom VII u blizini Skoplja. Međutim, mapa koju je predstavila Železnica Kosova u 2011 pokazuje umesto linka od Prizrena (terminala od južnog kraka 100 Bez pristupa Studiji izvodljivosti nije moguće biti precizniji u vezi sa rezultatima ekonomske i finansijske procene. 51 pruge Istok-Zapad) povezuje do albanske železnice i luke rač. nalizu trase treba treba obaviti za svaki način da se utvrdi njihova finansijska i ekonomska održivost. ko trasa pruža socijalnu uslugu i zahteva subvencionisanje, onda je važno da se proceni alterna tiva, posebno drumski transport. E. IZVORI FINASIRANJA ZA ODRŽAVANJE PUTEVA 4.29. redstva za održavanje puteva mogu biti delimično prikupljena kroz korisničke naknade za puteve da se smanji opterećenje na budžet i potiskivanje koje nastaje kao rezultat izgradnje novog autoputa. renutno se na Kosovu sprovode takse za registraciju vozila (plaćaju su u trenutku kupovine vozila), takes za licenciranje vozila (plaća se po vozilu godišnje) i akciza na gorivo ali to nije prihod namenjen za održavanje puteva. u bi moglo biti prostora za povećanje ovih naknada i da se izdvoje sredstva na način koji će motivisati napore na prikupljanju i obezbediti sredstva koja se koriste da pomognu u održavanju lokalnih i regionalnih puteva. 4.30. Dodatni prihodi mogli bi biti prikupljeni od taksi za registraciju vozila. Procenjeni prihod od taksi za registraciju vozila je nešto ispod 16 m € u 2012, a s obzirom na projektovani porast broja vozila (oko 6 odsto godišnje) to bi se moglo povećati na oko 25 m € od 2020101. ko bi se prosečna taksa za registraciju vozila Kosova povećala za 100 odsto (do 50 € za automobile i 100 € za kamione - još uvek bi to bilo manje od četvrtine prosečne stope EU 102) prihod će dostići oko 50 miliona € do 2020. Bilo bi teško da se sprovede povećanje od 100 odsto u jednom trenutku, tako da bi jedna od opcija bila da se svake godine povećaju takse za 20 odsto od 2014 do 201 , što dovodi do eventualnog udvostručavanju takse sa prosekom od 65 € po vozilu. Kumulativno povećani prihod bi iznosio oko 170 miliona € između 2014 i 2020. 4.31. ajproduktivnije korišćenje pri oda od registraski taksi je da se finansira održavanje puteva. Pošto većina izdataka za održavanje puteva pada u delokrug rada opština koje su zadužene za održavanje lokalnih puteva, najbolje bi bilo da prihod bude dodeljen njima.103 Postoji nekoliko primera iz zemalja koje imaju Fond za održavanje puteva kako prihod od taksi za registraciju vozila može biti dodeljen za finansiranje održavanja lokalnih puteva i biti uslovljeno skladu sa tehničkim standardima.104 4.32. Od novembra 2012, cene na pumpama su niže od cena u regionu, sugerišući da možda postoji Tabela 4.9. truktura prosečne cene goriva prostor da se poveća akciza na gorivo. Cena goriva na Kosovu, 2012 na pumpama na Kosovu se sastoji od uvozne cene, Komponente cene € po litru, 2012 akciza, troškova i profita distributera i P V-a na Uvoz 0.68 konačnu cenu (tabela 4.9). Nije moguće razlikovati Akciza 0.35 potrošnju benzina od dizela, tako da se pretpostavlja PDV 0.16 ista struktura prosečne cene za obe vrste goriva. S Distribucija 0.10 obzirom da je srednja cena benzina i dizela u regionu Ukupno 1.29 Jugoistočne Evrope oko 10-15 US $ centi viša od one Izvor: Autorska analiza na osnovu podataka iz na Kosovu, postoji prostor za podizanje cene na Ministarstva za ekonomski razvoj. Kosovo iznad trenutne cene na pumpama (tabela 4.10). 101 Vidi Aneks 2 za pregled putarina i taksi za registraciju vozila u EU. 102 Prosečne cene za dve manje kategorije automobila su oko 220 € godišnje, za veće automobile oko 400 € godišnje i za kamione oko 1.100 €. 103 Jedna opcija bi bila da se uslove izdvajanja za opštinu tako što će trebati dostaviti Plan održavanja puteva (POP) i svake godine se planovi podvrgnu zadovoljavajućoj tehničkoj (da se osigura usaglašenost sa POP) i finansijskoj reviziji u skladu sa POP-om o raspodeli iz prethodnih godina. 104 Na primer, procedure za raspodelu fondova između različitih drumskih agencija, Svetska banka, http://www.worldbank.org/transport/roads/rf_docs/annex15.pdf 52 Da bi bilo koje sprovođenje povećanja akciza na gorivo bilo prihvatljivo, to je najbolje uraditi kada su cene goriva sezonski niske. Tabela 4.10. Cene dizela i benzina na pumpama, US $ centi po litru, iz novembra 2012105 Zemlja Benzin Zemlja Dizel Slovenija 198 Srbija 180 Crna Gora 182 Albanija 179 Albanija 181 Slovenija 177 Srbija 178 Crna Gora 175 Hrvatska 177 Rumunija 173 Prosek 176 Prosek 171.5 Makedonija 175 Hrvatska 170 Rumunija 170 Bugarska 168 Bugarska 169 Bosna 162 Kosovo 165 Kosovo 160 Bosna 159 Makedonija 155 4.33. Dodatni prihodi u iznosu od 50 miliona € se mogu prikupiti. Pretpostavljajući isti porast od 6 odsto u vozilima kao i u proceni rasta u prihodu od taksi za registraciju i istim pove ćanjem kilometara po vozilu i sa tako smanjenom potrošnjom goriva dodatni prihod od 50 miliona € mogao bi se prikupljati od 2014 i da naraste na oko 71 miliona € do 2020. 4.34. ajbolje bi bilo da se pri odi od povećanja akcize na gorivo koriste od strane Ministarstva za infrastrukturu za održavanje magistralnih i regionalnih puteva. Ovo se zasniva na dve premise. Prvo, prihod koji se prikuplja od korisničkih naknada treba da se koliko je to moguće biti dodeljen onom nivou vlasti koji tu dažbinu prikuplja. Dakle, s obzirom da se takse za registraciju i upotrebu vozila prikupljaju na lokalnom nivou vlasti, njihova upotreba je najprikladnija za održavanje lokalnih puteva. Slično tome, akciza na gorivo se naplaćuje od strane nacionalne vlade tako da je najbolje da se ona koristiti za održavanje i razvoj magistralnih i regionalnih puteva. Kao drugo, prihod od putarina se prikuplja i naplaćuje od trenutnih korisnika puteva tako da je najbolji način koristiti ove prihode za tekuće izdatke (održavanje) jer se prikupljaju od sadašnjih korisnika. Ulaganja u nove puteve su uglavnom potrebna da se proširi kapacitet za dobrobit budućih učesnika u saobraćaju i tako se najbolje finansiraju iz nacionalnih poreza i dodeljuju iz nacionalne vlade koja ima društvenu odgovornost da obezbedi uslove za buduće kao i za sadašnju generaciju učesnika u saobraćaju. Okvir 4.3 razmatra opcije finansiranja za održavanje železničke infrastrukture. 105 Međunarodne cene goriva, 2012-2013, GIZ, 2013 http://www.giz.de/expertise/downloads/Fachexpertise/giz2013- en-ifp2013.pdf 53 Okvir 4.3. Opcije za finansiranje održavanja infrastrukture železnice Bilo bi poželjno da se pokrije veći deo troškova održavanja koloseka iz prihoda na osnovu taksi na pristup prugama. Tako bi bilo moguće koristiti trenutnu subvenciju za održavanje pruga za ulaganja u poboljšanje kvaliteta infrastrukture za te deonice linije gde je to potrebno zbog poslovnih razloga . Četiri glavne opcije za povećanje prihoda od taksi za pristup prugama: (i) povećanje železničkog saobraćaja; (ii) povećanje takse za pristup prugama za korisnike; (iii) smanjenje troškova održavanja ; i (iv) odgovornost za održavanje delova mreže prenosi se ka njihovom jedinom korisniku. Sa procenjenim troškovima od oko 300 miliona € za unapređenje cele mreže malo je verovatno da neka kombinacija sve četiri mere može biti izbegnuta. Povećanje u saobraćaju: Niski prihodi, i mali udeo prihoda od taksi za pristup prugama odražava vrlo nisku frekventnost saobraćaja na mreži. Eliminisanje INFRAKOS deficita od trenutnih stopa takse za pristup 106 bi zahtevalo nivo saobraćaja 3,5 puta već eg nego što je sada (oko 3.5 m tona godišnje i 1m putnika godišnje) ili neku kombinacija koje ukupno dovodi do istih vrednosti. a bi povećali izdatke za održavanje do nivoa koji bi sprečio dalje propadanje (najmanje 14 mil € godišnje) prihod od taski za pristup bi trebalo da se poveća za dodatnih 2 do 3 puta. Za pokriće deficita zbog tekućeg održavanja troškova potrebna je ukupna saobraćajna stopa od oko 7 m tona godišnje (ili ekvivalent u tonama i putnicima) a za propisno održavanje potrebno je oko 14 m tona. Kako je malo verovatno da će ove stope saobraćaja biti realizovane u doglednoj budućnosti, čak i sa potpuno rehabilitovanim prugama, posebno imajući u vidu da će se dva glavna autoputa u izgradnji direktno takmičiti sa prugama. akle, očekujući da se pokrije svi troškovi održavanja infrastrukture kroz prihode od visoke stope saobraćaja neće biti izvodljivo. Povećanje takse za pristup prugama: e znajući koje su trenutno takse teško je znati šta bi moglo biti moguće povećanje. Postoji mnogo različitih osnova na kojima troškovi mogu biti ocenjeni 107, ali većina ima neku kombinaciju troškova po kilometru voza i troškova po bruto ton i kilometra od vozova. Koji god da se sistem koristi, neka raspodela troškova između putnika i tereta je takođe napravljena, jer putnički vozovi snose sasvim različite troškove od teretnih vozova. Prikaz 4.5 prikazuje pristupne takse u Prikaz 4.4. Pristupne takse (€ po vozu Km) za tipičan zemljama EU u 2008. Za železnice sa 960 bruto tona teretni voz (2008) višim taksama se smatra da su za osnovu obračunavanja takse koristili prosek povraćaja troškova. Prosečna visina ovih većih naknada u 2008 je bila oko 6,5 € po kilometru voza, a za iste zemlje u 2012 je bila oko 9,4 € po kilometru voza. Imajući u vidu veoma nisku frekventnost vozova na Kosovu, u odnosu na zemlje koje koriste naplatu prosečnih troškova - Češka, Bugarska, itvanija, Estonija i Letonija, prosečna naknada za Kosovo može biti u proseku 13 € po vozu km. Da Izvor: Takse za upotrebu železničke infrastrukture 2008, biste generisali prihod od 14 miliona €, to Međunarodni Transport Forum. bi zahtevalo u proseku oko 20 vozova dnevno.108 Marginalni troškoci cene ne izgledaju realno za Kosovo. manjiti troškove održavanja Jedan od načina da se smanje troškovi održavanja za oko 9 odsto bi bilo da se smanji udeo nepredviđenih izdataka od 25 odsto u ukupnom udelu na samo 18 odsto što je uobičajeno. Ovo bi proizvelo uštedu troškova od oko 9 procenata u stvarnim troškovima. ok je i smanjenje vredno, to ne bi samo po sebi napravilo razliku između troškova održavanja i prihoda. Značajniji način koji železnice često koriste da smanje svoje ukupne troškove održavanja je da suspenduje usluge i održavanje na delovima mreže koji imaju najmanji saobraćaj, naročito tamo gde postoje druge alternative za ob oje i teret i putnike. Za mnoge železnice 106 Ove nadoknade nisu dostupne, a ne mogu se proceniti iz malo dostupnih podataka o saobraćaju. Kao minimum bi bio potreban broj saobraćajnih jedinica (zbir neto tonski h kilometara i neto putničkih kilometara). 107 adoknade za upotrebu infrastrukture železnice 200 , Međunarodni transport Forum 108 Iako ne postoje podaci malo je verovatno da prosečni teretni voz na Kosovu ima 960 bruto tona. Procena broja vozova podrazumeva da svaki voz putuje 150 km. 54 odluka o zatvaranju saobraćajne linije zbog niske frekventnosti se donosi kada je potrebna velika investicija da bi infrastruktura i poslovanje bili komercijalno održivi (ovo je bez nametanja prekomernih osovinskih opterećenja i ograničenja brzine). Linija Istok - Zapad se približava ovom uslovu, ne samo sa osovinskim opterećenjem ograničenja i ograničenja brzine ali i sa suspenzijama putničkih usluga preko nekih sekcija njegove dužine. ko su železnice Kosova svedene samo na liniju Sever-Jug, možda kao jedini deo Osnovne JIE železničke mreže, dužina mreže koja treba da se održava bi se smanjila na oko 43 odsto od sadašnjeg ukupnog broja. ko su troškovi održavanj a proporcionalni dužini trase, onda će prosečna godišnja cena održavanja opasti od € 14 miliona na vrednost od 6 miliona €. Održavanje delova mreže po ugovoru sa svojim korisnicima: eki delovi mreže samo nose minerale iz lokalnih rudnika. Pošto troškovi korišćenja ovih delova infrastrukture nastaj u samo u korist rudnika, njihova puna cena održavanja može se prebaciti na teret rudniku, a ne da se ti izdaci subvencionišu od drugih korisnika železnice. o bi moglo da se uradi kroz operativne koncesije ili više praktično preko operativnog ugovora. Ušteda troškova od ove mere ne može biti procenjena sa trenutno dostupnim podacima ali dužina uključene trasa je verovatno da će biti više od 20 odsto od ukupn e celine a mnogo toga će biti na pravcu Istok-Zapad liniji koja će biti zatvorena po prethodnom predlogu o uštedi troškova. Iako finansijski odvajanje železničke infrastrukture od operativnosti pomaže da se razjasni koji delovi mreže su finansijski održivi, primena bilo koje strategije za primenu bilo koje od predloženih metoda oporavka povećava efikasnost održavanja što će biti prednost. F. PREPORUKE 4.35. redstva koja će verovatno biti korišćena za izgradnju autoputa 6 se mogu bolje upotrebiti u drugim investicijama. Sa 750 miliona € procenjenih troškova izgradnje trase 6 do BJR Makedonije su vrlo visoki po kilometru u poređenju sa sličnim putevima u drugim zemljama sa srednjim prihodima. Ekonomske stope povrata su takođe mnogo niže nego izgradnja alternativnih puteva i identifikovanih projekata održavanja i drugih sektora koji se navode u ovom izveštaju a imaju potrebe koje su barem toliko velike kao i one za novi autoput. Ovaj izveštaj stoga preporučuje odlaganje izgradnje autoputa 6 i upotrebu ovih sačuvanih sredstava na boljem poboljšanju i održavanju postojećih puteva, kao i ulaganje u drugim oblastima. 4.36. Da bi se garantovalo dugoročno održavanje puteva, korisničke naknade i takse za registraciju vozila mogu da se povećaju. Da bi motivisali napore na prikupljanju, korisničke naknade za puteve se mogu prikupljati i staviti na raspolaganje za održavanje puteva po opštinama. Istovremeno, u centrima za registraciju vozila, prikupljene takse bi mogle biti udvostručene između 2014 i 2020, prikupljanjem dodatnih ukupno 170 miliona € u tom periodu uz i dalje među najnižim taksama u Evropi. 4.37. Trebalo bi da stupe na snagu sveobuhvatne i konzistentne intervencije koje treba da osiguraju održivu bezbednost na putevima. Pored razložene primene i niskog izvršenja akcionih planova, VK treba da angažuje potrebne ljudske i finansijske resurse. 4.38. Ozbiljna pažnju treba posvetiti pronalaženju načina da železnička mreža postane održiva . o će verovatno zahtevati mešavinu smanjenih usluga i fokusiranje na servisiranju kompanija koje izvoze teške rudarske proizvode. 55 56 POGLAVLJE 4. OBRAZOVANJE109 A. GLAVNE PORUKE  osovo može imati koristi od „demografske dividende” koja dolazi sa mladalačkom populacijom samo ako podiže veštine svoji zaposleni . Obrazovanje je ključni deo napora Kosova da poveća ekonomski rast, povećanje produktivnosti i plata i smanjenje visoke nezaposlenosti. Velike regionalne razlike u obrazovnim rezultatima - čak i nakon kontrole sa socio-ekonomskim karakteristikama - ukazuju na to da su potrebna dalja poboljšanja u cilju smanjenja dispariteta kvaliteta obrazovanja između opština. elimično kao rezultat toga, nestašice veština i sposobnosti su postale evidentne u pojedinim sektorima privrede. Istovremeno, najveći deo stanovništva na Kosovu upravo treba da se uključi na tržište rada u narednih nekoliko godina. a pomogne u borbi protiv ovih izazova, vlada može da uradi mnogo više da podigne obrazovne standarde u celoj zemlji dodeljivanjem nekih dodatnih resursa za obrazovanje i efikasnijim korišćenjem postojećih resursa.  Javna potrošnja na obrazovanje je porasla kao procenat BDP-a u poslednjih nekoliko godina ali je još uvek niska u poređenju sa prosekom za Evropu i Centralnu Aziju (ECA) i za druge srednje razvijene zemlje. a osnovu mere po učeniku, Kosovo i dalje zaostaje za drugim zemljama u regionu, a u istoj grupi prihoda i razvoja. Veliki jaz između tekućih potreba i resursa znači da dobro ciljano povećanje izdataka može biti opravdano. Fiskalna ograničenja u kombinaciji sa projektovanim demografskim promenama takođe mogu zahtevati od vlade da koriguje svoje obrasce potrošnje u okviru sektora za postizanje efikasnih i pravičnih rezultata. emografske promene takođe mogu da pomognu Kosovu da ispuni svoje izazove uz pametna ulaganja.  Demografska promena mogla bi poboljšati pristup obrazovanju da se lakše obrati sa manje novi kapitalni investicija nego što bi inače bilo potrebno na srednji rok . Iako je upis u javnom obrazovanju univerzalan u osnovnom i nižem srednjem obrazovanju, postoji potreba da se povećaju mogućnosti i pristup u predškolskom obrazovanju i srednjim školama. VK se obavezala da ostvari potpunu pokrivenost u predškolskom obrazovanju (razred 0) do 2016. Iako je ovo ambiciozan cilj, pritisci potrošnje mogu biti ublaženi ako manje novih učenika ulazi u sistem usled demografskih promena. eke učionice će biti oslobođene jer se đaci uzrasta osnovnog obrazovanja ne zamenjuju u punom broju novim učenicima. S obzirom da predškolsko obrazovanje i primarni nivo imaju tendenciju da budu integrisani u istoj zgradi, postojaće ograničena potreba da se investira u nove učionice, posebno u seoskim sredinama, gde je prosečna veličina odeljenja mala. Manje dece će takođe olakšati da se postigne puna pokrivenost u srednjim školama. Međutim, s obzirom da gornje institucije srednjeg obrazovanja nisu integrisane sa ostalim nivoima obrazovanja, biće potrebne investicije koje će dovesti do smanjenja prosečne veličine odeljenja i poboljšanje okoline i okruženja za učenje.  Politike koje osnažuju razvoj nastavnika a ne linearno povećanje plata su neop odne. Vlada je značajno povećala plate svih nastavnika, osoblja i menadžmenta u školama u poslednjih nekoliko godina. Ova ekspanzija mase zarada može istisnuti ostale troškove koji su od ključnog značaja za poboljšanje kvaliteta. Preliminarna analiza ukazuje da nivo i 109 Poglavlje pripremio ucas Gortazar i Flora Kelmendi uz doprinos o predškolskom obrazovanju iz U ICEF -a. 57 struktura plata dovoljna da privuče visoko kvalitetne diplomce u nastavničku profesiju110. Dakle, napori treba sada da se fokusiraju na sprovođenje novog sistema karijere nastavnog osoblja a usmeravanje sredstava ka povećanim mogućnostima za obuku nastavnika i profesionalni razvoj, posebno u svetlu novog nastavnog plana i programa. Povećanje plata treba da bude depolitizovano ali ciljano i povezano sa razvojem i profesionalnom procenom nastavnika - Zahtevi za uspon nastavnika po lestvicama u karijerei treba isto uzeti u obzir.  Dok se poboljšana kapitaciona formula finansiranja iz centralne vlade ka opštinskim vlastima sprovodi od 2 8, neravnomerna implementacija formule iz opština po glavi stanovnika u školama dovodi do neke neefikasnosti u potrošnjama. Kako bismo poboljšali efikasnost trošenja, škole sa više učenika treba da dobijaju više sredstava, kako bi finansiranje trebalo da prati broj učenika. Ovo je posebno važno na Kosovu sa visokom stopom migracije iz ruralnih ka urbanism sredinama. Finansiranje iz opštine ka školi ili finansiranje po broju učenika (FBU) je stoga isprobano u 2009 i izbačeno u 2011, sa namerom da se podstakne efikasno korišćenje resursa. Međutim, implementacija PBU-a je bila neujednačena. Dok su povećana autonomija škola i transparentnost realizovani u nekim opštinama, dobici u efikasnosti su manje vidljivi. o je delimično zbog toga što parametri konfiguracije nisu uvek ispravno primenjeni na lokalnom nivou. Bolje praćenje od strane Ministarstva za obrazovanje, nauku i tehnologiju (MONT) kako bi se osiguralo da se parametri konfiguracije poštuju od strane opština moglo bi da pomogne da se poboljša sprovođenje FBU-a. Istovremeno, MO može nastaviti da podržava opštine u implementaciji i omogući razmenu iskustava između bolje funkcionalnih opština sa onima koje se još uvek suočavaju sa izazovima koristeći ovu formulu.  Donošenje naprednih politika će za tevati bolje prikupljanje i dostupnost podataka, posebno za visoko obrazovanje. Na nivou visokog obrazovanja, informacije o unesenim i dobijenim rezultatima i podacima je teško dobiti. Još uvek je teško dobiti zapise i informacije o izdacima iz trezora, podatke o kadrovima, podatke o upisu po pravcima, stopu diplomiranja ili rezultate zaposlenosti. Podaci su potpuniji za pred-univerzitetsko obrazovanje ali i dalje ima prostora za poboljšanja u izveštavanju rashoda na lokalnom nivou uprave i vrsti obrazovanja, integrišući pre svega automatski podatke procene i stepen realizacije. Iako postoje dobri podaci o stanju školskih objekata, kao i za karakteristike nastavnika i đaka, kao i neki podaci o ispitnim rezultatima, ovi podaci nisu povezani. eo razloga leži u činjenici da se različiti identifikacioni brojevi škole koriste u svakoj bazi podataka. Obrazovanje je bitno 5.1. osovo može imati koristi od „demografske dividend” koje dolazi sa mladalačkom populacijom ako obrazovanje načini svojim prioritetom. Kosovo ima mladu populaciju, sa 38 odsto starosti stanovništva ispod 19 godina, mnogo više od susednih zemalja kao što su lbanija (33 odsto), Bosna (25 odsto), Srbija (23 odsto), Slovenija (19 odsto) i Crna Gora (27 odsto). Ova mladalačka populacija pruža mogućnost da se izgradi velika, obrazovna radna snaga sa manje fiskalnih i ekonomskih pritisaka kojim se zemlja može opteretiti uz starenje stanovništva - problem sa kojim se suočavaju mnoge 110 Ova analiza u okviru poglavlja je kompletirana u 2013 pre objavljivanja linearnog povećanja plata za civilne i javne službenike od strane Vlade u ranom periodu 2014. Za nastavnike, osnovne plate su povećane za 25 odsto od 01 aprila 2014. Zbog vremenskog i ograničenja u podacima, ovo poglavlje ne obuhvata analizu uticaja i posledica ovog povećanja plata. 58 zemlje istočne Evrope.111 Ipak, ako Kosovo ne iskoristi svoju mladalačku populaciju, demografska dividenda može postati demografska kletva. 5.2. Poboljšanje i ulaganje u obrazovanje što ranije i za sve će biti od suštinskog značaja da se produktivnije razvije privreda da mogu imati koristi i nesrazmerno siromašnije porodice. Postoje jaki dokazi da su obrazovanje i veštine radnika u širem smislu od suštinskog značaja za ekonomski rast .112 Jedna studija je zaključila da je obrazovanje jedini najbitniji i robustan faktor koji objašnjava rast BDP-a po glavi stanovnika.113 Postoji više dokaza da ulaganje u prvih hiljadu dana posle porođaja, uključujući i obrazovanju u ranom detinjstvu, daju veći prinos i bolje rezultate na pojedince i društvo nego bilo koji drugi nivo obrazovanja. Heckman (200 ) smatra da učenici iz siromašnih domaćinstava imaju više koristi od ove vrste intervencije od onih iz bogatijih domaćinstava, što znači da je ulaganje u ranoj fazi obrazovanja jedno od najisplativijih i svakako ravnopravne obrazovne strategije koje vlada može da pruži. Prošireni pristup obrazovanju u ranom detinjstvu stoga ne samo da pojačava rast već takođe pomaže deci iz siromašnijih porodica da se probiju iz "zamke siromaštva". 5.3. Podizanje obrazovnog nivoa će takođe Prikaz 5.1. Nezaposlenost po nivou doneti koristi na osovu sa srednjoročne i dugoročne fiskalne pozicije. Iako postoje obrazovanja 2012 kratkoročni troškovi u vezi sa ulaganjem u 70% Nacionalna stopa obrazovanje i obuku, te troškove treba posmatrati 60% nezaposlenosti kao investicije u ljudski kapital od kojeg će na kraju 50% imati koristi čitava zemlja. Bolje obučena radna snaga će generisati više prihoda od poreza kroz 40% povećanje poreza na dohodak građana (P ) i 30% doprinosa za socijalno osiguranje. Štaviše, bolje - 20% obučena radna snaga može lakše da se prilagodi 10% promenljivim ekonomskim trendovima i tehnologiji, čime se smanjuje rizik od nezaposlenosti i 0% Tertiary Secondary Vocational No School Basic Education Secondary General omogućava ljudima da rade duže. Produženje godina učešća radne snage i povećanje šire zaposlenosti ne samo da će povećati naplatu poreza već će takođe smanjiti potrošnju vlade na socijalne programe, kao što su oni u vezi sa stopom nezaposlenosti, siromaštva i odlaska u penziju Izvor: Anketa o radnoj snazi na Kosovu 2012. 5.4. estašice veština i nezaposlenost su ključni izazovi na koje bolje obrazovanje može da pomogne u rešavanju. Istraživanje Svetske banke iz 2009 o preduzećima zaključuje da bi neadekvatno obrazovana radna snaga bila velika ili veoma teška prepreka za preko 14 odsto anketiranih firmi.114 Velike i firme u brzom porastu115 bile su naročito spremne (oko 25 odsto) da prijavi ovo kao prepreku, sugerišući da nestašica veština može ograničiti rast privatnog sektora. Istovremeno, nezaposlenost ostaje 111 Vidi Svetska banka, 2013, “Ublažavanje uticaja starenja stanovništva: Opcije za Bugarsku” i Svetska banka 2007 “Od crvenog do sive: reća tranzicija starenja stanovništva u istočnoj Evropi i bivšem Sovjetskom Savezu”. 112 Na primer: Hanušek, Voessmann i Zhang (2011); Jakubowski et al., (2011); Krueger i Lindahl (2001). 113 Sala-i-Marti et al. (2004). 114 Svetska banka, Ispitivanje poslovnog okruženja i performansi preduzeća (IPOPP) za Kosovo, 2009. Dostupno na: http://www.enterprisesurveys.org/ 115 Definisane, kao one koje imaju preko 20 zaposlenih, i imaju više od 5 radnika zaposleno svake godine (prosek) tokom prethodne tri godine. 59 ozbiljan problem za mnogim segmentima populacije. Preko 60 odsto radnika bez ikakvog školovanja je bilo nezaposleno prema Anketi o radnoj snazi (ARS) iz 2012, preko dvostruko od nacionalne stope (Prikaz 5.1). Radnici sa srednjim ili nižim nivoom obrazovanja isto imaju stopu nezaposlenosti iznad nacionalnog proseka. Bolje su prošli oni stručno osposobljeni na sekundarnom nivou na tržištu rada od svojih kolega sa standardnim srednjim obrazovanjem. 5.5. Potražnja za veštom radnog snagom je velika. naliza ponude i potražnje upotrebom RS-a iz 2012116 otkrila je da su tehničari i profesionalna zanimanja kao i tercijarno i stručno obrazovanje, veoma traženi na tržištu rada (Prikaz 5.2 i Prikaz 5.3). Postoji manjak kadra sa univerzitetom ili sa akreditivima "Više pedagoške škole" (VPŠ)117, ali i višak radnika sa opštim srednjim obrazovanjem ili samo sa osnovnim obrazovanjem. Što se tiče zanimanja, postoji nedostatak rukovaoca mašina na tržištu rada, dok zanimanja kao što su usluga prodaje ili službenci se nalaze u višku ponude. ajtraženije veštine imaju tendenciju da odgovaraju radnicima sa visokim obrazovanjem. Stoga, ove grupe mogu da imaju bolje šanse za zapošljavanje. Prikaz 5.2. Nivo obrazovanja u višku ponude: Prikaz 5.3. Profesije u višku radne snage, Višak Višak radnika kao % nezaposlenih radnika kao % nezaposlenih Tertiary University -9.26% Operators-20.19% High School (Tertiary) -5.63% Technicians -3.10% Vocational Secondary (4 -2.52% years) Professionals -0.69% Vocational Secondary (2 -2.47% Agriculture 1.29% years) Post university / Master -1.74% Managers 1.84% Primary 0.52% Craft 2.12% No school 1.60% Elementary 5.26% Upper Secondary (general) 5.03% Sales Services 5.65% Lower Secondary 14.80% Clerks 9.92% -15%-10%-5% 0% 5% 10%15%20% -30% -20% -10% 0% 10% 20% % nezaposlenih % nezaposlenih Izvor: Anketa radne snage na Kosovu iz 2012 i Izvor: Anketa radne snage na Kosovu iz 2012 i kalkulacije kalkulacije osoblja SB. osoblja SB. 116 Rutkovski (2009). Ova analiza koristi Anketu o radnoj snazi na Kosovu iz 2012 da proceni nivoe obrazovanja i zanimanja u višku ponude upoređivanjem teoretske strukture nezaposlenih (na osnovu šeme zapošljavanja) sa stvarnim zanimanjima nezaposlenosti i veštinama među radnicima. 117 o 2003 Kosovo je nudilo obuku nastavnika kroz više pedagoške škole, oblik visokog obrazovanja u trajanju od 2 godine. Od 2003 Više pedagoške škole su transformisane u tri godine Univerzite tskih studijskih programa umesto prethodnog programa u trajanju od dve godine. 60 Okvir 5.1. Pregled obrazovnog sistema na Kosovu Obrazovni sistem na osovu sledi standardnu međunarodnu praksu. Sastoji se od devet godina obaveznog osnovnog obrazovanja, koji obuhvata pet godina osnovnog obrazovanja (obično počevši od šeste i traje od 1 do 5 razreda) i četiri godine niže srednje škole (od 6 -9 razreda), dopunjen sa tri godine ne-obaveznog srednjeg obrazovanja (četiri godine za neke vrste stručnih srednjih škola). Vlada, takođe, finansira neko pred -osnovno obrazovanje kroz odeljenja u vidu vrtića u osnovnim javnim školama i javnim (nije obavezno) vrtićima gde služi decu uzrasta od jedne do pet godina i pred-školskim obrazovanjem (razred 0) za decu uzrasta od pet do šest godina. Visoko obrazovanje je obezbeđeno na Javnom univerzitetu u Prištini, Univerzitetu u Prizrenu (osnovan 2010) i Univerzitetu u Peći (ranije filijala Univerziteta u Prištini osnovan 2012). U 2013, Vlada Kosova je osnovala Univerzitet u Đakovici, Gnjilanu i Mitrovici - sve bivših ogranci Univerziteta u Prištini. Postoji i Prištinski Univerzitet u Severnoj Mitrovici, a to je institucija koja služi Srpskim studentima na Kosovu i u velikoj meri je finansirana od strane Srpske vlade, i o tome se ne raspravlja u ovom poglavlju. Predškolsko obrazovanje se širi. Novi Zakon o preduniverzitetskom obrazovanju je usvojen u 2011. Zakon predviđa obavezno predškolsko obrazovanje (0 razred za decu od 5 do 6 godina) od školske 2015 -16 godine, pod uslovom da su fiskalne implikacije procenjene i da su se finansijski u slovi stvorili. On takođe obavezuje na stvaranje novog plana i programa i standarda učenja za predškolsko obrazovanje učenika. Konačno zakon omogućava da se predškolsko obrazovanje obezbedi u javnim i privatnim vrtićima, privatnim predškolskim ustanovama i za predškolska odeljenja koja će biti organizovana u okviru osnovnih škola ili centara za rano detinjstvo zasnovanih u zajednici, koji su licencirani u skladu sa odredbama Zakona. Opštinske vlasti su odgovorne za realizaciju pred-univerzitetskog obrazovanja na Kosovu, dok je Ministarstvo za obrazovanje, nauku i tehnologiju (MONT) ima nadzornu ulogu u izradi politika. Opštine dobijaju namenska sredstva za pokriće minimalnih standarda za pružanje predškolskog (uključujući obdaništa), osnovnog i srednjeg obrazovanja. Ova budžetska izdvajanja za opštine su poznata kao Poseban grant za obrazovanje (PGO) i obezbeđuju sredstva za tekuće rashode. Grant se određuje po srazmernom odnosu učenik – nastavnik (SOUN), nivoa obrazovanja i vrstama škola u opštini. akon što su budžetski plafoni odobreni od strane Komisije za Grantove118, opštinske vlasti su odgovorne za dodelu paušalnog budžeta školama sledeći formulu opštinskog finansiranja ka školama na osnovu broja stanovnika (po učeniku). Javne predškolske ustanove i vrtići se takođe finansiraju iz doprinosa roditelja. Pored toga, opštine mogu sopstvene prihode da koriste za dopunu potrošnje u obrazovanju. Budžetom kapitalnih investicija upravlja MONT. B. TRENDOVI UPISA I POHAĐANJA SE KRE U U DOBROM PRAVCU 5.6. Gotovo četvrtina stanovništva osova je upisana u školu. Obrazovni sistem Kosova služi 46 ,000 upisanih učenika u svim nivoima obrazovanja u 2012 /2013, skoro četvrtinu svog stanovništva (vidi tabelu 12 i Prikaz 9 u neksu 3). U osnovnim i srednjim školama je oko 392.000 učenika pohađalo u 2012, u odnosu na vrhunac od 419.000 učenika u 200 , u skladu sa demografskim trendovima. Nakon perioda velike stope nataliteta (krajem 1980-ih sve do ranih 2000-ih), došlo je do blagog pada u stopi rođenih nakon 2002, što je dovelo do 20 odsto smanjenja broja učenika osnovnih škola iz 2004 do 2012. Broj upisanih u srednje škole je porastao za 50 odsto u istom periodu, delom i 118 Komisija za Grantove je ključna institucija u sistemu međuvladinih transfera na Kosovu, a bila je deo zakonodavnih i institucionalnih aranžmana od 2001, u skladu sa Zakonom o upravljanju javnim finansijama i odgovornostima (ZUJFO). Komisija za Grantove se trenutno sastoji od premijera ili njegovog zastupnika, ministra za ekonomiju, ministra finansija, ministra za lokalnu samoupravu, ministra iz resornog ministarstva (kojeg je odredila vlada), predsjedavajući Komisije za budžet i finansije u Skupštini Kosova i četiri gradonačelnika od kojih je jedan iz opštine sa manjinskom populacijom. Funkcije, mandat i sastav Komisije za Grantove su dalje razrađeni u Zakonu iz 2008 o finansiranju lokalne samouprave. Komisija ima jasno definisane odgovornosti u oblastima opštinskih finansija, naročito u pogledu vladinih grantova. o je forum koji olakšava komunikaciju i dijalog između centralnih i lokalnih vlasti. 61 zbog demografskih kretanja i delom zbog činjenice da su bruto stope upisa povećane od 2009119, i ostale su visoke za osnovno obrazovanje.120 Iako se broj učenika u školama na Kosovu značajno povećao (posebno u nižim i višim srednjim školama) i dalje će morati da raste sve dok ne postigne univerzalnu pokrivenost. 5.7. ako osovo zaostaje u ekonomskom razvoju za većinom zemalja u jugoistočnoj vropi, stope upisa su slične u poređenju sa ovim zemljama za svaki nivo obrazovanja. Bruto stope upisa na Kosovu su slične drugim zemljama jugoistočne Evrope: u osnovnom i nižem srednjem obrazovanju, ove stope su između 95 i 100 odsto - više nego u Bosni i Hercegovini ili Makedoniji (vidi Tabelu A15 u Aneksu 3). osovo je dostiglo paritet pune ravnopravnosti u osnovnom obrazovanju ali je potrebno da se poveća upis učenika ženskog pola na srednji nivo obrazovanja. U poslednjih nekoliko godina, bruto stope upisa (BSU) su praktično identične i skoro univerzalne za dečake i devojčice u osnovnom obrazovanju, u rasponu od 97 do 101 odsto (Prikaz .10 u neksu 3). Međutim, upis u srednjim školama nije ni univerzalan ni polno uravnotežen, iako je nedavno bilo poboljšanja. BSU za devojke u razredima 10-12 je porastao sa 1 odsto na odsto u periodu između 2010 i 2012, dok je za dečake porastao sa odsto na 92 odsto121. Stope tranzicije devojčica iz jednog razreda u narednom padaju značajno u 10. razredu, gde je stopa bila 84,9 odsto prelaza za devojčice i 96, odsto za dečake u 2012122. Međutim, kada je u pitanju stopa završavanja školovanja za devojke jednom kada su u višem srednjem obrazovanju onda su one veće nego za dečake (procenat devojaka u srednjem obrazovanju poslednjih godina bio je u proseku 44,5 u 10. razredu ali 46,5 odsto u 11. razredu), čime se podrazumeva izbor devojaka da nastave sa svojim studijama posle srednje škole. Ovo sugeriše da postoji potreba da se stopa prelaska devojaka poveća od niže srednje do više srednje i poboljša stepen realizacije i uspeha dečaka u srednjem obrazovanju. 5.8. Za decu iz siromašni i ekstremno siromašni domaćinstava manje je verovatno da će nastaviti sa obrazovanjem prema nketi o potrošnji domaćinstava iz 2 11. Slabiji upis dece uzrasta od 10 do 15 godina (koji se očekuje da bude u osnovnom obrazovanju) u domaćinstvima koja su definisana kao siromašna, prema nacionalnom pragu siromaštva, je 2,9 odsto, a raste do 3,5 odsto za decu u ekstremno siromašnim domaćinstvima (Prikaz 5.4 i Prikaz 5.5). Razlike su još veće za više nivoe obrazovanja. ok je oko četvrtina svih iz uzrasta od 16 do 20 godina starosti ne nastavlja sa visokim obrazovanjem taj broj je porastao na preko 30 procenata dece iz siromašnih domaćinstava i 40 odsto za decu iz ekstremno siromašnih domaćinstava. Ovo sugeriše da bi napori da se poveća upis bili korisni sa ciljem da se deci iz siromašnijih domaćinstava pruži šansa da se probiju iz ciklusa siromaštva. 119 Imajte na umu da deo promena može biti vezan za netačnost podataka do 2009. Usmeni dokazi ukazuju da je poznato kako su opštine povećale broj učenika za potrebe finansiranja prilikom slanja podataka sa lokalnog nivoa, što bi moglo da znači da stope upisa u osnovno obrazovanje nisu povećane koliko pokazuju podaci. Ova inflacija može biti ublažena u poslednjih nekoliko godina sa novim poboljšanjima formule finansiranja i povećanja pouzdanosti podataka (ISMO). 120 Od sada pa na dalje, osnovno obrazovanje se definiše kao celokupan deo osnovnog i nižeg srednjeg obrazovanja. 121 Izvor: UNICEF-MO Izveštaj za 2012-2013. 122 Izvor: ISMO 2013, MONT. 62 Prikaz 5.4. Stope neupisanih po statusu Prikaz 5.5. Stope neupisanih po statusu siromaštva u domaćinstvima: uzrast 10-15 siromaštva u domaćinstvima: uzrast 16-20 4.0% 45% 3.5% 40% 3.0% 35% 30% 2.5% 25% 2.0% 20% 1.5% 15% 1.0% 10% 0.5% 5% 0.0% 0% Population Poor Extreme poor Population Poor Extreme poor Izvor: nketa o potrošnji domaćinstava i kalkulacije Izvor: nketa o potrošnji domaćinstava i kalkulacije osoblja SB. osoblja SB. 5.9. Učenici iz etnički manjina su samo delimično predstavljeni u zvaničnim podacima i manje je verovatno da će se upisati. Prema zvaničnim podacima iz sistema ISMO123, od ukupnog broja učenika po školama uglavnom se sastoji od od albanskih učenika (96 odsto), kao i drugih etničkih grupa, kao što su Srbi, urci, Bošnjaci, Romi, škalije, Egipćani i Goranci. Zbog činjenice da neke opštine sa srpskom većinom prijavljuju malo ili nikakve informacije za ISMO, podaci iz ISMO prikazuju srazmeran odnos učenika iz Srpske zajednice od samo 0,12 odsto. Međutim, drugi podaci pokazuju da Srpsko stanovništvo predstavlja 5,7 odsto od ukupnog stanovništva Kosova.124 Ovaj disparitet u pogledu srpske manjine je verovatno moguće objasniti nedovoljnim izveštavanje podataka u ISMO. Međutim, treba napomenuti da ne postoje dokazi o nedovoljnom izveštavanju za druge manjinske grupe. Oko 11,3 odsto dece nesrpskih manjina uzrasta 10-15 godina nije upisano u školu, prema nketi o potrošnji domaćinstava iz 2011 (APD), u poređenju sa stopom neupisanih od 1,3 odsto za ukupnu populaciju i samo 0,7 odsto za Albansku decu (Prikaz A.12 i Tabela A.18 u Aneksu 3). Sva deca srpske nacionalnosti u uzorku bila su upisana. u su velike razlike na višim nivoima obrazovanja. Skoro 60 odsto dece nesrpskih manjina uzrasta 16-20 godina nije upisano u daljem obrazovanju u poređenju sa oko četvrtine za celu populaciju i 23 odsto za Albance. Bolje razumevanje prepreka sa kojima se suočavaju etničke manjine u obrazovanju će pomoći vlastima da razviju politiku za povećanje mogućnosti za sve grupe i zajednice.125 123 Informacioni sistem u menadžmentu obrazovanja, MO . 124 istribucija stanovništva je izgrađena na osnovu podataka iz popisa 2011 i OEBS -a (Organizacija za evropsku bezbednost i saradnju, Misija na Kosovu 2010). Vidi neks 1 za više detalja. 125 Istraživanje u anketi klasifikuje zajedno učenike iz “ urske, Bošnjačke, Crnogorske, Romske, škalijske i drugih zajednica” tako da nije moguće da se napravi razlika između ovih grupa. Uzorak za srpsku decu je problematičan sa ukupno samo 23 posmatranja, što znači da ove rezultate treba oprezno tretirati. 63 Okvir 5.2. Predškolsko obrazovanje i obrazovanje u ranom detinjstvu Socijalna i ekonomska korist od ulaganja u obrazovanje u ranom detinjstvu (ORD) je najviša u ranom dobu. Pored toga, ulaganje u ORD je posebno korisno za decu iz siromašnijih porodica, jer su manje šanse da dobiju dovoljnu podršku u kući u odnosu na potrebe društvenog, komunikacijskog i kognitivnog razvoja. Uprkos tome, sa 71.2, ORD za predškolski nivo (razred 0) je nizak u poređenju sa blizu 100 za osnovno obrazovanje, iako je veći nego u drugim zemljama Jugoistočne Evrope (vidi Tabelu A.15 u Aneksu 3). Napori za proširenje predškolskog obrazovanja bi doveli do širih društvenih davanja u srednjoročnom i dugoročnom periodu, u smislu većeg zapošljavanja i produktivnosti zaposlenih i samim tim doprineli pozitivnoj fiskalnoj dinamici. Prepoznajući značaj ORD-a,VK se obavezala da ostvari potpunu pokrivenost predškolsko g obrazovanja (razreda 0, uzrasta od 5-6 godina) od školske 2015-2016 godine, pod uslovom da su fiskalne implikacije procenjene a finansijski uslovi su stvoreni. Pošto su mnoga predškolska odeljenja smeštena u postojećim osnovnim školama, a promena demografske slike će verovatno osloboditi neke učionice, predškolsko obrazovanje se može proširiti sa minimalnim ulaganjima kapitala u nekim oblastima. edavni izveštaj U ICEF -a126 predstavlja tekuće troškove sprovođenja sveobuhvatnog predškolskog obrazovanja na oko 600.000 € godišnje (0,01 odsto B P - a).127 C. RASHODI U OBRAZOVANJU NISU FOKUSIRANI NA UČENIKE 5.10. Javni rashodi u obrazovanju su porasli u poslednjih nekoliko godina i uhvatili su korak sa regionalnim prosekom. Javna potrošnja u obrazovanju je porasla sa 3,3 odsto BDP-a u 2007 na 4,1 odsto u 2012. Uprkos ovom rastu, Kosovo i dalje troši manje od proseka (EC 4,6 odsto) ili od proseka zemalja gornjo srednjih prihoda (5 odsto). Među zemljama jugoistočne Evrope, Kosovo troši više od Albanije (3,3 odsto) i Makedonije (3,5 odsto) ali manje od Hrvatske (4,4 odsto) i Srbije (4,7 odsto). Zemlje sa mlađim stanovništvom, kao što su Kosovo, imaju tendenciju da troše više na obrazovanje kao procenat ukupnih javnih rashoda u odnosu na one sa starijim stanovništvom. Kosovo troši oko 14 odsto ukupnih javnih rashoda (UJR) na obrazovanje. Ovo stavlja Kosovo u skladu sa drugim zemljama sa srednjim dohotkom sa sličnim starosnim profilom128. Prikaz 5.6. Rashodi na obrazovanje i mladu Prikaz 5.7. Ukupni javni rashodi i javni rashodi populaciju u obrazovanju, % BDP 25% Ukupni javni rashodi kao procenat Tajland 50% Srbija Madarska Javni rashodi u obrazovanju kao 20% Gvatemala Ukraina Hrvatska BJR Ekvador Poljska 40% Litvanija procenat u UJR Makedonija RumunijaBelorusija Kosovo Ekvador Turska Bugarska BDP-a 15% Makedonija Jamajka Slovenija Lithuania 30% Albanija Jermenija Salvador Kosovo Bugarska Poljska Jamajka Paragvaj Jermenija Gruzija Rumunija Albanija Tajland 10% Croatia Dominikanska Srbija Dominikansk 20% Salvador Paragvaj Madarska republika a republika Gruzija Gvatemala 5% 10% 10% 20% 30% 40% 50% 1% 3% 5% 7% Procenat populacije ispod 19 Javni rashodi u obrazovanju kao deo BDP-a Izvor: Svetska banka statistika iz obrazovanja, MMF PSE, Kosovo BOOST, Popis na Kosovu. 126 U ICEF. Udružene snage: bolje detinjstvo. 2011. Priština, Kosovo. 127 With an average class size of 20 pupils. Vidi tabelu .13 i abelu .14 u neksu 3 za više detalja o vrtiću i upisu dece u predškolsko obrazovanje. 128 Vidi abelu . u neksu 3 za sažetak poređenja sa drugim zemljama. 64 5.11. Međutim, delom i zbog svog uspe a u stopama upisani , osovo troši manje po učeniku nego u većini zemalja u poređenju (i manje od svi drugi zemalja u Jugoistočnoj vropi), kako u osnovnom tako i u srednjem obrazovanju (Prikaz 5.10 i Prikaz 5.11). Druga mera rashoda pokazuje da, zbog svojeg (uporednog) uspeha pri upisu, potrošnja na obrazovanje i dalje može biti nedovolj na. Preduniverzitetska potrošnja po učeniku je samo 13 odsto prihoda po glavi stanovnika u oba osnovnom i srednjem obrazovanju, niže od proseka zemalja sa srednjim prihodom, koji iznose 16,2 i 17,8 odsto, respektivno. Ovaj jaz je još veći u odnosu na prosek EU 15+3129 zemalja (19.5 i 22.0 odsto) ili drugih država članica EU, kao što su Poljska (23,5 i 24,6 odsto) ili Slovenija (26,9 odsto i za osnovno i srednje obrazovanje). Prikaz 5.8. Javni rashodi u obrazovanju kao Prikaz 5.9. Javni rashodi po učeniku kao % procenat BDP-a za Kosovo, Evropu i ostale BDP-a po glavi stanovnika, Pred- zemlje za poređenje (2011 ili kasnije) univerzitetsko (2011 ili kasnije) 9.00% 40% 8.00% 35% 7.00% 30% 6.00% 25% 5.00% 20% 4.00% 3.00% 15% 2.00% 10% 1.00% 5% 0.00% 0% Georgia Dominican Rep. Armenia Latvia El Salvador Kosovo Lithuania Poland Guatemala Romania Bulgaria Upper-Middle Income Jamaica Serbia Ecuador Slovakia Slovenia Paraguay Thailand Czech Republic EU 15+3 Hungary Ekvador Ukraina Litvanija Paragvaj Bugarska Turska Armenija Slovačka Jamajka Makedonija Rumunija Domenikanska Rep. Poljska Izvor: Svetska banka statistika iz obrazovanja i Kosovo Izvor: Kosovo BOOST, Svetska banka, statistika iz BOOST. obrazovanja i Svetska banka (2013). 5.12. Čini se da je sastav rashoda u visokom obrazovanju bolje usklađen sa O prosekom. Raspoloživi podaci pokazuju da plate čine 67 odsto potrošnje, koja je usklađena sa OESR prosekom. Međutim, kapitalni izdaci čine samo 3,2 odsto u 2012, niže od OESR proseka od 9 odsto u 2009. alja analiza tercijarnih budžetskih izdataka za obrazovanje, uključujući i one iz privatnog sektora, nije bila moguća zbog ograničenih podataka. 5.13. Rast izdataka na različitim nivoima obrazovanja je sličan; Međutim uglavnom su vođeni povećavanjem plata za nastavnike. Povećanje izdataka za obrazovanje između 2007 i 2011 se sprovodilo u osnovnom, srednjem i visokom obrazovanju u sličnoj meri (Prikaz 5.12 ). Međutim, veliki porast plata nastavnika u 2011 doprineo je povećanju potrošnje u obrazovanja od 2, do 3,3 odsto B P -a (prikaz 5.13). Zatim, kada je vlada eliminisala tri smene po školama u 2010, kapitalni izdaci su se umanjili. Sve u svemu, u budžetu za obrazovanje, kapitalni izdaci, subvencije, komunalije i robe i usluge čine izdatke u vrednosti od oko 0, -1 odsto BDP-a između 2007 i 2012. 129 Austrija, Belgija, Danska, Estonija, Finska, Francuska, emačka, Grčka, Irska, Italija, atvija, itvanija, uksemburg, Holandija, Portugal, Španija, Švedska, Ujedinjeno Kraljevstvo. 65 Prikaz 5.10. Rashodi po nivou obrazovanja, % Prikaz 5.11. Rashodi u obrazovanju po BDP-a kategorijama, % BDP-a 5.0% 4.5% 4.5% 0.3% 4.0% 0.4% 0.1% 0.4% Other 4.0% 0.1%0.3%0.2% 0.3% 0.4% Expenditures 0.1% 0.5% 0.0% 0.1% 3.5% 0.3% 0.1% 0.7% 0.7% 3.5% 0.0% 0.4%0.4% Kapitalni 0.1% 0.2% 0.1% 0.0% 3.0% 0.7% 0.7% Tertiary 3.0%0.0% 0.1%0.1%0.4% troškovi 0.8% 0.8% education 0.5%0.5% 2.5% 0.6% 0.6% 2.5% Subvencije i 2.0% 2.0% transferi Grades 10- 3.6% 1.5% 3.3%3.3% 1.5% 12/13 2.5%2.6% 2.9% Komunalne 1.0% 2.1% 2.1% 2.3% 2.3% 1.0% Usluge Grades 0-9 0.5% 0.5% 0.0% 0.0% 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2009 2010 2011 2012 Izvor: Kosovo BOOST. Izvor: Kosovo BOOST. 5.14. Povećanje plata nastavnika može da potisne druge izdatke.130 Rashodi zbog plata pod budžetom za obrazovanje povećani su za preko 25 odsto u realnim uslovima, između 2009 i 2012, čime plate predstavljaju 5 odsto od ukupne potrošnje na osnovnom obrazovanju (0-9 razred) u 2009, na 92 odsto do 2012.131 Istovremeno, potrošnja po svim ostalim stavkama se smanjila. Kapitalni rashodi su se smanjili za više od 60 odsto u realnim uslovima, opadajući od do 3 odsto od ukupnog broja. Robe i usluge potrošnja ostala konstantna u nominalnom smislu , ali je odbio od 6 do 5 odsto od ukupnog iznosa. Srednje obrazovanje je doživelo slična smanjenja u budžetu. Potrošnja na stavkama koje nisu vezane sa platama ponovo je bila niska u odnosu na 2012 u poređenju sa OESR ili zemljama u regionu. U proseku, zemlje OESR-a sprovode 22 odsto budžeta za obrazovanje na stavkma koje nisu povezane sa platama, a oko 8,7 odsto na kapitalne izdatke.132 U Evropi, Slovenija odvaja 19 odsto ukupnih rashoda na ne-platne stavke i 8 odsto na kapitalne izdatke, dok Bugarska i Rumunija odvajaju 26 odsto na stavke koje nisu povezane sa platama i 6 i 4 odsto na kapitalne izdatke.133 Na Kosovu su odobrena povećanja u sektoru obrazovanja gotovo u potpunosti posvećena za povećanje plata, a najvećim delom nisu usmerena na poboljšanje kvaliteta ostalih investicija. D. PLATE NASTAVNIKA SU DOV L DO POV J POT OŠ J U OB ZOV JU 5.15. korašnje promene strukture plata nastavnika su imale za cilj da poboljšaju kvalitet nastavnika. U Oktobru 2008, pred-univerzitetski “sistem razlika nastavničkih plata” je stupio na snagu. To je bio deo sveobuhvatnih napora za licenciranje nastavnika i njihov profesionalni razvoj, koji je imao nameru da poboljša mogućnost nastavničkog sistema da privuče i zadrži kvalifikovano osoblje. Pre ove reforme, nastavničke plate su bile jednake, gde je jedina razlika bila u tome kojem razredu se predavalo (npr. različite plate za nastavnike razreda predškolskih, osnovnih i srednjih nivoa škole). Pod ovom reformom, uvedeni su različiti nivoi plata, koji su se zasnivali na kvalifikacijama, razredu kojem s e predaje i iskustvu. Kao rezultat toga, svo nastavničko osoblje, osim onih koji nisu bili kvalifikovani i onih 130 Vidi abelu .19 u neksu 3 za više detalja o strukturi plata nastavnika. 131 Kao procenat trenutnih brojki u budžetu iznose 94 odsto, a 92 odsto za osnovne i srednje škole, respektivno. 132 OESR, Obrazovanje na dlanu 2012, Tabela B6.2. 133 Svetska banka, statistika iz obrazovanja. 66 koji su imali manje od jedne godine iskustva su dobili povećanje plata.134 Budžetski fond za obrazovanje za 2009 godinu (koji finansira plate nastavnika na nivou opština) je porastao za nešto malo više od 20 procenata, samo kao odgovor za potrebe povećanja plata. 5.16. Reforma sistema razvoja karijere i plata za nastavnike je predstavljao dobrodošlo rešenje; ipak, politički-motivisana povećanja koja su usledila 2 11 godine su loše uticala na reformu. Kako bi održala izborna obećanja, vlada je povećala “osnovne plate”135 svih nastavnika za 50 procenata 2011 godine. ok se izmenjena struktura plata sačuvala, data odluka nije bila usklađena sa principima reforme budućih povećanja plata, a koje su bile povezane sa performansom i profesionalnim razvojem. Štaviše, povećanja su dodeljena i nastavnicima koji nisu imali kvalifikacije ili su bili početnici, što nije bio slučaj sa povećanjima sprovedenim 200 godine. Kao rezultat toga, razlika u osnovnoj plati za jednog nastavnika bez kvalifikacija/početnika, i jednog nastavnika sa fakultetskom diplomom136 je bila smanjena na 1 procenata, poređeno sa 27 procenata 200 godine137. Okvir 5.3. Poboljšanje rezultata obrazovanja putem Poboljšanja selekcije nastavnika Ponovno razmatranje politike selekcije nastavnika, kao deo budući reformi, može povećati kvalitet obrazovanja. Poslednjih par godina se razvio jak konsenzus koji posebno navodi značaj veoma kvalitetnih nastavnika. Pričajući o kvantitetu, istraživanje od strane Hanušek-a (2010) je pokazalo da jedan dobar nastavnik može da predaje obrazovni sadržaj 1.5 godine tokom jedne školske godine, dok jedan loš nastavnik predaje samo 0.5 školske godine. Štaviše, Hanušek (2009) je procenio da bi uticaj na sveukupno učenje učenika pri zameni najgorih 10 procenata nastavnika, sa nastavnicima prosečnog kvaliteta, povećao dostignuća učenika (mereno rezultatima ispita) za 0.5 standardnih devijacija*. Iako je Kosovo u skorije vreme sprovelo značajna poboljšanja po pitanju akreditacije nastavnika, još uvek ima mnogo nastavnika kojima nedostaje adekvatna certifikacija. Stoga, kako bi se povećao prosečni kvalitet nastavnika, treba razviti određeni broj politika vezanih za selekciju i zadržavanje najboljih profesionalaca, do otpuštanja najmanje efektivnih nastavnika u sistemu, putem npr. politika ranog penzionisanja, i drugih politika. * Kvalitet nastavnika se meri na osnovu performanse nastavnika pri ostvarivanju dobitaka putem dostignuća učenika. To se vrši putem izdvajanja efekata nastavnika iz selekcije škola od strane nastavnika i učenika, kao i pravljenja odgovarajućeg spoja nastavnika i učenika u učionici. Za ovaj deo istraživanja, jedan nastavnik po pitanju kvaliteta distribucije se poredi sa drugim nastavnikom koji je standardnu devijaciju više po pitanju kvaliteta distribucije (84-ti procenat), koji je označen kao “dobar nastavnik”. Slična računica se koristi kako bi se definisali i označavali “loši nastavnici”. ideti Prikaz A. 13 u Aneksu 3. 134 Osnovna plata povećana za 10 do 35 odsto, zavisno od kvalifikacija: nastavnici sa (i) 5-godišnjom školom za nastavnika su dobili 10 procenata povećanja; (ii) 2-godine Više Pedagoške Škole je dobio 19 procenata; (iii) nosioci Univerzitetske diplome su dobili 27 procenata; i (iv) nosioci Magistarskih i Doktorskih zvanja su dobili 35 procenata. Dodatno, za svaku godinu iskustva, nastavnici su dobili i 0.003 procenata njihove osnovne plate. 135 “Osnovne plate” su plate koje su nastavnici primali 2007 godine, pre nastanka bilo kakvih poravnanja zbog inflacije ili drugih povećanja. Poravnanje plata se ne pravi uvek u vezi sa trenutnim platama nastavnika, već sa njihovim osnovnim platama. 136 Po Zakonu za Pred-univerzitetsko obrazovanje (2011), svi novi nastavnici moraju sada najmanje završiti univerziet kako bi bili u mogućnosti da se priključe predavanju u školama. 137 Zbog kratkog vremena od poslednjeg povećanja plata u aprilu 2014 mi nismo bili u stanju da obavimo poslednje proračune o trenutnoj razlici između nekvalifikovanih/nastavnika početnika i nastavnika sa univerzitetskom diplomom. 67 5.17. U kratkom periodu, ipak, izgleda kao da su nastavnici dobili podsticaj da unaprede njihove kvalifikacije, iako je to bilo kroz jedan program subvencioniran od strane vlade. Kada poredimo kompoziciju nastavničke snage prema kvalifikacijama iz 2008 sa podacima Prikaz 5.12. Distribucija nastavnika po dostupnim iz 2013, vidi se da su nastavnici kvalifikacijama pre službe, 2008 i 2013 investirali u povećanje njihovih kvalifikacija 12,000 pre službe (Prikaz 5.14). Tokom datog perioda, imamo veliki pad nastavnika sa Višom 10,000 Pedagoškom Školom (VPŠ), i odgovarajući 2008 rast nastavnika sa Bachelor stepenom. Ova 8,000 promena se može pripisati inicijativi da se 2013 finansira podizanje kvalifikacija pre službe 6,000 svih nastavnika sa VPŠ na Bachelor stepen do kraja 2015. Broj nekvalifikovanih ili 4,000 nastavnika – početnika se smanjio za oko 20 2,000 procenata. Zbog nedovoljno podataka, nije moguće da se posebno procene promene u 0 broju nastavnika koji su nekvalifikovani Unqualified 5-year 2-year BA (3-year Masters and (definisanih kao oni koji nemaju odgovarajuće / Beginner secondary Higher & 4-year) Ph.D teachers teacher Pedagogical degrees degrees zvanje pre službe), i nastavnici početnici school School (definisani kao oni koji imaju odgovarajuće zvanje pre službe, ali bez minimalnog radnog Izvor: Kosovo ISMO iskustva). Podaci za 2013 pokazuju da, od ukupnog broja nastavničkog osoblja bez kvalifikacija (2,474), oko 1,17 njih imaju dve ili više godina radnog iskustva – oni verovatno nisu kvalifikovani ali nastavljaju da predaju.138 5.18. Nakon procesa reforme i povećanja plata iz 2 11 godine, plate nastavnika su postale uporedive sa drugim sektorima. Prosečna neto plata jednog nastavnika trenutno iznosi 347 € mesečno139. To je trenutno samo oko 5.7 odsto ispod prosečne neto plate u javnom sektoru, i oko 3 odsto ispod prosečne plate u sektoru zdravstva.140 5.19. ajveća korist od bilo koji dodatni fondova za plate nastavnika bi bila da se daju podsticaji za poboljšane performanse i profesionalni razvoj, nego da to budu politički motivisane povišice.141 Nacionalni odbor za licenciranje nastavnika je razvio jedan mehanizam za procenu profesionalnog razvoja i performansi, koji će nastavnicima pružiti jednu mogućnost da poboljšaju njihove kvalifikacije i da se popnu na viši nivo lestvice karijere. ati sistem, koji se već koristi, daje nastavnicima privremene i redovne licence. Oni koji poseduju privremene licence (oko 14 odsto trenutne nastavničke snage, koji su početnici ili nekvalifikovani) će trebati da dostigne kriterijume kvalifikacije i treninga, kako bi dobili redovnu licencu; ili rizikuju da izgube pravo da predaju u nastavi.142 Istovremeno, nastavnici koji 138 Dati prikaz ne uključuje Srpske nastavnike, jer nema dostupnih podataka o njihovim kvalifikacijama . 139 To je bilo u 2013 pre povećanja plata od 25 odsto usvojenog od aprila 2014. 140 Kosovska Statistička Agencija, Opšte Statistike, Kvartalni Bilten, Prosečna Mesečno Plaćena eto Plata u sektoru Budžeta po godini, April 2013. 141 okom jeseni 2013, vlada je obećala još jednu povišicu plate od 50 procenata. Dok detalji predloga nisu poznati, takva odluka bi štetno uticala na sprovođenje reformi razvoja karijera nastav nika. Štaviše, ako se povišica sprovede slično kao i odluka iz 2011 godine, rezultujuća struktura plata bi još više sažela razlike vezane za kvalifikacije pre službe. 142 U martu 2014, VK je donela odluku da poveća plate svim civilnim i javnim službenicima u iznosu od 25 odsto, sa početkom sprovođenja od 1. aprila 2014. Kao što smo ranije pomenuli, zbog ograničenja u vremenu i podacima, dalja analiza uticaja i posledica ovih povećanja nije mogla da bude predstavljena u ovom izvestaju . . 68 imaju redovne licence mogu biti promovisani kroz pet stepena karijere. Nastavnici trebaju prisustvovati treninzima i dobiti najmanje jednu pozitivnu procenu performansi u periodu od pet godina kako bi prešli sa jednog stepena na naredni.143 Dodatno, reforma karijere nastavnika je uvela kao obavezu za nastavnike da učestvuju na najmanje 70 odsto “glavnih treninga”. Povezivanje budućih povišica plate sa treninzima i obrazovanjem nastavničke snage će pojačati date reforme, koje si dizajnirane da povećaju kvalitet. avanje politički motivisanih povišica, jednakih za sve bi, sa druge strane, rizikovalo njihovo potkopavanje. E. FINANSIRANJE PO OSOBI OPŠT PO Đ JA 5.20. Finansiranje po osobi je bilo dizajnirano da poveća adekvatnost i efikasnost potrošnje u obrazovanju. Od 2 11 godine, finansiranje po osobi za individualne škole (po formuli opština-školi) je prošireno na trideset opština144 (videti Prikaz 5.15 za šemu finansiranja škola). Cilj je bio da se podstakne efikasnost i transparentno korišćenje resursa od strane opštine. Pošto postoji veliki broj škola sa malim brojem učenika iz razloga demografskih promena i mi gracije iz ruralnih u urbane sredine, osiguravanjem da opštine finansiraju škole u proporciji sa brojem učenika, neke manje škole bi postale neodržive. akve škole, koje su uzimale resurse od većine učenika, bi mogle biti racionalizovane od strane opština, koje nose tu odgovornost. Reforma je takođe bila praćena jednim povećanjem školske autonomije tako što je delegirala autoritet finansijskog menadžmenta školama, iako sprovođenje toga nije potpuno. Okvir 5.4. Reforme Finansiranja Obrazovanja 2009 godine, vlada je pilotirala jednu reformu finansiranja pred-univerzitetski škola, koja je uključila i reviziju državne formule za pred-univerzitetsko obrazovanje, uvođenje formule opština-školi i povećanje finansijske autonomije škola. Sprovođenje formule opština-školi je započela u tri pilot-opštine 2009 godine, u dodatnih deset opština 2010 godine, i uvedena je na nacionalnom nivou 2011 godine. akođe, 2009 godine, parametri državne formule za specifični budžet za obrazovanje za opštine, su bili revidirani kako bi poboljšali dodelu resursa pre-univerzitetskom obrazovanju. Revidirana formula je snizila razmeru učenik -nastavnik (SOBU za predškolsko i stručno obrazovanje, i omogućila je dodatne fondove za škole u planinskim zonama. Ona je takođe određivala i norme za administrativno pomoćno osoblje i dodatno finansiranje za porodiljsko odsustvo i bolovanja. Za računanje finansiranja, podaci o upisu u škole su konvertovani u ekvivalentan broj nastavnika pod punim radnim vremenom koristeći fiksne OBUN norme za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje i za učenike iz većinskih i manjinskih zajednica. Uvođenje finansiranja zasnovanog na broju učenika za škole je imalo za cilj povećanje uloga opština p ri menadžmentu i dodeli resursa i o rabrivanje direktora individualni škola da budu više autonomni i odgovorni za nji ov menadžment predodređenog školskog budžeta. Kroz ovaj proces, formula opština-školi se treba koristiti kako bi se odredilo dodeljivanje ‘ukupne sume’ školskih budžeta, koje treba biti zavisno od dva faktora: (i) broj učenika u svakom razredu i druge karakteristike škole, kao što su lokacija škole, vrsta grejanja, itd.; i (ii) vrednosti parametara date formule koju opština izabere, kao što je razmera učenik -nastavnik za svaku kategoriju učenika.145 akon što je dodeljena ukupna suma školskog budžeta, Upravni odbor Škole i irektor Škole planiraju školski budžet po kategorijama, i iste podnose opštini na odobrenje. 143 Prema Administrativnom Uputstvu Br. 5/2010, licenca karijere nastavnika je važeća za 5 godina. Kako bi produžili licencu, nastavnici najmanje moraju da imaju zadovoljavajuće procene performansi i da su kompletirali najmanje 100 sati treninga, od kojih se 70 procenata vezuje za glavne programe treninga značajnih za službu, i 30 procenata za samo-izborne kurseve, tokom perioda od pet godina. Kriterijumi za unapređenje na višu licencu zahtevaju najmanje 300 sati treninga za nastavnike tokom perioda od pet godina. 144 Iz već objašnjenih razloga, opštine sa većinskim Srpskim stanovništvom nisu bile deo procesa. 145 Vidite Aneks 3 za opis parametara po osobi. 69 5.21. Ipak su sprovođenje formule opština-školi, i finansijska Prikaz 5.13. Finansiranje škole autonomija škole, do ovog trenutka, bile nejednake. Tokom 2011 godine, samo nekoliko opština je koristilo formulu kako bi odredilo školske budžete za 2012 godinu, dok je svih trideset opština izvestilo kako su koristile formulu tokom 2013 godine, kako bi odredile njihove školske budžete za 2014 godinu.146 Ipak, bez obzira što su dodele budžeta po školi zasnovane na formuli, nadzor sprovođenja izvršen od strane MO -a tokom 2012 godine, je pokazao da je u samo tri opštine školski budžet bio u skladu sa formulom dodeljivanja za 2012 godinu. Procena je zaključila da su problemi sprovođenja, vezani za ograničene kapacitete opština da koriste formulu, uključivali: kratke vremenske rokove za planiranje školskih budžeta, i u nekim instancama, ograničena politička volja od strane opština da zatvore u potpunosti finansijski neodržive škole.147 Nadzor MONT-a, vezan za sprovođenje Finansiranja po osobi (FPO), je pokazao da je šesnaest od trideset opština sprovelo neke elemente autonomije školskih finansija. U tim mestima, dodela budžeta školama u kombinaciji sa školskom autonomijom, je omogućila veću budžetsku autonomiju školama i veće odgovornosti za menadžment škola kako bi upravljali resursima, i blisko sarađivali sa zajednicama za razvoj školskog planiranja, budžetiranja i sprovođenja. Prikaz 5.14. Odnos učenika i nastavnika i gustina 5.22. Analiza podataka za rashode po naseljenosti, po opštinama (2012) opštinama sugeriše da je potrošnja po 22 učeniku veća od raspodele dobijenih Kosovo sredstava od strane centralne vlade. Priština Polje 20 Potrošnja po učeniku u osnovnom obrazovanju Elez Han Mamusa (razredi od 0 do 9) po opštinama je bila u Junik Vucitrn 18 proseku 50 € više od izdvajanja iz granta za Uroševac Odnos ucenika i nastavnika Srbica Istok Pec Shtime Prizren obrazovanje na osnovu formule.148 Izgleda da Suharekë Podujevë Viti Orahovac 16 opštine koriste svoje sopstvene prihode za Dragas Obilic Dakovica Glogovac obrazovanje, jer one imaju pravo na to, pod Kacanik MalishevëGnjilane 14 uslovom da su u skladu sa standardima Decane postavljenim od strane MONT-a, kao na 12 primer, veličina odeljenja. Usmeni dokazi Novo Brdo ukazuju na to da opštine ne dobiju uvek iznos Kamenica 10 koji im je propisan iz posebnog granta za Zubin Potok obrazovanje, dakle oni dodatno koriste prihode Strpce 8 iz sopstvenih izvora pored redovnog 0 100 200 300 400 500 600 finansiranje sa centralnog nivoa za Populacija po Km2 obrazovanje. S obzirom da formula za posebni obrazovni grant koristi broj učenika upisanih u Izvor: ISMO i Popis iz 2011. 146 MEST je naručio softver namenjen formuli po opštinama kako bi olakšao rad opština pri dodeljivanju resursa školama. 147 Službenik MO -a je izvestio da su samo tri opštine pokrenule proces za zatvaranje malih škola . 148 Konačna potrošnja po učeniku je izračunata na osnovu podataka iz finansijskih izvršenim po BOOS -u po opštinama, i ISMO podataka za učenike, dok grantovi za obrazovanje koriste podatke iz ISMO za broj učenika i prati njihove parametre. Prosek je izračunat samo za opštine iz prikaza u neksu 3 koji isključuje iz uzorka opštine naseljene srpskom većinom. 70 prethodnoj školskoj godini, umesto procenjenog broja učenika, opštine će možda morati da izdvoje dodatna sredstva za pokrivanje troškova novih učenika, posebno za nulti razred koji je u ekspanziji tokom poslednjih godina. 5.23. Postoje velike varijacije u odnosu broja učenika i nastavnika širom opština.149 U proseku, Odnos broja učenika po nastavniku (OBUN) u urbanim školama je iznad nacionalnog proseka, dok je u ruralnim oblastima on niži od nacionalnog proseka od 17.2 za pred-univerzitetsko obrazovanje. Deo ovih varijacija može se objasniti geografskim uslovima, kao što su gustina naseljenosti (Prikaz 5.16). Preostale varijacije se mogu objasniti ili prisustvom drugog jezika u školi, zahtevima za dodatnim nastavnicima ili udaljenosti (dodatni budžet se izdvaja za manje škole na nadmorskoj visini iznad 700 metara, zamena za udaljenost). Međutim, ovo ne objašnjava sve varijacije i čini se da opštine odlučuju da dodatno finansiraju seoske škole sa mnjim brojem upisanih učenika na uštrb troškova finansiranja pretrpanih gradskih škola, rizik koji je registrovan i u prethodnom pregledu javne potrošnje Svetske banke.150 Implementacija je stoga bila neujednačena i ograničen napredak je napravljen od strane opštine da bi mreže škola bile više isplative sa racionalizovanim resursima. Pored toga, postoji velika nespremnost da se zatvore male seoske škole i koriste alternativni pristupi, kao što su autobuske linije za učenike da obližnjih škola. 5.24. Vrlo verovatno postoje intra-opštinske subvencije, jer se odeljenja sa manjim brojem učenika u nekim školama izdržavaju na ime troškova odeljenja sa većim brojem učenika unutar iste opštine. Oko 369 škola (ili 30 odsto od ukupno 1,202 škola) je imalo manje od 50 upisanih učenika u 2010, od kojih je 114 (ili 31 odsto) na visokoj nadmorskoj visini.151 U dodatku, još 111 škola (ili 9 odsto od ukupnog broja upisanih) sa 51 do 100 učenika, od kojih 39 (ili 35 odsto) su na visokoj nadmorskoj visini. Stoga nije moglo biti mesta za optimizaciju mreže škola, posebno u osnovnom obrazovanju. Dublja analiza podataka na nivou škola za svaku opštinu je potrebna da se identifikuju potencijalne oblasti za povećanje efikasnosti i opštine će morati da obezbede kontinuirani pristup obrazovanju za decu u udaljenim oblastima pružajući školski prevoz. Formula za finansiranje bi mogli dodati rastojanje putovanja za učenike kao parametar za finansiranje kako bi se osiguralo da se dodatna sredstva fokusiraju više na udaljenost. 5.25. Veličine odeljenja su neznatno opale nakon uvođenja formule, tako da su i dalje visoke. Analiza podataka za trinaest opština koje su bile prve da koriste formulu finansiranja od opštine ka školama152 je pokazala da je prosečna veličina odeljenja I dalje ostala visoka čak i posle uvođenja formule. U školskim godinama 2011/12 i 2012/13, prosečna veličina odeljenja je bila 22,4 i 22,2 od 1-9 razreda i 32,3 i 31,1 od 10-13 razreda. Ovo su mnogo veće vrednosti od proseka EU 20 i 21,9 respektivno, i mnogo veći od Slovenije (1 ,5 i 19, ) i Mađarske (20,8 i 21,8). 5.26. ve u svemu, odnos između učenika i nastavnika je blago opao i sada se upoređuje sa prosečnim odnosom za zemlje koje su gornje-srednje razvijene. Od 200 do 2011, odnos učenika i nastavnika na Kosovu je smanjen od 18.1 na 16.9 u osnovnom obrazovanju i od 20.1 do 19.7 u srednjem obrazovanju. U 2011, odnos je bio iznad proseka zemalja višeg srednjeg prihoda za srednje (15,4) i ispod proseka za osnovno obrazovanje (18.5). 149 Vidi Tabelu A.10, Tabela A.11, Tabela A.17 i Prikaz A.11 u Aneksu 3. 150 Svetska banka, 2010, Pregled javnih izdataka na Kosovu. 151 Zamena za “udaljenost”. efinisano kao iznad 700 metara nadmorske visine. 152 Vidi diskusiju o Grantu obrazovanja finansiranju po glavi u Aneksu 3. 71 F. REZULTATI OBRAZOVANJA 5.27. Proceniti rezultate obrazovanja na Kosovu je izazov, zbog nedostatka podataka. Kosovo ne učestvuje u međunarodnim procenama učenika poput PIS . akođe postoji nedostatak podataka o stopama diplomiranja u visokom obrazovanju. Ispitima sprovedeni tokom pred-univerzitetskog obrazovanja se može pristupiti ali je teško da se ovi podaci podudaraju sa drugim karakteristikama škola. Kodiranje škola za ispite u 9 i 11 razredu se ne podudara sa školskim kodiranjem koje se koristi na drugim mestima u MONT-u, pa podaci sa ispitivanja ne mogu biti dosledni tokom godina. Pored toga, kodovi škola su određeni od strane opština, koji ne mora nužno da koriste konzistentno kodiranje tokom godina (što otežava praćenje školskog nivoa ocean na ispitivanjima tokom vremena) i ne obezbeđuju naziv škole. o čini problematičnim da se povežu ocene učenika sa regionalnim, školskim i karakteristikama nastavnika i učenika. Ipak, procena 5. razred je sprovedena u 2010, kao probno ispitivanje pre ulaska u PISA, što daje neke indikacije o rezultatima obrazovanja, kao što su starost, pol ili etnička pripadnost. 5.28. Potrebno je dostupno i funkcionalno upravljanje visokim obrazovanjem i informacioni sistem. U vezi sa ispitnim rezultatima, kodovi škola se određuju na opštinskom nivou i MO nije uvek u stanju da dosledno identifikuje škole tokom godina, što čini gotovo nemogućim da se povežu regionalne karakteristike i karakteristike škole, učenika i nastavnika sa ispitnim rezultatima. Ovaj izveštaj nudi, po prvi put, napore da se sve ovo poveže. Međutim, pošto će ova informacija biti od ključnog značaja za planiranje i pravac sektora, treba da se bolje povežu napori da se sistematski analiziraju ti podaci Na nivou visokog obrazovanja, čak i razbacani podaci nisu dostupni. Pristupačan i funkcionalan viši menadžment obrazovanja i informacioni sistem koji uključuje i javni i privatni sektor i redovno izveštavanje o podacima iz visokoškolskih ustanova mogu postaviti stvari na pravo mesto. Pored toga, podaci na nivou učenika (uključujući ispitne rezultate) treba da se prikupljaju za sve nivoe da se bolje proceni uticaj politike, kao i da se pruže bolje informacije ka svim relevantnim akterima. 5.29. Vrednovanje učenički osnovnih veština će omogućiti vladi da se fokusira na razvoj i sprovođenje politika na podizanju obrazovni standarda i veština. U tom cilju prva procena osnovnih veština na Kosovu je održana u aprilu 2010 po uzoru na PIS metodologiju. Uzorak od 6.000 učenika (19 odsto od ukupnog broja) 5. razreda širom Kosova je bio testiran, kojim se ocenjuju znanje i veštine u njihovom maternjem jeziku i matematici.153 Metodologija ove procene je usklađena sa međunarodnim ispitivanjima154, i sastojala se od utvrđivanja ne samo nivoa dostignuća učenika petog razreda, već i kreće da prati faktore koji utiču na razlike u postizanju, kao što su pol, opštine ili lične karakteristike. 5.30. Rezultati na ispitivanju su se značajno razlikovali po opštinama i polu (Prikaz 5.15). Rezultati su pokazali da devojke i učenici u gradu imaju bolje rezultate u čitanju, a nema tako velikih razlika registrovanih u matematičkim rezultatima (Prikaz A.6, Prikaz A.7 i Tabela A.9 u Aneksu 3).155 Kontrola za individualne i školske faktore kao što su prihod, obrazovanje roditelja, odnosno geografska naselja i vršnjački efekti, devojke dobijaju u proseku više rezultate u čitanju za 4, poena (ekvivalentno 0,25 standardnim devijacijama) od dečaka. Učenici iz urbanih sredina postižu u proseku četiri boda više od svojih vršnjaka u ruralnim sredinama (ekvivalent od 0,2 standardnih devijacija), posle kontrole 153 Ispit je koordiniralo Ministarstvo za obrazovanje, nauku i obuku (MONT) u okviru Projekta Institucionalni razvoj obrazovanja Svetske banke. Vidi: http://www.worldbank.org/projects/P102174/institutional-development-education- project?lang=en&tab=overview 154 Konkretno, predmeti procene, vrsta pitanja i metodologija procene su inspirisani međunarodnom PIS procenom, ispit zasnovan na kompetencijama koji ispituje učenike da primene svoje znanje u rešavanju problema u stvarnom svetu sa veštinama kao što su kreativnost, kritičko razmišljanje i praktična primena znanja. 155 Iako su ispit polagali i učenici iz urske i Bošnjačke manjine, osoblje SB nije imalo pristupa podacima o rezultatima ovih manjina. 72 individualnih i školskih faktora. U slučaju testa iz matematike, razlike su manje (1 bod za devojke i 1.5 poena za urbane učenike) i neznatne u regresionim modelima. U ispitu iz matematike, bilo je razlika od od skoro 30 poena (skoro jedna i po standardna devijacija) između opština ( od 100 poena prosečna skala ocena u Gnjilanu je 56 poena, dok je prosečna ocena u ovom Brdu bila 29). Razlike su niže ali i dalje značajne u ispitu iz čitalačke pismenosti, sa Gnjilanom i Novim Brdom kao najbolje i najgore opštine. Uzimajući u obzir individualne i školske karakteristike smanjuju se ove razlike ali ne tako mnogo razlike u kvalitetu sugerišući da postoje razlike u kvalitetu školskih resursa i nastavnika kao i društveno - ekonomskog okruženja od strane opštine. Iako se među-opštinske razlike smanjuju kada se kontrolišu društveno-ekonomski faktori, oni ostaju prilično visoki i ukazuju na velike razlike u efikasnosti obrazovanja između opština. Prikaz 5.15. Rezultati čitalačke pismenosti za peti razred po opštinama 15 Without individual and school factors 10 With Individual and school factors 5 0 -5 -10 -15 Malishevë Mitrovicë Istog Klinë Podujevë Prishtina Shtërpcë Rahovec Novobërdë Kamenicë Lipjan Dragash Ferizaj Kaçanik Vushtrri Mamush Deçan Junik Fushë Kosovë Obilic Shtime Gllogoc Prizren Viti Pejë Gjakovë Gjilan Suharekë Hani i Elezit Izvor: Kalkulacije osoblja SB zasnovane na bazi podataka o ispitivanju 5 razreda. Napomena: Prikazani rezultati su regresija partiture koeficijenta čitanja i fiksnih efekata opštine, sa i bez pojedinačnih kontrola socio ekonomskog porekla i uslova za učenje . 5.31. Kosovo planira da učestvuje u PISA ocenjivanju u 2015. Program za međunarodno ocenjivanje učenika (PIS ) je najšire dostupna i korisna metoda. PIS je svetska studija OESR -a koja se održava svake tri godine u zemljama članica i onima koje to nisu gde se ocenjuje kapacitet 15 -godišnjih učenika da se bave problemima kritičnog razmišljanja u čitanju, matematici i naukama. Hanushek i Voessmann (2009) su pokazali da povećanje od 50 poena u PIS rezultatima (mereno na skali od 1000), što je ekvivalent za više od jedne godine školovanja, podiže stopu rasta jedne zemlje za jedan procentni poen godišnje u decenijama koj slede. Da biste razumeli potencijal Kosova u 2015 PISA ispitivanju ne- linearna regresija PISA rezultata i BDP-a po glavi stanovnika (PGS) je sprovedena. Predviđeni rezultat za Kosovo u kategoriji čitalačke pismenosti je 393 (prosek OESR-a je 493), slično rezultatima u drugim zemljama Zapadnog Balkana. Učešće u PIS će omogućiti da se prošire rezultati dobijeni u 2010 nacionalnoj proceni u 5. razredu (u kojem se koristila PISA metodologija) za mnogo sveobuhvatniju analizu kvaliteta i pravednosti sistema i širih razlika između opština, etničkih grupa, rodne nejednakosti ili tipova škole. Time će biti moguće predstaviti visok kvalitet podataka dobijenih iz učeničkih i školskih upitnika u PISA. rugi glavni doprinos PIS studije će biti da se međunarodno uporede performanse sistema obrazovanja na Kosovu, identifikujući prednosti i slabosti sistema usmereno prema potencijalnim oblastima unapređenja. 73 G. DEMOGRAFSKE PROMENE MOGU DONETI ŠTEDNJU U IZDACIMA 5.32. Projekcije upisa ukazuju da će doći do pada ukupnog broja upisani učenika. Struktura stanovništva Kosova će se promeniti u srednjoročnom periodu, zbog kraja velike stope nataliteta u ranim 2000-tim. ok je broj dece mlađe od 19 godina bio 655,000 u 2010, projekcije o stanovništvu Svetske banke pokazuju da će se taj broj smanjiti sa oko 634,000 potencijalnih učenika uzrasta od 0-19 u 2015 na 604,000 u 2025, uz procenjeni pad od odsto. S druge strane, stopa upisa će se verovatno povećati za predškolski nivo (0 razred) sa 10.000 novih upisa za period do 2017, a u oblasti srednjeg obrazovanja verovatno će se takođe povećati upis.156 Sve u svemu, kombinovani rezultat ovih kretanja će dovesti do očekivanog pada upisanih učenika na svim nivoima obrazovanja sa 440.000 na 3 1.000 učenika do 2025. 5.33. S obzirom na evoluciju strukture stanovništva i preuzimanjem punog upisa do 2 18, nije moglo biti potencijalne štednje od 4 odsto javni ras oda na obrazovanje. a osnovu gore opisanog demografskog scenarija (uključujući proširenje predškolskog i višeg srednjeg obrazovanja), moglo bi se godišnje prosečno uštedeti oko 4 procenta iz granta za obrazovanje (6,2 miliona € u proseku godišnje) - pod uslovom da vlada podešava upotrebu obrazovnih resursa u skladu sa ovim promenama .157 Iako se ova procena vrši pod pretpostavkom da će biti proširenja pristupa na predškolsko i više srednje obrazovanje, potrebno je da kapitalni izdaci budu uzeti u obzir kako bi se to desilo, s obzirom da je odnos učenika i nastavnika u višem srednjem obrazovanju sada veoma visok i da gimnazije i druge srednje institucije nisu fizički integrisane sa osnovnim obrazovnim institucijama.158 Dodatno tome, ekspanzija u pristupu može dovesti i do ekspanzije broja nastavnika na ovim nivoima. 5.34. Unutrašnja migracija će takođe promeniti demografsku sliku populacije na različiti način u urbanim i ruralnim sredinama, zahtevajući optimizaciju mreže škola, posebno u osnovnom obrazovanju, gde prevladavaju manje isturene seoske škole i niži OBUN159. Sa opadanjem ukupnog broja dece u školama, dolazi izazov da postoji previše nastavnika u odnosu na broj dece školskog uzrasta. Zemlje u ovoj situaciji moraju da smanje troškove otpuštanjem viška nastavnika, konsolidovanjem odeljenja i racionalizacijom škola. Na Kosovu, dobici od poslednje mere mogu biti ograničeni, jer je prosečna veličina odeljenja visoka, naročito u urbanim sredinama. Međutim, uštede od konsolidacije škola sa manjim brojem upisanih može da donese zabrinutost - barem u kratkom roku u naporima za smanjenje prenatrpanosti u drugima ili povećanjem dostupnosti obrazovanja u predškolskom i srednjem nivou. ažalost, veliki procenat škola se i dalje mogu smatrati malim i ne mogu biti uključene u interne opštinske subvencije (tj. manje časova u nekim školama se održavaju po ceni većih odeljenja u drugima). 156 Model koji se koristi za procenu budućeg upis pretpostavlja da će do 2025, biti povećanje stope upisa u srednje obrazovanje od 90 na 98 odsto. 157 S obzirom da su finansijski podaci iz predškolskih odeljenja integrisani u školama sa osnovnim obrazovanjem, procene projekcija pretpostavljaju da je izdatak po učeniku jednak u obe obrazovne faze. eljenjem ukupnih rashoda opština sa ukupnim brojem učenika u razredima 0 -12, nalazimo da je cena po učeniku 377 € u 2012/2013. 158 Prema bazi podataka infrastrukture iz MO , nema viših srednjih instituci ja koje su integrisane sa drugim nivoima obrazovanja. 159 Vidi abelu .16 u neksu 3 za više detalja o upisu prema veličini škole, uključujući i isturena odeljenja. 74 H. PREPORUKE 5.35. Pred-univerzitetsko obrazovanje može imati koristi od više resursa i poboljšanja efikasnosti postojeći resursa. Demografske promene - proizilaze kako iz niže stope nataliteta tako i od migracije – koje su delimično odgovorne za buduće uštede i smanjenje potrebnih povećanja potrošnje u budućnosti. Ostale uštede i prilagođavanja potrošnje mogu se sprovesti prilagođavanjem politike. eko ukupno povećanje potrošnje je takođe opravdano, posebno da se obezbedi veći pristup predškolskom obrazovanju, koje ima visoku stopu individualnog i društvenog prinosa, posebno za siromašnije grupe. Procena potreba u srednjem obrazovanju takođe može ukazati na povećanu potrošnju u ovoj oblasti. 5.36. Proširenje pristupa ka predškolskom obrazovanju je ključno.160 Na osnovu podataka iz MONT-a, kombinovani BEP za nivo vrtića (uzrast 0-5) i predškolski nivo (uzrast 5-6) je 15.5 odsto161, dok je stopa upisa u predškolsko obrazovanje 75.2 odsto. ok se stope predškolskog upisa mogu povoljno porediti sa drugim zemljama JIE, pristup mogućnostima ranog obrazovanja je izuzetno nizak, što znači da većina dece na Kosovu neće imati priliku da steknu niz emocionalnih i kognitivnih veština koje vode ka boljoj pripremljenosti za školu. Ovaj izveštaj stoga preporučuje:  tabilno širiti pristup predškolskom obrazovanju, finansirano delom kroz uštede koje proističu iz demografski promena. Sistem mora da apsorbuje, kako se procenjuje 8,531 novih učesnika u naredne tri godine da ostvari prioritet vlade za dostizanje univerzalne pokrivenosti do 2016 uz prosečne operativne troškove po učeniku koji se procenjuju na najmanje 377 € po školskoj godini162, što podrazumeva dodatnu raspodelu 3.2 miliona € ili 0.07 odsto BDP-a za 2012 u proseku da bi apsorbovali novo upisane163. Međutim, predškolska odeljenja su uglavnom integrisana u osnovnim školama i to su poludnevni programi. u će biti ušteda od smanjenja upisa u osnovnom i srednjem obrazovanju, koje bi mogle da se koriste za slobodan prostor za nove učenike na predškolskom nivou, bez potrebe za novim investicijama, posebno u ruralnim sredinama, gde su veličine odeljenja manje. etaljan pregled postojećeg školskog prostora u osnovnim školama za obrazovanje bi trebalo da budu preduzeto kako bi bolje procenili implikacije za potrebe ulaganja u infrastrukturu, ako ih ima, da se proširi pristup u predškolskom obrazovanju.  tabilno širi pristup predškolskom obrazovanju je ključan. Vlade je objavila da je cilj postignuti 50 odsto pokrivenosti do 2016 što može biti ambiciozno s obzirom na trenutno veoma niski nivo vrtića koji su javno finansirani. Ipak, postoji potreba da se trenutno detaljno razmotri model punog radnog vremena obdaništa koji se finansiraju iz javnih sredstava. Trenutno, ovi vrtići imaju tendenciju da se nalaze u urbanim sredinama i izgleda da su 160 Ovaj deo se delimično zasniva na izveštajima i analizama koje pruža U ICEF Kosovo. 161 Cifre za predškolski upis u javno finansiranim ustanovama, koji se obično nazivaju vrtić (44 od njih u 22 opštine) i predškolska odeljenja koja posluju u postojećim školama. o ne uključuje informacije o procenjenih 55 licenciranih privatnih vrtića ili predškolskih ustanova koje ne prijavljuju podatke o upisu ili grupu dece u ovom dobu. 162 Zbog ograničenih podataka, nije moguće prikazati prosečnu cenu po detetu za predškolsko obrazovanje. Za potrebe ove analize, prosečna cena po učeniku na predškolskom nivou se dobija iz sveobuhvatne analize predstavljene u sekciji 5.31. Podaci iz baze podataka BOOS i ISMO se koriste za obavljanje ove procene. S obzirom da postoje neki drugi rashodi koji se finansiraju od strane centralne vlade koji su posvećeni opštin ama, verovatno je ovaj broj precenjen. 163 Pod pretpostavkom jednake raspodele do sadašnjeg perioda, a da će se upis povećati u jednakim godišnjim stopama, u naredne tri godinama ,531 učenika treba da bude obuhvaćeno od strane sistema da se dostigne puna pokrivenost. Godišnji porast potrebe za sredstvima će biti 1,07 miliona € godišnje (377 € puta 2, 44 učenika). 75 neefikasni i nepravedni.164,165 Zato postoji potreba da se razmotri opcija podele troškova koji olakšavaju mnogo ravnopravnije povećanje upisa i šire pružanje pristupačnog upisa za sve članove društva. a biste kreirali jasniju sliku o investicionim potrebama, postojeći kapaciteti u okviru opština u smislu građevinskih objekata, nastavno osoblje i potrebu prevoza dece treba preispitati. a bi se olakšao proces, jasni standardi treba da budu razvijeni da podstaknu proces licenciranja postojećih i novih privatnih vrtića u cilju povećanja kvaliteta i pristupa ovim institucijama. 5.37. Bolje razumevanje potreba u višem srednjem obrazovanju koje proizilaze iz demografski promena, povećanog upisa i migracije iz ruralni ka urbanism sredinama. Iako projekcije pokazuju da pad populacije može dozvoliti povećanje stope upisa u srednje obrazovanje, dve stvari treba ima ti u vidu. Prvo, većina gimnazija i škola za stručno obrazovanje su u različitim objektima od škola za osnovno obrazovanje, tako da i uz korekcije u institucijama srednjeg obrazovanja neće moći da pristupe praznim učionicama koje se nalaze u objektima osnovnog obrazovanja pa neće biti u stanju da to iskoriste. Drugo, prosečna veličina odeljenja u srednjim školama je visoka. Iako će pad broja stanovnika omogućiti sistemu da apsorbuje više učenika, postoji potreba da se preispita postojeće sprovođenje školovanja u srednjim školama. Potpunije razumevanje će biti potrebno uzimajući u obzir potencijalne politike, kao što su smanjenje prosečne veličine odeljenja (posebno u urbanim sredinama), smanjenje broja smena, podizanje kvaliteta infrastrukture i ulaganje u stvaranje boljeg okruženja za učenje. 5.38. Poboljšanje učinka nastavnika kroz profesionalni razvoj je kritično za poboljšanje kvaliteta obrazovanja, pored potrebe da se osigura da je broj nastavnika adekvatan. Priprema kontinuiranog profesionalnog razvoja je uslov za održavanje licenciranja ili re-sertifikacije kao načina da se poveća kvalitet i preduzmu koraci kako bi se osiguralo da se standardi u nastavi održavaju. Ovaj izveštaj stoga preporučuje:  Osigurati da nastavnici prolaze kroz obaveznu minimalnu obuku i da treba preduzeti korektivne mere u slučaju lošeg izvođenja nastave. MO je procenio prosečnu cenu jednog časa obuke na 1,5 €. a bi se zadovoljili samo minimalni uslovi potrebno je 100 sati obuke godišnje, a VK će morati da izdvoji ukupno 3,7 miliona € ili 0,0 odsto B P -a u narednih pet godina (ili u proseku 750,000 € po godini).166 ajveći izazov u vezi sa ovim zahtevom, pored ograničenih resursa, je pružanje kvalitetnih programa obuke koji su usklađeni sa novim nastavnim planom i stvaranje mehanizama za podršku ravnopravnom pristupu ovim mogućnostima. 5.39. Formula za finansiranje iz opštine ka školama treba da bude pojednostavljena i upravljanje resursima na nivou škole moglo bi biti bolje. Iako je bilo nekih poboljšanja, formula za finansiranje iz opštine ka školama je trebalo da dovede do optimalnijeg korišćenja resursa nego što izgleda da se trenutno radi. Međutim, da se iskoriste sve prednosti formule za finansiranje iz opštine ka školama, potrebne su dalje reforme, uključujući: 164 Cena izdataka po detetu u vrtićima na Kosovu je tri puta veća (na oko 70 posto B P -a po glavi stanovnika) u poređenju sa zemljama koje imaju slične vrtiće u Makedoniji, Jermeniji, Poljskoj i Rumuniji. Ova činjenica ukazuje na značajnu neefikasnost i prekomernu upotrebu sredstava javnog fonda koji ide ka veoma ograničenom broju dece. U ICEF Udruženi napori (2011). 165 Usmeni dokazi ukazuju na to da je jedan od kriterijuma za upis u javna obdaništa da je najmanje jedan od roditelja zaposlen u javnom sektoru, što sugeriše na dalju nejednakost. 166 Procena je zasnovana na ukupnom broju nastavnika ( 24.930 ) i obuhvata i nastavnike koji su blizu starosne granice i koji ne moraju da obnove licencu. 76  Obezbeđivanje dovoljno obuke za finansijske menadžere na nivou škola. Neki menadžeri na nivou škole izgleda da nisu spremni za upravljanje resursima, a time se umanjuje njihova efikasnost.  Pojednostavljivanje formule za finansiranje iz opštine ka školama i praćenje njenog ispravnog sprovođenja. Bilo je povratnih informacija od opština da je formula za finansiranje iz opštine ka školama komplikovana i Ministarstvo preduzima korake da preispita formulu kao i razvoj kriterijuma za monitoring.  Podsticanje snažne političke posvećenosti na opštinskom nivou ka zatvaranju malih škola. Ova formula za finansiranje iz opštine ka školama je ključni element u podsticanju razvoja optimalne mreže škola zatvaranjem manjih škola (često seoskih sa malim grupama učenika) i preusmeravanje resursa ka većim (često urbanim sa velikim odeljenjima). 5.40. Širok disparitet u veličinama odeljenja između škola znači da bi mreža škola trebalo da bude dodatno optimizovana. Pošto opštine određuju koje škole ostaju otvorene i one koje mogu da budu zatvorene, centralna vlada može samo da pruži informacije i ohrabrenje. Poboljšana implementacija FGS formule treba da podstakne opštine da naprave promene u strukturi broja školskih insituticja. Međutim, da im se pomogne, ovaj izveštaj preporučuje da MO preduzme odgovarajuće studije:  dentifikovanje oblasti za racionalizaciju mreže i procene obima potencijalni dobitaka efikasnosti, uključujući i mogućnosti spajanja razreda u školama. Pored nadmorske visine, studija takođe treba da uzme u obzir razdaljinu između škola i faktor udaljenosti učenika. Studija takođe treba da proceni u kojoj meri programi autobuskog prevoza i postojeći uslovi na putu dozvoljavaju racionalizaciju.  dentifikovanje geografski oblasti u kojima je najviše potrebno sačuvati sredstva. astale investicije se mogu koristi za proširenje škola u oblastima sa velikim odeljenjima i brzim rastom stanovništva. 5.41. Značajne investicije će verovatno biti potrebne da se poboljša postojeća oronula školska infrastruktura i da se obezbedi pružanje dovoljno kvalitetnog obrazovanja gde to demografske promene zahtevaju. Zbog demografskih promena, neke vrste škole u nekim oblastima će zahtevati dalja ulaganja. o će verovatno uključiti urbane škole i više srednje škole. Pored toga, nedavna baza podataka školske infrastrukture (mapa škola) ukazuje na značajne investicione potrebe. Konkretno, postoji oko 450 škola koje imaju bezbednosne probleme (nebezbedne i stare strukture, azbest krova ili kameni temelji), još 400 škola ili nema vodu ili nema pijaću vodu i oko 5 0 škola je bez odgovarajućih toaleta. Sredstva sačuvana od zatvaranja malih škola mogu da se iskoriste da pomognu u finansiranju nekih od ovih potrebne investicije ali je malo verovatno da je to dovoljno ukazujući da su dodatna sredstva možda morati da se pronađu. Ovaj izveštaj preporučuje:  Osigurati da pružanje obrazovanja održava korak sa demografskim promenama. o uključuje obezbeđivanje da sredstva prate učenike kako se oni geografski kreću i kako oni napreduju u školskom sistemu. o cposebno podrazumeva povećano pružanje višeg srednjeg obrazovanja kao i prelazni nivo kada učenik prelazi iz osnovnog ka srednjim obrazovanjem isto kao i povećanje stope upisa.  Odrediti visinu izdataka i potom preduzimati korake na rešavanju velikih nedostataka u školama. o će morati da uključi prioritetne rashode i obezbediti da bezbednosni problemi i pružanje osnovnih usluga, kao što su voda, budu prioritetno rešeni. 77 POGLAVLJE 6. FINANSIRANJE ZDRAVSTVA, REFORME SEKTORA, EFIKASNOST I JEDNAKOST167 A. GLAVNE PORUKE  osovo je ostvarilo značajan napredak po brojnim zdravstvenim indikatorima ali rezultati su i dalje relativno slabiji, posebno u odnosu na smrtnost majki i novorođenčadi. Očekivano trajanje života po rođenju na Kosovu je poraslo tokom vremena (od 69 godina u 2007 na 70.1 godina u 2011), ali je i dalje najniža u jugoistočnoj Evropi. akođe je niža nego u urskoj (73.9 godina) i 10 godina niža od proseka EU ( 0,2 godina). Smr tnost povezana sa lako preventivnim perinatalnim uslovima i smrtnost majki su manje česti. Ipak, stope smrtnosti deteta i majki su i dalje visoke u poređenju sa prosekom EU. Stope mortaliteta zbog bolesti sistema krvotoka i maligne neoplazme (mada i dalje znatno niže od proseka EU) su naglo u porastu u poslednjih nekoliko godina. Bolesti sistema krvotoka su sada primarni uzrok smrti na Kosovu, zatim neoplazme, perinatalna stanja i oboljenja disajnih puteva.  Izdvajanja Vlade Kosova za zdravstveni sektoru iz javni sredstava su ispod proseka i ne ispunjavaju ZO makro kriterijum za finansijsku zaštitu udeo plaćanja „iz svog džepa” u ukupnoj zdravstvenoj potrošnji prelazi preporučenu gornju granicu od 1 -20 odsto. U 2012,Vlada Kosova je potrošila 9 odsto od ukupnih rashoda ili 2,6 odsto BDP-a na zdravlje, znatno manje nego za EU (12 odsto od opšte potrošnje vlade i 4,4 odsto B P-a u 2012) i zemalja jugoistočne Evrope (13 odsto od opšte državne potrošnje i oko 5,3 procenata B P -a u 2012). Privatni izdaci, obično u obliku uplata iz svojih izvora (ISI) na mestu dobijenih usluga, doprinosi sa oko 40 procenata od ukupne potrošnje u sektoru zdravstva. ajveći udeo ISI potrošnje je na lekovima i dostigao je 85 odsto ISI-ja u 2011, verovatno zato jer su VK sredstva usmerena ka drugim oblastima, ostavljajući potrošačima zdravstvene zaštite da pokup e račune za lekove.  Potrošnja u Javnom zdravstvu je u velikoj meri usmerena na kapitalne investicije, bolničku negu i plate i dnevnice. VK je realizovala relativno veliki deo javnog zdravstvenog budžeta na kapitalne izdatke u 2007-2012 (11, odsto), u poređenju sa prosekom OESR-a od 4-5 odsto. ažalost, građevinski standardi su ispod proseka i novoizgrađeni objekti su često povezani sa neadekvatnim dotokom vode i kanalizacije koji nisu obnovljeni godinama. Potrošnja Bolnica čini 43,7 odsto ukupne potrošnje javnog zdravlja u periodu 2007-2012 i 44,6 odsto od ukupne potrošnje u javnom sektoru u 2012 (u poređenju sa prosekom EU i OE SR, koji redom iznose najviše do 30 odsto u 2011) i deo bolničke potrošnje na dnevnice i plate je značajno povećan između 2007 i 2012.  Najnovije ključne reforme u sektoru zdravstva na Kosovu su pokrenute na osnovu novog Zakona o zdravstvu usvojenog u Parlamentu u decembru 2012. One uključuju osnivanje medicinskih komora (da promoviše visoke i jedinstvene standarde prakse), sa razdvajanjem kupaca i pružaoca usluga (sa novom agencijom za finansiranje zdravstva sa zadatkom da osiguraju usluge iz insitucija/pružaoca usluga), uvođenje pruženih usluga provajdera na bazi podsticajnih šema i proširenje osnovnih usluga ko-plaćanjem uz izuzeće novih kategorija stanovništva. VK je takođe nedavno pojačala napore u pravcu racionalnije farmaceutske nabavke, uz posebno aktivnijim upravljanjem na pozitivnoj listi lekova. 167 Poglavlje pripremio Karen Coulibaly (glavni autor), Marvin Ploetz i Aneesa Arur. 79  Uvođenje obaveznog zdravstvenog osiguranja finansiranog kombinacijom poreski pri oda od plata i premija građana je trenutno u razmatranju. Od ove šeme se očekuje da podigne dodatne prihode za zdravstveni sektor i poveća finansijsku zaštitu (posebno nanajranjivijih) kroz ujedinjavanje rizika. Sa predloženim tarifama premija, projekcije ukazuju da će zdravstveno osiguranje prikupiti dodatnih 66 miliona € prihoda za zdravstveni sektor. Početni paket beneficija će verovatno obuhvatiti pružanje lekova i medicinskih potrošnih dobara kroz van-ambulantno pružanje lekova.  Poboljšanja u efikasnosti potrošnje i kvaliteta nege mogu biti sprovedena. Na primer, napori da se preusmeri potrošnja na primarnu i preventivnu zaštitu pre svega kanalisanjem nekih od prihoda iz novog fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) ka osnovnoj i preventivnoj zaštiti. Zatim, kapitalne investicije mogu biti ograničene da bi se sredstava koristila za prioritetno održavanje. Poboljšane prakse nabavki mogu uštedeti novac za farmaceutske proizvode. Poboljšane usluge mogu biti stimulisani dodelom povećanja plate na osnovu učinka.  Uspe zdravstvenog osiguranja može biti poboljšan pridržavajući se nekoliko principa. Na primer, potencijalno negativan uticaj na tržištu rada od premija zdravstvenog osiguranja može se smanjiti uvođenjem najpre zdravstvenog osiguranja po relativno niskom nivou - na primer 5 odsto u odnosu na 7 odsto i tako obezbediti da siromašne grupe nisu izuzete. Pored toga, sprovođenje Zakona o zdravstvenom osiguranju (ZZO) na način koji obezbeđuje da se ukupni fiskalni deficit ne povećava i garantuje da drugi sektori (posebno oni kadrovski brojni kao što su obrazovanje) ne pate kao rezultat povećanih premija u javnom sektoru će biti od pomoći. Istovremeno, sprovođenje i dobro implementiranje donosi sve prednosti koje se pružaju u okviru zdravstvenog osiguranja, uključujući i početne beneficije ambulantnih usluga i lekova, naročito kroz izgradnju adekvatnih kapaciteta da upravljaju sistemom zdravstvenog osiguranja i obezbeđuju glatku tranziciju iz Agencije za finansiranje zdravstva u Fond za zdravstveno osiguranje. To će povećati stopu prihvatljivosti od strane onih koji plaćaju paušalni doprinos i minimizira se neusklađenost. B. PREGLED ZRAVSTVENOG SEKTORA 6.1. Sistem zdravstvene zaštite na Kosovu se sastoji iz mreže javni zdravstvenih institucija, uključujući male ambulante za pružanje primarne zdravstvene nege, veće centre primarne zdravstvene zaštite sa dijagnostičkim i specijalističkim uslugama, regionalnim bolnicama i Univerzitetski Klinički Centar Kosova (UKCK). UKCK i sedam regionalnih bolnica spadaju pod Ministarstvo zdravlja, dok se svim institucijama primarne zdravstene zaštite rukovodi od strane opština. 6.2. Reforma zdravtsvenog sistema je potrebna zbog finansijske održivosti kao i zbog povećanja finansijske zaštite za građane i uvek je u vrhu prioriteta zdravstvenih politika na Kosovu tokom poslednje dekade.168 Reforma finansiranja zdravstvenog sektora je isto tako jedan od pet ciljeva navedenih u Strategiji zdravstvenog sistema 2010-2014. Četiri ostala cilja su povezana sa smanjenjem mortaliteta i oboljevanja; reorganizacija i kompletna rekonstrukcija postojeće zdravstvene infrastrukture; poboljšanje upravljanja postojećim resursima i kvalitet usluga; i razvijanje, pilotiranje i upotreba zdravstvenog informacionog sistema za donošenje odluka na osnovu evidencije. 168 Zakon o zdravstvu iz 2004 obuhvata direktne reference za uvođenje šeme zdravstvenog osiguranja. 80 6.3. Najnovije reforme na Kosovu su pokrenute na osnovu novog Zakona o zdravstvu usvojenog u 2012, a obuhvataju i organizacione i finansijske reforme. Na primer, osnivanje medicinskih komora za unapređenje visokih i jedinstvenih standarda u praksi, odvajanje kupaca i provajdera sa novom agencijom za finansiranje zdravstva (sa zadatkom da osiguraju usluge iz objekata / usluga ), uvođenje usluga provajdera uvođenje pruženih usluga provajdera na bazi podsticajnih šema i proširenje osnovnih usluga ko-plaćanjem uz izuzeće novih kategorija stanovništva. Uvođenje obaveznog finansiranja zdravstvenog osiguranja kombinacijom poreskih prihoda od plata i premije građana je trenutno u fazi rasprave. 6.4. Ovo poglavlje opisuje obrasce javne zdravstvene potrošnje sa fokusom na domaće finansiranje javnih rashoda i pregleda i analize efikasnosti i pravednosti tekući izdataka. Ono takođe razmatra potencijalni fiskalni uticaj uvođenja zdravstvenog osiguranja i daje preporuke za bolju fiskalnu održivost, efikasnost i finansijsku zaštitu. C. REZULTATI U ZDRAVSTVU 6.5. Kosovo je ostvarilo značajan napredak po brojnim zdravstvenim indikatorima ali rezultati su i dalje relativno slabiji. Očekivano trajanje života po rođenju na Kosovu je poraslo tokom vremena, od 69 godina u 2007 na 70.1 godina u 2011 ali je i dalje najniže u jugoistočnoj Evropi. Očekivano trajanje života po rođenju je bilo 77 godina u Albaniji i otprilike 75 godina u Bosni i Hercegovini, Srbiji, BJR makedoniji i Crnoj Gori u 2011. Očekivano trajanje života po rođenju na Kosovu je takođe niže nego u urskoj (73.9 godina) i 10 godina niža od proseka EU (80.2 godina). 6.6. tope smrtnosti majki i deteta su još uvek razlog za zabrinutost. Stopa mortaliteta odojčadi je smanjena sa 12 na 1,000 živih novorođenčadi u 2006 sa 9.8 na 1,000 u 2011.169 Stopa smrtnosti majki je veoma nestabilna i teže je proceniti, delom i zbog manjeg broja porođaja svake godine: stopa je zvanično 7,2 na 100.000 živih novorođenčadi u 2011 ali veoma Visoka sa 43.3 na 100.000 u 2009. Smrtnost povezana sa preventivnim perinatalnim uslovima i smrtnost majki su manje česti. Ipak, stope smrtnosti majki i deteta su i dalje visoke u poređenju sa prosekom od 4,1 na 1000 i 5,8 na 100.000 u 2011 u EU. ajčešći uzroci smrtnosti odojčadi na Kosovu su infekcije nižeg respiratornog trakta, akutni infektivni proliv i kongenitalne malformacije. 6.7. Bolesti sistema krvotoka su sada primarni uzrok smrti na Kosovu, zatim neoplazme, perinatalna stanja i respiratorna oboljenja. Kosovska standardna stopa smrtnosti (SSS) za bolesti krvotoka (1 7,5 na 100.000 u 2011) je 13 odsto niža od proseka EU i 56 odsto niža od stope u Bosni i Hercegovini ali je povećana u poslednjih nekoliko godina u odnosu na 137,1 na 100.000 u 2006. Smrtnost krvnih bolesti varira i po polu i starosnoj grupi: više muškaraca nego žena umre od bolesti krvotoka na Kosovu a kategorije preko 65 godina su posebno ranjive. SSS za maligne neoplazme je 70 odsto niža od proseka EU ali se rapidno povećava (26 na 100.000 u 2006 u odnosu na 47,6 na 100.000 u 2011). Smrtnost povezana sa respiratornim oboljenjima je takođe u porastu a porasla je sa 9,7 na 100.000 u 2006, na 15,2 na 100.000 u 2011.170 169 NIJZK na osnovu podataka iz registra. 170 NIJZK. 81 D. PREGLED JAVNE POTROŠNJE U ZDRAVSTVU NA KOSOVU 6.8. Javna zdravstvena potrošnja se u velikoj meri finansira iz poreza ali postoji i dodatna podrška donatora koja se ne ogleda u opštem budžetu. VK finansira zdravstvene troškove iz budžeta putem transfera. U proseku, 93 odsto sredstava VK su bila iz opštih prihoda između 2007 i 2012. Transferi bolnicama su zasnovani po broju korisnika (npr. postelja i osoblja), dok je finansiranje primarnih zdravstvenih ustanova obezbeđeno opštinama na osnovu kapitacije.171 Oko 5 procenata finansiranja van budžeta se finansira iz prihoda od sopstvenih izvora zdravstvenih ustanova (npr. zdravstvenih usluga korisničkih naknada i participacije za lekove). Ostatak se finansira iz budžeta domaćih i stranih donacija. onatorski prilozi koji se ne pojavljuju u opštem budžetu iznose 5,5 miliona € u gotovini i procenjuje se 4,5 miliona € u naturi u 2013. Van-budžetska donatorska podrška za period 2014-2016 (uključujući podršku Vlade Luksemburga razvoju zdravstvenog informacionog sistema, prevencije i lečenja, projekat Globalnog fonda za podršku lečenju i prevenciji TB/HIV-a kao i snabdevanje lekova i potrošnog materijala kroz projekat "Hope") je projektovan u iznosu od 12,3 miliona €. 6.9. Izdaci u sektoru javnog zdravstva172 su udvostručeni u realnim uslovima tokom poslednjih pet godina. Ipak, celokupni nivo potrošnje je više ili manje konstantno ostao isti i kao procenat BDP- a od ukupni troškova vlade, a osovo nastavlja da izdvaja sredstava ispod proseka za javni sektor zdravstva. U 2012, VK je izdvojila 9 odsto ukupne potrošnje na zdravsto: dok potrošnja na zdravstvo ostaje približno konstantna kao procenat B P-a u poslednjih nekoliko godina, raste od 2,5 procenata BDP-a u 2009 na 2,6 odsto u 2012 (Prikaz 6.1). Udeo u BDP-u i učešće opštih državnih rashoda posvećenih zdravlju su niže od JIE regionalnog proseka (12 odsto opšte potrošnje vlade i 4,4 odsto BDP-a u 2012) , i EU proseka (13 odsto opšte državne potrošnje i oko 5,3 odsto B P-a u 2012).173 Izdvajanja Vlade Kosova na zdravlje su takođe ispod proseka potrošnje prijavljene od strane zemalja na sličnim nivoima B P-a izvan regiona (Prikaz 6.2). Prikaz 6.1. volucija javne potrošnje u Prikaz 6.2. Javna potrošnja u zdravstvu i pri od zdravstvu iz Vlade Kosova, 2007-2012 po glavi stanovnika, 2011 12.0 18 16 Javna potrosnja u zzdzravstvu 10.0 14 8.0 12 kao % BDP-a) 6.0 10 4.0 FRA DEU 8 SWE 2.0 BIH ESP CHE 6 SRB MNE CZE MDA TUR SVK 0.0 ROMPOL EST 4 KGZ MKD UKR BLR RUS LVA 2007 2008 2009 2010 2011 2012 ALB KSV 2 GEO KAZ Javni rashodi u zdravstvu (udeo u ukupnim ARM AZE rashodima) 0 Javni rashodi u zdravstvu (udeo BDP-a) 1,000 100,000 BDP po glavi (trenutno SAD $) Prikaz: Kosovo BOOST v1.0 na osnovu podataka iz Izvor: SID, 2013. MEF-a. Napomena: x-osa dnevnik skale. 171 Formula transfera za primarnu zdravstvenu zaštitu se zvanično zasniva na broju poseta i pruženih usluga i ima elemente učinkovitosti ali se primenjuje isti prosečan broj poseta i usluga (i standardne cene) za sve opštine. Učinak isplata je napravljen samo u 2009 i od tada se više ne proizvode jer podaci o specifičnim performansama ustanova su bili nepouzdani ili nisu bili preneti ka nadležnim organima. 172 Detalji van - budžetske podrške donatora su nedovoljno dokumentovani. etaljna analiza u ovom poglavlju stoga domaće finansiranu potrošnju tretira kao celokupnu javnu potrošnju sektora zdravstva. 173 ECA fiskalna baza podataka (FACE) 82 6.10. Varijacije u javnoj potrošnji na regionalnom i opštinskom nivou su niske. Finansiranje potrošnje iz sopstvenih izvora prihoda čini samo oko 7 odsto potrošnje na primarnu zaštitu u opštinama u 2012, a državna pomoć je na bazi kapitacije. Zbog toga su i razlike na regionalnom i opštinskom nivou u potrošnji niske: koeficijent varijacije u potrošnji po glavi stanovnika na nivou opštine je 0,36 u 2012, ne računajući Gračanicu koja je usamljeni primer (Prikaz 6.3). 6.11. Bolnička nega troši najveći deo izdataka u javnom sektoru zdravstva. Kosovski izdvaja veći deo od ukupne potrošnje javnog zdravlja u bolnicama nego zemlje EU-a. Potrošnja u podsektoru bolnica čini 43,7 odsto od ukupne potrošnje u javnom zdravstvu u period od 2007-2012, i 44,6 odsto ukupne od potrošnje u javnom sektoru u 2012, u poređenju sa prosekom EU i OESR, koji su od reda ispod 30 odsto u 2011 (Prikaz 6.4). Prikaz 6.3. Regionalne razlike javne Prikaz 6.4. Evolucija potrošnje u javnom sektoru po potrošnje u zdravstvu po glavi stanovnika funkcionalnim kategorijama174 (domaće finansirana), 2012 40 180 Javni rashodi u zdravstvu po glavi stanovnika 160 35 140 Milioni Evra (cene iz 2007) 30 120 (trenutno, u Evrima) 25 100 80 20 60 15 40 10 20 5 0 2007 2008 2009 2010 2011 2012 0 vanjski pacijenti bolnicka nega medicinski proizvodi i oprema administracija i ostalo Izvor: Kosovo BOOST v1.0 na osnovu podataka Izvor: Kosovo BOOST v1.0 na osnovu podataka iz MEF-a. iz MEF-a. 6.12. Došlo je do promena u sastavu ras oda primarne zaštite i bolnički ras oda između 2 i 2 12, uz smanjenje izdvojeni sredstava utrošeni na robe i usluge (posebno medicinske zali e), i povećanje udela potrošnje na plate i dnevnice i kapital. VK je potrošila 21,2 odsto od ukupne potrošnje primarne zdravstvene zaštite (PZZ) i 33, odsto od bolničkih izdataka na robu i usluge u 2007. Do 2012, ove proporcije su se smanjile za 13,2 odsto i 17,6 (Prikaz 6.5 i Prikaz 6.6), respektivno. 174 Kategorija mbulantne potrošnje obuhvata potrošnju na primarnu zdravstvenu zaštitu i javno zdravlje kao i raashode klasifikovane kao ambulantne rashoda unutar MEF sistema trezora; bolnički izdaci uključuju troškove sekundarne zdravstvene zaštite. 83 Prikaz 6.5. Javna potrošnja u primarnoj Prikaz 6.6. Javna potrošnja u bolnicama po zaštiti po ekonomskim kategorijama ekonomskim kategorijama 100% 100% 5.1 12.9 90% kapitalni 90% kapitalni rashodi rashodi 80% 80% 21.2 13.1 17.6 70% Subvencije i 70% Subvencije i transferi 33.8 transferi 60% 60% 50% Opštinski 50% Opštinski rashodi/Režije rashodi/Režije 40% 40% 66.6 69.5 30% Robe i usluge 65.7 Robe i usluge 30% 20% 47.5 20% 10% Plate i Plate i dnevnice 10% dnevnice 0% 0% 2007 2012 2007 2012 Izvor: Kosovo BOOST v1.0 na osnovu podataka iz Izvor: Kosovo BOOST v1.0 na osnovu podataka iz MEF- MEF-a. a. 6.13. elativno visok procenat zdravstvenog budžeta se izdvaja za kapitalne izdatke ali su građevinski standardi ispod proseka. Kosovo u proseku izdvaja 11.8 odsto javnog budžeta zdravstva na kapitalne izdatke u periodu 2007-2012 dok je prosek OESR-a 4-5 odsto. Srbija izdvaja 2,5 odsto iz javnih potrošnje u zdravstvu u 2010 i Makedonija 4, odsto od ukupne potrošnje javnog zdravstva na kapitalne investicije u 2011. Građevinski radovi i renoviranja preduzeta u periodu 2007 i 2009 su bila nažalost, lošeg kvaliteta, sa novoizgrađenim objektima koji su često povezani sa neadekvatnin kanalizacionim i vodovodnim sistemima.175 I pored toga, vrlo malo je tokom poslednjih godina investirano u kanalizacione i vodovodne sisteme. 6.14. Potrošnja na medicinsku opremu je sada uglavnom na nivou bolnice. U 2012, 3 odsto javne potrošnje na opremu su sprovele bolnice, uz povećanje od 5 odsto u 2007. Rashodi za specijalizovanu medicinsku opremu na UKCK čine čak 45 odsto svih rashoda na opremi u 2011. 6.15. Udeo od potrošnje u bolnicama na plate i dnevnice je znatno povećan. Udeo od potrošnje posvećen platama i dnevnicama na primarnom nivou je porastao sa 66,6 odsto u 2007 na 69,5 odsto u 2012; udeo troškova na plate i dnevnice je porastao još dramatičnije na nivou bolnice sa 47,5 u 2007 na 65,7 odsto od ukupne potrošnje podsektora u 2012. Ovaj rast zarada se uglavnom može pripisati povećanju prosečnih plata. 6.16. osovo možda plaća više nego što je potrebno za farmaceutiku. Javna potrošnja na farmaceutske proizvode i opremu čini 13,6 odsto od ukupne potrošnje javnog zdravlja u 2012 i 15,5 odsto u proseku od ukupne potrošnje javnog zdravlja za period 2007-2012 (sa vrhom od 18,7 procenata u 2009). akvi nivoi potrošnje su rame uz rame sa OESR prosekom, koji je redom oko 15 odsto. Međutim, u apsolutnim uslovima po glavi stanovnika, na Kosovu je izdvaja oko 16 SAD $ u poređenju sa 110 dolara u urskoj, koja ima prilično dobru farmaceutsku pokrivenost. Ipak, ograničena konkurencija putem javnih tendera, mali broj usluga veleprodaje I odsustvo referentnih cena sugerišu da postoji prostor za dobijanje bolje vrednosti za novac. 175 Projekat master plana svetske banke za mrežu zdravstvenog sistema na Kosovu, Izveštaj sa podacima, 2009. 84 6.17. Lekovi iz oblasti onkologije obu vataju najveća izdvajanja farmaceutskog budžeta javnog sektora iako samo oko 1.500 pacijenata koristi ovu vrstu tretmana svake godine. ekovi iz onkologije čine oko polovinu povećanja potrošnje na farmaceutske prozivode između 2007 i 2012. Lekovi za bolesti kancera su takođe najveća kategorija proizvoda u budžetu 2013, uz uz visoku raspodelu sredstava u odnosu na potrošnju za hemodijalizu, vakcine i insulin sve zajedno.176 6.18. V je nedavno pojačala svoje napore na racionalizaciji farmaceutske nabavke, posebno sa mnogo aktivnijim upravljanjem pozitivne liste lekova. Ministarstvo zdravlja (MZ) je takođe razvilo protokole i kliničke smernice za uspostavljanje i standardizovanje kriterijuma za izbor i korišćenje lekova za lečenje određeni bolesti ili obavljanje date zdravstvene procedure. MZ je nedavno (u aprilu 2013) ažuriralo svoju klasifikaciju lekova i medicinskih potrošnih dobara (kao što gaze i zavoj i, ortopedski i materijal za dijalizu) po kategorijama uticaja na osnovu vitalnog, esencijalnog, potrebnog“ i ABC” sistema.177 Ipak, potrebno je da se uradi mnogo više da se poboljša proces za definisanje liste “esencijalnih lekova” i smernica koje tek treba da budu izrađene. renutno nema administrativn og uputstva za cene lekova. U odsustvu zrelog i funkcionalnog zdravstvenog informacionog sistema178, sposobnost vlasti da pažljivo prate transakcije (primere izdavanja recepata i izdavanje lekova u apotekama) i da intervenišu kako bi obuzdali prekomerno izdavanje lekova i/ili politike zaobilaženja generičkih zamena je veoma ograničena. E. EFIKASNOST IZDATAKA U ZDRAVSTVU 6.19. Fizički pristup objektima izgleda da nije veliki problem na Kosovu. Od 2008, 80 odsto Prikaz 6.7. Broj kreveta u bolnicama na stanovništva je imalo pristupa nekom nivou primarne 100,000 u oblasti pokrivenosti zaštite u roku od 10 minuta, preko 0 odsto 5 stanovništva je imalo pristup u roku od 45 minuta do 4.5 4 sekundarne jedinice koronarne zaštite i odeljenja 3.5 neonatologije i pulmologije. 3 2.5 2 6.20. Na sveobuhvatnom nivou, kapacitet 1.5 1 kreveta je na zadovoljavajućem nivou, sa 223.9 0.5 bolničkih kreveta na 100,000 stanovnika na Kosovu u 0 2011, u poredenju sa EU prosekom od 539.9 kreveta na 100,000, i 251.7 bolničkih kreveta na 100,000 stanovnika u Turskoj.179 Postoji međutim, velika razlika u broju kreveta u bolnicama u različitim Izvor: Kosovska agencija za statistiku. oblastima pokrivenosti, sa recimo šest puta više kreveta u Prizrenu od bolnice u Uroševcu (Prikaz 6.7).180 6.21. Postoji deficit zdravstveni radnika širom zemlje. Bilo je 1.2 lekara i 3,5 medicinskih sestara na 1.000 stanovnika na Kosovu u 2011, što je niska stopa u poređenju sa prosekom od 3,5 doktora i 8,3 medicinskih sestara u zemljama EU. Nivoi medicinskih kadrova su takođe niži u svim regionima i opštinama (Prikaz 6.8 i Prikaz 6.9 ) nego u drugim zemljama Jugoistočne Evrope. 176 Podaci MZ-a i procene budžeta. 177 BC analiza klasifikuje lekove od najviše do najmanje skupih, lekovi kategorije su najskuplji. 178 Zdravstveni informacioni sistem je trenutno u pilot fazi i pilot implementacija se očekuje da počne u 2014 u Prištini i Prizrenu. 179 NIJZK, 2013 i SZO HFA-DB. 180 Veoma mali broj kreveta u Vučitrnu, Mitrovici i Uroševcu sam po sebi predlaže da je potrebna reorganizacija i/ili spajanje sa većim bolnicama ali ove opcije treba uzeti u obzir zajedno sa potencijalnim uticajem na vreme pristu pa. 85 6.22. Iako su opali u poslednjih nekoliko godina, ne-medicinsko osoblje i dalje je prekobrojno. Ne- medicinsko osoblje u regionalnim bolnicama iznosilo je oko 20 odsto od ukupnog broja zaposlenih u 2012 u poređenju sa 40 procenata u 2009. o je visok procenat u poređenju sa mnogim EU zemljama, kao kao što je Velika Britanija, gde je udeo ne-medicinskih radnika negde oko 13 odsto. Prikaz 6.8. Lekari na 1,000 stanovnika, 2011 Prikaz 6.9. Sestre na 1,000 stanovnika, 2011 4 9 8.36 3.46 3.5 8 7 3 6 2.5 5 2 4 3.48 1.5 1.15 3 1 2 0.5 1 0 0 Izvor: NIJZK, HFA-DB (SZO). Izvor: NIJZK, HFA-DB (SZO). 6.23. tope iskorišćenosti ustanova Primarne zdravstvene zaštite (PZZ) su niske uz zabeležene varijacije nivoa opština i znatne među-institucionalne razlike u produktivnosti PZZ. Bilo je u proseku 2,4 poseta po stanovniku i 18.2 poseta po lekaru dnevno u 2012, dok je bilo 1,9 poseta po stanovniku i prosečnih 1 ,4 poseta po lekaru dnevno u 2006. Poređenja radi, među zemljama jugoistočne Evrope, samo lbanija beleži niže stope poseta (2.2 poste po glavi stanovnika u 2011). EU prosek je 7 poseta po stanovniku i Turske je 8,2 posete po stanovniku ali s obziromna demografski profil Kosova (i veliki udeo omladine), jaz se može opravdati (prikaz 6.10). Dok su razlike na regionalnom nivou ograničene, razlika u stopama iskorišćenja ustanova primarne zdravstvene zaštite je značajna na nivou opština. Broj poseta po lekaru dnevno varira između niskog 2,9 u opštini Podujevo ili 61,6 u Ranilugu u 2012.181 Skoro da virtuelno ne postoje razlike u distribuciji medicinskog osoblja. Razlike u demografskim profilima opština samo delimično imaju uticaja na varijacije na nivou opština u upotrebi i produktivnosti, implicirajući da postoji prostor za poboljšanje efikasnosti (Prikaz 6.11). 181 2006 i 2012 podaci dobijeni iz Agencije za statistiku i MZ-a sa podacima na osnovu obračuna od 250 radnih dana po godini i po lekaru. 86 Prikaz 6.10. Posete primarne zdravstvene Prikaz 6.11. Posete primarne zdravstvene zaštite zaštite po glavi, 2011 /BP/ Danu i profilu stanovništva 9 8.1 8.2 70 Ranilug PZZ posete po lekaru po danu 8 6.98 60 Glogovac 7 6.1 50 6 5.3 Kosovo Novo Brdo 40 PoljeIstog Gračanica R² = 0.3507 5 Shtime 4 30 KaqanikDeqan Shterpce Kllokot Partes Malisheva Gjilan Kamenica 3 2.48 20 Gjakova Hani i Elezit Klina 2.15 Lipjan Ferizaj Mamusha 2 Podujevo Dragas 10 1 0 0 5.0 10.0 15.0 20.0 25.0 Udeo stanovnika iznad 60 godina starosti Izvor: HFA-DB (SZO), Kosovska agencija za Izvor: MZ, Nacionalna agencija za statistiku. statistiku, Napomena: Srbija podaci iz 2010. 6.24. Razlike u produktivnosti su takođe Prikaz 6.12. Broj otpuštenih pacijenata po zajedničke na nivou bolnice gde niske doktoru u Regionalnim bolnicama i UKCK, 2012 zauzetosti stope odražavaju niske stope iskorišćenosti. Stope iskorišćenosti bolničke 400 nege, merene u vidu broja plaćenih participacija u 350 bolnicama su niske. Bilo je u proseku u celoj 300 zemlji samo 9,6 priznanica za placenu 250 participaciju na 100 stanovnika u 2012 (sa prosekom EU na 17,9). Prosečna dnevna stopa 200 zauzetosti kreveta u regionalnim bolnicama 150 Kosova bila je 54 odsto u 2012; Popunjenost 100 kapaciteta UKCK bila je viša sa 65,2 odsto. Prosečna dužina boravka (5,4 dana u 2012 na 50 Kosovu u odnosu na prosek EU od 9,1 dana u 0 2011) i razlikje u pokazateljima produktivnosti, kao što je broj otpuštenih pacijenata po lekaru preko bolnice sugeriše obim neefikasnosti u nekim ustanovama (Prikaz 6.12). Izvor: Kosovska agencija za statistiku. F. POTROŠNJA U ZDRAVSTVU I FINANSIJSKA ZAŠTITA 6.25. Javni zdravstveni izdaci čine samo oko 6 odsto ukupni zdravstveni izdataka jer je učešće plaćanja iz svoji izvora relativno visoko. Privatna potrošnja, tipično u formi plaćanja iz svojih izvora (ISI) u trenutku dobijenih usluga, doprinosi sa procenjenih182 40 odsto (38 odsto u 2011 da budemo precizni) od ukupne potrošnje u sektoru. Ovaj udeo privatnih izdataka je u liniji sa zemljama jugoistočne Evrope ali visok u poređenju sa prosekom u EU: u 2011, platni udeo u JIE zemljama iz ISI-ja u ukupnoj 182 Procene na osnovu podataka iz ankete o potrošnji domaćinstava. 87 zdravstvenoj potrošnji je bio 3 ,2 odsto u proseku i značajno veći od 16,1 odsto udela u Turskoj i 16,2 odsto udela u proseku u EU.183 6.26. osovo ne štiti svoje građane od finansijski troškova plaćanja iz nji ovi izvora ( ) za zdravstvo prema podacima smernica Svetske zdravstvene organizacije (SZO). Finansijska zaštita se obično meri u smislu plaćanja ISI u odnosu na budžetski prag domaćinstva. Ukoliko zdravstvene potrošnje iz džepa prelazi određeni prag ukupnog domaćinstva ili ukupne neprehrambene potrošnje, onda se smatra katastrofalnom”. Potrošnja na zdravstvo dovoljno veliko da domaćinstvo pređe liniju siromaštva se smatra da osiromašuje“. Kosovo ne ispunjava kriterijum SZO za finansijsku zaštitu, jer njegov udeo ISI plaćanja u ukupnoj zdravstvenoj potrošnji prelazi preporučenu gornju granicu od 15-20 odsto. 6.27. ISI zdravstvena potrošnja po glavi stanovnika je nominalno neznatno porasla ali je ostala približno konstantna u realnim uslovima u poslednji nekoliko godina. U 2009, svaki od stanovnika je izdvojio po 29,4 € u proseku po zdravstvenim uslugama u odnosu na 31,2 € u 2011. Ispravkom zbog inflacije (koristeći IPC), to dovodi do blagog smanjenja potrošnje sa nivoa iz 2011 ekvivalentno 2 .1 € u stalnim cenama iz 2009. 6.28. Najveći deo ISI uplata pokriva troškove za farmaceutske proizvode i ostale medicinske potrepštine. Udeo izdataka iz svojih izvora za lekove je bio u visini od 67 odsto ukupne ISI potrošnje u 2008; bio je čak i veći u 2011 i dostigao 85 odsto od ukupne ISI potrošnje.184 6.29. Bogatiji troše više iz svoji izvora na Prikaz 6.13. Prosečna godišnja ISI zdravstvena zdravlje od siromašniji . U 2011, pojedinci iz potrošnja po glavi po petinama korisnika, 2009 najbogatije petine izdvajaju u proseku 74,9 € u i 2011 odnosu na 10,7 € koliko izdvajaju pojedinci iz 80 najsiromašnije petine (Prikaz 6.13). Pojedinci ispod Prosek po glavi OOP rashodi u zdravstvu linije siromaštva izdvajaju oko 20 € u proseku na 70 zdravlje iz svog džepa u 2011 u poređenju sa 37 € 60 za pojedince iznad linije siromaštva. 50 6.30. Plaćanja iz svoji izvora su umereno 40 progresivna ali se to može odraziti na ionako 30 ograničena sledovanja od siromašni . Kakvani 20 Indeks meri progresivnost finansiranja kao razliku između indeksa koncentracije i bruto potrošnje Gini 10 koeficijenta. Kakvani indeks za ISI plaćanja bio je 0 efektivno na nuli u 2009, što pokazuje da je ISI P1 P2 P3 P4 P5 potrošnja jednako raspoređene na svim nivoima (najniža) (najviša) prihoda. U 2011, međutim, Kakvani indeks iznosio 2009 2011 je oko 0,1, što ukazuje da su bogati izdvojili nešto veći deo svog prihoda na ISI plaćanja za zdravlje Izvor: Kosovo APD 2009 i 2011. nego siromašni. ISI isplate čine 4,3 odsto ukupne potrošnje najviše Petina a ipak samo 2,6 odsto od ukupne potrošnje najniže petine ( abele 6.1 i 6.2). o može da znači da siromašni imaju manje pristupa zdravstvu. 183 HFA-DB (SZO). 184 APD procene. 88 Tabela 6.1. Progresivnost plaćanja Tabela 6.2. ISI uplate kao deo ukupne Potrošnja po glavi 2009 2011 potrošnje petine Potrošnja po glavi 2009 2011 P 1 (najniža) 6.5 6.9 petine P2 10.5 11.0 P 1 (najniža) 4.0 2.6 P3 16.6 15.2 P2 3.7 2.8 P4 18.3 18.8 P3 4.2 3.0 P 5 (najviša) 48.1 48.1 P4 3.4 2.8 Inkeds koncentracije 0.340* 0.384* P 5 (najviša) 4.4 4.3 * * Ukupno 4.0 3.4 Kakvani indeks 0.028 0.096* Izvor: Procene autora upotrebom ADePT i APD * podataka iz 2009 i 2011. Izvor: Procene autora upotrebom ADePT i APD podataka iz 2009 i 2011. Napomena: *Indeks je značajan na 5%; ** indeks je značajan na 1%. 6.31. Posledične incidente potrošnje su ostale relativno stabilne između 2 9 i 2 11 i bile su češće među siromašnima. U 2009, 11,5 odsto domaćinstava premašilo je prag od 10 odsto od ukupne potrošnje domaćinstva na izdatke zbog zdravlja u poređenju sa 7,3 odsto domaćinstava u 2011. ko poredimo sa neprehrambenom potrošnjom , njen udeo je bio 25,3 odsto u 2009, i ostao je isti i u 2011 ( abela 6.3). Indeks koncentracije pokazuje koliko je koncentrisana katastrofična potrošnja bila između različitih grupa bogatstva. U 2009, katastrofična plaćanja kao udeo u ukupnoj potrošnji domaćinstva su češće među najsiromašnijima ali u 2011 ne srazmerno plaćanje kao udeo u ukupnoj potrošnji domaćinstva postaje češće i među bogatijim grupama. Kao udeo neprehrambene potrošnje međutim, katastrofične isplate su generalno više koncentrisane među siromašnima u 2009 i 2011 (Tabela 6.4). Tabela 6.3. Incidence i intezitet posledičnih ISI uplata u zdravstvu, 2009 i 2011 Procentni udeo ukupne potrošnje domaćinstava 5% 10% 15% 25% 30% 40% 2009 Broj članova 26.6 11.5 6.3 1.5 1.1 0.3 Indeks koncentracije 0.013 -0.060 -0.105* -0.105 -0.129 -0.189 2011 Broj članova 19 7.3 3.1 1.0 0.7 0.4 Indeks koncentracije 0.097** 0.116* -0.012 0.090 0.141 0.322 Procentni udeo nepre rambene potrošnje 5% 10% 15% 25% 30% 40% 2009 Broj članova 40.4 25.3 16.9 7.3 4.9 2.8 Indeks koncentracije 0.005 -0.054* -0.107** -0.221** -0.221** -0.216** 2011 Broj članova 38.9 25.3 15.8 7.7 6.0 3.2 Indeks koncentracije 0.019 -0.033 -0.086** -0.180** -0.236** -0.233** Izvor: Procene autora upotrebom Adept i APD podataka. Napomena: *IK je značajan na 5 %; **IK je značajan na 1%. 89 Tabela 6.4. Incidence katastrofični uplata upotrebom udela od 40 odsto nepre rambene potrošnje Potrošnja po glavi u petinama 2009 2011 P 1 (najniža) 5.0 5.8 P2 2.1 4.2 P3 3.3 3.1 P4 1.8 1.6 P 5 (najviša) 1.7 2.3 Ukupno 2.8 3.4 Indeks koncentracije -0.216** -0.233** Izvor: Procene autora upotrebom ADePT i podataka sa Kosova 2009 i 2011 APD podataka. Napomena: * IK je značajan na 5 %; **IK je značajan na 1%. 6.32. zdaci za zdravlje osiromašuju određeni broj domaćinstava. U 2011, 29,7 odsto stanovništva je ispod linije siromaštva u poređenju sa 34,5 odsto u 2009. Međutim, ako se posmatraju troškovi u zdravstvu kao suštinski i prag siromaštva se shodno tome prilagodi, onda se prag siromaštva povećava na 31,3 procenata u 2011 i 37,7 odsto u 2009. Ovo ukazuje da se oko 2 odsto stanovništva u 2011 ne računa kao da živi u siromaštvu ali bi se zapravo trebali smatrati siromašnim ako su uzmemo u obzir plaćanja za zdravlje. Ovo predstavlja porast od 7 odsto u stopi siromaštva za 2011. I u 2009 i 2011, procenjeni jaz siromaštva povećan je za oko 10 odsto, kada je uzeto u obzir plaćanje zdravlja. Kada se ova izdvajanja za zdravstvo dodaju neprehrambenim izdacima, normalizovano srednje pozitivan jaz povećan je za oko 1 odsto - sa 32,6 odsto na 32,9 odsto u 2009, a za 2,8 odsto u 2011 – od 25,1 odsto do 25,9 odsto do 2011 (Tabela 6.5). Ovo sugeriše da rast jaza siromaštva nastaje uglavnom zbog više domaćinstava koje su dovedena na nivo siromaštva, a ne na produbljivanje siromaštva već siromašnih. Tabela 6.5. Uticaj plaćanja iz svojih izvora na potrošnju u zdravstvu, 2009 i 2011 Bruto plaćanje u eto plaćanje u Prome % zdravstvu zdravstvu na promene 2009 Broj osoba u siromaštvu 34.5 37.7 3.1 8.9% Jaz siromaštva 50.8 55.8 5.0 9.9% ormalizovan jaz siromaštva 11.3 12.4 1.1 9.9% Normalni to jest pozitivan jaz siromaštva 32.6 32.9 0.3 0.9% 2011 Broj osoba u siromaštvu 29.7 31.3 2.1 7.0% Jaz siromaštva 46.2 50.9 4.6 10.1% ormalizovan jaz siromaštva 7.4 8.1 0.7 10.1% Normalni to jest pozitivan jaz siromaštva 25.1 25.9 0.7 2.8% Izvor: Procene autora upotrebom APD podataka iz 2009 i 2011. 6.33. Domaćinstva srednje klase su najugroženija zbog zdravstveni troškova. ok su zdravstvena izdvajanja najveća na višim vrednostima ukupne potrošnje, upravo domaćinstva iz srednje klase su dovedena ispod linije siromaštva kao rezultat zdravstvenih plaćanja. Situacija se neznatno pogoršala tokom vremena (Prikaz 6.14).185 185 Za svako domaćinstvo, vertikalna linija (ili “obojena kriva”) pokazuje do koje mere uplate u zdravstvu smanjuju potrošnju. 90 Prikaz 6.14. Grafički prikaz potrošnje po glavi bruto i neto ISI plaćanja, 2009 i 2011 2009 2011 5 pre-OOP consumption pre-OOP consumption 8 post-OOP consumption post-OOP consumption 4 Consumption as multiple of PL 6 3 4 2 2 1 0 0 0 .2 .4 .6 .8 1 0 .2 .4 .6 .8 1 Cumulative proportion of population, ranked from poorest to richest Cumulative proportion of population, ranked from poorest to richest Izvor: Kosovo APD 2009 i 2011. G. FISKALNI UTICAJ RFORME ZDRAVSTVA: FOKUS NA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE 6.34. Vlasti su nedavno izradile i usvojile novi Zakon o zdravstvenom osiguranju (ZZO) koji bi kad god stupi na snagu, obezbedio zakonsku osnovu za stvaranje šeme socijalnog osiguranja i odgovarajućeg Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO). Očekuje se da šema podigne dodatne prihode za zdravstveni sektor i povećanje finansijske zaštite (posebno za nanajranjivije) kroz ujedinjavanje rizika. o bi se finansiralo kombinacijom poreskih prihoda od plata i paušalnih premija od građana. Pokrivenost će biti obavezna, sa kaznama za one koji ne doprinose, mada bi domaćinstva koja primaju socijalnu pomoć (vidi poglavlje socijalne zaštite) i druge siromašne grupe trebale da budu izuzete od premija i participacije. Početni paket beneficija će uključivati pružanje lekova i medicinskih potrošnih dobara kroz ambulantno izdavanje lekova. 6.35. a predloženim tarifama premija, projekcije ukazuju da će zdravstveno osiguranje prikupiti dodatni 2 miliona € pri oda za zdravstveni sektor. Nacrt ZZO predviđa stopu doprinosa formalnog sektora od 7 odsto koja bi se sprovodila i za javni sektor i P V - registrovana preduzeća.186 o će biti jednako plaćeno od strane zaposlenog i poslodavca. Svi članovi domaćinstva sa najmanje jednim radnikom u formalnom sektoru će biti finansirani kroz doprinose formalno zaposlenog. Ostala domaćinstva bi trebalo da plate proporcionalnu premiju od 3.50 € mesečno po pojedincu, za one koji nisu oslobođeni te obaveze. ok su prihodi od poreskog doprinosa na plate relativno sigurni, ukupni prikupljeni prihodi će zavisiti od stope prikupljanja među korisnicma koji plaćaju paušalni iznos u neformalnom sektoru koji može da se poveća tokom vremena. Pod pretpostavkom da stopa prikupljanja među korisnicima koji plaćaju paušalni iznos počinje od stope na oko 40 odsto, model pripremljen po projektu Svetske banke pokazuje da na ovim nivoima premija (osnovni scenario), bruto prihodi bi iznosili 91 miliona €, ali naknade u budžet za izuzeća i doprinosi od poslodavaca u javnom sektoru od 25 miliona € (kako bi se osiguralo da ZZO ne dovodi do povećanja fiskalnog deficita187) će smanjiti neto prihode na 186 Sa godišnjim prometom od preko 50,000 €. 187 o jest, ZZO je dizajniran da bude fiskalno neutralan tako da svaka nova potrošnja bude uparena sa novim prihodima. Jedan od rizika je da potrošnja u drugim sektorima, kao što su obrazovanje, mora biti smanjena zbog finansiranja novih doprinosa za zdravstveno osiguranje. U sektoru kao što su obrazovanje, gde se 0 odsto potrošnje svodi na plate, finansiranje doprinosa od poslodavca u visini od 3,5 odsto bi značilo smanjenje od 14,3 odsto od potrošnje van platnih izdataka (na osnovu cifara iz 2012). o ne bi mogli priuštiti u vreme kada postoji hitna potreba da se proširi predškolsko obrazovanje (videti poglavlje o obrazovanju). akle, veom je važno da se pronađe mehanizam da se osigura da premije javne potrošnje za zdravlje ne potiskuju ostale izdatke . 91 66 miliona €188 ili 1.3 odsto BDP-a (Prikaz 6.15). lternativni scenario pretpostavlja formalnu premiju sektora od 5 odsto, sporiju apsorpciju za paušalne doprinose i povećane olakšice. eto prihod po ovom scenariju je projektovan na 45 miliona €, ili 0,9 odsto B P -a. Oba slučaja obezbeduju značajna dodatna sredstva za sektor zdravstva, sa povećanjem od oko 50 odsto ispod osnovne linije ili 35 odsto po alternativnom scenariju. Sposobnost FZO da ovo sprovedu i da se vidi da mudro koriste ove resurse će biti najvažniji faktor za uspeh šeme. 6.36. Nova korist od dobijanja usluga van ustanova bi trebalo da bude prvi znak postignutog napretka pod ZZO. Kao što je prikazano ranije, troškovi iz džepa mogu biti veliki - i ponekad katastrofalni - za domaćinstva. Pored toga, postoje dokazi da siromašna domaćinstva manje troše na lekove, zbog drugih individualnih i društvenih troškova. Veruje se da je ambulantno davanje lekova kao beneficija administrativno ostvarljivo u kratkom vremenskom periodu, kao i veoma vidljiva pomoć siromašnima. Teško je proceniti troškove, jer (i dok korisnici trenutno troše oko 30 miliona € godišnje iz ISI za farmaceutske proizvode, to će verovatno porasti kada se cena smanji nakon uvođenja beneficije; (ii) MZ može da odluči da uvede ovu pogodnost postepeno pre nego za sve obuhvaćene farmaceutske proizvode odjednom da obezbedimo da sistem dobro funkcioniše; (ii) centralizovana nabavka mogla bi da dovede do uštede u poređenju sa privatnim sektorom, uključujući i povećano korišćenje generičkih lekova. Eventualni troškovi će na kraju zavisiti od lekova koje pokriva, ponašanja potrošača (cena elastičnosti), a stopa ko - plaćanja (preuzeta, u modelu da iznosi 10 odsto). Prema osnovnom scenariju, tekući troškovi“ tokom prve godine šeme su projektovani da budu: 7,2 miliona € da izgrade i rezervni fond189; 1.2 miliona € za administraciju; 25,3 miliona € za nadoknadu budžetu kako bi osigurali da ZZO ne istiskuje potrošnju ka drugim oblastima ili povećanje fiskalnog deficita. Biće odvojeno 63, miliona € za povećane izdatke u zdravstvenom sistemu, uključujući novo ambulantno izdavanje lekova kao beneficija (Prikaz 6.16). Po konzervativnijem alternativnom scenariju, sa nižim premijama i bržim nagomilavanjem rezervnih fondova, bilo bi 34 miliona € za dodatnu potrošnju u zdravstvenoj zaštiti. odatni prihodi po osnovnom scenariju bi doneli zdravstvenu potrošnju na Kosovu do 4 procenta B DP-a, što je bliže EU proseku (4,4 odsto) i proseku JIE zemljama (5,3 odsto). Prikaz 6.15. Scenario prihoda tokom prve Prikaz 6.16. Uticaj potrošnje tokom prve godine, Mil € . godine, Mil €. 120 100 90 Beneficije 100 Ostatak 30 ambulantnih 80 12.4 stanovništva pacijenata 70 80 PDV sektor Osnaženje 5.5 60 30 kvaliteta 60 42.2 50 34 Javni sektor- 29.0 zaposleni 40 6 Administracija 40 Javni sektor- 9 17.6 12.2 30 7.2 poslodavac 12.2 20 8 17 20 Izuzeca Rezervni fond 17.6 10 18 16.9 12 0 7.7 0 Osnova Simulacija Osnova Simulacija Izvor: kalkulacije osoblja Svetske banke. Izvor: Kalkulacije osoblja Svetske banke. 188 U konstantnim uslovima iz 2012. 189 Eventualna veličina rezervnog fonda trebalo bi da bude u vrednosti tri i šest meseci potrošnje. Međutim, osnovni scenario pretpostavlja da se rezervni fond izgrađuje u periodu od pet godina da dostigne 41,2 miliona € ili blizu vrednosti od projektovanih rashoda za pet meseci u petoj godini. Jasno je da uz prome ne u potrošnji, potreban rezervni fond isto tako treba promeniti. Simulacija pretpostavlja da se rezerve izgrade u periodu od tri godine. 92 6.37. Pri odi od premija zdravstvenog osiguranja će se povećati tokom vremena ako se doprinosi iz neformalnog sektora povećaju. Po osnovnom scenariju, ukupni neto prihodi190 će se povećati do 72 miliona € u prvoj godini prikupljanja (pretpostavlja se da je to 2015) do nešto preko 100 miliona € do četvrte godine (2018) (Prikaz 6.17), ako napori da se poveća doprinos iz neformalnog sektora budu uspešni. Oko dve trećine ovog rasta bi trebalo da dođe od paušalnih korisnika uz uzimanje stope povećanja sa 40 odsto u prvoj godini na blizu 100 odsto posle pet godina. Većina preostalih povećanja je projektovana da dođe iz povećanih doprinosa iz formalnog sektora kao i povećanja radne snage. Povećani prihod će omogućiti veću potrošnju, prvo verovatno na beneficijama ambulantnog izdavanja lekova a zatim u drugim područjima u razlicitim sektorima unutar zdravstvenog sistema (Prikaz 6.18). Okvir 6.1. Modeliranje uticaja Zakona o zdravstvenom osiguranju Svetska banka je razvila model sa podesivim parametrima da bi bolje razumeli uticaj ZZO-a na prihode i rashode u različitim scenarijima. Osnovni scenario koristi parametre u predloženom zakonu kako su i podneti Parlamentu. Oni uključuju: (i) stopa doprinosa iz formalnog sektora od 7 procenata bruto zarada (potpuna usaglašenost se očekuje - 40 odsto javnog sektora), podeljena ravnomerno između poslodavca i zaposlenog; (ii) 3,50 € linearnog doprinosa mesečno za sve ostale pojedince koji nisu oslobođeni ove obaveze: napori će biti uloženi da se izvrši lakše plaćanje ako je moguće kroz poreske uprave i poslovne filijale banaka; i (iii) olakšice za one primaoce socijalne pomoći (vidi poglavlje socijalna zaštita), štićenici države kao što su siročad i zatvorenici, kao i nekoliko drugih grupa - uključujući penzionere i ratne veterane - ako oni mogu da dokažu da su “siromašni” (Potrebno je utvrditi definiciju podzakonskim aktima). Druge osnovne pretpostavke obuhvataju: (i) godišnji rast stanovništva od 0,9 odsto (u skladu sa prognozom Svetske banke iz 2012); (ii) ekonomski rast od 4.5-5 odsto godišnje, inflacija od 1,5 odsto godišnje; (iii) konzervativni rast plata koji se procenjuje jadnakim inflaciji plus polovini ekonomskog rasta; i (iv) zaposlenost u javnom sektoru ostaje stabilna ali zaposlenost u privatnom sektoru raste u skladu sa radno sposobnim stanovništvom tako da stopa učešća radne snage ostaje konstantna. Prikaz 6.17. Neto izvori prihoda zdravstvenog Prikaz 6.18. Neto potrošnja zdravstvenog osiguranja, Mil €. Osnovna procena osiguranja, Mil €. Osnovna procena 120 120 100 100 80 80 60 60 40 40 20 20 0 0 2016 2017 2018 2019 2016 2017 2018 2019 Plaćanje linearne stope premije Novi rashodi u zdravstvu PDV sektor Administracija Javni sektor-poslodavac Prikupljanje rezervnog fonda Izvor: Kalkulacije osblja Svetske banke. Izvor: Kalkulacije osoblja Svetske banke. 6.38. Uprkos riziku šeme za zdravstveno osiguranje povezanog sa potencijalnim izvlačenjem sredstava sigurno da postoje rizici u sprovođenju ZZO-a. Prvo, zdravstveno osiguranje će 190 eto nadoknada za poslodavca nakon izuzeća i doprinosa u javnom sektoru. 93 predstavljati efektivno povećanje radnog poreza za radnike u formalnom sektoru. eto doprinosi su projektovani na 1,3 odsto BDP-a, od kojih je 1,1 odsto iz formalnog sektora. To se poredi sa 1,8 odsto prikupljenih od poreza na dohodak fizičkih lica i druge kategorije penzijskog doprinosa u 2012 (0,6 i 1,2 odsto, respektivno). Stopa doprinosa od 7 odsto bi povećala prikupljanje preza od preko 60 odsto. Kao što je rečeno u poglavlju o prihodima, cene za socijalno osiguranje na Kosovu su niže nego u susednim zemljama.191 Zdravstveno osiguranje predstavlja jedan od načina da se poveća ubiranje ovih sredstava. Ipak to bi predstavljalo veliki porast na formalnom tržištu rada da apsorbuje u zemlji sa najvišim stopama nezaposlenosti u regionu.192 Drugo, stopa obavezivanja među paušalnim korisnicima može biti niža od očekivanog. Od korisnika koji plaćaju linearno određeni iznos se očekuje da doprinesu sa 12,4 miliona € ili 17 odsto ukupnog neto ubirana pod osnovnom scenariju. Treće, iskustvo sa sektorom socijalne zaštite ukazuje na to da mogu postojati politički pritisci da se povećaju izuzetci, posebno za ratne veterane i druge grupe koje nisu nužno siromašne. Četvrto, iako FZO-u nije dozvoljeno da pokrenu svoje oblasti, zdravstvene ustanove mogu da zaostaju (kao što se desilo u nekoliko susednih zemalja) u odsustvu dobrog kapaciteta za upravljanje i fleksibilnosti nad troškovima rada. Peto, vlasti mogu preterano obećati razne beneficije, što dovodi do razočarenja u šemu. Šesto, beneficije od šeme mogu biti ili podjednako važne, mogu se smatrati slabo psovedenim što dovodi do negativnog stava javnosti ka šemi i obeshrabrivanju daljeg doprinosa. 6.39. Međutim, vlasti mogu da odgovore na ove izazove i zaista su već preduzeli korake da ublaže neke od ovih rizika. o će biti od suštinske važnosti da se koristi od zdravstvenog osiguranja dobro implementiraju i budu vidljive. o će povećati stopu ubiraja paušalnih doprinosa i smanjiti neusklađenost između radnika u formalnom sektoru. Sa tim u vidu, ako je šema uspešna, neformalno zaposleni mogu da ohrabre svoje poslodavce da ih formalno registruju. Uspešna realizacija će takođe povećati javnu podršku šemi i povećati poreski moral“ - to jest, dobrovoljno plaćanje poreza (videti poglavlje o oporezivanju). Vlasti izgleda već preduzimaju konzervativan pristup beneficijama iz obećane šeme, fokusirajući se na pokretanje vidljivih i administrativno izvodljivih vanbolničkih lekova i beneficija za siromašne, koje se mogu proširiti ili ugovoriti da odgovaraju dostupnim prihodima uz relativnu elastičnost. 6.40. oristi od zdravstvenog osiguranja takođe mogu da opstane sa nižom stopom premija u formalnom sektoru i niskom stopom prihvatanja među paušalnim korisnicima. Simulacije pokazuju da bi šema zdravstvenog osiguranja obezbedila dodatna sredstva za sektor zdravstva, čak i ako premija u formalnom sektoru trebalo da se postavi na 5 odsto i stope paušalnog plaćanja dostignu samo 40 odsto do 201 . Prema ovom niskom scenariju, neto prihodi su i dalje projektovani da dostignu 55 miliona € godišnje (u poređenju sa više od € 100 miliona u okviru osnovnog scnarija) (Prikaz 6.19). Ovaj scenario bi i dalje omogućio ambulantno pružanje beneficija sa lekovima i nekim dodatnim unapređenjem kvaliteta u ostatku zdravstvenog sistema (mada manje nego u osnovnom scenariju) (Prikaz 6.20). 6.41. FZO ne bi mogao da pokrije deficit, pomažući da se obezbedi fiskalna održivost. ZZO sadrži čvrstu fiskalnu kontrolu nad FZO, uključujući odredbe za uspostavljanje rezervnog fonda i obezbedi ti da potrošnja ostane u okviru prihoda. Izdaci kroz FZO biće određeni svake godine kao deo budžetskog 191 Stope Socijalnog osiguranja na Kosovu su 10 odsto uz kombinovano plaćanje doprinosa od poslodavca i zaposlenog (samo za penzije). Crna Gora ima slične stope, dok ostale zemlje prikupljaju između 1 i 27 odsto (ne računajući BiH). edavna studija (predstojeća, Khwaja i Iyer) ukazuje na to da mnoge zemlje u regionu već ugrožavaju rast usled prekomernog oporezivanja formalne ekonomije. 192 edavna studija (predstojeća, Khwaja i Iyer) sugeriše da, dok bi cela privreda na Kosovu mogla da podrži dodatno oporezivanje, mali broj postojećih poreskih obveznika već je prekomerno oporezovan. Stoga će biti važno da se osigura da su zdravstvene premije široko zasnovane koliko je to moguće. Koettl i Veber (2012) su utvrdili da 10 odsto povećanja u oporezivanju rada dovelo do povećanja neformalnog sektora od između 0, i 1,6 odsto, sa nižim primanjima koja su više pogođena među novim članicama EU i za Kosovo nije verovatno da će biti drugačije u tom smislu. akle, preveliki početni šok kada počne uvođenja poreza može imati negativne uticaje na tržištu rada. 94 procesa. Da bi se obezbedio dugoročni finansijski integritet FZO-a, izuzeci treba da bude strogo ograničeni jedino na siromašne. Prikaz 6.19. Neto izvori prihoda zdravstvenog Prikaz 6.20. eto potrošnja zdravstvenog osiguranja, Mil €. Niski scenario osiguranja, Mil €. iski scenario 120 120 100 100 80 80 60 60 40 40 20 20 0 0 2016 2017 2018 2019 2016 2017 2018 2019 Plaćanje linearne stope premije Osnaženje kvaliteta Beneficije ambulantnog lečenja PDV sektor Administracija Izvor: Kalkulacije osoblja Svetske banke. Izvor: Kalkulacije osoblja Svetske banke. H. PREPORUKE 6.42. Iako je bilo nekih poboljšanja u poslednjih nekoliko godina i dalje postoje mnogi potencijalni dobici u efikasnosti u zdravstvenoj potrošnji. Konkretno, poboljšanja u efikasnosti potrošnje i kvaliteta nege mogu se postići:  Ponovnim fokusiranjem potrošnje na primarnu zaštitu. VK udeo potrošnje zdravstvene zaštite na PZZ i bolničku robu i usluge je opao između 2007 i 2012 sa 21,2 i 33,8 odsto na 13,2 i 17,6 odsto. Dok je zdravstvena potrošnja stabilna, to pomeranje od primarne zdravstvene zaštite i bolničke robe i usluga ka platama i dnevnicama, troškovi iz ovih oblasti se mogu dodatno poboljšati, na primer kanalisanjem nekih od neto prihoda od novog fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) ka primarnoj zaštiti.  Ograničenje daljih kapitalnih investicija i prioritetno održavanje. VK je izdvajala veliki udeo iz javnog budžeta za zdravstvo na kapitalne invesiticije u periodu 2007-2012 (11.8 odsto), u poređenju sa OESR prosekom od 4-5 odsto. ažalost, građevinski standardi su ispod proseka i novo-izgrađeni objekti su veoma često povezani sa neadekvantim sistema protoka vode i kanalizacije koji godinama nisu obnovljeni.  Poboljšanje dobijenih vrednosti za dat novac prilikom farmaceutske nabavke i povećanje potrošnje na lekove i potrošni materijal, naročito kroz korišćenje neki novi sredstava prikupljenih kroz uvođenje zdravstvenog osiguranja u ovu svrhu. Siromašna i domaćinstva srednje klase su posebno podložna zdravstvenim troškovima. ajveći udeo ISI potrošnje odlazi na lekove i dostigla je 5 odsto od ISI -a u 2011. ovi FZO će ubrati značajne prihode koji će obezbediti korisne beneficije za lekove u odnosu na ISI koje će pomoći siromašnima. Pored toga, Kosovo izgleda da trenutno plaća više nego što je potrebno 95 za farmaceutske proizvode a nedavni napori da se racionalizuje proces nabavke treba da se nastavi da se postigne bolja vrednost za investiran novac.  uzbijanje slabog učinka na osnovu povećanja plata za medicinsko osoblje. Bolnički udeo potrošnje na plate i zarade je u značajnom porastu između 2007 i 2012. Buduća povećanja bi trebalo da bude usmerena na poboljšanje podsticaja za kvalitet i efikasnost kroz plaćanje na osnovu učinkovitosti. 6.43. Zbog niske potrošnje na izdatke primarne zaštite i uticaj osiromašenja zbog privatnih izdataka na zdravstvo iz siromašni grupa, ovaj izveštaj preporučuje uvođenje zdravstvenog osiguranja. U dodatku, zdravstveno osiguranje će pomoći da se kompenzuje zmanjenje u prihodima sa granice (predstavljeno u poglavlju o prihodima). Uspeh ZZO-a može biti podstaknut uz:  Podešavanje stope doprinosa na 5 pre nego na 7 odsto. Iako nije jasno koji efekat će a priori dominirati, jasno je da postoje rizici na tržištu rada, koje treba uzeti u obzir u zemlji sa najvećom stopom nezaposlenosti u regionu. ko rizici dominiraju, to bi smanjilo ubiranje iz privatnog sektora, uključujući u samom FZO. Rizici mogu biti svedeni na minimum uvođenjem zdravstvenog osiguranja na relativno niskom nivou - na primer u iznosu od 5 odsto radije nego na stopi od 7 odsto. Time bi se smanjio pritisak na oporezivanje i dati dovoljno vremena zdravstvenom sektoru da uspešno apsorbuje sredstva.  Osigurati da su samo stvarno siromašne grupacije izuzete od plaćanja premija i ko-plaćanja.  Osigurati da je ZZO implemntiran na fiskalno neutralana način kako bi očuvali održivost budžeta i garantovali da ostali sektori (posebno oni sa velikim brojem osoblja kao obrazovanje) ne pate zbog prevelikog opterećenja zbog ovih izdataka.  Implementirati i biti viđeni u implementaciji svih prednosti koje se pružaju u okviru zdravstvenog osiguranja, uključujući početne beneficije ambulantnih usluga i lekova, naročito kroz izgradnju adekvatnih kapaciteta za upravljanje sistemom zdravstvenog osiguranja i obezbeđivanje glatke tranzicije od finansiranja iz Agencije za zdravstvo na Fond za zdravstveno osiguranje. To će povećati stopu prihvatljivosti među paušalnim korisnicima i minimizirati nepoštovanje u formalnom sektoru. 96 POGLAVLJE 7. SOCIJALNA ZAŠTITA193 A. GLAVNE PORUKE  Politika ili političke potrebe a ne demografija ili privredni ciklus su rukovodili potrošnjom za socijalnu zaštitu. To je dovelo do nekih “nesrećnih” rezultata. Na primer, šema krajnje socijalne pomoći, koja je pre svega usmerena ka siromašnima, se realno smanjila tokom poslednjih nekoliko godina, dok su programi socijalne zaštite za politički mnogo vokalnije grupe, kao što su ratni veterani i penzioneri koji nisu siromašni, povećani.  Penzije čine preko 8 odsto svi ras oda socijalne zaštite i imaju većinu udela u povećanju potrošnje socijalne zaštite između 2 8 i 2 1 . Uz povoljne demografske okolnosti, Kosovo se ne suočava sa velikim finansijskim izdacima na osnovu penzija, za razliku od mnogih zemalja u istočnoj Evropi. Sadašnji penzioni sistem Kosova radi dobro i treba da se održava. Međutim, politike koje povećavaju penzije znatno iznad stope inflacije mogle mogle bi da negativno deluju i trenutno povoljne demografske okolnosti promene u dužem periodu.  Buduće velike energetske investicije i investiocije u zdravstvenim reformama će podići troškove i premije koje će negativno uticati na ugrožena domaćinstva. Planirana potrošnja na socijalnu zaštitu ne odgovara potrebama, a rešavanje uticaja energije i zdravstvenih reformi treba da bude u fokusu socijalne zaštite. Idući napred, socijalna zaštita treba da se usredsredi na preostale izazove: (i) zaštitu siromašnih i ugroženih i omogućavajući im da se izdignu iz siromaštva; i (ii) ublažavanje uticaja modernizacije u drugim sektorima - posebno energija i zdravlje.  acrt zakona o beneficijama veterana može da doprinese mnogim negativnim fiskalnim i ekonomskim posledicama i treba pažljivo obračunati troškove njegovog sprovođenja. Nacrt zakona predlaže visoka novčana davanja, donosi podsticaj neformalnosti na tržištu rada, nosi rizike za uspeh Zakona o zdravstvenom osiguranju i stvaranje potencijalnih poreskih rupa. akođe, rizici istiskuje druge mnogo hitnije potrebe potrošnje ili povećanje fiskalnog deficita. B. PREGLED MEHANIZAMA SOCIJALNE ZAŠTITE 7.1. istem socijalne zaštite na osovu se sastoji od davanja nadoknada i drugu vrstu podrške . ransferi dohotka koji spadaju pod budžet socijalne zaštite uključuju: (i) penzije, koje uključuju osnovnu penziju koja se linearno isplaćuje i finansira se iz poreza ili starosne penzije koja se isplaćuje svima onima preko 65 godina starosti, uz dodatak za one koji mogu da dokažu da su doprineli najmanje 15 godina u starom jugoslovenskom penzionom sistemu; definisani doprinos za penzije je osnovan 2002, koji je u potpunosti finansiran i sastoji se od obaveznih doprinosa poslodavaca i zaposlenih; i Beneficije rani odlazak u penziju za veoma mali broj korisnika194; (ii) befenicije na osnovu rata, koje uključuju obilje pogodnosti za civile i vojnike koji su postali invalidi tokom vojnog sukoba 1998-99; i zaštita srodnicima poginulih boraca i civila, kao i za porodice nestalih; (iii) šema socijalne pomoći, koja je poslednja instanca programa podrške finansirana iz poreza ali koja pruža pomoć samo ograničenom broju korisnika; i (iv) ostali transferi, koji uključuju invalidsku penziju bez doprinosa; i beneficije za decu sa smetnjama u razvoju. Pored ovoga, budžet socijalne zaštite takođe finansira i druge usluge, uključujući: 193 Poglavlje pripremila Anita Schvartz (glavni autor) i Aylin Isik-Dikmelik. 194 Ovo je za bivše zaposlene u rudniku repča i za bivše pripadnike Kosovskog zaštitnog korpusa (KZK) koji su izgubili posao nakon transformacije KZK u Kosovske bezbednosne snage (KBS) u 2008. 97 uslugu socijalne zaštite, koje pružaju decentralizovani centri za socijalni rad i fokusiran uglavnom na službu za zaštitu dece; i službe za zapošljavanje za one koji su registrovani kao nezaposleni ali su spremni da rade. Konačno, iako nije deo budžeta socijalne zaštite, postoje subvencije za energiju za primaoce pomoći šeme socijalne pomoći i energetskih troškova, koji su dizajnirani da pruže implicitne subvencije od bogatijih ka siromašnijim potrošačima kroz razlike u energetskim tarifama; Ovo poglavlje se fokusira na najveće transfere prihoda kao komponente socijalne zaštite - naime (i) do (iii) kao gore prikazano - a takođe ukratko razmatra druge mere, kao što su energetske subvencije za siromašne porodice, koje nisu deo formalne mreže socijalne zaštite. 7.2. Penzije predstavljaju najveću komponentu potrošnje socijalne zaštite na osovu. U 2013, bilo je 116,512 pojedinačnih korisnika u okviru osnovne penzije (penzije prve kategorije). Oni primaju 60 € mesečno, direktno finansiranih iz državnog budžeta. Ostalih 35,830 korisnika prima dodatak u iznosu od 52 € mesečno u 2013 (pa ukupno u vidu penzije primaju 112 € mesečno). Ovaj dodatak je uveden u januaru 200 za one koji mogu da dokažu preko 15 godina doprinosa u starom jugoslovenskom sistemu. Konačno, u potpunosti finansiran, sistem doprinosa (2 kategorije penzija) je postao obavezan za sve zaposlene u formalnom sektoru koji su bili mlađi od 55 u 2002, kada je pokrenut sistem. oprinosi se plaćaju od strane poslodavca i zaposlenog (5 odsto od zarade svakog, plaćenih preko poreskog sistema). Sredstva se održavaju na individualnim računima kojima upravlja Kosovski penzioni štedni fond (KPŠF).195 Isplate od 100 € mesečno se sprovode da korisnicima sve dok njihovi računi ne ostanu prazni. Pošto je ova druga kategorija u potpunosti finansirana (sredstvima kojima upravlja profesionalno telo i koja se uglavnom investiraju u inostranstvu), smatra se održivom i ne zahteva budžetsko finansiranje. Penzije su takođe plaćene za hendikepirana lica a postoje i šeme ranih penzije za rudare iz repče i za one pojedince koji su izgubili zaposlenje kada je Kosovski zaštitni korpus (KZK) transformisan u Kosovske snage bezbednosti. U 2013, 18.891 pojedinaca je dobilo invalidske penzije, manje od 21.200 u 2011, a oko 3. 00 bivših rudara repče je dobilo prevremene penzije u 2013, u odnosu na 4.130 u 2011. Konačno, 798 osoba dobilo je prevremenu penziju iz KZK-a u 2013, manje od oko 1.600 u 2011. 7.3. Obilje beneficija vezanih za rat pokrivaju one koji su povređeni tokom rata 1998-99 i porodicama ubijenih ili nestalih. Beneficije vezane za rat su uvedene u 2000 od strane UNMIK-a a dodatne kategorije su dodate u 2011 i pokrivaju oko 11.000 ljudi u 2013, u šest glavnih kategorija: (i) oni vojnici koji su postali invalidi; (ii) porodice vojnika koji su poginuli; (iii) porodice vojnika koji su nestali; (iv) civile koji su postali invalidi; (v porodice civila koji su poginuli; i (vi) porodice nestalih civila. Pored ovih glavnih kategorija, postoje i pogodnosti za negovatelje invalida koji su više od 0 odsto invalidi i isplate za udovice onih koji su bili invalidi i potom umrli. Ukupne pogodnosti koje primaju domaćinstva zavise koliko mrtvih ili nestalih postoje u određenoj porodici kao i od stepena invaliditeta povređenih. 7.4. Oko . domaćinstava je koristilo poslednju instance šeme socijalne pomoći u 2 11 ali taj broj je smanjen na 29.633 do kraja 2013. Korisnici spadaju u dve kategorije identifikovane kroz filtere koji trebaju da testiraju nivo siromaštva. Korisnici prve kategorije treba da žive u domaćinstvu u kome je svaka odrasla osoba onesposobljena, zavisna ili negovalac za drugu osobu. Korisnici druge kategorije moraju da se registruju kao nezaposleni i domaćinstvo mora da ima najmanje jedno dete mlađe od šest ili siroče manje od 15 godina. Od 2013, može biti maksimalno jedno radno sposobno lice u domaćinstvu. Obe kategorije takođe obuhvataju dodatne filtere izuzetaka, kao što je posedovanje automobila. Primaoci socijalne pomoći primaju u proseku oko 63 € mesečno, uslovljeno ispunjavanjem uslova obrazovanja i zdravlja. 7.5. Energetske subvencije se izdvajaju kroz šemu socijalne pomoći i kroz tarifnu strukturu koja je dizajnirana da pruži delimično implicitno subvencionisanje od bogatiji ka siromašnijim 195 a kraju 2013, KPŠF poseduje aktivu od oko 914 miliona €, od čega je 651 miliona € investirano u inostranstvu a ostatak zadržan na Kosovu, bilo u gotovini ili državnim zapisima. 98 potrošačima.196 Sva domaćinstva koja primaju socijalnu pomoć imaju i koristi od subvencija za energiju uz ukupne troškove od oko 4,5 miliona € godišnje. Istovremeno, energetske tarife su dizajnirane da pruže implicitnu subvenciju od većih (pretpostavljeno bogatijih) potrošača ka manjim (pretpostavljeno) siromašnijim potrošačima naplaćivanjem tarife se razlikuju po količini utrošene energije. C. FINANSIRANJE SOCIJALNE ZAŠTITE 7.6. pored povećanja u 2009, socijalna zaštita nije bila prioritet u potrošnji tokom poslednji nekoliko godina. Potrošnja u transferima (od kojih je oko 95 odsto socijalna zaštita) povećana od 3,6 odsto BDP-a u 2008 na 4 odsto u 2009 (Prikaz 7.1), uglavnom kao rezultat povećanja penzija za one koji su plaćali doprinos u Jugoslovenskom sistemu. Ona je ostala relativno stabilna kao procenat BDP-a od tada. Međutim, kao udeo u ukupnoj potrošnji, transferi su opali sa 14,3 odsto u 2009 na 13,9 odsto u 2012 (Prikaz 7.2), kada su organi odlučili da se fokusiraju na druge oblasti prioritetne potrošnje, posebno na saobraćajnu infrastrukturu. 7.7. Politika ili političke potrebe a ne demografija ili privredni ciklus su rukovodili potrošnjom za socijalnu zaštitu. ajveći porast potrošnje vođen politikom izvan penzionog socijalnog osiguranja u periodu između 200 i 2012 je došao iz beneficija vezanih za rat, od kojih su neki bili plaćeni, bez obzira na starost ili sposobnosti za rad korisnika davanja, mada su neki određeni i nivoom invaliditeta. Povećanje beneficija vezanih za rat su odgovorne za skoro četvrtinu ukupnog porasta računa socijalne zaštite, kao i skoro sva povećanja osim penzija, u ovom periodu. Osnovna penzija doprinosi sa dodatnih 6,4 odsto u porastu, isto kao rezultat političkih rešenja. Oštri relativni skokovi od 12 do 13 odsto u osnovnim izdacima za penzije kako u 2009 tako i u 2012, kao rezultat povećanja penzija u ovim godinama - prvo od 40 € na 45 €, a zatim na 50 €. Prikaz 7.1. Rashodi transfera u € i % BDP-a Prikaz 7.2 Transferi kao udeo ukupne javne potrošnje 250 EVR (Mil.) 15.0 % BDP (rhs) 4.4 14.5 200 4.2 4.0 14.0 150 3.8 13.5 100 3.6 13.0 3.4 50 12.5 3.2 0 3.0 12.0 2008 2009 2010 2011 2012 2008 2009 2010 2011 2012 Izvor: BOOST i kalkulacije osoblja. Izvor: BOOST i kalkulacije osoblja. 196 Isto tako, od manje ka više efikasnijim potrošačima. 99 Prikaz 7.3 Sastav rashoda na socijalnu zaštitu, Prikaz 7.4. Doprinosi povećanja budžeta za EUR, 2008-12 socijalnu zaštitu 2008-12 Porodiljski 180 100% Penzije odmor 6.8% Porodiljski odmor 90% 2.2% 160 0.7% 3.1% 2.7% 80% Socijalne usluge 140 Socijalne usluge 22.9% 70% Šema socijalne 120 pomoći 60% Kosovska Policija -- 100 Šema socijalne 50% Prevremeno pomoći penzionisanje Šema prevremenog 80 40% penzionisanja (Trepča) 55.6% 60 30% Invalidne Beneficije Beneficije vezane za rat 20% 40 Beneficije vezane za rat 10% 20 6.4% Osnovne Penzije - Invalidne 0% Jugoslovenski sistem beneficije -0.4% 0 Contributions -10% 2008 2010 2012 Izvor: BOOST i kalkulacije osoblja. Izvor: BOOST i kalkulacije osoblja. D. GLAVNI TRANSFERI SOCIJALNE ZAŠTITE Penzije 7.8. Penzije sačinjavaju 80 odsto od svih socijalnih davanja u 2012. Bilo je četiri penzionih šema koje su se finansirale iz budžeta u 2012 (Prikaz 7.3). jihov udeo potrošnje za socijalnu zaštitu je Prikaz 7.5. Broj primalaca osnovne penzije (sa povećan sa 79,9 odsto u 2008 na 83,3 odsto u izuzetkom onih koji su plaćali doprinos u staroj 2012. Sa 50 € mesečno, linearna osnovna penzija Jugoslaviji) gotovo da dovodi penzionere do praga 140,000 siromaštva, koji je iznosio 1,72 € po danu u 2011 130,000 (ili 51,60 € za mesec od 30 dana). Penzioneri koji takođe koriste dodatak za doprinose iz bivše 120,000 Jugoslovenske šeme dobijaju više, a ovi dodaci većinski doprinose rastu penzija u periodu između 110,000 2008 i 2010. 100,000 7.9. Uvođenje i širenje isplata onima koji su 90,000 plaćali doprinose bivšem Jugoslovenskom 80,000 penzijskom sistemu je prešao više od polovine 2008 2009 2010 2011 povećanja potrošnje socijalne zaštite od 2 8 (Prikaz 7.4). Potrošnja na penzije za one koji Izvor: ASK, "Socijalno blagostanje na Kosovu". mogu da dokažu minimum 15 godina doprinosa u Napomena: U 2009, penzioneri koji su koristili eks bivšem Jugoslovenskom sistemu se stalno Jugoslovensku dopunu više nisu bili klasifikovane kao povećava od 1 ,4 miliona € u 200 - kada su "primaoci osnovne penzije", iako su u stvari oni nastavili da je primaju, što dovodi do velikog pada između 200 i uvedene ove isplate - do 42 miliona € u 2012 - 2009. skok od 14 do 36 odsto od ukupne penzione 100 potrošnje. Ova povećanja dolaze delom kao rezultat većeg broja ljudi koji su demonstrirali podobnost i delom od povećanja vrednosti dodatka sa 35 € na 51 € u 2011 (Prikaz 7.5). Međutim, ovo povećanje je takođe delimično izvedeno iz redefinisanja osnovnih penzija. U početku, osnovne penzije su plaćane za sve pojedince starosti preko 65 godina. Ovo je promenjeno u 2009, kada su samo oni koji nisu mogli da dokažu doprinose iz penzijskog sistema bivše Jugoslavije ostali na kategoriji “osnovne penzije”. Oni koji su mogli da dokažu ove doprinose su uključeni u novoj klasifikaciji i za njihovu osnovnu penziju i za dopunsku korist. Beneficije povezane sa ratom 7.10. Beneficije za svaku kategoriju povezanu sa ratom su stabilno povećavane od 2 9. Ukupna potrošnja na beneficije povezane sa ratom je bila povećana sa 18.4 miliona € na 31.1 miliona € između 2008 and 2012. Skoro četvrtina od povećanja potrošnje socijalne zaštite u ovom periodu je otišla ka ovim beneficija, koje su naglo porasle u vrednosti u ovom kratkom periodu (tabela 7.1). a primer, mesečna davanja za porodice preminulih tokom rata su se povećale za više od 50 odsto za samo dve godine između 2009 i 2011. Zanimljivo, beneficije su najsporije povećane za one koji su najmanje u stanju da učestvuju na tržištu rada. Ratni invalidi sa nivoima invaliditeta preko 0 odsto dobijaju povećanje od 97 odsto u mesečnim stipendijama - sa 182 € u 2009 na 358 € u 2011 - dok su oni sa nivoom invalidnosti od 20 odsto dobili povećanje od 230 odsto. Tabela 7.1. Beneficije povezane sa ratom 2009 2010 2011 % povećanja 2009-11 Mesečne beneficije za ratne invalide sa različitim nivoima invalidnosti, € Puna invalidnost 182 239 358.5 97% 71-80% 145.6 220 330 127% 61-70% 127.4 210 315 147% 51-60% 109.2 200 300 175% 41-50% 91 190 285 213% 31-40% 72.8 170 255 250% 20-30% 54.6 120 180 230% Mesečne beneficije za porodice poginuli u ratu, €* Jedan poginuli 234 239 358.5 53% 2 poginulih 280 285.8 428.7 53% 3 poginulih 304.2 309.2 463.8 52% 4 poginulih 327.6 332.6 498.9 52% >4 poginulih 351 356 534 52% * Samo za potpune invalide. Beneficije smanjene za one sa manjim stepenom invaliditeta. 101 7.11. Beneficije na osnovu rata nisu Prikaz 7.6. Distribucija potrošnje na beneficije dizajnirane da obuhvate i siromašne. povezane sa ratom u Bosni i Hercegovini Smanjenje siromaštva ne može biti cilj davanja vezanih za rat i postoji malo dokaza o proporciji beneficija vezanih za rat koje idu ka različitim grupama prihoda na Kosovu. Međutim, usmeni dokazi i iskustva iz drugih zemalja u regionu ukazuju na to da uprkos tome što su deo budžeta socijalne zaštite, oni imaju tendenciju da ne dosegnu ka siromašnima. U Bosni i Hercegovini, na primer, više od 1 odsto davanja vezanih za rat ide na najbogatiju petinu stanovništva, dok nešto više od trećine ide ka najsiromašnijoj petini (Prikaz 7.6). Izvor: Baza podatka socijalne zaštite regiona Evrope i Centralne Azije. Šema socijalne pomoći 7.12. Šema socijalne pomoći poslednje instance nije imala koristi od povećanja potrošnje dodeljenog penzijama i beneficijama povezanih sa ratom. Između 2008 i 2012, potrošnja na šemu socijalne pomoći je realno opala za ,6 odsto, jer je opala sa udelom od 19 odsto od ukupne potrošnje na socijalnu zaštitu na 14 odsto ili od 0,7 na 0,6 odsto B P -a. Ovaj pad se ogleda kroz izbor politike i prioriteta, koji usmeravaju davanja socijalne zaštite ka politički vokalnijim grupama - kao što su ratni veterani i odabrana grupa penzionera – pre nego ka siromašnima. okom ovog perioda, vlada je pooštrila kriterijume prilikom odobravanja socijalne pomoći pa su ukupna davanja malo porasla u korist ovih kategorija. Time je smanjen broj korisnika (Prikaz 7.7) ali su nominalni troškovi očuvani stabilnim. Time se takođe pomoglo da se obezbedi da socijalna pomoć bude visoka kao procenat ukupne potrošnje davanja ka korisnicima. Zaista, sa 44 odsto, socijalna sigurnost predstavlja veći udeo potrošnje za korisnike u najsiromašnijoj petini na Kosovu nego u drugim zemljama Jugoistočne Evrope (Prikaz 7.8). Međutim, to je delimično zbog veoma niske potrošnje najsiromašnijih grupa na Kosovu - realno, prosečna primanja pojedinaca vrede samo 7,2 odsto od minimalne zarade u 2011. Prikaz 7.7. Broj domaćinstava koja primaju Prikaz 7.8. Prihod od socijalne pomoći kao % socijalnu pomoć potrošnje domaćinstava korisnika u najsiromašjnijoj petini 39,000 50.0 45.0 37,000 40.0 35,000 35.0 33,000 30.0 25.0 31,000 20.0 29,000 15.0 10.0 27,000 5.0 25,000 0.0 2008 2009 2010 2011 2012 2013 ALB BiH MNE MKD RKS SRB Izvori: ASK, "Socijalna slika na Kosovu" i MRSP. Izvor: Nacionalne uprave i Evaluacija i baza podataka i socijalne potrošnje u Evropi i centralnoj ziji, Svetska banka. Napomena: Podaci su dobijeni iz sledećih godina ALB: 102 2008; BiH: 2007; KOS: 2009; MKD: 2010; MNE: 2011; SRB: 2010. 7.13. Šema socijalne pomoći na osovu pokriva najveći procenat siromašni i ima jedan od najniži nivoa curenja ka najbogatijima u J . Procenjuje se da jedna trećina domaćinstava u najsiromašnijoj petini prima prihod od socijalne pomoći u 2011 u poređenju sa prosekom od 19 odsto za region (Prikaz 7.9). Manje od jedan odsto domaćinstava u gornjoj petini dobija ove prednosti - u proseku sa regionom. Ciljanje je takođe dobro obavljeno: preko 70 procenata izdataka socijalne pomoći odlazi u domaćinstva u donjoj petini, dok je manje od 3 odsto procurilo” ka domaćinstvima u gornjoj petini. To se povoljno poredi sa regionalnim prosekom od 62 i 4 odsto, respektivno (Prikaz 7.10). Iako su pokrivenost i ciljanje bili dobri, bilo je malo napora da se proširi šema socijalne pomoći od 200 . Zapravo, vlasti su za cilj da preciziraju u detaljima filtere procene stepena siromaštva da bi se smanjio broj korisnika, uključujući i smanjenje broja radno sposobnih ljudi koji su korisnici kao i domaćinstva koja su u stanju da imaju prihode i uvođenje binarnih uslova takvih da su ljudi isključeni ukoliko poseduju automobil. Istovremeno, gotovo sve ostale beneficije socijalne zaštite su porasle uključujući i one koje ne ciljaju ka siromašnima. Ovo otkriva da prioriteti vlade leže u nagrađivanje onih koji su se borili u ratu i povećanje prihoda penzionera na račun ublažavanja siromaštva. Smanjenje broja korisnika se pojavljuje uprkos visokoj stopi siromaštva. Prikaz 7.9. Pokrivenost: % domaćinstava Prikaz 7.10. Ciljanje: % Benficija koje odlaze korisnika u najvišoj i najnižoj petini na domaćinstva u najvišoj i najnižoj petini 35.0 0.9 80.0 10.0 0.8 70.0 9.0 30.0 8.0 0.7 60.0 25.0 7.0 0.6 50.0 6.0 20.0 0.5 40.0 5.0 15.0 0.4 4.0 30.0 0.3 3.0 10.0 20.0 0.2 2.0 5.0 10.0 1.0 0.1 0.0 0.0 0.0 0.0 ALB BiH MNE MKD RKS SRB ALB BiH MNE MKD RKS SRB Donja petina (leva skala) Gornja petina (desna skala) Donja petina (leva skala) Gornja petina (desna skala) Izvor: Nacionalne uprave i Evaluacija i baza podataka i Izvor: Nacionalne uprave i Evaluacija i baza podataka i socijalne potrošnje u Evropi i centralnoj ziji, Svetska socijalne potrošnje u Evropi i centralnoj ziji, Svetska banka. banka. Napomena: Podaci su dobijeni iz sledećih godina ALB: Napomena: Podaci su dobijeni iz sledećih godina ALB: 2008; BiH: 2007; KOS: 2009; MKD: 2010; MNE: 2011; 2008; BiH: 2007; KOS: 2009; MKD: 2010; MNE: 2011; SRB: 2010. SRB: 2010. 103 Okvir 7.1. Rashodi i energetske subvencije Iako nisu deo budžeta za socijalnu zaštitu, siromašni Kosovari imaju koristi od eksplicitnih i implicitnih subvencija za energiju. Subvencije imaju za cilj da zaštite siromašne grupe od rasta cene energenata, smanjenje energetskog siromaštva“ - definisane kao potrošnje od preko 10 odsto na energiju od potrošnje domaćinstva i obezbediti dovoljan pristup energiji za siromašnija domaćinstva . Prikaz B 7.1 Distribucija implicitnih Kao i mesečna stipendija od 63 € (u proseku), korisnici subvencija za struju širom stanovništva, socijalne pomoći dobijaju eksplicitne godišnje energetske Kosovo 2011 subvencije u rasponu od 120-130 € po domaćinstvu u periodu 100 između 200 i 2012. Ove subvencije su distribuirani po ceni od primljkenih od svake Odnos subvencija 80 oko 4,5 miliona € po godini ili 0,1 odsto B P-a. Pored toga, 60 kategorije tarifna struktura struje je dizajnirana da pruži implicitne 40 subvencije od velikih (pretpostavlja se najbogatijih) potrošača 20 ka manjim potrošačima naplaćivanjem niže cene po kilovat-satu 0 za manje potrošače u odnosu na veće. ok su eksplicitne Poor quintile 2 quintile 3 quintile 4 quintile 5 Non Poor quintile 1 subvencije za energiju dobro ciljane, implicitne podsubvencije čine malo da pomognu siromašnima. edavna analiza pokazuje da je ovaj mehanizam zapravo regresivan sa bogatijim potrošačima koji primaju više (27 odsto iz najbogatije petine) Izvor: APD Kosovo 2011. nego onih siromašnijih u 2011 (najsiromašniji su dobili samo 11 odsto) (Prikaz B7.1.1). Prikaz B.7.1.2. Cena struje i njen udeo u Prikaz B.7.1.3. Udeo potrošnje na energiju ukupnoj potrošnji domaćinstva u regionu ECA na Kosovu, 2011, po petinama 18 10 Procenat ukupone prosecna cena struje u centima 16 Hungary potrosnje 14 Latvia Turkey Poland u SAD/dolarima 12 Croatia Montenegro Romania 5 Lithuania Estonia Moldova 10 Albania 8 Bosnia Georgia and Bulgaria Belarus Armenia Herzegovina Kosovo 6 Azerbaijan Macedonia Serbia Kazakhstan Russia 4 Ukraine 0 2 Tajikistan Kyrgyz Poor Non Poor Republic 0 electricity share gas share LPG share 0% 2% 4% 6% 8% Struja kao deo ukupne potrosnje u domacinstvu wood share oil share other fuel share Izvor: Svetska banka 2013, osveženo podacima sa Izvor: APD Kosovo 2011. Kosova iz ERRA baze podataka i iz APD-a. Cene električne energije su niske u poređenju sa drugim zemljama u regionu ali struja predstavlja veći deo potrošnje na Kosovu nego u drugim zemljama, posebno za siromašne . U 2012, prosečna tarifa za potrošače je 6, € centi/kVs, nakon poreza, što je značajno ispod regionalnog proseka od 7,97 € odsto. Uprkos tome, Kosovska domaćinstva izdvajaju veći deo svojih ukupnih troškova domaćinstva za energiju, nego gotovo bilo koja druga zemlja u Evropi ili Centralnoj Aziji (Prikaz B7.1.2). U proseku siromašna domaćinstva izdvajaju 8,4 odsto svojih rashoda na struju u 2011, u poređenju sa 5.9 odsto za ne-siromašna domaćinstva (Prikaz B.7.1.3). Buduća povećanja troškova energije će biti neophodna ali će verovatno predstavljati rizik za siromašna ili ugrožena domaćinstva. Iako će verovatno biti nekog prilagođavanja u ponašanju, projektovano povećanje cena od 47 odsto po scenarioju energetske strategije ( videti poglavlje o Energetici) bi teško udarilo neka domaćinstva. eo rešenja leži u postepenom povećanju troškova kako bi dali vremena da se prilagode. Iako već postoje i eksplicitne subvencije (dati primaocima socijalne pomoći) i (neefikasnih) implicitnih subvencija, socijalna zaštita za najsiromašnije grupe će možda morati da se proširi da im pomogne da se nose sa povećanjem cene. Alternativa bi povećala siromaštvo i povećala stopu neplaćanja potrošene energije. Sa 52 odsto najsiromašnije petine za koju se izveštava da nije imala potrošnju na energiju u 2011 (u poređenju sa 6 procenata iz gornjih kategorija), situacija bi se mogla pogoršati bez korektivnih mera socijalne zaštite. Kosovo treba da preduzme korake da stoga identifikuj e najranjivije grupe i ako je potrebno, izmeni kriterijume socijalne pomoći kako bi se osiguralo da najsiromašnija i najugroženija domaćinstva budu u mogućnosti da imaju dovoljno pristupa. 104 E. BUDU E POTREBE SOCIJALNE ZAŠTITE 7.14. eforme politike i visoka tačka siromaštva u odnosu na jasne potrebe socijalne zaštite. ve verovatne modernizacije u ključnim sektorima će stvoriti posledice na potrošnju domaćinstava i mogu zahtevati odgovor socijalne zaštite. Velike investicije potrebne u energetskom sektoru će povećati troškove energije (videti poglavlje o energiji i Okvir 7.1). Istovremeno, uvođenje zdravstvenog osiguranja će verovatno doneti koristi za siromašnija domaćinstva ali će takođe povećati mesečne račune domaćinstava koja nisu izuzeta od plaćanja premije. Kako za zdravlje tako i za energiju, identifikovanje ugroženih domaćinstava i njihovo izuzimanje od plaćanja (u slučaju zdravstvenog osiguranja) ili ih zaštititi od poskupljenja energenata će biti jednako važno. Bez pažljive identifikacije i obeštećenja siromašnih, (neophodna) modernizacija energije i zdravstva nosi rizik negativnog uticaja na siromašne i ugrožene. 7.15. Planiranja potrošnja na socijalnu zaštitu ne odgovara realnim potrebama . Šema socijalne pomoći je pokrila samo jednu trećinu od najsiromašnijih 20 procenata stanovništva u 2011 I pooštravanje kriterijuma prihvatljivosti će dodatno ograničiti tu pokrivenost. Istovremeno, vlasti planiraju da dodatno povećaju davanja vezana za rat i postoje politički pritisci da se proširi pokrivenost penzijskog dodatka iz bivše Jugoslavije. Pošto je osnovna penzija već dovoljna da bi penzioneria omogućila da pređu prag siromaštva a beneficije povezane sa ratom su u mnogim slučajevima, veoma velikodušne, ovi koraci su nedovoljni za borbu protiv siromaštva. Pored toga, proširenje beneficija vezanih za rat kao i penzija ne bi uspelo da odgovori na izazove rasta cena energenata i zdravstvenog osiguranja. Vlada bi zbog toga trebalo da ponovo razmotri svoje prioritete. ocijalna zaštita, energija i modernizacija zdravstva 7.16. dući napred, politika treba da se fokusira na uticaj energije i zdravstvenih reformi za sistem socijalne zaštite. Uticaj neophodne modernizacije u oblasti energetike i zdravstva će verovatno obuhvatiti siromašne i socijalno ugrožena domaćinstva, osim ako sistem socijalne zaštite nije u stanju da se uzdigne i odgovori na izazove kojih donose reforme. 7.17. Energija: Energetske investicije u vrednosti između 20 i 30 odsto B P-a će morati da se plate preko povećanja računa, za koje se procenjuju da će se povećati od prosečnih 5, 0 € centi/KVs u 2013 na između .55 i 10. 0 € centi/KVs197 u 2019. o bi predstavljalo povećanje od 47 do 6 odsto u realnim uslovima. Od siromašnih koji već troše ,4 odsto rashoda na električnu energiju, to je povećanje koje će predstavljati značajan teret. Pored toga, postoji rizik da će se stopa neplaćanja povećati. Komercijalni gubici su bili jednaki 20 odsto energije koja se distribuira u 2012 a 52 odsto domaćinstava u donjoj petini nije prijavilo ikakvu potrošnju električne energije u 201. To je klasifikovano kao neplaćanje” ili komercijalni gubici od strane energetskih kompanija. Koristeći šemu socijalne pomoći sa proširenom mrežom za obuhvatanje“ ugroženih domaćinstava moglo da pomogne da se siromaštvo smanji, minimizira negativan uticaj na povećanje troškova i smanjenje neplaćanja potrošene energije. 7.18. Zdravstvo: Nacrt zakona o zdravstvenom osiguranju (ZZO) predviđa za one koji nisu formalno zaposleni a nalaze se ispod granice siromaštva da budu izuzeti od plaćanja premije. o bi inače iznosilo 3,50 € mesečno po članu porodice. Za domaćinstva prosečne veličine od pet osoba (prema P iz 2011) to bi dostiglo 17,50 € po domaćinstvu mesečno. ko se predstavi drugačije, domaćinstvo na liniji siromaštva, trebalo bi da pronađe dodatnih 6, odsto od ukupne potrošnje domaćinstava za finansiranje obavezne premije osiguranja. Postoje međutim, dokazi da lekovi predstavljaju veliki deo budžeta mnogih siromašnih domaćinstava u 2011, a pored toga, mnogi siromašni verovatno manje od potrebnog 197 Pre poreza i po cenama iz 2012. 105 konzumiraju lekove (videti poglavlje o zdravstvu). Zbog toga te premije treba da budu nadoknađene nižim troškovima zdravstvene zaštite za mnoga domaćinstva. Ipak, verovatno postoje siromašna domaćinstva koje bi to povećanje potrošnje postavilo u ranjivom položaju. Zato će biti od suštinske važnosti da identifikujemo siromašne i ranjive da se osiguramo da su oni ti izuzeci koji imaju pravo na to po ZZO-u kojeg treba primeniti da se minimizira ovaj rizik. 7.19. Za borbu protiv negativnog uticaja energije i zdravstva na siromašne, potrebni su bolji napori u identifikaciji siromašni . Sadašnja šema socijalne pomoći koristi stroge kriterijume za identifikaciju siromašnih uključujući binarne filtere da jedna takva karakteristika može isključiti potencijalne koristi, bez obzira na druge karakteristike. Međutim, ako je samo jedna trećina domaćinstava u najsiromašnijoj petini pokrivena zbog neefikasnog ciljanja mehanizma. Proširenje pokrivenosti na siromašna i ugrožena domaćinstva, dok sprečava curenje ka bogatim domaćinstvima treba da bude prioritet za borbu protiv siromaštva i ublažavanje negativnog uticaja poskupljenja energenata. To se može postići samo uz bolje ciljanje mehanizma. To će takođe biti važna za zdravstveno osiguranje, što će zahtevati bolju identifikaciju siromašnih nego što trenutno postoji kako bi se osiguralo da su oni izuzeti od premija zdravstvenog osiguranja. Identifikovanje siromašnih će biti prvi korak u borbi protiv siromaštva i ublažavanja rizika u vezi sa neophodnom modernizacijom u oblasti energetike i zdravstva. To, u kombinaciji sa spremnošću da se proširi šema socijalne pomoći u susret ovim izazovima, treba da bude prioritet politike u socijalnoj zaštiti. Beneficije povezane sa ratom 7.20. ove ratom povezane beneficije uključene u budžet za 2 14 povećavaju budžet socijalne zaštite, a istovremeno ne uspevaju da odgovore na trenutne ili predstojeće izazove kojima se zemlja suočava. Vlasti razmatraju proširenje i uvođenje nove kategorije dobijenih beneficija više nego da se fokusiraju na beneficije koje treba usmeriti prema najsiromašnijima. Nove potencijalne beneficije povezane sa ratom obuhvataju beneficije za ratne veterane i jednokratnu pomoć za političke zatvorenike:  Jednokratka isplata za političke zatvorenike: Predlozi za dodelom jednokratne pomoći za političke zatvorenike pod srpskim režimom zbog svojih napora da se posvete cilju sticanja nezavisnosti Kosova moglo bi se dokazati skupom. Zakon koji će omogućiti ove isplate je već usvojen u Parlamentu (mada to nije bila vladina inicijativa). VK je odlučila u decembru 2013 da će ukupan iznos za političke zatvorenike biti 55 miliona € (1,1 odsto BDP-a) koje treba isplatiti tokom perioda od četiri godine. Za isti iznos, potrošnja na zdravstvo mogla bi biti povećana za 10,7 odsto godišnje, potrošnja u obrazovanju za 7 odsto godišnje ili se potrošnja na socijalnu zaštitu za najsiromašnije i najugroženije mogla povećati za polovinu.  Beneficije ratni veterana mogle bi se dokazati izuzetno štetnim za fiskalnu održivost, uz negativne posledice na tržištu rada i potiskivanje mnogo itnije potrošnje. Proces koji će omogućiti ratnim veteranima isplatu je već napredovao. Relevantan zakon je pripremljen i blizu 57.000 ljudi je registrovano. Proces verifikacije je u toku i očekuje se da bude završen sredinom 2014. U budžetu za 2014 je izdvojeno 15 miliona € - jednako 54 odsto od planiranog iznosa u budžetu za socijalnu pomoć. Međutim, ukupni troškovi mogu biti znatno veći. Predložena minimalna novčana korist je jednaka minimalnoj zaradi ali zaposleni veterani nemaju to pravo. o bi moglo da ima negativne posledice na tržištu rada, jer se potencijalni korisnici kreću u neformalnom sektoru i mogu da primaju beneficije. Ako postoji samo 20.000 prihvatljivih korisnika, troškovi u gotovini bi iznosili oko 40 miliona € godišnje - blizu 1 odsto BDP-a. 70 odsto tih davanja moglo bi biti preneto ka članovima porodice. odatne pogodnosti za ratne veterane su takođe uključene u nacrt zakona, uključujući one povezane sa zdravljem, obrazovanjem, stanovanjem, transportom i nedefinisanih poslovnih subvencija kao i poreskih i carinskih beneficija. Sva ministarstva će po zakonu biti u obavezi 106 da predloži šta oni mogu da ponude u ispunjavaju uslova veteranima. Konačni troškovi su nejasni ali to može da dovede do: izgubljenih javnih prihoda; povećane poreske rupe; podsticaj neformalnom sektoru na tržištu rada; poslovne subvencije koje su fokusirane na manje održive biznise; veći udeo budžeta socijalne zaštite koji nije posvećen siromašnima; i kombinacija povećanih fiskalnih deficita ili potiskivanja drugih mnogo hitnijih izdataka, kao što su zdravstvo i obrazovanje. U zdravstvenom sektoru, zakon o veteranima može potkopati novi ZZO jer borce i njihove porodice smatraju da su u stanju da imaju koristi od istog, dok istovremeno izbegavaju doprinose pa drugi članovi društva vide manje koristi ako se sredstva preusmeravaju ka veteranima. Penzije 7.21. Kosovski penzioni sistem dobro funkcioniše i zbog mladog stanovništva, pa nije izgledno da će se osovska penziona šema suočiti sa izazovom demografskog pritiska u srednjeročnom periodu. Kosovo je trenutno osiguralo univerzalnu ali dostupnu osnovnu penziju u vidu definisanog doprinosa penzionoj šemi druge kategorije. Time je omogućeno da se penzionerima osigura da automatski priđu blizu praga siromaštva dok se svima koji su formalno zaposleni omogućavaju veće penzije bez ili uz malo rizika po budžet. Pored toga, postoje dugoročni demografski izazovi kao i rizici na nivou politika. 7.22. U dugoročnom periodu, kada trenutno mlada populacija počne da stari, pritisak na penzijska izdavanja će rasti. Projekcije Svetske banke o stanovništvu predviđaju povećanje stanovništva starijeg od 65 godina (starost posle se koje stice pravo na osnovnu penziju) od oko 119,000 u 2010 na 356.000 do 2050 (Prikaz 7.11). Istovremeno, broj radno sposobnih odraslih osoba koje treba da podrže svakog penzioner će se smanjiti od današnjih deset na samo četiri do 2050. Sadašnji penzijski sistem je dobro u stanju da se nosi sa ovom promenom, ako ekonomija nastavi da raste. ržanje osnovne penzije na 60 € mesečno, realno bi smanjilo potrošnju za penzije kao procenat B P-a na dugi rok, dostižući procenjenih 1,2 odsto B P-a do 2050, uprkos rastućoj populaciji u penziji (Prikaz 7.12). 7.23. Međutim, pritisci da se odobri povećanje penzije su nedavno gurnuli penzijsku potrošnju ka uzlaznoj putanji. Sve veći broj penzionera se uključuje u kategoriju korisnika zbog doprinosa iz bivše Jugoslavije. Mnogi tvrde da bi postigli potrebnih 15 godina doprinosa, kako oni nisu izgubili posao tokom godina latentnog ili otvorenog sukoba. Nastavnici i oni koji su radili u zatvorenim fabrikama naročito spadaju u ovu kategoriju. Ako bivši Jugoslovenski dodatak nastavlja da se širi, više penzionera će se prebaciti iz kategorije osnovne penzije od 50 € mesečno na penziju od 112 € mesečno, plaćene direktno iz budžeta. ko svi penzioneri počnu da primaju 112 € mesečno (60 osnovna €, plus po 52 € dodatak), potrošnja na penzije bi skočila na 3,2 odsto BDP-a do 2015, u odnosu na 2,3 odsto u 2012. Prikaz 7.11. Broj penzionera i odnos zavisnosti Prikaz 7.12. Godišnji izdaci na penzije, % BDP- od starosti, 2010-2050 a 400 30 5.0 300 4.0 20 200 3.0 10 100 2.0 0 0 1.0 2010 2015 2020 2025 2030 2035 2040 2045 2050 0.0 2010 2015 2020 2025 2030 2035 2040 2045 2050 Ukuno starosti 65+, 000 € 60 € 112 € 150 Odnos zavisnosti uzrasta Izvor: Projekcije Svetske banke o stanovništvu. Izvor: Projekcije o stanovništvu i procene SB. 107 F. PREPORUKE 7.24. ocijalna zaštita potrošnja može biti bolje usklađeni sa potrebama osova. Konkretno, bilo kakvo povećanje socijalne zaštite treba da bude održivo i ciljano prema oblastima potrebe pre nego ka specijalnim interesnim grupama. Značajni koraci su već preduzeti da zaštite one koji nisu u stanju da rade, kao što su penzioneri i invalidi rata. Dakle, uz pogled napred, socijalna zaštita treba da se usredsredi na preostale izazove: (i) zaštitu siromašnih i ugroženih i omogućavajući im da se podignu iz siromaštva; i (ii) ublažavanje uticaja modernizacije u drugim sektorima - posebno energije i zdravstva. Socijalna zaštita treba da bude kalibrisana da umesto što podstakne smanjenje učešća na tržištu rada i stoga treba da se izbegne curenje ka bogatijim grupama koji su u stanju da rade. Ovaj izveštaj stoga preporučuje:  Preusmeriti sredstva koja su predložena za finansiranje dodatnih pogodnosti za radno sposobne ratne veterane i političke zatvorenike, upravo na: (i) pokretanje napora da se uvede sistem koji bolje identifikuje siromašne i ugrožene. To će pomoći u identifikaciji grupa pod rizikom nakon reforme, kao što su novi ZZO ili povećanje cena energenata i borba protiv siromaštva, dozvoljavajući poboljšanu pokrivenost socijalnih pogodnosti; (ii) proširiti pokrivenost šeme socijalne pomoći, kako bi se smanjio dotok sredstava ka bogatijim grupama. o će pomoći da se obezbedi sigurnosna mreža za siromašnija domaćinstva koja su pogođena povećanjem cena energenata; i (iii) obezbediti da šema socijalne pomoći pruža neophodnu podršku za domaćinstva da se podignu iz siromaštva, na primer, kroz organizovanje obuke i tako što se beneficije ukinu kada korisnik pronađe zaposlenje a ne da odmah izgube beneficije.  astavljajući sa sprovođenjem sadašnjeg penzionog sistema, bez velikih promena. Sadašnji penzijski sistem funkcioniše dobro i nema potrebe da se “dalje popravlja”. Konkretno, pažljivu analizu treba preduzeti pre nego što se proširi obim dopunske koristi penzija na ime bivših Jugoslovenskih obveznika i bilo kakvo povećanja budžeta za finansiranje penzije treba pažljivo razmotriti u svetlu dugoročnih budžetskih rizika. 7.25. ovi predloženi Zakon o veteranima treba pažljivo razmotriti u vezi sa izdacima. Potencijalne negativne posledice zakona se ne mogu ignorisati. Zakon sadrži podsticaje za neformalno tržište rada, elemente koji bi mogli smanjiti efikasnost i šanse za uspeh ZZO -a i povećane poreske olakšice ili praznine. o bi samo gotovini moglo da košta u iznosu od jedan odsto B P -a godišnje, potiskivanjem drugih potrebnih izdataka i povećanjem fiskalnog deficita. Kompletni troškovi će verovatno biti mnogo veći kada se razmotre i druge beneficije i poreske olakšice. Vlasti stoga treba ozbiljno da ponovo promisle kako ovaj zakon može imati ozbiljne negativne fiskalne, ekonomske i socijalne posledice. 108 POGLAVLJE 8. PORESKA POLITIKA I PRIHODI198 A. GLAVNE PORUKE  Kosovo ima jednostavan poreski sistem i relativno male poreske stope. Porez na dodatu vrednost (P V) i poreza na dobit preduzeća (P P) imaju stalne stope od 16 odsto i 10 odsto, a porez na lični dohodak (PLD) je progresivan na 0,4, 8 i 10 odsto za okvire primanja od 0-80 €, 81-250 €, 251-450 € i preko 450 € mesečno. Jednostavan poreski sistem bi mogla da olakša Poreska uprava Kosova (PUK) da prilagodi direktne poreze za podsticanje formalnog tržišta uz istovremeno povećanje kapitala i stope ubiranja. Poreski zakoni na Kosovu u odnosu na PLD, PDV i PDP su široko usklađeni sa međunarodnim i EU standardima.  izična karakteristika poreskog sistema osova je visoka zavisnost od „granični poreza”. U 2 12, 1 odsto pri oda prikupljeno je na granici u obliku trgovinski poreza i PDV-a na uvoz. Sadašnja struktura kosovske privrede objašnjava trenutni profil poreske osnovice. okom nedavne prošlosti, uvoz je bio vredan između 52 i 57 odsto B P -a. Kombinacija supstitucije uvoza, niže cene goriva i građevinskog materijala199 i usporena domaća potražnja u 2013 rezultiralo je sa 8,8 odsto manje od planirane naplate poreza na granici i 1 odsto međugodišnji pad prvi put tokom poslednje decenije.  Potreban je prelazak sa granične na domaću naplatu pri oda. Rešenje za preterano oslanjanje na indirektne poreze i granične prihode delimično leži u jačanju domaće proizvodnje i smanjenju preteranog oslanjanja na uvoz. Ali potrebno je i jačanje PUK-a i poboljšanje politike poreskog okvira za proširenje poreske baze je takođe potrebno. Postepeni prelazak na prihode od direktnih poreza - porez na lični dohodak, porez na dobit preduzeća, socijalno osiguranje, porez na imovinu i domaće generisanog P V-a i akciza, su neophodni za održivi fiskalni razvoj. Preliminarne procene pokazuju da će poboljšano poštovanje i proširena osnova domaće proizvodnje verovatno biti glavni izvor novih prihoda, sa povećanim ubiranjem domaćeg P V-a, PDP-a, PLD-a i akciza doprineti pozitivnom doprinosu od 0.5, 0.5, 0.4 i 0.3 odsto BDP-a između 2012 i 201 . Manji stepen pozitivnog doprinosa takođe može biti napravljen od poreza na imovinu uz rast od procenjenih 0,2 odsto.  isko ubiranje domaći pri oda ukazuje naprisustvo velikog poreskog jaza na osovu, koji je procenjen na oko 35 odsto od aktuelne stope ubiranja. Preduzimanje analize poreskog jaza je izazovno u okruženju sa ograničenim ili sumnjivim podacima, kao što je Kosovo. Ipak, sprovedena analiza poreskog jaza je potvrdila da postoji značajna poreska praznina ili rupa: jaz u PDV-u od oko 34 odsto se u velikoj meri pripisuje niskoj naplati P V- a od domaćih dobavljača; jaz u PLD-u je oko tri puta veći od onog što je sada prikupljeno; i PDP jaz procenjen na oko 17 procenata. Istraživanje percepcije utaje poreza200 sprovedeno od strane Svetske banke u 2013 isto tako podržava ove zaključke. Ove rezultate bi trebalo uzeti sa oprezom zbog kvaliteta podataka - naročito za P - ali rezultati ipak ukazuju na prisustvo velikog poreskog jaza koji bi mogao biti sužen kroz pojačanu primenu poreske politike. 198 Poglavlje pripremio Munawer Khvaja i Sandeep Bhattacharya 199 Goriva i građevinski materijal predstavljaju veliki deo ukupnog uvoza i sve promene cena za ove robe se ogleda u ukupnim graničnim prihodima. 200 Percepcija poreske implementacije (PPI) istraživanje je sprovedeno od strane Svetske banke u junu 2013. 109  Nedavno istrazivanje Svetske banke201 je otkrilo percepciju među firmama kako mnogi od nji ovi konkurenata izbegavaju plaćanje poreza. Iako ovaj nalaz ne iznenađuje, s obzirom da je Kosovo rangirano pored Etiopije i Tanzanije po Indeksu percepcije o korupciji ( ransparency International 2013) to ipak donosi velike troškove poreskom sistemu. Utaja poreza se procenjuje na 5 odsto domaće prikupljenih P V-a i PDP prihoda i 12 odsto prihoda od PLD-a. Visok stepen utaje rizikuje stvaranje silazne spirale nepoštovanja kada firme izbegnu plaćanje poreza kako bi osigurali uslove na nivou sa svojim konkurentima, koje oni vide kao izbegavanje poreza.  Direktni porezi prikupljeni u centru i porezi na opštinskom nivou su potencijalni izvori domaći pri oda. Porezi na prihode (PDP i PLD) zajedno broje oko 2,5 odsto BDP-a, što je najniže u regionu. Kosovo sledi dobru praksu sa progresivnim stopama PLD-a koji obezbeđuju vertikalnu pravičnost - pojedinci sa niskim primanjima plaćaju niže poreske stope na njihove prihode - iako postoji prostor da se one prilagode kako bi se povećao kapitala i podsticaji formalnom tržištu rada. Prihodi ispod minimalne zarade treba da budu izuzeti od poreza, kako bi obezbedili veću jednakost i privukli ljude iz sivog zapošljavanja i ekonomije. Istovremeno, uvođenje zdravstvenog osiguranja može da pomogne da se proširi poreska osnovica i ako je dobro implementiran, podstiče plaćanje poreza. Kosovo bi moglo da razmotri povećanje stope PDP-a na 15 odsto. Porezi na opštinskom nivou mogu stimulisati odgovornost, fiskalnu održivost i efikasne javne usluge. Porez na imovinu ima nekoliko prednosti u odnosu na druge poreze i predstavlja potencijalni domaći izvor prihoda. Ovaj porez je takođe verovatno ispod svoje optimalne stope, a trenutno ispod stope susednih zemalja. B. PORESKA POLITIKA JE RAZUMNA ALI POSTOJE I NEKI DALJI RIZICI 8.1. Prava mešavina pri oda je od ključnog značaja za unapređenje ekonomskog rasta, smanjenje siromaštva i osiguravanje održivi izvore pri oda za finansiranje preko potrebni javnih investicija. Od kada je Kosovo usvojilo evro kao svoju zvaničnu valutu, nije imala nikakvu kontrolu nad monetarnom politikom. Poreska politika i budžet stoga su jedini instrumenti na raspolaganju VK za postizanje održivog ekonomskog rasta i Prikaz 8.1. Trendovi u poreskim prihodima i makroekonomske stabilnosti. Sa velikim penzijski doprinos, % BDP investicionim potrebama (zbog nipodaštavane fizičke infrastrukture), fiskalno održiv tok prihoda je neophodan da Kosovo izgradi i održi svoju fizičku infrastrukturu i rešavanje njenih ključnih izazova. Kao takav, poreski sistem treba da: (i) ubire dovoljno prihoda za finansiranje javne potrošnje koja poboljšava rast i smanjuje siromaštvo u održiv način, bez prekomernog opterećivanja poreskih obveznika; i (ii) postigne pravu ravnotežu između pravičnosti i maksimiziranja ekonomskih podsticaja za rad i investiranje. U ovom poglavlju okvir poreske politike Kosova i performanse administracija prihoda se procenjuju sa ciljem identifikovanja Izvor: Procene osoblja Svetske banke. političke opcije koje će podstaći dodatne prihode za pokrivanje potreba potrošnje na održiv način. 201 Isto istraživanje koje je već gore pomenuto. 110 8.2. Kosovo je postiglo rane uspehe u fiskalnoj politici. Poreska politika i reforme administracije, zajedno sa uvođenjem novih poreza i metoda prikupljanja, doprinele su petostrukom202 povećanju u domaćim prihodima u periodu od 2000 do 2004. Misija privremene administracije Ujedinjenih nacija na Kosovu (UNMIK) je uvela carinsku upravu u septembru 1999, kada je osnovana granična kontrola da prikuplja porez na svu robu uvezenu na Kosovo. Ubrzo nakon toga stvorena je Poreska uprava. 8.3. eforme su pomogle osovu da održi nizak deficit i povećano ubiranje pri oda, mada oni ostaju niži nego u drugim zemljama jugoistočne vrope. Kao rezultat reformi, Kosovo je uspelo da održi fiskalni deficit ispod 3 odsto u poslednjih 7 godina. Poreski prihodi porasli su sa 1 ,4 odsto B P -a na 21,9 odsto BDP-a u 2012; Rast prihoda je 18 odsto u 2011 i 5 procenata u 2012 (Prikaz 8.1). Penzijski doprinosi za Kosovski penzioni štedni fond (KPŠF) (definisani obavezni doprinosi druge kategorije) prikupljene od strane poreske uprave porasli su sa 2,2 odsto BDP-a na 2,7 odsto BDP-a u istom periodu. Uprkos rastu poreskih prihoda, Kosovo ima jedan od najnižih ukupnih poreza prema B P-u u JIE regionu. C. STRUKTURA JAVNIH PRIHODA NA KOSOVU – VISOKA ZAVISNOST OD GRANIČNIH POREZA 8.4. Potencijalni rizik u poreskom sistemu Kosova je visoka zavisnost od poreskih pri oda od uvoza ( 1 odsto) u odnosu na prilično nisku cifru od samo 29 odsto domaći pri oda. Iako je ovo napredak od 2004, kada je samo 23 odsto sakupljeno u zemlji, to očigledno nije održiva dugoročna situacija. ržava tako ne može da se osloni u velikoj meri na uvoz prihoda i moraće da izgradi jake resurse domaćih prihoda koji su fiskalno održivi. 8.5. adašnja struktura privrede ima uticaja na način na koji se prikupljaju porezi . Potrošnja domaćinstava čini u proseku 9 odsto B P-a tokom poslednje decenije, od kojih je većina potreba bila uvezena (Prikaz .2). U 2012, uvoz čini 67 odsto potrošnje domaćinstava, a P V za primaoce uvoza je iznosio 1 odsto od ukupnog prihoda od P V-a (Prikaz .3). U 2012 značajan deo potrošnje domaćinstva i DSI je finansiran od doznaka, (oko 15 odsto B P-a) i međunarodna pomoć (oko 8 odsto B P-a). Industrijski sektor je slab i većina ekonomskih aktivnosti u privatnom sektoru, trgovine na malo, restorani/barovi i građevinski sektor su uglavnom manjeg obima, obično teški da se oporezuju a mnogi se i ne oporezuju. 8.6. Problem granični pri oda je postao vidljiv u poslednje dve godine. Naplata prihoda nije ostvarila svoj cilj i 2012 a dodatno je pogoršana u 2013, uglavnom kao rezultat manjka od prihoda prikupljenih na granici. Ukupno manje 30 miliona € ili manjak od 0,6 odsto BDP-a u 2012, proširen u 2013 na 50 miliona € ili 1 odsto BDP-a. U 2013, po prvi put, ubiranje prihoda sa granice je bilo niže nego u prethodnoj godini. Ovaj slab rezultat je vođen kombinacijom povećanja cena u glavnoj uvoznoj robi na Kosovu, kao zamena efekta uvoza (smanjenje poreza prikupljenih na granicama) i pada domaće potražnje za uvozom. omaće prikupljeni PDV nadoknađuje 1, puta manjak graničnog PDV-a. Ovo je veoma važan razvoj u pravcu stvaranja poreske stabilnosti za nadoknadom manjka poreskih prihoda prikupljenih na granici sa više održivim naplaćenim porezom u zemlji a posebno kada uvoz opada. 202 Ovaj odlični rezultat je nastao i zbog naplate prihoda koja je počela od veoma niskog nivoa u 2000. PUK je osnovana tek u drugoj polovini 1999, nakon rata na Kosovu 1998-99. 111 Prikaz 8.2. Struktura BDP-a, % BDP-a Prikaz 8.3. Uvoz i PDV na Uvoz, % BDP-a Izvor: Agencija za statistiku Kosova. Izvor: Procene osoblja Sveske banke. 8.7. Uska poreska osnovica i nisko učešće rada su takođe delimično odgovorni za visoku zavisnost od poreski pri oda ubirani na osnovu potrošnje. Samo 15 odsto poreskih prihoda dolazi od direktnog oporezivanja (uključujući i 1 odsto od poreza na imovinu), dok ostatak uglavnom potiče iz poreza na potrošnju (P V i akcize) i carine (Prikaz .4 i Prikaz 8.5). U udelu ograničene pokrivenosti direktnih poreza koje jeograničeno na usku poresku osnovicu, veoma niskoj stopi učešća radne snage (37 odsto) među radno sposobnim stanovništvom203 i visoke stope nezaposlenosti od 30.9 odsto. elimično to takođe odražava veoma niske stope direktnih poreza: najviša stopa poreza na dobit je 10 odsto; a u 2009 porez na dobit je prepolovljen sa 20 odsto na 10 odsto. Prikaz 8.4. Struktura poreza u 2012 (% od Prikaz 8.5. Dinamika poreske strukture (2004-12) ukupnog) 100% 90% Other taxes 80% 70% Property tax 60% Customs duties 50% 40% Excise 30% VAT 20% 10% CIT 0% PIT 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 Izvor: Ministarstvo finansija. Izvor: procene osoblja Svetske banke. 8.8. PDV se više nego udvostručio sa rastom od 12 odsto između 2 4 i 2 12 (Tabela A.20 u Aneksu 4). Prihodi od PDV-a su porasli sa 42 odsto ukupnih poreskih prihoda u 2004-08 do 48 odsto u 2012. kcize su ostalr stabilne na 26 odsto a carina i dažbine na 12 odsto od ukupnih poreskih prihoda između 2005 i 2012 (Prikaz .5). PLD je takođe porastao ali je ostao na oko 7 odsto ubiranja a porez na dobit preduzeća na oko 6 odsto od ukupnih poreskih prihoda u istom periodu. PLD generiše samo 1,7 odsto BDP-a u istom periodu, što je oko polovine Jugoistočnog proseka od 3,5 odsto BDP-a.204 Kao 203 Ovaj nivo učešća radne snage je znatno ispod proseka među svim ekonomijama u tranziciji (65 odsto). 204 Grote, M, D. Benedek i Selcuk Caner. Kosovo: Predlozi reforme ka balansiranijem i produktivnijim prihodima porskog sistema, novembar 2011, MMF, Vašington, DC. 112 rezultat prepolovljene stope poreza na dobit preduzeća (P P) prihod je opao sa 1,7 odsto BDP-a u 2008 na 1,3 odsto u 2012, što je niže od proseka od 2,0 odsto u zemljama jugoistočne Evrope. Porez na imovinu je osigurao samo 1 odsto ukupnih poreskih prihoda (ili oko 0,3 odsto BDP-a), u odnosu na prosek od oko 0,6 odsto BDP-a za region jugoistočne Evrope, uprkos skoku građevinskog sektora posle rata. Imovinske poreske stope ostaju izuzetno niske po regionalnim standardima. D. METODOLOGIJE KOJE SE KORISTE ZA MERENJE NEFORMALNOG SEKTORA I POTENCIJALA ZA PRIHODE 8.9. nalizi neformalnog sektora i potencijala pri oda se može pristupiti iz različiti uglova i mogu se obračunati upotrebom različiti metodologija. Iz perspektive poreske politike, važni su poreska osnovica i obim olakšica, poreskih rupa i praznina koji sužavaju poresku osnovicu stvaranjem praznine u prihodima koji bi mogli biti prikupljeni uz mnogo jednostavniji poreski režim. Jedan od načina da pogledate performanse prihoda u zemlji koristi se pristup odozgo ka dole, gde se obračunava produktivnost različitih poreskih prihoda. Produktivnost se meri po tome koliko poreske osnovice se oporezuje i koliko je ostalo neoporezivo. U idealnom svetu, produktivnost će biti 100 posto ako se cela osnova oporezuje, postoje izuzeci i nema curenja zbog utaje poreza ili dosluha. Drugi metod je pristup odozdo ka gore detaljnog pregleda svakog od glavnih poreza da bi ispitali potencijalnu poresku osnovicu i poreske praznine. Još jedna mera je da se proceni utaja na osnovu potražnje za valutom da se pokaže veličina sive ekonomije. Za razliku od produktivnosti, poslednje dve metode pokazuju jaz iz perspektive curenja zbog utaje poreza ili dosluha pre nego iz perspektive nepotpune poreske politke ili izuzeća. Obim neformalne ekonomije 8.10. Nisko prikupljanje pri oda od domaći izvora ukazuje na veliko prisustvo sive ekonomije. Upotrebom Vito Tanzi modela koji se zasniva na potražnji za valutom, ukupna veličina podzemnog raspoloživog prihoda kao otkrivene proporcije raspoloživih prihoda205 je u proseku 17 odsto viši nego u periodu od 2004 do 2011. Ovaj model uzima u obzir novac u opticaju, monetarnu osnovu na odnos pasive centralne banke, B P, inflaciju potrošačkih cena, najnižu kamatnu stopu, broj bankarskih kuća (bankomati, filijale), protok novca, raspoloživi dohodak i odnos valute i depozita. Podzemni raspoloživi dohodak je verovatno potcenjen u meri u kojoj je gotov novac u opticaju potcenjen u odnosu na procenjeni BDP. Sa doznakama procenjenih na 15 odsto BDP-a i velike greške i emisije u skladu platnog bilansa, procene gotovog novca u opticaju će verovatno biti na niskoj strani. Poreska produktivnost206 8.11. Produktivnost PDV-a na Kosovu na 65 odsto je blizu proseka za ECA zemlje. o znači da na Kosovu, za svaki 1 odsto PDV stope poreza, naplata PDV-a obuhvata 65 odsto od poreske osnovice PDV (ta osnovica predstavlja potrošnju), ostavljajući 35 odsto potrošnje neoporezivom. Neoporeziva osnova može biti posledica oslobađanja za određeni deo osnove PDV-a ili zbog utaje poreza i/ili slabosti u poreskoj upravi da se spreči nepotpuno oporezivanje. Učinkovitost naplate P V-a je izgleda adekvatna jer je blizu proseka za Evropu i Centralnu Aziju. 205 Raspoloživi dohodak bez vremenskog prilagođavanja. 206 Poreska produktivnost je stvarni porez prikupljen kao procenat poreske osnovice podeljen sa standardnom stopom poreza. Za P V, potrošnja se obično uzima kao poreska osnovica jer B P isključuje uvoz (koji podleže PDV-u) i B P koji uključuje izvoz (nulta stopa pod P V -om) i investicije (za koje je dat ulazni kredit pod PDV- om). Za poreza na dohodak, B P se obično koristi kao poreska osnovica. 113 8.12. Produktivnost prihoda od poreza na dobit je veoma niska. Za PDPproduktivnost je 14 odsto, što znači da se samo 14 odsto od osnovice poreza na dobit zapravo oporezuje. Za P situacija je još gora. Produktivnost P prihoda je samo 12 odsto, što znači da se samo 12 odsto od osnovice poreza na dohodak oporezuje. Jasno je da postoji mnogo prostora za poboljšanje u performansama prihoda u obe kategorije, P P-a i P -a. o može da se uradi smanjenjem poreskih izuzeća i rupa u zakonu i jačanjem kapaciteta poreske administracije da se efikasno bori protiv utaje poreza. S obzirom da je poreski sistem već jednostavan, sa samo nekoliko rupa (i trebalo bi da ostane ovako), fokus treba da bude na poreskoj administraciji. Jasno je iz analize produktivnosti da mogućnosti za poboljšanje performansi prihoda su mnogo veće za P P i P nego za P V. Analiza poreskog jaza207 8.13. Svetska banka je sprovela detaljnu analizu poreskog jaza za PDV, PDP i PLD. Ključni nalazi su predstavljeni u nastavku kao i detalji metodologije procene i podataka koji se koriste su detaljno predstavljeni u pratećem dokumentu. Važno je napomenuti da su predstavljeni rezultati u nastavku trebaju posmatrati kao indikativni kako zbog raspoloživosti podataka i zbog kvaliteta nekih podataka. va pitanja se posebno ističu: veruje se da podaci o prihodima u nketi o potrošnji domaćinstava nisu pouzdani jer iznose oko četvrtine od potrošnje; i u nedostatku detaljnih podataka na nivou preduzeća i slučajne poreske revizije kompanija, studija treba da simulira verovatni domet PDP jaza na osnovu ne-slučajnih revizija. Ova pitanja su detaljno predstavljena u pratećem dokumentu, što takođe predstavlja potkrepljujuće dokaze iz posebnog uverljivog istraživanja percepcije sprovođenja poreske politike kao i drugih pokazatelja. Uprkos upitnih podataka, rezultati prikazani ukazuju na prisustvo velike količine utaje poreza. 8.14. Poreska praznina PDV-a je proračunata na oko 34 odsto. naliza poreskog jaza P V-a je sprovedena na osnovu podataka iz 2011 za potrošnju domaćinstava sa pregledom rashoda i detaljnim kategorijama i izuzete potrošnje. Slični proračuni su napravljeni za vladine i nevladine organizacije (Neprofitne institucije koje pružaju usluge domaćinstvima, IPUD). Na osnovu analize, ukupna osnovica PDV-a, nakon uzimanja u obzir izuzetih sektora, je procenjena na 4.5 milijarde €. To je blizu BDP-a iz 2011, 4.77 milijardi €. Po stopi od 16 odsto potencijal prihod od PDV-a će biti 719 miliona €. U 2011, Poreska uprava Kosova (PUK) je prijavila prihod od 121 miliona € a carina je prikupila 415 miliona € u PDV-u, pa je ukupno 536 miliona €. To podrazumeva da je poreski jaz PDV-a negde na oko 34 odsto. Ovaj broj je u skladu sa podacima za produktivnost PDV-a. 8.15. Poreski jaz u ubiranju PLD-a se procenjuje na oko tri puta više od onog što se sada prikuplja. Podaci za P osnovu su izračunati iz kombinacije ankete o budžetu domaćinstava ( P ) i podataka o potrošnji domaćinstava u odsustvu drugih izvora.208 Podaci o prihodima domaćinstva su možda najproblematičniji u proceni poreskih praznina. Za jaz u P uključeni su sledeći: (i) porez na platu, (ii) MSP porez, (iii) porez na kamate, dividende, rente i kockanje, (iv) porez na dobit i (v) drugi porezi. U 2012, 91 milion € je prikupljeno od ovih poreza. Procenjuje se da se samo oko jedne trećine od potencijalnog PLD prihoda trenutno prikuplja. Potencijal poreza je u rasponu od tri puta više od onog što se sada prikuplja, odnosno, oko 270 miliona €, a poreski jaz bi iznosio oko 180 miliona €. Izgleda da postoji veliki potencijal za prikupljanje dodatnih prihoda od PLD-a, delimično kroz povećanje formalnosti i delimično smanjenjem poreskih prevara. 8.16. PDP jaz je procenjen na oko 17 odsto ali bolji podaci su potrebni da bi bili precizniji. U nedostatku detaljnih informacija poreski jaz za PDP je obračunat na osnovu detekcije iz revizije. Podaci iz 207 naliza poreskog jaza je urađena od strane tima Banke zajedno sa Sandeep Bhattacharya, Vanredni profesor na Sanford školi za javnu politiku na Univerzitetu juk. 208 a Kosovu se nacionalni računi ne procenjuju na strani prihoda. 114 revizorske detekcije pokazuju da je poreski jaz veoma visok za mikro i mala preduzeća. U osnovnom slučaju, potencijal utaje je procenjen je na 10,6 miliona € ili 17 odsto prikupljenog PDP-a od 62,7 miliona € za 2012. alje prečišćavanje podataka - pre svega potpuno slučajnom revizijom uz poređenje sa rizikom na bazi revizije, će biti potrebno da se napravi tačnija procena. Utaja poreza209 8.17. edavno istraživanje vetske banke je pokazalo da firme smatraju da značajan procenat nji ovi konkurenata izbegava plaćanje poreza. Istraživanje o Percepciji poreske implementacije (PPI) dovodi u pitanje skoro četvrtinu od firmi u Jedinici za velike poreske obveznike” (JVPO), kao i nekih srednjih preduzeća o njihovim pogledima na svoje konkurente i njihovo ponašanje u plaćanju poreskih obaveza. ko percepcije odražavaju stvarnost, PDP i domaća utaja PDV-a od velikih firmi, formalno same firme koštaju vladu najmanje 5 odsto na godišnjem nivou, i oko 12 odsto u samom ubiranju PDP-a. Ovi rezultati ukazuju da je utaja poreza odgovoran za između 15 i 25 odsto poreskog jaza o kojem se raspravlja gore u tekstu. 8.18. Šire društvene i ekonomske posledice su još veće. Za privatni sektor, posledice su velike: (i) korupcija dodatno doprinosi i eventualno nepredvidivljive troškove poslovanja, što može obeshrabriti investicije; (ii) korupcija može podstaći preduzeća da ulože napor ka izbegavanju poreza i izbegnu kazne kada budu bila uhvaćena pre nego da postanu produktivnija uz ugrožavanje ekonomskog razvoja; i (iii) varanje od strane nekih stvara neravnopravan teren u privatnom sektoru za firme sa boljim vezama, a ne one koji su najproduktivniji, pa je više verovatno da će biti u stanju da to iskoriste. Pored toga, utaja poreza od strane nekih firmi smanjuje naplatu poreza, koji se mora nadoknaditi većim porezima za firme koje su u skladu sa porezom. Gore od toga, poreski usklađene firme mogu da više oklevaju da plate porez, ako uvide da njihovi konkurenti izbegavaju plaćanje poreza. Konačno, percepcija su sposobne da preokrenu trenutnu kulturu koja prihvata poreze kao moralno imperativne“. 8.19. straživanje je pokazalo da se političke veze smatraju potrebnim za izbegavanje ozbiljne kazne zbog utaje poreza. Oko 31 odsto ispitanika veruje da ako je najmanje jedan od vlasnika političar” to je jedan od najkorisnijih načina da se izbegne teška kazna za utaju poreza. Još nekih 30 odsto ispitanika veruje da ako vlasnik ili menadžer najvišeg nivoa ima lične prijatelje u PUK-u“ je jedan veoma koristan način da se izbegne kazna. Ovi rezultati ukazuju na značajnu visoki nivo dosluha u utaji poreza, što bi zahtevalo robusne mehanizme izvršenja da se tome suprotstavi i da se izbegne silazna spirala u nepoštovanju poreskih pravila. Potencijal prihoda 8.20. Nedavna studija Khwaja i Iyera210 pokazuje da je potencijal pri oda osova (uključujući socijalne doprinose) negde oko 25,9 odsto BDP-a u poređenju sa 21,9 odsto trenutno prikupljeni prihoda. Studija koristi mešavinu strukturnih varijabli, institucionalnih varijabli i politike promenljivih, koristeći panel podatke iz 61 zemlje da empirijski analizira potencijal zarade. Rezultati ukazuju da postoji značajan potencijal za poboljšanje performansi prihoda uz izbor prave politike oporezivanja. To bi moglo da se koristi kao prilika da se ispravi debalans između prihoda u zemlji i na granici. Međutim, ovaj rezultat pretpostavlja da se neformalni sektor obuhvati poreskom mrežom. Isključujući neformalni sektor prikazako je da se postojeća formalno mala poreska baza već previše oporezuje. Zato treba voditi računa da se dodatno ne opterećuju poreski obveznici koji poštuju svoje obaveze ali da se proširi poreska 209 Ova sekcija je zasnovana na: Svetska banka (2014). “Kako moji konkurenti izbegavaju plaćanje poreza: Stavovi o utaji poreza među firmama na Kosovu”. 210 Khvaja, Munaver S. i Indira Iyer (2013) “Potencijalni prihodi, poreski prostor i poreski jaz u EC zemljama: komparativna analiza, Svetska banka, radna studija (nacrt). 115 osnovica ili da se zamene postojeći porezi - kao što su oni sakupljeni na granici - sa novim prikupljenim unutar zemlje. E. REFORMA OKVIRA PORESKE POLITIKE ZA KOSOVO 8.21. Zbog velikog oslanjanja Kosova na indirektne poreze prikupljene na granici rizikuje se dugoročna fiskalna stabilnost pa je cilj ovog pregleda da se identifikuju karakteristike u tekućoj poreskoj strukturi koje bi mogle biti izmenjene na način koji bi doprineo do veće ravnoteže između direktni i indirektni poreza i između pri oda prikupljeni u zemlji i na granici . Indirektni porezi se smatraju manje elastičnim - manje reaguju na promene u ekonomskom rastu - i više su regresivni nego direktni porezi. obar okvir poreske politike treba da odražava usklađenost okruženju, veličinu sive ekonomije i kapacitet poreske administracije koristeći najbolju međunarodnu praksu primereno situaciji u zemlji. 8.22. majući u vidu slabu poresku upravu, pomak od poreza prikupljeni na granici treba da se uradi postepeno u fazama za optimalnu stabilnost. Miks mera poreske politike treba da uključi: (i) povećavanje prihoda od poreza na dohodak i poreza na dobit preduzeća; (ii) povećanje naplate od poreza na imovinu; (iii) jačanje ubiranja domaćeg P V-a i akcize kroz bolje upravljanje usaglašenostima; (iv) racionalizacija MSP poreskih režima i (v) unapređenje poreske administracije. Povećavajući pri ode od poreza na lični do odak i poreza na dobit preduzeća 8.23. Porezi na prihode (PDP i PLD) iznose oko 2,5 odsto BDP-a što je najniža stopa u regionu (Tabela 8.1). Kombinovana P P i P produktivnost na Kosovu je takođe među najnižim u JIE. a Kosovu, PDP je prvobitno primenjen po stopi od 20 odsto na knjigovodstvenoj dobiti nakon prilagođavanja za poreske svrhe. o je smanjeno za 10 odsto od januara 2009. Smanjenje stope poreza na dobit dovelo do pada prihoda od 1,7 odsto BDP-a na 1,4 odsto BDP-a. Između 2009 i 2012, PDP je u proseku iznosio 1,3 odsto BDP-a. Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Kosovo, Makedonija, Crna Gora i Srbija su svi imali PDP I PLD stope od 10 procenata ili manje u 2011. Finansijska kriza je primorala neke zemlje da povećaju poreske stope. U 2012, Srbija podigla PDP stopu sa 10 procenata na 15 odsto, dok je stopa PLD na prihode 6 puta iznad godišnje prosečne zarade je sada 15 odsto. U 2013, Crna Gora je podigla stopu PLD-a za prihode iznad 720 € za 15 odsto. 8.24. Kosovski prati dobru praksu sa progresivnim stopama PLD-a koji obezbeđuje vertikalnu pravičnost - pojedinci sa niskim primanjima plaćaju niže stope poreza na nji ove pri ode. Ostale istočnoevropske zemlje koje imaju progresivne stope uključuju Hrvatsku, Moldaviju, Crnu Goru (od 2013), Srbiju, Sloveniju i ursku. a Kosovu, P stopa počinje sa stopom od 0 odsto za godišnji prihod ispod 960 €, zatim 4 odsto za godišnje prihode iznad 960 € i marginalne stope od odsto iznad godišnjeg prihoda od 3.000 €. ajviša marginalna stopa je 10 odsto za godišnji prihod iznad 5.400 €. Međutim, progresivnost je tanka, jer razlika između vrha i dna marginalnih stopa je mala a niz okvira prihoda između 960 € i € 5.400 je uzak.211 8.25. Postoji potencijal za osovo da dodatno poveća domaći pri od od PLD-a. Analiza poreskog jaza o čemu smo ranije razgovarali pokazuje da je potencijal prihoda Kosova od P -a tri puta veći od onoga što se trenutno prikuplja. Kosovo ima jednu od najnižih PLD produktivnosti prihoda u regionu (Tabela 8.1). Makedonija, Bosna i Hercegovina i Bugarska prikupljaju oko dva puta više PLD prihoda kao udeo u BDP-u sa sličnim poreskim stopama. Ovo je rezultat kombinacije nekoliko efekata: (i) 211 Minimalna mesečna zarada na Kosovu je 170 € (za osobe preko 35 godina starosti), sa kojom je godišnji prihod nešto više od 2.000 €. 116 oslobađanje nekoliko kategorija od PLD prihoda kojim se sužava poreska osnovica; (ii) slaba poreska administracija; i (iii) velika zaposlenost u sivoj ekonomiji koja nije adekvatno obuhvaćena. Poreska uprava Kosova (PUK) treba da učini ozbiljne napore kako bi mnogo više poboljšala performanse da bi sve ovo moglo da se uradi. Tabela 8.1. egionalno poređenje učinkovitosti poreza na pri ode (isključujući unapred plaćene poreze) 2011 Statutarna ajviša PDP+PLD PDP prihodi PLD prihodi PDP PLD PDP marginalna prinos (% (% BDP-a) (% BDP-a) Produktivnost Produktivnost stopa PLD stopa BDP-a) Kosovo 10% 10% 1.3 1.2 2.5 0.13 0.12 Makedonija 10% 10% 0.8 2.1 2.9 0.08 0.21 Moldavija 12% 18% 0.7 2.2 2.9 0.06 0.31 Bosna i 10% 10% 0.8 2.3 3.1 0.08 0.23 Hercegovina Tadžikistan 25% 13% 1.4 1.9 3.3 0.06 0.15 Albanija 10% 10% 1.5 2.1 3.6 0.15 0.21 Bugarska 10% 10% 1.9 2.9 4.8 0.19 0.29 Jermenija 20% 25% 2.6 2.2 4.8 0.13 0.09 Crna Gora 9% 9% 2.0 3.3 5.3 0.22 0.37 Turska 20% 35% 1.9 3.6 5.5 0.1 0.10 Azerbejdžan 20% 30% 4.3 1.4 5.7 0.22 0.05 Srbija 15% 15% 1.2 4.7 5.8 0.12 0.31 Hrvatska 20% 40% 2.4 3.5 5.9 0.12 0.09 Kirgijska 10% 10% 4.2 2.0 6.2 0.42 0.20 Republika Belorusija 24% 12% 3.1 3.2 6.3 0.13 0.27 Ruska 20% 35% 4.2 3.7 7.9 0.21 0.28 federacija Gruzija 15% 20% 2.8 5.9 8.7 0.19 0.30 Ukrajina 25% 17% 4.1 4.7 8.8 0.16 0.31 Kazahstan 20% 10% 8.2 1.4 9.6 0.41 0.14 Izvor: Porezi na dlanu u ECA zemljama, Svetska banka, 2013. 8.26. Kreatori politike treba da razmotre reorganizovanje strukture kursa za PLD da bi postala pravednija i podstaći formalnost na tržištu rada uz uklanjanje neki izuzetaka koji nemaju mesto u dobrom poreskom sistemu. Okvirni prihod je u rasponu od pola minimalne zarade do 2,5 iznosa minimalne zarade čime se minimizira vertikalna pravičnost. Prihodi ispod minimalne zarade treba da budu izuzeti od poreza, kako bi se obezbedila veća jednakost i da se privuku ljudi iz sive ekonomije. akođe, okvirne prihodi treba proširiti i stope treba povećati za vise kategorije prihoda. edavni izveštaj MMF-a212 pokazuje simulaciju pravednije strukture kursa, koristeći podatke iz 2010, sa stopama od 10 odsto, 15 odsto i 20 odsto za okvirena primanja 2.000 do 4.500 €, 4.500 do .000 € i preko .000 €, respektivno. Prema izveštaju bi povećali prihode od PLD-a za 20 do 22 miliona €, što je povećanje od 42 odsto, povećanje PLD-a udela u BDP-a od 1,1 odsto na 1,6 odsto. 212 Grote, Martin, . Benedek i S. Caner. “Kosovo: Predložena reforma ka uravnoteženijim prihodima i produktivnim poreskim sistemom”. MMF, Vašington, novembar 2011. 117 8.27. Treba voditi računa prilikom izmene poreskih okvira kako bi se osiguralo da oni zaista podstiču formalnost i ne terete previše malu grupu postojeći formalni poreski obveznika. Ako se pravilno uradi, reforma kao što je ova bi smanjila teret za poreske prihode manjih obveznika i prikupila više prihoda od velikih poreskih obveznika. Jedna opcija bi bila da se proširi socijalno osiguranje kako bi se uvela široko zahtevana šema zdravstvenog osiguranja (vidi poglavlje o zdravstvu). Prema podacima iz KPŠF-a, bilo je 225.000 zaposlenih i 30.684 samozaposlenih koji su doprineli drugoj penzijskog kategoriji u 2012. Pošto prihode iz druge kategorije ubire PUK, ovi brojevi takođe približno odražavaju broj PLD poreskih obveznika.213 Ovo je samo 15 odsto od ukupnog broja stanovnika. Očigledno je da postoji sektor pod velikom senkom (siva ekonomija), od kojih neki mogu biti smanjeni ako se poresko opterećenje za niže nivoe zaposlenih spusti. Isto tako, kreatori politike treba da razmotr e uklanjanje sledeće poreske olakšice koje su možda korisne tokom posleratne obnove ali su nadživele svoju korisnost: (i) dividende u vlasništvu stranih akcionara; (ii) kamate na finansijske instrumente koje izdaju javne vlasti; i (iii) naknade koje obezbeđuje poslodavac. 8.28. nkluzivna šema zdravstvenog osiguranja će biti jedan od načina da se povećaju izvorni pri odi i šira poreska osnova. Sa jednim od najmanje finansiranih zdravstvenih sistema u Evropi, kao deo BDP-a koji je definisan nedostatkom pristupa i značajno katastrofalnom potrošnjom za siromašne (videti poglavlje o zdravstvu), uvođenje šeme zdravstvenog osiguranja izgleda da je veoma popularno. akva šema može pomoći da se pozabavi ovim pitanjima, koja nastaju zbog nedostatka sredstava iz sektora, dok mogu da predstavljaju zamenu za pad graničnih prihoda sa onima koji se ubiraju unutar zemlje. Pored toga, šema može da bude više nego samo inkluzivna formalnom sektoru prikupljanjem premija od svih građana koji nisu izuzeti (npr. siromašni). o bi pomoglo da proširi osnovu prihoda. Trebali bi naravno osigurati da budu preduzete sve mere da se minimizira negativan uticaj na tržištu rada, da zaštite najsiromašnije grupe od plaćanja (videti poglavlje o socijalnoj zaštiti) i da se osigura da zdravstveno osiguranje ne povećava ukupan fiskalni deficit, ni da predstavlja dodatno opterećenje za potrošnju ostalim ministarstvima (videti poglavlje o zdravstvu). Pored toga, sistem bi trebalo da bude funkcionalan kako bi se osiguralo da se isplate lako sprovode ka onima koji nisu formalno zaposleni, na primer kroz komercijalni bankarski sistem. Međutim, ako šema zdravstvenog osiguranja bude u stanju da isporuči vrednost za novac, mogla bi se povećati potražnja za uslugama, čime se daje pozitivan doprinos poreskoj politici ubiranja. Koristi od dobrog funkcionisanja sistema stoga mogu biti potencijalno velike uz bitan pozitivan doprinos državnim prihodima (delimično kompenzovanje pada u pograničnim prihodima), povećanje poštovanja poreza i proširenje poreske osnovice. 8.29. Obrazloženje dato za smanjenje korporativne stope od 2 na 1 odsto je pod znakom pitanja. ogika je bila da se Kosovo proglasi favorizovanom destinacijom za privlačenje stranih investicija, smanjiti neformalnosti i korupciju. Što se tiče privlačenja stranih investicija, potpuno je pogrešan stav da će smanjena stopa P P-a privući investicije. Prvo, ako su sve zemlje u neposrednom susedstvu smanjile svoje stope, kao što je to bio slučaj u jugoistočnoj Evropi, onda se efekat smanjenja stope neutrališe i priliv investicija će zavisiti od poslovnog okruženja i raspoložive fizičke i socijalne infrastrukture (zdrava i kvalifikovana radna snaga). rugo, smanjenje stope u zemlji domaćinu (npr. , na Kosovu) ne koristi stranim kompanijama koje ulažu, jer plaćaju porez na svom globalnom prihodu u matičnoj zemlji (obično razvijena zemlja) i dobija odbitak poreza plaćenog u zemlji domaćinu, da bi se izbeglo dvostruko oporezivanje. Manja stopa poreza u zemlji domaćinu, manji odbitak i veći udeo poreza plaćenog u matičnoj zemlji strane države. ako, u stvari, tako što odredi nisku stopu PDP-a, Kosovo prenosi korist iz svog oskudnog prihoda u riznicu razvijene zemlje, a ne investitoru. Ipak, prepolovljenje stope PDP-a od 20 na 10 odsto u 2009 jeste smanjilo poreske prihode ali sa manje od 20 odsto, što ukazuje da je bilo delimično uspešno u podsticanju plaćanja i formalnosti, iako je bilo mnogo zbunjujućih faktora. Kosovo bi moglo da razmotri podizanje svoju PDP stope na 15 odsto da pokrije neke od ranije 213 Ovaj broj je postepeno porastao od 165.000 zaposlenih i 18.675 samozaposlenih u 2004. 118 pomenutih poreskih praznina ali bi morali da osigura ravnomerno poštovanje poreskih obaveza od strane firmi kako bi se iskoristile sve prednosti. Osnažiti ubiranje poreza na imovinu 8.30. Oporezivanje na podnacionalnom nivou je ključni izvor pri oda koji može da stimuliše odgovornost, fiskalnu održivost i efikasne javne usluge. Kosovo ima prilično dobro osmišljen sistem budžetskih grantova koji nažalost ostavlja malo podsticaja za opštine da povećaju prihode iz sopstvenih izvora, što dovodi do izuzetno niskih opštinskih poreskih stopa. Minimalna stopa na porez na imovinu prikupljena po opštinama trebalo bi povećati a grantovima centralne vlade treba nagraditi bolje prikupljanje prihoda iz sopstvenih izvora. To zahteva pažljiv dijalog i reviziju sistema grantova. Pored toga, porez na imovinu može biti politički težak i treba ga upravljati na način koji se smatra pravilnim. 8.31. Porez na imovinu ima nekoliko prednosti u odnosu na druge poreze i predstavlja potencijalni izvor unutrašnji pri oda. Porez na imovinu ima tendenciju da se lakše prikuplja od drugih oblika oporezivanja i relativno se manje narušava. Ovaj porez je teško izbeći (vidljiva imovina); manje je verovatno da će uticati na ponašanje nego porez na dohodak; i porezi na zemljište ne mogu da da deluju negativno na snabdevanje, jer je to fiksno. Zbog ovih prednosti, porezi na imovinu su pogodniji za ekonomski rast nego ostali porezi, posebno u zemljama u razvoju (OESR, 2008). Pored toga, prihodi imaju tendenciju da budu stabilniji od većine drugih izvora poreza (Norregaard, 2013). Nekoliko zemalja (posebno Irska i Portugal), su pred nedavnim nedostatkom prihoda od više mobilnih ili isparljivih izvora, odlučile da pojačaju svoju naplatu poreza na imovinu. Uprkos potencijalnim koristima od poreza na imovinu, Kosovo nije do sada odredilo prioritetnim oporezovanje imovine. 8.32. Ubiranje poreza na imovinu je verovatno ispod svog potencijala. Kosovo je prikupilo oko 0,3 odsto BDP-a od poreza na imovinu u 2011. o u poređenju sa prosekom od 0,4 odsto za ze mlje sa srednjim prihodom je znatno ispod proseka kao i od 0,9 odsto proseka ostvarenog od strane zemalja sa srednjim prihodom koje su među 5 najboljih u prikupljanju (Norregaard, 2013). Među zemljama jugoistočne Evrope i Crna Gora i Srbija su bolje od Kosova jer poseduju ubiranje od 0,4 i 0,7 odsto BDP- a, respektivno. Jedan od razloga može biti relativno niska imovinska poreska stopa na Kosovu i/ili uska poreska osnovica. Drugi razlog bi mogao da bude veliki procenat nenaplaćenog poreza od onog što se već obračunava kao porez na imovinu.214 8.33. Imovinske poreske stope na Kosovu su Tabela 8.2. Stope poreza na imovnu JIE (% niže od neki svoji suseda. Porez na imovinu na vrednosti imovine) Kosovu se naplaćuju po godišnjoj stopi od između Minimum Maksimum 0,05 i 1 odsto vrednosti imovine sa umanjenjem za glavnu rezidenciju (Tabela 8.2). Cene su više u Crnoj Albanija* 1.00 3.00 Gori (0,1 do 1 odsto vrednosti imovine), Srbiji (0,4 Bosna i Hercegovina** 0.05 0.50 do 2 odsto) i Albaniji (1 do 3 odsto van Tirane). Makedonija 0.10 0.20 Cene su niže u BJR Makedoniji (0,1 do 0,2 odsto od Kosovo 0.05 1.00 vrednosti nekretnine) i Bosanskoj Republici Srpskoj Crna Gora 0.10 1.00 (0.05 do 0.5 odsto). Kao na Kosovu, sve zemlje nude potencijalna smanjenja na osnovu faktora kao što su Srbija 0.40 2.00 Izvor: Deloitte napomene o porezima, 2013. stanovanje. Porezi na imovinu se prikupljaju od Napomena: *van Tirane (Tirana koristi stope između strane lokalnih vlasti u Srbiji, Albaniji, Makedoniji i 2 i 4 odsto); **samo Republika Srpska. Bosni, kao i na Kosovu. 214 Podaci ukazuju da je tokom godine lokalnih izbora, naplata poreza na imovinu bila najslabija. Usmeni dokazi ukazuju na to da lokalne vlasti nisu činile dovoljno napora za prikupljanje poreza tokom tih godina da bi se izbegao/ smanjio poreski pritisak na potencijalne birače. 119 8.34. Prepoznajući da bi se poboljšanja mogla napraviti, osovo je povećalo svoje kapacitete za prikupljanje poreza na imovinu. Značajni napori su učinjeni da se poboljša katastar kroz povećani fokus na registraciju i veće korišćenja zemljišta kao osnovice. o je dovelo do udvostručavanja ukupnog broja registrovane imovine na oko 0.000 u 2012. Slični napori su uloženi da se izradi registar zemljišta (sa skoro 2,3 miliona parcela). Odeljenje za porez na imovinu Ministarstva finansija (MF) je unapredilo svoj sistem informacione tehnologije (IT), tako da se sva imovina i parcele mogu identifikovati sa GPS koordinatama i fotografijama. Odeljenje sada razvija sistem za kategorizaciju imovine na osnovu korišćenja, veličine i kvaliteta, kao i efikasnosti zaštite životne sredine. 8.35. Od ovi napora se očekuje da povećaju pri ode poreza na imovinu za opštinske vlasti. Proširen registar katastra će pomoći da se proširi poreska osnovica i prikupe dodatni prihodi. Ministarstva finansija procenjuje da će samo na osnovu registra zemljišta da se prikupi oko 2 miliona € godišnje za opštinske vlasti. Ukupno, MF očekuje da će se porez na imovinu povećati od oko 35 odsto opštinskih prihoda na oko 50 odsto, jednom kada se oseti puni uticaj poboljšanja. Jačanje domaćeg PDV-a i ubiranja akcize 8.36. Osnovna struktura PDV-a na Kosovu je jasna i dizajnirana u skladu sa EU normama. Iako je produktivnost P V-a među najvećim u regionu jugoistočne Evrope, mnogo efikasnosti se dobija iz činjenice da se više od tri četvrtine istog prikuplja na granici gde su kontrole lakše i utaja manje verovatna. ok je uvoz kao procenat potrošnje domaćinstava iznosio 67 odsto, P V na uvoz kao procenat ukupno prikupljenog P V-a je 1 odsto. Ovo pokazuje da značajan deo domaće potrošnje ostaje neoporeziv pod P V-om. izak nivo P V-a prikupljenog od domaćih dobavljača ukazuje da postoji značajna utaja poreza. ešto od toga je rezultat slabosti u poreskoj administraciji za borbu protiv izbegavanja placanja domaćeg PDV-a. Prag registrovanog PDV-a od 50.000 € je među najvišima u JIE. Preduzeća ispod praga podležu paušalnom porezu. Iako visok prag smanjuje troškove poštovanja propisa za poreske obveznike i administrativnih troškova za PUK, takođe stvara rizik da mnoga velika i srednja preduzeća zloupotrebljavaju sistem svojim skrivanjem među malim preduzećima. Projektovanje MSP poreskog režima koji smanjuje rizik od zloupotrebe i podstiče MSP da funkcionišu na normalnom režimu PDV-a bi pomoglo eroziji poreske osnovice iz domaće dodate vrednosti. 8.37. osovo prikuplja oko , odsto BDP-a u akcizama koje je među najvećim u regionu. Međutim, skoro sve se prikupljaju na granici a prikupljanje domaćih akciza je skoro ništavno. Sadašnji nivo akciza ne zahteva mnogo izmena. Akcizni sistem ima specifične stope koje su odgovarajuće za Kosovo. Poboljšanje poreske uprave 8.38. Stvorena u 2000 godini pod pokroviteljstvom UNMIK-a, a verovatno najmlađa u vropi, Poreska uprava osova (PU ) je imala razumno uspešnu kratku istoriju. PUK ima punu operativnu autonomiju u okviru Ministarstva ekonomije i finansija. Ona upravlja porezom na lični dohodak građana, porezom na dobit preduzeća, P V, kao i obavlja funkcije prikupljanja prihoda za drugu kategoriju penzijskog fonda na ime Kosovskog penzionog štednog fonda. Kosovska carina obavlja carinske funkcije, uključujući prikupljanje P V-a na uvo . Zato što je nova, imala je sreće da izbegne suočavanje sa postojećim sistemima i stavovima koji postoje u mnogim drugim zemljama u tranziciji. Kao rezultat toga, tokom poslednjih 13 godina, PUK je preduzela značajne korake da unapredi svoje kapacitete i usluge poreskim obveznicima, uglavnom zahvaljujući podršci međunarodnih donatora, pre svega US I -a, MMF-a, Svetske banke i Evropske komisije. Kosovo se rangira prilično visoko na 44. mestu od 1 6 zemalja po Pokazateljima plaćanja poreza tokom poslovanja. Produktivnost prihoda od P V -a na oko 66 odsto je blizu ECA proseka iako produktivnost PLD i PDP prihoda je i dalje ispod ECA proseka. Obavezna upotreba fiskalnih kasa je pomogla da se poboljša naplata PDV-a. 120 8.39. PUK je razvila organizacionu strukturu koja se zasniva na funkcionalnosti i napori da se poboljšaju njeni kapaciteti su evidentni. Ona ima relativno nezavisnu žalbenu jedinicu koja pruža uravnoteženo rešavanja sporova u poreskim pitanjima. Kao rezultat toga, osam odluka je doneto u korist poreskih obveznika, 19 odluka je odbijeno. Ona ima odeljenje interne revizije da istražuje kvalitet poreskih funkcija i učinak osoblja je prihvatljiv. IT odeljenje u okviru PUK-a stalno nadograđuje svoje kapacitete i nedavno je razvijena i implementirana E-prijava, integrisani sistem za registraciju biznisa, elektronski sistem računa poreskog obveznika, a ima i funkcionalan pozivni centar. Obuka osoblja i pristup javnosti poreskih obveznika je u toku. Većina njenih inspektora, i gotovo svi iz višeg menadžmenta su visoko obrazovani i relativno dobro iskusni. Strateški menadžment se fokusira na odeljenje akcija za buduće reforme i razvilo je Strateški plan PUK-a 2010-2015. akođe, godišnji planovi usaglašavanja su proizvedeni u kući i veće vlasništvo je proizvelo bolje rezultate naplate. Efikasnost poreske administracije je poboljšano u pogledu troškova ubiranja. 8.40. ovo T rešenje, uz pomoć D , je pomoglo da se završi pregled celokupne imovine na Kosovu i konsolidaciju podataka o imovini, obuhvatajući dodatne karakteristike imovine. adamo se da će ovo pomoći u poboljšanju naplate poreza na imovinu od strane opština. 8.41. Sada ostaju veliki izazovi: velika siva ekonomija i poreski jaz ukazuju na ozbiljne slabosti u sposobnosti i spremnosti poreske administracije da se bavi utajom i izbegavanjem poreza . PUK nema kapacitet da delotvorno prati aktivnosti privatnog sektora. U 2010, formirana je jedinica za poreske istrage u okviru PUK da se direktno bavi poreskim prekršajima, za koju se očekuje da na srednji rok, pomogne da se smanji poreska praznina. Efikasnost i održivost PUK-a je ozbiljno ugrožena zbog nedostatka stručnog, transparentnog i efikasnog servisa za poreske obveznike. Iako je situacija nedavno poboljšana215 kroz javne kontakte i usluge, još uvek postoje poreski obveznici koji ne razumeju svoje obaveze plaćanja poreza. Na osnovu Globalnog integriteta iz 2011216, poreski zakoni se ne primenjuju uvek ravnomerno i bez diskriminacije, a čini se da je korupcij aveliki problem. Nedostatak realne i podjednake primene i sprovođenja poreskih zakona u prikupljanju prihoda je kritična prepreka za uspostavljanje kredibiliteta i stvaranja atmosfere koja pogoduje dobrovoljnom ispunjenju. Ubiranje neizmirenih obaveza je veliki problem ali je PUK nedavno postao aktivniji u prisilnim radnjama za prikupljanje uključujući i oduzimanje imovine i vozila u meri do 500,000 €. Ukupan iznos starih dugova konstantno opada. 8.42. edostaci u ključnim oblastima poreske uprave za tevaju veći fokus na poboljšanje efikasnosti upravljanja, obuku osoblja i završetak identifikacije i registracije oni koji ne ispunjavaju obaveze. IT sistem poreske uprave, SIGTAS, mora da se nadograđuje na poboljšanju kapaciteta za preradu, upravljanje rizikom, revizorske funkcije i prinudne naplate. Razvoj pouzdane baze podataka i informacionog sistema usklađivanja biće kritičan za smanjenje broja onih koji ne ispunjavaj u ili prestanu da ispunjavaju svoe obaveze. 215 Istraživanje PPI je utvrdilo da se 90 odsto firmi se složilo da “su sve potrebne informacije o porezu lako dostupne” a 4 odsto se složilo da “su poreski postupci jasni i jednostavni”. ri četvrtine firmi se složilo sa izjavom “Poreski zakoni su dovoljno jasni i precizni kako bi je lako razumeli poreski obveznici i da se izbegnu pravne nejasnoće u primeni”. 216 Izveštaj Glopbalnog integriteta 2011, Vašington, C. 121 F. PREPORUKE 8.43. Dobar okvir poreske politike treba da odražava usklađenost sa okruženjem, veličinu sive ekonomije i kapacitet poreske administracije, koristeći najbolju međunarodnu praksu kako odgovara situaciji u zemlji. Za održivi fiskalni razvoj, postoji potreba za postepeni prelazak sa prihoda prikupljenih na granici na interno ostvarene prihode, kako iz direktnih poreza i domaće naplate PDV-a i akciza. Nekoliko koraka bi trebalo preduzeti da bi se to postiglo u okviru postojeće poreske strukture:  Jačanje poreske administracije. o bi moglo uključiti povećanje kvaliteta i broja poreskih inspektora, unapređenje modula za procenu rizika, uključujući i dodavanje prakse slučajne revizije za procenu oblasti za poboljšanje procene rizika.  Preduzeti korake u borbi protiv utaje poreza. Preduzte analize za ovo poglavlje i PPI istraživanja sugerišu na veliku utaju poreza. Usmeni dokazi ukazuju na to da čak i u slučajevima u kojima PUK nastoji da protiv istih pokrene postupak, oni se suočavaju sa preprekama u pravosudnom sistemu. reba uložiti napore da se suzbiju ove nelegalne prakse. 8.44. Mogu se izvršiti promene postojeće poreske strukturue bez da poreski sistem postane komplikovaniji. Ove promene takođe mogu da pomognu da se podstakne formalnost, proširi poreska osnovica i povećanje pravičnog viđenja poreskog sistema. apori mogu uključiti:  Projektovanje poreskog režima za M P koji smanjuje rizik od zloupotrebe i podstiče M P da pređu na normalni režim PDV-a. o bi pomoglo eroziju poreske osnovice iz domaće dodate vrednosti.  azmotriti povećanje PDP stope na 1 odsto, dok jača njeno izvršenje. Obrazloženje dato za poslednje smanjenje stope poreza na dobit preduzeća sa 20 na 10 odsto je pod znakom pitanja. o ne proizvodi nikakve efekte u privlačenju direktnih stranih investicija jer se isto smanjenje P P-a isto desilo drugde u regionu. Međutim, u isto vreme kao i povećanje stope, treba učiniti napore da se ojača sprovođenje višeg P P-a. Prepoloviti stope poreza na dobit od 20 na 10 odsto, uz rezultat smanjenja poreskih prihoda od samo 20 odsto ukazuje da su možda bile neke pogodnosti u pogledu saglasnosti. Svako povećanje moglo bi imati suprotan efekat. akle, usklađenost mogućnosti bi trebalo da bude obezbeđeno i da garantuje maksimalnu korist prihoda i da garantuje da su sve kompanije podjednako opterećene kako bi se izbegli poremećaji u privatnom sektoru.  S obzirom na pojednostavljenje strukture kursa, PLD treba da bude progresivniji i pravedan i da se uklone neki od izuzetaka koji nemaju mesto u dobrom poreskom sistem. Sledeće poreske olakšice, koje su možda posebno bile korisne tokom posleratne obnove, nadživele su svoju korisnost: (i) dividende u vlasništvu stranih akcionara; (ii) kamate na finansijske instrumente koje izdaju javne vlasti; i (iii) naknade koje pruža poslodavac.  Uvođenje šeme zdravstvenog osiguranja koja pospešuje poresku osnovicu. Čini se da je traži veliki deo stanovništva i ukoliko šema bude dobro implementirana mogla bi povećati plaćanje poreza.  Povećanje napora da se proširi sakupljanje poreza na imovinu. Minimalna stopa na porez na imovinu prikupljenog po opštinama treba da se poveća a grantovi centralne vlade treba da nagrađuju ubiranje sopstvenih izvora prihoda. akođe, Vlada bi trebalo da nastavi sa svojim naporima da proširi poresku osnovicu za imovinu koja počinje da poreski obuhvata poljoprivredno zemljište i druge vrste imovine. 122 POGLAVLJE 9. KA BUDŽETU KOJI JE FOKUSIRAN NA POTREBAMA 9.1. Ovaj izveštaj je pokazao kako je osovo imalo koristi od budžeta fokusiranog na ulaganja u fizičku imovinu tokom protekle decenije. Iako je vladino upravljanje privredom u poslednjih nekoliko godina bilo dobro, gledajući u budućnost, jasno je da će Kosovo nastaviti da se suočava sa mnogim izazovima, posebno u vezi sa ulaganjem u razvoj i svoj ljudski kapital. Iako će nastavak planirane investicije u saobraćajnu infrastrukturu biti korisno za zemlju, prebacivanje nekih od tih sredstava daleko od ne toliko hitnih autoputeva i ka nekim skromnijim ali i hitnijim oblastima - kao što su lokalni putevi, obrazovanje i zaštita siromašnih moglo bi se dokazati boljom investicijom u budućnosti, sa većim ekonomskim i socijalnim povratkom uloženih sredstava. Sena nad svim političkim opcijama na Kosovu je energetska kriza koja se nazire kao i pitanje finansiranja izgradnje nove elekttrane. Investicija iz privatnog sektora se smatra najboljom opcijom ali vlada ne može isključiti mogućnost da će značajna javnainvesticija biti potrebna. 9.2. osovo će morati da se suoči sa ovim izazovima dok rešava opadanje granični pri oda. Vlasti su dobro svesne potrebe da se kompenzuju opadajući granični prihodi koji će biti isceđeni zbog trgovinskih sporazuma i zamene uvoza. Bez odlučne mere da se nadoknadi pad prihoda, sposobnost zemlje da zadovolji buduće potrebe potrošnje će se smanjiti. 9.3. osovo se u biti suočava sa dva izbora: (i) da ostane na trenutnom kursu (status kvo scenario) ili (ii) da preuzme put postepenih reformi (adaptivni scenario).  Prva je pasivni opcija koja će dovesti do pada pri oda i fiskalni deficita koji ne uspevaju da zadovolje fiskalno pravilo ili istiskivanje itni potreba potrošnje . Osim toga, to bi značilo: malo napora da se smanje troškovi javne nabavke u oblastima kao što su lekovi ili održavanje puteva gde su identifikovane potencijalne uštede; povećanja plata koj e nastavljaju da budu trenutno i politički motivisano a ne uspeva da motiviše poboljšane učinkovitosti u zdravstvu i obrazovanju; samo nekoliko novih resursa kako bi obrazovni sistem mogao da odgovori na demografske promene ili da se proširi predškolsko obrazovanje; malo napora za borbu protiv siromaštva i podsticaja formalnog zapošljavanja; i dovoljno sredstava da se u koracima obezbedi napajanje za zemlju, ako to postane potrebno.  Druga opcija bi podrazumevala nadoknadu za opadajuće granične pri ode od domaći pri oda, a prilagođavanje prioritetne potrošnje da bolje zadovolji potrebe osova. o bi značilo rešavanje problema niske potrošnje na zdravstvo i održavanje puteva, preusmeravanje socijalnih davanja iz budžeta na socijalnu zaštitu, podsticanje dobrog pružanje usluga u zdravstvu i obrazovanju dodelom povećanja plata delimično na osnovu učinka i obuke, uz neke dodatne resurse na raspolaganju da se poveća predškolsko obrazovanje i omogućiti da se sistem srednjoškolskog obrazovanja prilagodi demografskih promenama.  U bilo kom scenariju, osovo može biti suočeno sa potrebom da pronađe javna sredstva za investiranje u novu elektranu ako privatna investicija ne postane moguća. Uz nedovoljnu dostupnost energije, privredni rast će biti onemogućen uz smanjenje raspoloživih sredstava za finansiranje investicija i nauditi rastu zapošljavanja. Rešavanje izazova dostupnosti električne energije može značiti donošenje teških odluka o potrošnji i prilagođavanje prioriteta. 123 9.4. Ovo poglavlje daje ilustrativne primere kako budžet može izgledati po status kvo scenariju a kako po adaptivnom scenariju. Nije mu cilj da pruži detalje o tome kako tačno može da se sastavi budžet ali umesto toga predstavlja prikaz koji ilustruje kako se sredstva mogu rasporediti po različitim scenarijima, uključujući i primenu neke od preporuka u ovom izveštaju. Ono pre svega raz matra i prvi i drugi gore opisani scenario. alje, ono pokazuje kako bi mogao biti projektovani budžet ako se zahtevaju značajna sredstva javnog sektora kako bi se osiguralo neprekidno napajanje električnom energijom za zemlju. A. KA Č MU T Ž OV J BUDŽ T? Osnovni scenario –Status kvo 9.5. ako je teško prognozirati kako će tačno biti sastavljen budžet bez promene politike, ovaj odeljak pokazuje kako će nastavak aktuelne politike uticati na budžet u srednjem roku. Posebno, bez nastojanja da se prikupi više domaćih prihoda i bez promena poreske politike, prihodi su projektovani da opadaju, kao procenat B P-a u srednjem roku. Istovremeno, iako će izdaci ka izgradnji novog autoputa cusporiti, slobodna sredstva će se koristiti za finansiranje linearnog povećanja plata i beneficija vezanih za rat. 9.6. Bez akcije, prihodi su projektovani da opadaju u srednjem roku. Granični prihodi će opasti pod pritiskom u srednjem roku kao rezultat stupanja na snagu trgovinskog sporazuma sa urskom i EU. Ova dva sporazuma zajedno će smanjiti prihode (granični trgovini porezi i P V na uvoz) za 1,6 procenata BDP-a (videti poglavlje o prihodima). Međutim, pretpostavlja se takođe da će uvoz da bude zamenjen sa domaćom robom i uslugama, pomažući da se poveća domaće prikupljeni P V, čak i u odsustvu promene politike ili povećanih napora za prikupljanje. Prikaz 9.1. Prihodi, bez grantova, Status kvo % Međutim, budući da će biti mnogo teže da se BDP-a prikupi interno nego na granici to u potpunosti 28.0% neće nadoknaditi izgubljeni granični prihod. omaće prikupljeni P V se tako pretpostavlja da 27.0% se poveća za 2 odsto godišnje iznad nominalnog u 26.0% BDP-u. akođe očekuje se povećanje prikupljanja 25.0% ličnog i korporativnog poreza (kao što su tokom 24.0% poslednjih nekoliko godina) za 1 odsto iznad nominalnog BDP-a godišnje. Očekuje se da će 23.0% porez na imovinu rasti u skladu sa nominalnim 22.0% BDP-om, dok se pretpostavlja da će van poreski 21.0% prihodi da se razvijaju u skladu sa prosekom od 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 prethodne četiri godine, bez koraka ka jačanjem, na primer, prihoda povezanih sa transportom. Čak Bez reformi Spori rast i po ovim optimističnim pretpostavkama, domaći prihodi neće nadoknaditi izgubljene granične Izvor: procene osoblja Svetske banke. prihode i ukupne prihode (bez grantova) koji će opasti sa 25,8 odsto BDP-a u 2013 na 24,4 odsto do 2018. Ova cifra mogla bi biti i niža ako je stopa rasta samo prepolovljena od 4,5 odsto godišnje prognoze u osnovnom scenariju (Prikaz 9.1). 9.7. Čak i sa nastavkom tekući politika, obrasci potrošnje će se umereno promeniti u srednjem roku. Očekuje se da će tempo izgradnje autoputa 6. biti sporiji i njegova cena niža nego autoputa 7 pomažući da se smanji udeo B P-a koji se izdvaja na izgradnju putevu od 5,7 odsto BDP-a u 2012 na 4,3 odsto do 2018 (Prikaz 9.2 i Prikaz 9.3). Subvencije za energetski sektor su projektovane da ostanu 124 konstantne u nominalnom iznosu, čime opadaju kao deo B P-a od 0,8 do 0,6 odsto. Predviđeno je da se potrošnja na socijalnu zaštitu poveća sa 3,9 odsto B P-a na 4,4 odsto, kao politika proširenja beneficija ratnih veterana koja se nastavlja. Povećanje plata u javnom sektoru iznosi 120 miliona € (preko 2 odsto BDP-a) u 2015, a oko tri četvrtine ovoga u 2014 rukovodi povećanjem projektovane potrošnje u većini drugih oblasti, od kojih se veliki deo ukupnih sredstava odvaja na plate, uključujući zdravstvo (2,6 do 3 odsto BDP-a bez grantova donatora); obrazovanje (3,9 do 4, odsto B P-a isključujući donatorske grantove) i javni red i odbrana (3.0 do 3.5 odsto BDP-a). 9.8. ažalost, opšta populacija verovatno neće moći da iskoristi puno beneficija od ovih umereni promena u obrascima potrošnje. ok se na površini, projektovani sastav budžeta čini razumnim, u praksi on čini malo da se bavi osnovnim izazovima Kosova. Prognozira povećanje potrošnje socijalne zaštite zbog širenja davanja vezanih za rat - koji se konzervativno procenjuju da koštaju oko 40 miliona € godišnje - pre nego da se ulože napori da se zaštite siromašni ili ugroženi. Povećanje potrošnje u zdravstvu i obrazovanju je vođeno povećanjem plata umesto značajnih dodatnih sredstava za poboljšanje kvaliteta usluga. Prikaz 9.2. astav potrošnje u 2012 bez Prikaz 9.3. astav potrošnje bez grantova u grantova, Status kvo % BDP-a 2018, Status kvo % BDP-a Socijalna Socijalna zastita,, Ostala zastita, 4.4% ekonomska 3.9% Ostala pitanja, ekonomska 2.1% pitanja, Ostalo, Ostalo, 2.3% 6.6% 6.9% Energija, Energija, 0.8% 0.6% Javni red i Javni red i odbrana, odbrana, 3.0% 3.5% Izgradnja Izgradnja puteva, puteva, 4.3% 5.7% Obrazovan Obrazovan Zdravstvo, 2.6% je, 4.8% Zdravstvo, je, 3.9% 3.0% Izvor: procene osoblja Svetske banke. Izvor: procene osoblja Svetske banke. 9.9. Prema ovom status kvo scenariju, kombinacija pada pri oda i obećanja ras oda će rezultirati povećanjem fiskalnog deficita ili istiskivanjem suštinske potrošnje. Povećanje plata u javnom sektoru i beneficija vezanih za rat i nastavljena visoka potrošnje (mada niža nego u nedavnoj prošlosti) na novim autoputevima će rezultirati malim povećanjem potrošnje van grantova - od 28,7 odsto BDP-a u 2013 na 30,1 procenata u 2016. Kombinacija ovoga i opadanja graničnih prihoda povećaće osnovnu fiskalnog deficita na preko 5 odsto BDP-a do 2016 (Prikaz 9.5) u status kvo scenariju - znatno veći od obavezujucih 2 odsto od strane Fiskalnog pravila (videti poglavlje o ekonomiji i fiskalnom kontekstu). Jedini način na koji vlasti mogu da zadrže nivo deficita dok nastavljaju da finansiraju autoput 6 i beneficije novih veterana bilo bi da smanje potrošnju u drugim osnovnim oblastima. Sa tim u vidu, vlasti su već najavile da se nadaju da smanje potrošnju na robe i usluge za 15 odsto u 2014 kroz povećanje efikasnosti”. Tako velika dobit kroz efikasnost u jednoj godini izgleda puna nade a može čak biti štetna ako nisu pažljivo izbegnuti rezovi u vitalnim službama. 125 Prikaz 9.4. Rashodi bez grantova, Status kvo Prikaz 9.5. Primarni deficit bez neto budžetski % BDP-a kredita i donacija, Status kvo % BDP-a 30.5% 7.0% 30.0% 6.0% 29.5% 5.0% 29.0% 4.0% 28.5% 3.0% 28.0% 2.0% 27.5% Bez reformi 27.0% 1.0% Reformi Bez reformi i spor porast Fiskalno pravilo 26.5% 0.0% 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 Izvor: procene osoblja Svetske banke. Izvor: procene osoblja Svetske banke. Adaptivni scenario 9.10. lternativni budžet je moguć. Ovaj alternativni scenario pokazuje kako obrasci prihoda i rashoda mogu da budu prilagođeni da bolje Prikaz 9.6. Prihodi, bez grantova, Adaptivni zadovolje potrebe Kosova, u skladu sa scenario, % BDP-a preporukama u ovom izveštaju. Posebno oni koji uključuju povećanje prikupljanja domaćih prihoda 30.5% a sa strane rashoda: (i) naknade za nove ratne 30.0% veterane ne treba uvesti; (ii) velika povećanja plata 29.5% u javnom sektoru planirana za 2014 se ukidaju; 29.0% (iii) izgradnja autoputa 6 - od kojeg mnog delovi imaju niske ekonomske stope prinosa - odložen 28.5% van analiziranog perioda; i (iv) subvencije 28.0% preduzećima u energetskom sektoru su 27.5% prepolovljena. 27.0% 9.11. ombinacija jačanja poreske 26.5% 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 administracije i neki promena politike može pomoći u povećanju pri oda. Po adaptivnom scenariju, opadajući granični prihodi su Bez reformi Reforme kompenzovani alternativnim izvorima prihoda. Izvor: procene osoblja Svetske banke. Procenjuje se da će zdravstveno osiguranje da 126 prikupi oko 0,8 odsto BDP-a, kada je uvedeno od 2016 (vidi poglavlje o zdravstvu za detalje o proceni).217 apori da se prikupi porez na imovinu, uključujući bolje registrovanje imovine i podizanje poreske stope (koje su niske u poređenju sa većinom zemalja u Jugoistočnoj Evropi) se procenjuju do skoro udvostruče prihod iz ovog izvora na oko 0,5 odsto B P-a do 201 . eško je proceniti uticaj napora da se poveća poštovanje (kao što su recimo prekrsajni postupci na sudu za one koji izbegavaju porez) i druge reforme prihoda (takav izbor politike promene poreskih stopa ili reformisanja PLD strukture). Međutim, uz prepolovljenu stopu PDP-a u 2009 smanjen je prihod od samo 19,5 odsto218, pa tako povećanje od 10 do 15 odsto malo je verovatno da će povećati prihode za 50 odsto. Pretpostavlja se da je elastičnost 1,5 puta veća nego tokom promene u 2009 jer mnogim PDP obveznicima neće biti tako lako da izađu iz poreskog sistema. Kao rezultat toga, PDP naplata će se povećati od 1,3 do 1,6 odsto B P-a između 2014 i 2018. Dodatni napori za primenu PLD-a i domaće povećanje P V naplate iz ovih izvora će doprineti bržem rastu od 2 odsto od nominalnog BDP-a (u poređenju sa 1 odsto po statusu kvo). Ove reforme zajedno će podići prihode od 25, procenata B P-a u 2013 na 26,2 odsto u 2018 - znatno više u odnosu na 24,4 odsto projektovanog bez reformi (Prikaz 9.6). 9.12. Uštede napravljene od autoputa 6, borački davanja, smanjenja subvencija za energiju i povećanje plata mogu se ulagati u drugim, itnijim sektorima. Uštede od ovih mera u poređenju sa statusom kvo su značajne: oko 40 miliona € (0, odsto B P) manje godišnje će biti potrošeno na ratne veterane; masa zarada u javnom sektoru će se smanjiti za oko 45 miliona € (0,9 odsto B P-a) godišnje u početku i više eliminišući buduća povremena povećanja plata; smanjene subvencija za energiju procenjuje se da spasi 20 miliona € godišnje (0,4 odsto BDP-a) ali to bi moglo lako da bude i veće. Konačno, odlaganje autoputa 6 će uštedeti ukupno 750 miliona € između 2014 i 2018 (15 odsto BDP-a u 2013). Adaptivni scenario raspodeljuje ove uštede u cilju rešavanja nekih od ključnih izazova razmotrenih u ovom izveštaju i da obezbedi da se fiskalni deficit pridržava fiskalnih pravila. Posebne promene su:  Javnim službenicima se dodeljuje redovnije povećanje plata delimično na osnovu zasluga. daptivni scenario pretpostavlja potrošnju dodatnih 10 miliona € na plate svake godine. o bi bilo posebno korisno za sektor obrazovanja, gde rast plata na osnovu zasluga može da pomogne da se poboljša kvalitet nastave.  eka od sredstava sačuvanih iz autoputa 6. se mogu ulagati u poboljšanje lokaln ih i regionalnih puteva gde procene pokazuju visoke ekonomske stope prinosa. Između 2014 i 2018, dodatnih 380 miliona € može biti izdvojeno za održavanje puteva i izgradnju manjih puteva. To uključuje 171 miliona € procenjenih u poglavlju transporta jer su troškovi unapređenja 39 lokalnih puteva čija nadogradnje je identifikovana jer ima pozitivne ekonomske stope prinosa od 230 miliona € (46 miliona € godišnje) za održavanje i unapređenje regionalnih i nekih nacionalnih puteva. odatnih 25 miliona € je obezbeđeno u vidu rezerve.  Štednja može da se koristi za poboljšanje obrazovnog sistema - posebno za obrazovanje u ranom detinjstvu, suštinskom ako Kosovo želi da iskoristi svoju mladu populaciju za generisanje budućeg rasta. lternativno se predviđaju dodatna budžetska izdvajanja između 21 i 24 miliona € (oko 0,4 procenata B P-a) godišnje u okviru budžeta za obrazovanje u odnosu na status kvo scenario. Ovi dodatni resursi su namenjeni da se koriste za poboljšanje kvaliteta obrazovanja, a ne za linearno povećanje plata.  Uštede od strane gore pomenuto novih beneficija na osnovu rata mogu da se koriste za proširenje i poboljšanje postojećih mehanizama socijalne zaštite - naročito važnih uoči rasta cena energenata i uvođenja obaveznog zdravstvenog osiguranja. Ukupno, šema poslednje 217 To pretpostavlja stopu doprinosa od 5 odsto, na predlog u poglavlju o zdravstvu ovog izveštaja. Veći prihodi bi bili rezultat viših stopa doprinosa. 218 Kao udeo BDP-a. 127 instance socijalne pomoći ili sličan program su povećani za između 2 i 24 miliona € u poređenju sa status kvo scenariom, što je povećanje od oko 75 odsto.  Dodatni resursi za zdravstveni sektor od oko 40-50 miliona € (0,4 do 0,5 odsto BDP-a) godišnje u potpunosti finansiraju uvođenje zdravstvenog osiguranja, koje ne utiče na obrasce potrošnje u drugim ministarstvima jer će doprinos poslodavaca u javnom sektoru biti nadoknađen od strane Fonda za zdravstveno osiguranje. 9.13. Ove promene bi podesile sastav budžeta. Po ovom adaptivnom scenariju, predviđena je potrošnja na izgradnji puteva od 2,2 odsto B P-a do 201 , u poređenju sa 4,3 odsto u polaznim projekcijama (prikaz 9.7 i Prikaz 9. ). Subvencije za energetski sektor će se prepoloviti kada se energetske tarife približe stopi povraćaja troškova. Ostali ekonomski poslovi, kao što su održavanje puteva će biti nešto veći na 2,7 odsto B P-a u poređenju sa 2,3 odsto u okviru status kvo scenarija. Potrošnja na socijalnu zaštitu će se povećati sa 4,4 odsto na 4,7 odsto B P-a da pomogne u borbi protiv siromaštva i ublaži uticaj povećanja energetskih troškova za siromašne i ugrožene. Potrošnja na obrazovanje i zdravstvo će biti veća nego u status kvo scenariju (obrazovanje na 4,8 posto BDP-a u poređenju sa 4,5 odsto i zdravstvo na 3,7 odsto u poređenju sa 2,9 po prvom scenariju), jer ce se zdravstvo finansirati od premija zdravstvenog osiguranja. 9.14. Ovo ponovno određivanje prioriteta ras oda treba da ide ruku pod ruku sa naporima da se poboljša efikasnost. Povećanje rashoda u zdravstvu i obrazovanju, posebno treba rešavati uz poboljšanja u efikasnosti potrošnje, kao što je diskutovano u relevantnim poglavljima, da se obezbedi isporučenje pravih poboljšanja u službama. Istovremeno, strožije kontrole nad nabavkom bi mogle smanjiti troškove smanjenjem korupcije. Građevinski sektor (uključujući i puteve) bi posebno mogao ostvariti značajnije pogodnosti. Prikaz 9.7. Procena sastava rashoda, Prikaz 9.8. Sastav rashoda bez grantova u 2018, Adaptivni scenario % BDP-a Adaptivni scenario % BDP-a 35% Socijalna zastita, 30% 4.7% Ostalo, 6.7% 25% Ostala 20% ekonomsk a pitanja, 15% 2.7% 10% Energija, 0.3% Javni red i 5% Izgradnja odbrana, puteva, 3.3% 0% 2.1% 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 Ostalo Javni red i odbrana Zdravstvo Obrazovanje Zdravstvo Obrazova Izgradnja puteva Energija 3.7% nje, 4.8% Ostala ekonomska pitanja Socijalna Zaštita Izvor: procene osoblja Svetske banke. Izvor: procene osoblja Svetske banke. 9.15. Po adaptivnom scenariju fiskalni deficit je pod kontrolom za valjujući povećanim prihodima i smanjenim ukupnim rashodima. Ukupni rashodi bez grantova padaju od 28,7 procenata BDP-a u 2013 na 27,8 odsto u 2015 (Prikaz 9.9) zbog ušteda napravljenih na autoputu 7 i iz nižih energetskih subvencija, planiranog postepenog povećanja plata u javnom sektoru i odlaganja pogrešno 128 dizajniranih planova davanja za ratne veterane. Ova smanjenja potrošnje u kombinaciji sa povećanim prihodima pomažu u održavanju fiskalnog deficit na 2 odsto ili nešto ispod svake godine posle 2015 u adaptivnom scenariju (Prikaz 9.10). Prikaz 9.9. Rashodi bez grantova, adaptivni i Prikaz 9.10. Primarni deficit bez neto atatus kvo scenariji u % BDP-a budžetski kredita i donacija, adaptivni i atatus kvo scenariji u % BDP-a 30.5% 6.0% 30.0% 5.0% 29.5% 29.0% 4.0% 28.5% 3.0% 28.0% 27.5% 2.0% 27.0% 1.0% Bez reformi Reformi 26.5% 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 Fiskalno pravilo 0.0% 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 Bez reformi Reforme Izvor: procene osoblja Svetske banke. Izvor: procene osoblja Svetske banke. Scenario energetske krize 9.16. Ako je ulaganje javnog sektora potrebno u energetici kako bi se osiguralo dovoljno snabdevanje energijom onda će biti manje sredstava za većinu drugi sektora (Prikaz 9.11). Za održavanje istog niskog fiskalnog deficita kao u adaptivnog scenariju, oko 550 miliona € spasenih zbog odlaganja izgradnje autoputa 6 moglo bi da bude dostupno za jačanje snabdevanja energijom (Prikaz 9.12), verovatno kroz izgradnju nove elektrane, ENK. Treba da budu dostupna i neka dodatna sredstva i za zaštitu siromašnih od rasta cene energenata i ona se mogu pronaći ako se odoli iskušenju za povećanje davanja vezanih za rat, kao u adaptivnom scenariju. Mnoge od drugih poboljšanja efikasnosti raspravljenih u ovom izveštaju se takođe može implementirati, kao na primer, dodela povećanja plata delimično na osnovu učinkovitosti. Pored toga, ako povećanje zdravstvenih resursa izvire iz zdravstvenog osiguranja, zdravstvena potrošnja će se takođe povećati. Međutim, nema predviđenog povećanja potrošnje u drugim oblastima iznad onih predstavljenih u osnovnom scenariju ako se sredstva preusmeravaju ka izgradnji nove elektrane. Rezime glavnih pretpostavki koje se koriste za procenu svakog od ova tri scenarija je prikazan u Tabeli 9.1 ispod. 9.17. Čak i sa ovim dodatnim sredstvima osovo bi trebalo da donese neke teške odluke u energetskom sektoru. Dostupna sredstva mogu biti dovoljna ili blizu dovoljnim da se izgradi jedna od dva planirane jedinice ENK-a. o bi obezbedilo Kosovu 300 MV proizvodnih kapaciteta, umesto željenih 600 MV, dovoljno da se popuni energetska praznina u kratkom roku ali po ceni gubitka određenog većeg obima ekonomije uz potrebu za izgradnjom dodatnih proizvodnih kapaciteta u dužem periodu. Alternativno, VK bi mogla investirati u preduzeće osnovano za izgradnju elektrane 600 MV i tražila investitore i/ili privatne donatore da ulažu u preostala potrebna sredstva. reći izbor bi mogao da bude da 129 se dodatna sredstva prikupe putem javnog duga. Ali, iako Kosovo ima nizak javni dug ima malo iskustva u tržištima duga. Javni dug Kosova je oko 10 odsto BDP-a i ostaće na ispod 20 odsto, čak i ako bude nasledilo svoj udeo u bivšem jugoslovenskom dugu219, a oima samo malo i plitko domaće tržište duga 220. Kosovo je još uvek nije izdalo dugoročne domaće obveznice vezu zemlji i nije se izlagalo na međunarodnim tržištima. Izdavanje dugoročnih obveznica je potrebno za plaćanje nove elektrane pa će stoga biti izazovno i može se dokazati skupljim od drugih opcija jer Kosovo nema mnogo iskustva na tržištu duga. Prikaz 9.11. Procena sastava rashoda po Prikaz 9.12. Potencijalno dostupna sredstva za scenariju energetske krize, % BDP-a ENK, mil €. 35% 160 30% 140 25% 120 20% 100 15% 80 10% 60 5% 40 0% 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 20 Ostalo Javni red i odbrana Zdravstvo Obrazovanje 0 Izgradnja puteva Energija 2014 2015 2016 2017 2018 Ostala ekonomska pitanja Socijalna Zaštita Izvor: procene osoblja Svetske banke. Izvor: procene osoblja Svetske banke. 219 o će se desiti ako Srbija, koja trenutno servisira ovaj dug, prizna Kosovo kao nezavisnu državu. 220 Kosovo je počelo da izdaje trezorske obveznice samo u 2011 počevši prvo sa emisijama na tri meseca i povećanjem emisija na 12 meseca krajem 2013. 130 Tabela 9.1. ljučne pretpostavke za svaki scenario Scenario Status Kvo Adaptivni Scenario Scenario Energetske Krize Prihodi Granični Granični prihodi će pasti u totalu od Granični prihodi padaju kao u Status Kvo Scenariju. prihodi 1.6 procenta u BDP tokom 2015 i 2016 kad će stupiti na snagu trgovački sporazum sa Turskom i EU. omaći P V P V prikupljen na domaćem terenu Prikupljanje domaćeg P V je povećalo za 2 posto podiže nominalni B P za 2 procenta nominalni godišnji porast zahvaljujući boljem jer je domaća proizvodnja subvencija prikupljanju. za neki uvoz. PLD P povećava za 1 posto gore P prikupljanje podiže za 2 procenta gore nominalni nominalni BDP u pogledu podizanja porast godišnje zahvaljujući boljem prikupljanju. domaće proizvodnje i zapošljavanja. PDP P Ppovećava 1 procenat gore P P je povećan do 15 procenta u 2016 ali i prihodi idu Prihodi su isti kao i u nominalni B P na ime povećavanja gore za 30 percent (ne50posto) kao rezultat 1.5puta Adaptivnom Scenariju. domaće proizvodnje i zapošljavanja. elastičnosti i uticaja na prihode kad je P P bio redukovan od 20 na 15 posto u 2009. Porez na Porez na Imovinu raste u istom nivou Prihodi poreza na promet se približno dupliraju od 2013 imovinu kao i BDP. do 201 zahvaljujući dobrom prikupljanju i naporima. Vanporeski Vanporeski prihodi se povećavaju u Vanporeski prihodi se povećavaju u skladu sa prosekom prihodi skladu sa prosekom prethodnih 4 prethodnih 4 godina plus dodatna šuma vezana za godina. pitanja transporta. Zdravstveno Nema zdravstvenog osiguranja Zdravstvenoo osiguranje je uvedeno od 2016 osiguranje pretpostavlja se da će biti 5 procenta od cele plate, podići će G P za 0. posto godišnje. Troškovi Štednja Energetske Subvencije energije su redukovane na pola, štede oko € subvencije 20 miliona godišnje . Beneficije Predložene beneficije za veterane ukoliko nisu uvedene, ratnih veterana uštedeće € 40 miliona godišnje. Štednja je urađena kao i u Povećanje plata Povećanje plata javnog sektora za 2014 nije urađena, Adaptivnom Scenariju javnog sektora sačuvaće €45 miliona godišnje. Ruta 6 Odlaganje izgradnji šeste rute posle 201 štedi €750 miliona u totalu između 2014 i 201 , ili u proseku od €150 miliona godišnje. lternativna Potrošnja Energetske Subvencije za sektor energije ostaju Plate javnog sektora povećane po €10 milliona svake subvencije konstantne u nominalnom obliku. godine, delimično po zasluzi Beneficije Beneficije ratnih veteran u iznosu od ratnih veterana € 40 miliona po godini od 2015. Povećanje plata Povećanje plat ajavnog sektora je €45 Plate javnog sektora povećane po €10 milliona svake Povećanje plate javnog sektora je javnog sektora miliona u 2014 i oko €30 miliona u godine, delimično po zasluzi urađeno kao i u daptivnom 2017. Scenariju Trasa 6 Izgradnja 6 trase košta oko €750 €3 0 milliona od €750 milliona sačuvanih odlaganjem miliona između 2014 i 201 godine, izgradnji 6 rute puta su investirani u održavanje ili od kojih skoro 150 miliona € ide na nadogradnju tokom celog perioda. eksproprijaciju. €130 miliona je potrošeno u 2014 i €140-€160 miliona svake naredne godine. 131 Obrazovanje odatnih €21-€24 milliona iz gornjeg Scenarija Status Quo su alocirani za obrazovanje (i iskorišćeni u robi i uslugama, održavanju i drugim zahtevanim investicijama bolje nego u povećanju plata, koji su uzeti u obzir kod povećanja na osnovu zarađenih performansi). Socijalna Zadnji deo socijalne šeme dobija dodanti fond između Zadnji deo socijalne šeme dobija zaštita za €21 i €24 miliona od gornjeg Scenarija Status Quo za fondove kao i u Adaptivnom siromašne i godinu da bi proširio pokrivenost siromašnih i pomogne scenariju. podložne njima po pitanjima cena električne energije. Zdravstvo Zdravstveni sektor troši povećanja između €40 i €50 Zdravstveni sektor troši milliona godišnje od pomenutog Statusa Quo od 2016, povećanja kao i u daptivnom potpuno finansiran od strane premija zdravstvenog Scenariju, poptuno finansiran od osiguranja. strane premije zdravstvenog osiguranja.. Redukcije Ostala ušteđevina od redukcije je korišćena da se eficit je održan ispod 2 procenta deficita osigura deficit ispod 2 posto G Pa kao što je G P kao što je i u daptivnom predviđeno fiskalnim pravilima. Scenariu. Izgradnja nove Ostala štednja nije zahtevana da elektrane održava defici na 2 posto G Pa, nego se kanališe u sektor energije. o je oko € 550 miliona za taj period. B. ZAKLJUČCI 9.18. osovo ima priliku i potrebu da proizvede alternativni budžet usmeren na prioritete koji će zadovoljiti potrebe dugoročnog rasta zadržavajući svoj fiskalni deficit pod kontrolom. Bez mera podsticaja prihoda i drugačijeg određivanja prioriteta rashoda ili će doći do brzog rast fiskalnog deficita ili istiskivanja suštinski bitnih rashoda. Međutim, postoji prostor i za jačanje domaćih prihoda i smanjenje potrošnje u manje hitnim oblastima. Sredstva sačuvana tokom ovog procesa mogu se ulagati u drugim, prioritetnijim oblastima. Ovo ponovno određivanje prioriteta rashoda treba da ide ruku pod ruku sa naporima da se poboljša njihova efikasnost. 9.19. Bez mera za jačanje domaći pri oda, ukupni prihodi su projektovani da opadaju kao procenat BDP-a u srednjoročnom periodu ali kombinacijom ojačane poreske administracije i nekih promena politike prihodi se mogu povećati. ajveći doprinos padu prihoda se odnosi na uvoz i ne poreske prihode. Od nekih domaćih poreza se očekuje da delimično nadoknade taj pad ali to verovatno neće biti dovoljno bez dodatnih mera u borbi protiv utaje poreza i neke promene politike, kao što su podizanje PDP-a, uvođenje zdravstvenog osiguranja i primenu poreza na imovinu. 9.20. ko se nastavi sa postojećim politikama bez promena to neće biti dovoljno da se reše osnovni izazovi Kosova. Kao takvo, ono neće zaštitit isiromašne niti će poboljšati rezultate u zdravstvu i obrazovanju kao ključnih sektora za ekonomski rast. rugačiji scenario je potreban. 9.21. estrukturiranje budžeta će pomoći u održanju nivoa troškova i fokusa na najpotrebnije oblasti. Po adaptiranom scenariju bi došlo do pada rashoda kao procenna BDP-a u početku zbog postepenog i ravnomernog rasta plata, ako nove pogodnosti za ratne veneterane ne budu uvedene, a potrošnja na novim autoputevima je smanjena. Javnom sektoru mogu biti potrebna sredstva kako bi se sprečilo pojavljivanje nestašice energije iako različite opcije finansiranja treba da budu istražene. 9.22. Poboljšana efikasnost potrošenje je neophodna u svim oblastima. Povećanje potrošnje u zdravstvu i obrazovanju posebno treba uskladiti sa poboljšanjima u efikasnosti potrošnje kako bi se osiguralo da se isporučuju prava poboljšanja u službama. Istovremeno, strožije kontrole nad nabavkom mogle bi smanjiti troškove uz smanjenje korupcije. 132 ANEKS 1: PODACI O OPŠTINAMA Prikaz A.1. Opštine na osovu. Izvor: Kalkulacije osoblja SB na osnovu popisa stanovništva na Kosovu iz 2011 i OEBS-a. Napomena: Vidi kodne brojeve u Tabela A., Aneks 1 za svaku opštinu. 133 Tabela A.1. Dostupni izvori podataka za opštine. Kodni Albanski BOOST ISMO POPIS Procenat POPIS broj naziv Srpski naziv BOOST naziv napom. napom. IZVOR Srba napom. 1 Deçan ečane 631 Opština ečane 2011 Popis 0.0 odsto 2 Dragash ragaš 621 Opština ragaš 2011 Popis 0.0 odsto 3 Ferizaj Uroševac 656 Opština Uroševac 2011 Popis 0.0 odsto 4 Fushë Kosovo Polje 612 Opština Kosovo Polje 2011 Popis 0.9 odsto 5 Kosovë Gllogoc Glogovac 611 Opština Glogovac 2011 Popis 0.0 odsto 6 Gjakovë Djakovica 632 Opština Djakovica 2011 Popis 0.0 odsto 7 Gjilan Gnjilane 651 Opština Gnjilane 2011 Popis 0.7 odsto 8 Hani i Elezit General Janković 659 Opština General Jankovič 2011 Popis 0.0 odsto 9 Istog Istok 633 Opština Istok 2011 Popis 0.5 odsto 10 Junik Junik 636 Opština Junik 2011 Popis 0.0 odsto 11 Kaçanik Kačanik 652 Opština Kačanik 2011 Popis 0.0 odsto 12 Kamenicë Kamenica 653 Opština Kamenica 2011 Popis 4.3 odsto 13 Klinë Klina 634 Opština Klina 2011 Popis 0.3 odsto 14 Leposaviq Leposavić 641 Opština eposavić NE, SRBI OEBS 96. 0 odsto NE, SRBI 15 Lipjan Lipljan 613 Opština Lipljan 2011 Popis 0.9 odsto 16 Malishevë Mališevo 625 Opština Mališevo 2011 Popis 0.0 odsto 17 Mamush Mamuša 626 Opština Mamuša 2011 Popis 0.0 odsto 18 Mitrovicë Mitrovica 642 Opština Mitrovica 2011 Popis 0.0 odsto 19 Novobërdë Novo Brdo 654 Opština Novo Brdo NE, SRBI OEBS 60.0 odsto 20 Obilic Obilić 614 Opština Obilić 2011 Popis 1.3 odsto 21 Pejë Peć 635 Opština Peć 2011 Popis 0.3 odsto 22 Podujevë Podujevo 615 Opština Podujevo 2011 Popis 0.0 odsto 23 Prishtina Priština 616 Opština Priština 2011 Popis 0.2 odsto 24 Prizren Prizren 622 Opština Prizren 2011 Popis 0.1 odsto 25 Rahovec Orahovac 623 Opština Orahovac 2011 Popis 0.2 odsto 26 Skënderaj Srbica 643 Opština Srbica 2011 Popis 0.1 odsto 27 Suharekë Suva Reka 624 Opština Suva Reka 2011 Popis 0.0 odsto 28 Shtërpcë Štrpce 655 Opština Štrpce NE, SRBI OEBS 66.7 odsto 29 Shtime Štimlje 617 Opština Štimlje 2011 Popis 0.2 odsto 30 Viti Vitina 657 Opština Vitina 2011 Popis 0.2 odsto 31 Vushtrri Vučitrn 644 Opština Vučitrn 2011 Popis 0.5 odsto 32 Zubin Potok Zubin Potok 645 Opština Zubin Potok NE, SRBI OEBS 93.3 odsto NE, SRBI 33 Zveçan Zvečan 646 Opština Zvečan NE, SRBI OEBS 96.1 odsto NE, SRBI 34 Graçanicë Gračanica 61 Opština Gračanica 2010 NE OEBS 86.2 odsto 35 Kllokoti Klokot 660 Opština Klokot 2010 NE OEBS 72.1 odsto 36 ZAMV AKSM 647 Ad. Kancelarija S. Mitrovica 2012 NE OEBS 76.5 odsto NE 37 Partesh Parteš 65 Opština Parteš 2012 NE OEBS 100.0 odsto 38 Ranillug Ranilug 661 Opština Ranilug 2010 NE OEBS 98.5 odsto lbanska većina Srpska većina urska većina Izvor: ISMO, BOOST, Kosovski popis, OEBS. Napomena: U ne-priznatim srpskim ili većinski srpskim opštinama, podaci o popisu su dobijeni od OEBS -a. To je učinjeno s obzirom da postoji malo ili nema podataka o srpskom stanovništvu u popisu iz 2011 . 134 ANEKS 2: TRANSPORT Tabela A.2. ažeti poslovni plan finansiranja železnice 2013 INFRAKOS Rashodi € Udeo Prihodi € Udeo Osoblje 1,393,125 26.0% Takse za prugu 894,500 15.3% Materijali 2,962,100 56.0% Ostale usluge 838,600 14.3% Režije 964,375 18.0% Subvencije 2,255,100 38.6% 100.0% Gubitak prist. takse 1,861,000 31.8% Ukupno 5,319,600 100.0% Ukupno 5,849,200 100.0% TRAINKOS Rashodi € Udeo Prihodi € Udeo Osoblje 1,412,220 23.0% Prihodi od usluga 2,680,564 43% Materijali 3,413,381 55.0% PSO 1,241,308 20% Pristupne takse 1,246,207 20.0% MED subvencija 500,000 8% Ostalo 159,903 3.0% Subvencije 1,400,000 22% Rezerve 427,572 7% Ukupno 6,231,711 100.0% Ukupno 6,249,444 100% INFRAKOS i TRAINKOS kombinovano Rahodi € Udeo Prihodi € Udeo Osoblje 2,805,345 27.2% Prihodi od usluga 2,680,564 28.7% Materijali 6,375,481 61.9% Ostale usluge 838,600 9.0% Pristupne takse 0 0.0% PSO 1,241,308 13.3% Režije 1,124,278 10.9% Subvencije 4,155,100 44.5% Iz rezervi 427,572 4.6% Ukupno 10,305,104 100.0% Ukupno 9,343,144 100.0% Deficit 961,960 10.3% Izvori: INFRAKOS i TRAINKOS Poslovni planovi za 2013 Međunarodni standardi za investicije u transport Ovaj deo Aneksa o transportu detaljno predstavlja međunarodne standarde za investiranje u sektor transporta. Investicije Kosova u saobraćajnu infrastrukturu se porede sa tri repera iz Međunarodnog transportnog foruma (MTF)221 i studijom jedanaest zemalja u Severnoj Africi i Bliskom Istoku (obuhvatajući i ursku), kolektivno prepoznatih kao MED 11.222  investicioni izdaci u transport kao procenat BDP-a;  udeo te investicije u odnosu na vidove transporta, i;  udeo te investicije koji je raspodeljen za održavanje. 221 Međunarodni transport forum, podnesak statistike, 2012. 222 Infrastruktura transporta u ME 11 Zemljama, C SE izveštaji mreže 10 , 2012. Ova procena preduzete u 2011 za EU zasniva se na metodi koja se koristi u ijagnostici infrastrukture fricčkih ržava ( I ) preduzete od strane Svetske banke u 2009. 135 MTF vrednosti se odnose na aktuelne troškove sektora transporta, bez procene da li su ovi nivoi potrošnje dovoljni. Sa druge strane vrednostima ME 11, su zasnovane na investicijama koje će biti potrebne za postizanje specifičnih standarde povezivanja da obezbede kapacitete za geografsku i ekonomsku veličinu zemlje. M F reperi se odnose na zemlje OESR-a gde je saobraćajna infrastruktura uglavnom u dobrom stanju, pa je investiciono održavanje relativno nisko. asuprot tome, vrednosti ME 11 se odnose na infrastrukturu koja nije tako dobro održavana u prošlosti, pa su izdaci za održavanje veći. M F i ME 11 podaci se odnose na sve vidove transporta ali samo oni koji se odnose na puteve i železnice se ovde koriste. Tabela A.3. Poređenje Kosovskog prihoda po glavi sa zemljama prikazanih standarda BDP po glavi Region/Zemlja Udeo Kosova (SAD $) Kosovo 3,454 100% DIAD 7,862 44% MED 11 23,182 15% EU 27 34,064 10% OESR 37,010 9% Izvor: OESR ekstrakt iz statistike: http://stats.oecd.org/index.aspx?queryid=558 Ukupni izdaci za investicije u transport kao % BDP-a U zapadnoj Evropi, investiciju u saobraćajnu infrastrukturu kao udeo B P-a je u stalnom padu od 1,5 odsto u 1975, na 1,2 procenata u 19 0 i dalje na 1,0 odsto u 19 2, nakon čega je ostala u toj vrednosti. Nivo investicija od 1 posto BDP-a je ostao kao norma za mnogo godina, tako da je postao de fakto politički standard u 1980-tim, iako bez teorijske osnove. Potrebe za investicijama u infrastrukturu transporta zavise od brojnih faktora, kao što su kvalitet i starost postojeće infrastrukture, geografskog terena zemlje i intenziteta transporta proizvodnih sektora u zemlji, između ostalog. Činjenica da učešće BDP-a posvećenog saobraćajnoj infrastrukturi ima tendenciju da ostane konstantno u mnogim zemljama i tokom vremena sugeriše da je nivo investicija prilagođen drugim faktorima osim stvarnih investicionih potreba, kao što su procedure dodele institucionalnog budžeta ili budžetska ograničenja. Učešće investicija u infrastrukturu transporta u unutrašnjosti centralne i istočne Evrope, koje je do 2002 takođe ostalo na oko 1,0 odsto BDP-a, značajno je poraslo od tada da bi dostiglo vrhunac od oko 2,0 odsto u 2009. Pad na 1,7 odsto u 2010 izgleda da je posledica finansijske krize. Prikaz A.2. Investicije u transport kao % BDP-a za svetske regione Izvor: Međunarodni transport forum, podnesak statistike, 2012. 136 Investicije u različite vidove transporta Učešće investicija u železnicu u odnosu na ukupne investicije za transport u zemljama OESR-a je porastao sa 15 odsto u 1995 na 23 odsto u 2010. U Zapadnoj Evropi udeo železnica je bio veći, uz povećanje do 20 odsto u 1995, do 30 odsto u 1975 i oko 40 odsto u 2010, kao odraz zrelosti putne mreže i političke posvećenosti razvoju železnice. Dok su Zemlje zapadne evrope (ZZE) sve više usmerene ka investicijama u železnicu, Zemlje centralne i istočne evrope (ZCIE) i dalje ulažu u puteve i teže da se postigne slična zrelost njihovih mreža. Njihovi putevi dele porast sa 65 odsto u 1995 na oko 80 procenata u 2005 i ostali su na tom nivou sve do 2010. Tabela A.4. MTF procene stransportnih investicija u odnosu na vidove transporta Vid Region 1995 2010 Železnica OESR 15% 23% ZZE 20% 30% Putevi ZCIE 35% 20% Izvor: Abaliza autora MTF podataka Investicije u održavanje puteva Ravnoteža između održavanja puteva i novih putnih investicija je relativno konstantna tokom vremena u mnogim regionima, sa udelom u održavanje između 25 odsto i 35 odsto u zapadnoj Evropi i centralnoj i istočnoj Evropi. Međutim, postoje značajne razlike između pojedinih zemalja. One zemlje koje imaju veći udeo održavanja imaju tendenciju da imaju i zrelije putne mreže i manju potrebu da investiraju u nove puteve ali i veći kvalitet putne mreže. Prikaz A.3. Udeo putni investicija u održavanje Izvor: Međunarodni transport forum, podnesak statistike, 2012. EU takse za registraciju vozila i putne takse Mnoge zemlje EU (20 od 27) primenjuje Porez na registraciju/taksu/naknadu/akcizu na najmanje nekom učešću ili stupanju vozila (ponovo) u saobraćaju . Estonija, emačka, itvanija, uksemburg, Slovačka Republika, Švedska i Velika Britanija su zemlje koje ne ubiru porez na registraciju vozila. Mnoge zemlje EU koriste ovo kao priliku da promovišu ili obeshrabre upotrebu određenih vrsti vozila. U devet država članica ( ustrija, Francuska, etonija, Malta, Holandija, Portugal, Rumunija, Slovenija i Španija) i u 137 19 flamanskom regionu Belgije , CO2 emisija (izražena u g/km) su glavni parametar pri odredivanju taksi za registraciju. Kombinacije tipa goriva, važnih pokazatelja za emisiju lokalnih zagađivača kao što su azot oksid (NOx) i praškastih materija, koristi polovina zemalja EU koje imaju porez za registraciju. Polovina zemalja EU takođe koristiti vrednost (za nova vozila ekvivalent za kupovinu cenu, za starija vozila starost ili akumulirana kilometraža se takođe uzimaju u obzir) vozila kao polaznu tačku za obračun poreza. Četiri vrste vozila su korišćena kao osnova za poređenje između naknada za registraciju i upotrebu vozila; mali automobil kao što je Pežo 207; automobil srednje klase kao što je Volksvagen Golf; veliki automobil kao što je Ford Mondeo; i zglobni petoosovinski kamion sa 400 k.s. sa bruto masom nosivosti od 40.000 kg. U 2012 prosečna prva taksa za registraciju za najmanje automobile bila je 1.700 €, za najveći automobil 7.000 € i za kamion 1.400 €. Isključujući Dansku, koja je imala takse za registraciju od preko 10.000 € za sve tipove vozila, sledeći najveće takse za automobile su u Holandiji i Malti (preko 5.000 €), dok Grčka ima najveću stopu za kamione od 6.000 €. Osam zemalja EU ima takse od preko 1.000 € za automobile a dvanaest imaju takse od preko 1.000 € za najveće grupe automobila. Uporedive cene na Kosovu su 25 € za automobile i 50 € za kamione (plus 30 € za tablice i ostale nadokande prilikom prve registracije). lasništvo nad vozila i upotrebni porez Sve zemlje EU ubiraju periodično vlasništvo ili porez na promet. asuprot takse za registraciju, teška vozila su predmet ovog oblika oporezivanja u gotovo svim zemljama, često uz poseban režim ciljanja samo za ovu klasu vozila. Mnoge zemlje su u tranziciji iz jednog obl ika u drugi gde oporezivanje obično zavisi od veličine motora/snage do emisije CO2. Kao takav, sistem koji određuje poresku stopu zavisi od godine prve registracije, sa novijim vozilima koje imaju koristi od savremenih tehnologija i nižeg odnosa CO2/veličine motora koje im to pruža. retiranje dizel vozila se značajno razlikuje. Zemlje koje imaju porez na osnovu CO2 emisije samo favorizuju korišćenje vozila na dizel pogon. ista uključuje Francusku (samo za automobile kompanije), Grčku, Irsku, Maltu i Veliku Britaniju. Holandija i Švedska sa druge strane nameće mnogo teže naknade na vozila sa dizel pogonom u odnosu na vozila sa benzinskim pogonom. Finska sprovodi oba: čisti porez zasnovan na CO2, za sva vozila, plus dodatni porez samo za dizel vozila, što rezultira u situaciji sličnoj onoj u Holandiji i Švedskoj. 138 Prikaz A.4. Takse za registraciju za četiri vrste automobila u EU zemljama Izvor: Registar mera za interni prikaz vanjskih troškova u transportu, DGMOVE, EU, 2012. Oporezivanje teretnih vozila se uglavnom zasniva na kombinaciji njihove Bruto težine vozila (B V), konfiguracije osovine i vrsti suspenzije, ciljanjem kamiona koji nameću visoke troškove održavanja puteva. Zemlje koje koriste samo BTV kao osnovu za naplatu takse nedostaje važan deo korelacije između osobina vozila i oštećenja infrastrukture, kao što će kamion sa većom osovinom izazvati manje štete na putevima od onog sa istom bruto težinom ali manjom osovinom. Prikaz A.5. Upotrebne takse za četiri vrste automobila u EU zemljama Izvor: Registar mera za interni prikaz vanjskih troškova u transportu, DGMOVE, EU, 2012. 139 Trgovina i infrastruktura transporta Kao zemlja bez pristupa moru, troškovi prevoza kontejnera na Kosovu su predvidljivo visoki. Kao što abela 6 pokazuje, najveći trgovinski partneri Kosova su skoro sve susedne zemlje i sa mogućim izuzetkom Italije, prevoz se odvija preko puteva, a ne na prugama. Veliki deo trgovine sa Italijom, koja je dominirala u vrednosti i obimu od uvoza, koristi pomorski prevoz preko Albanije (ro-ro službe iz rača u Albaniji ka Bariju u Italiji). Uvoz iz Kine dolazi sporednim putem u regionalno središte u luku poput Rijeke u Hrvatskoj a zatim na Kosovo upotrebom drumova. oš kvalitet i ograničena priroda saobraćajne infrastrukture se ogleda u visokim troškovima teretnih kontejnera izvoza i uvoza. U poređenju trinaest zemalja jugoistočne Evrope, Kosovo zauzima pretposlednje mesto pre Moldavije u pogledu transporta, logistike i troškova omogućavanja trgovine: ima najviše izvozne troškove i treću najvišu cenu uvoznih troškova. Tabela 6 daje neka ključna regionalna poređenja iz Istraživanja Svetske banke o aktivnostima poslovanja. Tabela A.5. Prikaz osovski najveći 6 destinacija izvoza i zemalja porekla za uvoz Destinacija izvoza Udeo Poreklo uvoza Udeo Albanija 15.70% Srbija 12.40% Italija 14.90% Italija 9.60% Indija 11.70% emačka 8.90% Makedonija 10.20% Makedonija 8.90% Srbija 7.40% Turska 6.60% Crna Gora 6.00% Kina 6.50% Udeo najvećih 6 zemalja Udeo najvećih 6 destinacija 65.90% 52.90% porekla Ukupna vrednost uvoza Ukupna vrednost izvoza (2011) 310 m € 2,400 m € (2011) Međutim, dok visoki transportni troškovi mogu uticati na trgovinu, trgovinska neravnoteža takođe doprinosi visokim transportnim troškovima. Kosovo ima veliki trgovinski debalans sa uvozom koji je između devet i deset puta veći od izvoza u pitanju vrednosti (ali manje u pogledu obima jer je jedinična vrednost uvoza veća od izvoza). Veliki trgovinski debalans utiče na efikasnost troškova transporta i logistike međunarodne trgovine Kosova. Moguće objašnjenje za velike razlike između troškova uvoza i izvoza mogu se naći u utovaru kamiona u svakom pravcu, kamioni koji odlaze sa Kosova imaju tendenciju da budu u potpunosti prazni dok su kamioni koji uvoze robu mnogo preopterećeni. 140 Tabela A.6. Trgovina preko granice, 2013 Cena Cena Dokumenta Vreme Dokumenta Vreme izvoza uvoza Država Pozicija za izvoz za izvoz za uvoz za uvoz ($ SAD za ($ SAD za (broj) (dana) (broj) (dana) kontejner) kontejner) Gruzija 43 4 9 1,355 4 10 730 Slovenija 48 5 16 745 7 14 1,810 Grčka 52 4 16 1,040 6 15 1,135 Crna Gora 53 6 14 985 5 14 1,200 Mađarska 70 6 17 885 6 19 1,760 Rumunija 76 5 13 1,485 6 13 1,480 Bugarska 79 4 20 1,375 5 17 1,365 Albanija 85 7 19 745 8 18 1,595 Srbija 98 6 12 1,455 7 15 2,175 Hrvatska 99 7 18 1,335 7 15 1,495 Bosna i Herceg. 107 8 16 1,260 8 13 985 Slovačka 108 7 17 1,500 6 16 1,870 Kosovo 121 8 15 1,775 7 15 1,185 Moldavija 150 7 32 1,545 8 35 1,200 Izvor: Poslovne aktivnosti 2013, Svetska banka. Tabela A.7. Pet proizvoda sa najvećim udelom u izvozu i uvozu Izvozni proizvodi Udeo Uvozni proizvodi Udeo Legure: 31.4% Nafta i naftni derivati 13.8% Metalni otpad 8.7% Motorna vozila 4.2% Rude olova i koncentrati 5.5% Gvožđe i šipke čelika 3.3% Bakarni otpaci i ostaci 4.5% Duvanski proizvodi 2.0% Sirova koža 3.9% Cement 1.9% Udeo glavnih u ukupnom 54.0% Udeo glavnih u ukupnom 25.2% 141 142 ANEKS 3: OBRAZOVANJE Tabela A.8. Uporedna lista zemalja: ECA i zemlje van ECA regiona Javna potrošnja u Država Udeo stanovništva BDP po glavi (PKM) u obrazovanju kao procenat ispod 19 (2010) 2011 BDP (2011 ili kasnije) Albanija 32.55 odsto 3.27 odsto 7848 Jermenija 29.11 odsto 3.21 odsto 5405 Belorusija 21.24 odsto 5.41 odsto 15056 Bosna i Hercegovina 24.62 odsto 0.00 odsto 8115 Bugarska 18.54 odsto 4.58 odsto 13812 Hrvatska 20.96 odsto 4.42 odsto 17850 Češka Republika 19.99 odsto n/a 27112 Gruzija 24.95 odsto n/a 5502 Mađarska 20.65 odsto 5.12 odsto 19571 Kosovo 38.08 odsto 4.19 odsto 6700 Latvija n/a 5.03 odsto 16717 Litvanija n/a 5.67 odsto 20343 BJR Makedonija n/a n/a n/a Moldavija n/a 9.11 odsto 3382 Crna Gora 26.71 odsto n/a 11628 Poljska 21.52 odsto 5.09 odsto 20013 Rumunija 20.73 odsto 4.32 odsto 12520 Ruska Federacija 21.06 odsto n/a n/a Srbija 23.71 odsto 4.71 odsto 10405 Slovačka Republika n/a n/a 23366 Slovenija 19.07 odsto 5.70 odsto 28436 Turska 35.42 odsto 2.86 odsto 14543 Ukraina 19.98 odsto 5.28 odsto 7210 Kina 26.11 odsto n/a 8391 Dominikanska Repub. 41.02 odsto n/a 9287 Ekvador 40.47 odsto 4.89 odsto 9552 El Salvador 43.77 odsto 3.21 odsto 7222 Gvatemala 52.59 odsto 2.80 odsto 5093 Jamajka 38.76 odsto 6.35 odsto 9027 Tajland 26.50 odsto 3.75 odsto 9390 Gornji srednji prihod n/a n/a n/a Izvor: Svetska banka Statistika u obrazovanju, MMF SEO, UN podaci o populaciji, Kosovski popis. 143 Prikaz A.6. Distribucija rezultata čitanja i matematike po polovima Izvor: procene osoblja SB na osnovu baze podataka Ispita u petom razredu. Prikaz A.7. ezultati čitanja i matematike po podeli na urbane i ruralne delove Izvor: procene osoblja SB na osnovu baze podataka Ispita u petom razredu. 144 Tabela A.9. Prosečni rezultat na Ispitu u petom razredu iz 2010, po opštinama (od ukupno 100 poena) Rezultat Opština Matematika Albanski jezik Dečane 50.4 52.5 Dragaš 54.7 52.9 Uroševac 44.8 54 Kosovo Polje 52.2 60.3 Glogovac 40.4 45.9 Ðakovica 54.5 57.8 Gnjilane 55.9 61.4 Elez Han 39.1 41.1 Istok 49.6 54.7 Junik 41.1 46.9 Kačanik 51.1 53 Kamenica 51.6 50.8 Klina 44.6 50.2 Lipljan 44.3 51.9 Mališevo 44.4 46.3 Mamuša 45.3 56.1 Mitrovica 50.9 54.3 Novo Brdo 29.2 35.6 Obilić 42.4 56.4 Peć 50.6 58.6 Podujevo 47 55.3 Priština 43.9 60.1 Prizren 41.7 52.8 Orahovac 55.3 54.4 Srbica 42.4 48.5 Suva Reka 41.6 50.1 Štrpce 46.5 39.8 Štimlje 36.3 40.3 Vitina 57.6 56.3 Vučitrn 50.6 52.8 Izvor: Izveštaj o rezultatima ocenjivanja Učenika razredne nastave , MONT. Napomena: Rezultati za opštinu Vitina su predstavljeni od strane MONT-a uz određenu zabrinutost jer postoje sumnje u listu imena. 145 Tabela A.10. Prosečna veličina odeljenja i srazmeran odnos učenika i nastavnika po nivou obrazovanja, samo odabrane opštine 1-9 razreda 10-13 razreda Prosečna veličina Prosečna veličina SOUN SOUN odeljenja odeljenja 2011/12 2012/13 2011/12 2012/13 2011/12 2012/13 2011/12 2012/13 Priština 24.8 24.6 19.7 19.5 33.3 33.1 19.5 19.4 Podujevo 22.0 22.0 17.4 16.5 35.8 35.0 23.2 22.5 Mitrovica 22.3 22.8 18.1 17.5 31.2 29.6 19.6 18.7 Peć 23.3 23.4 17.4 17.5 25.4 26.1 15.8 16.2 Istok 23.1 22.3 17.7 17.0 34.8 30.0 19.8 19.5 Klina 22.9 23.0 17.1 16.7 28.4 28.0 19.6 19.3 Ðakovica 23.0 22.3 16.7 16.1 33.6 33.0 19.8 20.2 Prizren 21.3 21.1 17.4 17.0 35.8 33.5 18.2 19.5 Suva Reka 23.0 22.6 16.6 16.5 36.0 34.5 21.7 20.8 Uroševac 23.5 23.7 17.5 17.5 36.5 35.8 21.5 20.5 Štimlje 22.2 22.9 17.3 16.8 30.2 29.4 18.9 19.8 Kačanik 19.3 19.6 15.9 15.2 30.2 29.2 18.9 18.3 Gnjilane 20.1 19.9 15.2 14.9 29.9 28.4 17.4 16.6 Ukupno 22.4 22.3 17.2 16.8 32.4 31.2 19.5 19.3 prosek Izvor: procene osoblja SB na osnovu ISMO Kosovo. 146 Grant za obrazovanje i finansiranje po glavi Ovaj deo dodatka za obrazovanje opisuje kako bi Grant za obrazovanje trebalo da funkcioniše od centralne vlade ka opštinama. Grant za obrazovanje za svaku opštinu = dnevnice i plate + robe i usluge + kapitalni izdaci 1. Dnevnice i plate = Ukupno dnevnice i plate za (a) nastavnike pomnoženo sa prosečnim platama nastavnika; i (b) administrativno i pomoćno osoblje, pomnoženo prosečnimh platama na Kosovu.223 (a) Nastavnici: na osnovu srazmernog odnosa učenika i nastavnika: Učenici po nastavniku Učenici po nastavniku Većinske opštine Manjinske opštine Predškolsko (0 razred) 12 12 Osnovno (1-9 razred) 21.3 14.2 Više srednje Gimnazija (10-12 razred) 21.3 14.2 Srednja stručna škola (10-13 razred) 17.2 11.5 Obrazovanje za specijalne potrebe 7.9 224 7.9 U planinskim predelima (iznad 700m) 14.9 14.2 - odatnih 3.33 odsto od ukupnog broja redovnih nastavnika da pokrije troškove zamene nastavnika na bolovanju i porodiljsko odsustvo; - 10 odsto od ukupne raspodele za pokrivanje troškova dodatnih nastavnika engleskog.225 (b) Administrativno i pomoćno osoblje: na osnovu sledećih kriterijuma: Pozicija osoblja irektor po školi sa < 250 učenika 0.5 irektor po školi sa > 250 učenika 1.0 Zamenik direktora po školi > 1000 učenika 1.0 Bibliotekar po školi > 1500 učenika 1.0 Pedagog po školi > 1500 učenika 1.0 Sekretar za svaku školu > 500 učenika 1.0 Odnos učenika i sekretara u osnovnim školama 675 Odnos učenika i sekretara u višim srednjim školama 640 Odnos učenika i nastavnika 170 Broj čuvara za svaku školu 1 2. Robe i usluge = Fiksna suma za svaku školu (1,500 € za pred-školsko i osnovno i 3,250 € za srednje) i suma po učeniku (23 € po učeniku iz većinske zajednice i 25 € po učeniku iz manjinske zajednice). 223 MONT Administrativno uputstvo Br. 18/2009 o “Odnosu učenika i nastavnika i odnosa nenastavnog osoblja i učenika i brojeva učenika po odeljenju su definisani za potrebe utvrđivanja (i) granta za obrazovanje države ka opštinama i (ii) kadrovskih sredstava od strane opština u školama” izdato 28 avgustu, 2009. 224 Za 2014, budžet za obrazovanje sa posebnim potrebama će biti vezan za specifičnu raspodelu grantova za obrazovanje. o sada, budžet je dodeljivan MO -u a zatim distribuiran školama. 225 Ovo je za pokrivanje troškova dodatnog nastavnog osoblja po novoj politici MONT-a da pokrenu nastavu iz engleskog jezika za 1. razred, pravilo uvedeno u 2011. Dodatno izdvajanje je za nastavu u 1. i 2. razredu, a pretpostavka je da svako odeljenje ima dva časa engleskog nedeljno (10 odsto od 20 sati). 147 3. Kapitalni izdaci = kapitalni izdaci: 7 € po učeniku. Optimalan, minimalan i maksimalan broj učenika u odeljenju: Odnosi prikazani gore se koriste samo za svrhu utvrđivanja granta za obrazovanje po opštinama. Opštine nisu u obavezi da tačno implementiraju ove pokazatelje prilikom odlučivanja da izdvoje budžet ili osoblje u školama, osim u posebnim slučajevima koji su opisani u tabeli ispod: Tabela A.11. Maksimalni i minimalni broj učenika po kriterijumu formule Škola Optimalna Maksimalna Minimalna Minimalna Minimalna u veličina (svi) većina manjina planinskim odeljenja pred. (700 m (većina) nadmorske vis.) Predškolsko (0 razred) 24 sa dva 26 10 10 5 edukatora Osnovno (1-9 razred) 30 35 10 5 5 Gimnazija (10-12 razred) 32 35 20 10 10 tručna škola (10-13 razred) - Teorijski časovi 32 35 20 10 10 - Praktični časovi 16 19 10 10 10 Prikaz A.8. Razlike u aktuelnim rashodima i budžet granta za obrazovanje po učeniku po opštinama (2012) 140 120 100 Nacionalni prosek 80 Excess Euro 60 40 20 0 -20 -40 Hani i Elezit Gjilan Dragash Skënderaj Shtime Pejë Gjakovë Ferizaj Prishtinë Rahovec Prizren Mitrovicë Malishevë Vushtrri Klinë Podujevë Kaçanik Fushë Kosovë Mamushë Deçan Obiliq Suharekë Lipjan Istog Viti Gllogovc Izvor: BOOST Kosovo i MONT podaci o grantu za obrazovanje. 148 Broj učenika po školama Tabela A.12. Obrazovni sistem na Kosovu, 2012/2013 Nivo obrazovanja Broj učenika Broj škola Vrtići i predškolsko (uzrast 1-6) 25,706 - Vrtići 5,389 - Predškolsko (uzrast 5-6) 20,317 - Osnovno (1-9 razred) 288,378 998 Više srednje 104,268 115 Opšte (Gimnazija) (10-12 razred) 44,852 54 Stručno (10-12/13 razred) 59,416 61 226 Više obrazovanje 49,841 2227 Ukupno 468,193 1,115 Izvor: Kosovo ISMO. Prikaz A.9. Ukupno upisanih i Trendovi bruto stope upisa u opštem obrazovanju 200,000 100% 180,000 80% 160,000 Primary 60% 140,000 2009/10 40% 120,000 Lower 20% 2010/11 100,000 Secondar y 0% 80,000 2011/12 60,000 Upper 40,000 Secondar y (All) 20,000 Izvor: Kosovo ISMO. Tabela A.13. Broj i procenat upisane dece uzrasta 5-6 godina po vrsti institucije Uzrast dece i vrsta institucije Upisani broj Upisani % Upisani broj Upisani % dece dece dece dece 2011/12 2012/13 Uzrast 5-6 u vrtićima 1,590 7.27% 1,655 7.53% Uzrast 5-6 u školama (predškolsko) 20,284 92.73% 20,317 92.47% Ukupno 21,874 100.00% 21,972 100.00% Izvor: ISMO MONT. 226 Ne postoji pouzdan centralni sistem prikupljanja podataka sistema visokog obrazovanja za javne ili privatne ustanove visokog obrazovanja, bilo za broj studenata ili za broj nastavnog i nenastavnog osoblja. 227 Brojevi su samo za Univerzitet u Prištini i Univerzitet u Prizrenu, za školsku godinu 2011/2012. 149 Prikaz A.10. Devojčice u procentu od ukupno upisani 49.00% 48.00% 47.00% 46.00% Osnovno 45.00% Niže Srednje Više Srednje 44.00% 43.00% 42.00% 2008 2009 2010 2011 2012 Izvor: Kosovo ISMO i popis stanovništva 2011. Prikaz A.11. Odnos učenika i nastavnika za osnovno i više srednje obrazovanje, 2011 35 Osnovno obrazovanje 35 Više srednje 30 30 25 25 20 20 15 15 10 10 5 5 0 0 Latvia Poland Slovak Republic Serbia Thailand Kosovo Slovenia Russian Federation Jamaica Georgia Ukraine Macedonia, FYR Ecuador Czech Republic Hungary Croatia Albania El Salvador Romania Bulgaria Dominican Republic China Montenegro Belarus Moldova Guatemala Montenegro Ecuador Macedonia Thailand Croatia Romania Albania Georgia Moldova Guatemala Kosovo Bulgaria Dominican R. Poland Hungary Serbia Bosnia Latvia Slovenia Turkey China Czech Republic Slovak Republic El Salvador Izvor: SB statistika iz obrazovanja, najnoviji dotupni podaci i ISMO Kosovo. Tabela A.14. Upis u vrtiće i Predškolsko obrazovanje Nivo 2005/06 2006/07 2007/08 2008/09 2009/10 2010/11 2011/12 2012/13 obrazovanja Vrtić 5,108 5,051 4,830 5,091 5,066 5.154 5.167 5.389 Predškolsko 20,750 21,089 19,716 19,679 19,589 20,352 20,284 20,317 Izvor: Kosovo MONT. 150 Tabela A.15. Bruto stopa upisa po nivou obrazovanja, Poređenje zemalja (ECA i van ECA regiona), 2011 ili kasnije BSU niže BSU više BSU visoko BDP po glavi BSU BSU srednje svi srednje svi (ISCED 5 i (PKM) 2011 Predškolsko Osnovno programi programi 6) Albanija 7848 57.5 105.2 104 89.2 43.9 Bosna i Hercegovina 8115 17.4 90.5 92.1 86.4 38.1 Bugarska 13812 79.4 102.6 83.1 93.6 56.9 Hrvatska 17850 61.3 93 104.7 87 54.1 Mađarska 19571 85.2 101.7 100.1 100.1 60.7 Kosovo 7300 71.2228 98.1 96.4 91.8 n/a BJR Makedonija n/a 25.5 90.1 90.2 77.8 38.6 Crna Gora 11628 40.2 118.8 96 97.6 47.6 Poljska 20013 71.1 98.6 97.3 96.7 72.4 Rumunija 12520 79 95.9 96.3 98 58.8 Srbija 10405 53.2 94.9 98 85.7 50.4 Slovenija 28436 89.7 98.4 95.3 98.6 89.6 Dominikanska Republika 9287 37.8 106.9 85.5 71.4 34 Ekvador 9553 150.5 120.6 97.2 77.6 39.8 Jamajka 9027 113 88.7 91.4 94.9 26 Tajland 9390 100.3 90.7 92.3 66.5 47.7 Gorni srednji prihod 10867 61.7 110.9 96 73.3 34.7 Izvor: Svetska banka statistika obrazovanja, MMF SEO, Međunarodna baza podataka Ujedinjene kancelarije za popis i Kosovo MONT (2012). 228 Stope upisa u predškolsko obrazovanje mogu da variraju jer zvanični uzrast za predškolsko obrazovanje nije isti u svim zemljama. U slučaju Kosova, predškolsko obrazovanje je zvanično definisano samo za jedan razred (0 razred). 151 Prikaz A.12. tope neupisani po etničkoj pripadnosti Panel A: Uzrast 10-15 Panel B: Uzrast 16-20 12% 70% 10% 60% 50% 8% 40% 6% 30% 4% 20% 2% 10% 0% 0% Population Albanian Serb Other Population Albanian Serb Other Izvor: 2011 nketa o potrošnji domaćinstava i procene osoblja SB. Tabela A.16. Broj škola po broju upisanih učenika (2010) Broj učenika <50 51-100 101-300 301-500 501-3000 Ukupno > > > > > > Ukupn Ukupn Ukupn Ukupn Ukupn Ukupn 700 700 700 700 700 700 o o o o o o m m m m m m Ukupno 369 114 111 39 300 51 176 10 246 1 1202 215 % škola 100% 31% 100% 35% 100% 17% 100% 6% 100% 0% 100% 18% Matične škole 129 89 26 23 191 13 168 0 239 0 753 125 % gl 100% 41% 100% 47% 100% 6% 100% 0% 100% 0% 100% 14% Isturene škole 240 25 85 16 109 38 8 10 7 1 449 90 % istureni škola 100% 9% 100% 16% 100% 26% 100% 56% 100% 13% 100% 17% 152 Tabela A.17. Prosek odnosa broja učenika i nastavnika (OUN) po opštinama Škole sa Iznad 700 Škole sa Prosek Urbani Ruralni drugim m isturenima jezikom Dečane 14.4 19.3 13.5 N/A 15.5 13.2 ragaš 20.6 17.3 21.2 21.2 17.3 23.2 Glogovac 18.7 19.4 18.5 17.6 N/A 16.2 Uroševac 19.3 19.9 18.9 18.3 N/A 16.9 Kosovo Polje 19.7 24.3 14.8 14.8 25.9 14.8 Ðakovica 16.6 21.4 15.0 10.2 N/A 14.7 Gnjilane 13.9 17.6 12.8 10.7 13.9 11.8 Elez Han 18.6 22.0 15.2 10.6 N/A 16.2 Istok 17.3 20.0 16.8 N/A 17.3 17.5 Junik 21.1 21.1 N/A N/A N/A 17.3 Kačanik 19.3 22.4 15.8 12.4 N/A 9.6 Kamenica 10.9 14.3 10.6 7.6 N/A 17.3 Klina 17.5 22.4 15.7 N/A N/A 22.1 Klokot 19.2 N/A 22.0 N/A N/A 17.1 Lipljan 16.9 18.9 16.7 16.8 16.8 18.5 Mališevo 19.7 20.5 19.6 20.1 17.8 15.2 Mamuša 27.9 27.9 N/A N/A N/A 11.7 Mitrovica 16.4 19.8 13.5 8.2 21.4 15.9 Novo Brdo 10.4 9.8 11.8 11.8 N/A 14.8 Obilić 15.2 16.0 14.8 9.6 20.6 15.5 Peć 16.6 18.2 16.1 3.7 17.4 10.1 Podujevo 17.2 20.9 16.3 15.2 20.6 16.0 Priština 17.6 19.9 11.7 5.1 22.5 16.8 Prizren 17.2 20.5 15.4 13.8 18.0 16.9 Orahovac 18.1 23.9 17.5 10.5 N/A 19.1 Štimlje 16.5 15.9 16.8 N/A N/A 16.7 Suva Reka 18.3 19.5 17.3 9.1 N/A 15.3 Vitina 16.9 21.0 16.2 12.9 7.7 15.7 Vučitrn 18.4 20.8 17.1 5.9 N/A 18.4 Svi 17.2 19.2 16.2 14.3 18.6 17.2 Tabela A.18. Distribucija po manjinama na Kosovu Albanci Srbi Turci Bošnjaci Romi Aškalije Egipćani Goranci Ostali Populacija 89.9% 5.7% 1.1% 1.6% 0.5% 0.9% 0.6% 0.6% 0.1% EMIS 96.2% 0.1% 0.7% 1.2% 0.5% 0.9% 0.2% 0.1% 0.0% Izvor: kalkulacije osoblja Svetske banke na osnovu podataka iz popisa 2011, OEBS i ISMO. 153 Prikaz A.13. Uticaj neizabranih nastavnika na rezultate učinkovitosti učenika. Izvor: Hanušek (2009). Tabela A.19. Struktura plate nastavnika KS nastavnici (Evro, Mesečno) Osnovna plata na osnovu renutna osnovna plata sa povećanjem od Aktuelni % Osnovna plata (u 2007) % povećanja kvalifikacija (u 2008) 50% na osnovu kvalifikacija (u 2011) povećanja na na osnovu osnovu kvalifikacija kvalifikacija Pred Pred Pred Osnovn Osnovno Srednje Osnovno Srednje Srednje školsko školsko (u 2008) školsko o (u 2011) Nekvalifikovani / 201 216 236 201 216 236 0% 302* 324 352 0% Početnici229 Nastavnik sa 5- godišnjom 201 216 236 221 238 260 10% 322** 346 377 7% srednjom školom Sa dvogodišnjom višom 201 216 236 239 257 281 19% 340 365 398 13% pedagoškom školom Diploma fakulteta (3-godiner & 4- 201 216 236 255 274 300 27% 356 382 417 18% godine) Master ili sa 201 216 236 271 292 319 35% 372 400 436 23% doktoraturom Izvor: Ministarstvo javne administracije, Platni spisak nastavnika, juli 2013; * Platni podaci ukazuju na to da su plate nekvalifikovanih/nastavnika početnika takođe povećane za 50%, ** Povećanje od 50% i procenat povećanja za svaku kvalifikaciju su obračunati na osnovnu platu iz 2007 godine. 229 Treba napomenuti da je broj nastavnika koji spadaju u kategoriju nekvalifikovanih 14 odsto od ukupnog nastavnog osoblja, od kojih je oko 4 odsto nastavnici iz srpske zajednice koji ne prijavljuju podatke o kvalifikacijama za MJA pa su stoga grupisani sa nekvalifikovanima. 154 ANEKS 4: PRIHOD Tabela A.20. Pregled ukupnih prihoda na Kosovu (miliona EUR) 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 Ukupni prihodi 628.5 628.5 712.2 898.4 941.5 1145.8 1126.5 1278.0 1313.3 Poreski prihodi (neto prihod) 551.0 553.6 629.2 722.6 817.2 827.4 907.0 1057.4 1081.3 Direktni porezi 74.9 82.7 119.7 133.1 163.2 130.9 126.2 138.9 153.5 Porezi na prihod 49.1 58.6 75.4 103.7 127.9 114.2 121.6 133.8 148.7 Porez na lični dohodak 19.1 36.2 44.1 50.0 62.4 59.5 69.7 79.2 86.0 Porez na dnevnice 19.1 36.2 29.1 34.0 43.6 39.0 44.2 55.7 60.1 MSP porez 0.0 0.0 15.0 16.0 18.8 20.5 25.5 23.5 25.9 Porez na dobit preduzeća 30.0 22.4 31.3 53.7 65.5 54.8 51.9 54.6 62.7 Ostali direktni porezi 25.8 24.1 44.3 29.3 35.3 16.7 4.6 5.1 4.8 Porez na profit 12.9 12.7 9.4 3.4 4.4 8.4 0.6 1.8 0.1 Porez na kamate , dividende , rente i kockanje 0.0 4.7 5.8 2.0 1.2 2.9 1.5 1.4 1.6 PTK doplata za monopol 0.0 0.0 21.3 16.6 26.5 0.0 0.0 0.0 0.0 Ostalo 12.9 6.7 7.8 7.3 3.2 5.4 2.5 1.9 3.1 Indirektni porezi 476.1 470.9 501.0 581.2 641.3 684.9 767.4 905.2 914.2 orezi na potrošnju 403.2 396.1 416.2 495.3 544.7 584.6 657.6 784.8 796.4 PDV (neto prihod) 228.8 239.6 255.1 304.2 341.5 378.0 427.3 506.4 514.1 PDV na uvoz 186.0 195.2 210.8 255.0 304.8 327.7 359.9 415.0 416.5 omaći P V 42.8 46.4 47.8 58.8 58.4 75.5 95.0 121.4 130.0 PV povraćaj 0.0 -2.0 -3.5 -9.6 -21.7 -25.2 -27.6 -30.0 -32.4 Akcize (neto povraćaj) 174.4 156.5 161.1 191.1 203.2 206.6 230.3 278.4 282.3 Akcize na uvoz 171.1 164.3 161.9 191.4 203.3 206.9 230.6 278.7 282.6 omaće akcize 3.3 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 Povraćaj akciza 0.0 -7.8 -0.8 -0.3 -0.1 -0.3 -0.3 -0.3 -0.3 Tarife i obaveze 72.9 74.8 84.8 85.9 96.6 100.3 109.8 120.4 117.8 Carinske tarife 69.9 71.9 77.7 79.8 94.8 99.5 109.0 119.6 117.0 Ostale naknade 3.0 2.9 7.1 6.1 1.8 0.7 0.8 0.8 0.8 Porez na imovinu 0.0 0.0 8.5 8.3 12.7 11.6 13.4 13.3 13.6 Prihodi van poreza 77.5 74.9 83.0 175.8 124.3 318.5 219.5 220.6 232.0 BDP po glavi 2912.5 3002.9 3120.4 3393.7 3851.4 3912.4 4192.0 4776.1 4946.4 Izvor: Ministartsvo finansija, Poreska uprava Kosova, Agencija za statistiku Kosova, Carine Kosova i podaci iz KPŠF-a. Napomena: Ukupni prihodi ne obuhvataju grantove. 155 ANEKS 5: MAKROEKONOMSKI INDIKATORI Tabela A.21. Glavni makroekonomski indikatori, 2008-2015 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 Procena Projekcija Stopa Realnog Rasta GDP realni porast 6.9 2.9 3.9 4.5 2.7 3.0 4.0 4.2 CPI, godišnji prosek 9.4 -2.4 3.5 7.3 2.5 1.9 1.5 1.5 Udeo GDP-a Prihodi (uključujući i budžet grantova) 23.9 28.3 26.7 27.2 26.7 26.5 26.8 26.3 roškovi (i neto pozajmica) 24.1 29.0 29.3 29.1 29.2 29.5 28.8 28.3 Primarni deficit -0.2 -0.7 -2.4 -1.7 -2.3 -2.6 -1.7 -1.7 Opšti deficit -0.2 -0.7 -2.6 -1.9 -2.6 -3.0 -2.0 -2.0 Bilansi vl.banaka (koji se koriste) 10.8 8.7 5.8 3.5 4.3 3.2 2.8 2.6 Javni Dug 0.0 6.1 6.4 6.0 8.7 9.7 11.4 13.0 Investicije 28.6 32.3 33.9 33.2 32.6 33.2 32.3 32.1 FDI 8.7 6.8 7.6 7.9 4.3 6.0 6.5 6.5 Bilans renutnog Računa -11.7 -9.2 -11.9 -13.8 -7.6 -10.9 -9.5 -8.2 G P (€, Mil) 3,940 4,046 4,334 4,770 5,017 5,213 5,442 5,644 G P po glavi (€) 2,255 2,297 2,441 2,665 2,779 2,858 2,955 3,034 Stanovništvo (Mil.) 1.75 1.76 1.78 1.79 1.81 1.82 1.84 1.86 Izvor: MF, Agencija za statistiku Kosova i kalkulacije osoblja SB. 156 REFERENCE BOOST baza podataka za Kosovo. Boughzala, M. (2013), “Zapošljavanje mladih i ekonomska tranzicija u unisu”, Brukings globalna ekonomija i razvoj Radne studije 57. Dostupno na: http://citeseerx.ist.psu.edu/viewdoc/download?doi=10.1.1.306.4768&rep=rep1&type=pdf Centralna banka Republike Kosovo, Vremenske serije. http://www.bqk-kos.org/?cid=2,124 Deloitte (2013), Serija napomena o porezima. Dostupno na: http://goo.gl/0VWaUO Globalni integritet (2011), Izveštaj globalnog integriteta 2011, Vašington, D.C. Hanušek, E., Woessmann, . & Žang, L. (2011). Opšte obrazovanje, Stručno obrazovanje i rezultati tržišne ekonomije na životni ciklus. NBER radna studija 17504. Hanušek, E. & Woessmann L. Da li obrazovno praćenje utiče na performanse i nejednakosti? Razlike u razlikama kao svedočanstva širom zemlje. NBER radna studija Nº 11124. Februar 2005. Hanušek, E. (2009). Izuzimanje nastavnika. Stvaranje nove profesije predavanja. Vašington, DC. Urbani pres institut, 2009, st. 165-180. Hanušek, E. (2010). Ekonomska vrednost većeg kvaliteta predavanja. Pregled ekonomije u obrazovanju 30 466-479. Hanušek, E. i Woessmann, L. (2009). Visoka cena slabih rezultata u obrazovanju: ugoročni uticaj poboljšanja PISA rezultata. OESR, Paris. Hekman, James J. (2008). "Škole, veštine i sinapse," Ekonomska upitnost, 46(3): 289-324. Zakon o zdravstvu 2004. http://www.kuvendikosoves.org/common/docs/ligjet/2004_4_en.pdf Jakubovski, M, Patrinos, H.A. Porta E.E, Visnievski, J. Uticaj reforme obrazovanja iz 1999 u Poljskoj. OESR radna studija iz obrazovanja Nº49 (2011). Kammen, D., M.Mozafari, i .Prull (2012), “Opcije održivog snabdevanja energije za Kosovo: Analiza dostupnosti i cene resursa”. http://rael.berkeley.edu/kosovoenergy Khvaja, Munaver S. i Indira Iyer (2013) “Potencijalni prihodi, poreski prostor i poreski jaz u ECA zemljama: Komparativna analiza, Svetska banka, radna studija (nacrt). Koettl, Johannes & Veber, Mihael, 2012. "Da li se formalni rad isplati? Uloga oporezivanja rada i dizajn socijalnih pogodnosti u novim zemljama članicama EU,"IPR studija za razmatranje 6313, Institut za proučavanje rada (IPR). Agencija za statistiku Kosova. (2013), Popis stanovništva na Kosovu 2011, http://esk.rks- gov.net/ENG/pop/tables Agencija za statistiku Kosova. Istraživanje radne snage 2012, http://esk.rks- gov.net/ENG/publikimet/cat_view/16-labour-market Agencija za statistiku Kosova (2013), BDP uz pristup potrošnji 2004-2012. http://esk.rks- gov.net/ENG/publikimet/cat_view/13-national-account 157 Agencija za statistiku Kosova, Opšta statistika, romesečni bilten, Prosečne mesečno isplaćene neto plate u budžetskom sektoru po godini, april 2013. http://esk.rks-gov.net/ENG/publikimet/cat_view/36-general- statistics Agencija za statistiku Kosova, podaci iz nkete o potrošnji domaćinstava. http://esk.rks- gov.net/ENG/publikimet/cat_view/17-living-conditions- Kosovska carina (2014), izveštaj mesečnih prihoda. Krueger, A. B. i Lindahl, M. (2001). Obrazovanje za rast: Zašto i od koga? Magazin ekonomske literature 39(4), 1101–1136. Ministarstvo obrazovanja, nauke i tehnologije, Republika Kosovo (2012). Indikatori obrazovanja Kosova. Ministarstvo obrazovanja, nauke i tehnologije, Republika Kosovo, Zakon o pred-univezitetskom obrazovanju. Ministarstvo finansija, Republika Kosovo, Odeljenje trezora, Godišnji finansijski izveštaji 2008 - 2012. http://mf.rks-gov.net/en- us/ministriaefinancave/raportedhepublikime/raportimimujoritehyravedheshpenzimeve.aspx Ministarstvo finansija, Republika Kosovo, Odeljenje za budžet, Budžet 2014. http://mf.rks-gov.net/en- us/ministriaefinancave/buxhetiirepublikessekosoves/buxhetiqendrore.aspx Nacionalni akcioni plan za obnovljivu energiju http://www.energy- community.org/pls/portal/docs/2570177.pdf orregard, J. (2013), “Oporezivanje nepokretne imovine: Potencijal prihoda i izazovi u implementaciji”, MMF radna studija, RS/13/129. http://www.imf.org/external/pubs/ft/wp/2013/wp13129.pdf OESR (2010), Reforma poreske politike i ekonomski rast, OESR Studija poreske politike, Br. 20, http://www.oecd.org/ctp/tax-policy/taxpolicystudyno20-taxpolicyreformandeconomicgrowth.htm OESR, Pregled obrazovanja 2012, Tabela B6.2 http://www.oecdbookshop.org/display.asp?K=5K9CV8N71Z9W&LANG=EN OESR Objavljeno. http://dx.doi.org/10.1787/9789264091085-en Organizacija za Evropsku bezbednost i saradnju: Misija na Kosovu (2011). Profil zajednica na Kosovu. Rutkovski, J. (2009). “Studija potražnje za radnom snagom u Ukrajini”. Svetska banka. Sala-i-Martin, X., Doppelhofer, G., i Miller, R. I. (2004). eterminante dugoročnog rasta: Bajesov pristup sa prosekom od klasičnih procena (BPPKP). regled Američke ekonomije 94(4), 813–835. UNICEF (2011). Udružene snage: Bolje detinjstvo na Kosovu. http://www.unicef.org/kosovoprogramme/Joined_Hands_ENG_web.pdf USAID 2012. Uticaj nepouzdanog snabdevanja i kvaliteta energije na Kosovske poslovne kompanije. Svetska banka (2010). Pregled javne potrošnje Kosova. http://www- wds.worldbank.org/external/default/WDSContentServer/WDSP/IB/2010/07/05/000333038_20100705005 452/Rendered/PDF/537090ESW0P117101Official0Use0Only1.pdf 158 Svetska banka, Istraživanje poslovnog okruženja i performansi preduzeća (BEEPS) za Kosovo, 2009. http://www.enterprisesurveys.org/ Svetska banka (2013). Socijalna Potrošnja: Od ekspanzije do pada u EU 11. Svetska banka (2011) Osnovni dokument: Razvoj i procena opcija napajanja električnom energijom na Kosovu. http://siteresources.worldbank.org/INTENERGY2/Resources/Kosovo_generation_options_report_12312011.pdf Svetska banka (2013), “Siromaštvo zbog potrošnje u Republici Kosovo u 2011”. http://esk.rks- gov.net/ENG/publikimet/cat_view/17-living-conditions- Svetska banka (2013), “Aktivnost balansiranja: Skraćenje subvencija u energetici uz zaštitu dostupnosti” http://documents.worldbank.org/curated/en/2013/06/17910085/balancing-act-cutting-energy-subsidies-protecting- affordability Svetska banka (2013), “Ublažavanje uticaja starenja stanovništva: opcije za Bugarsku”. http://documents.worldbank.org/curated/en/2013/09/18262916/mitigating-economic-impact-aging-population- options-bulgaria Svetska banka (2007) “Od crvene do sive: Treća tranzicija od starenja stanovništva u istočnoj Evropi i bivšem Sovjetskom Savezu”. http://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/COUNTRIES/ECAEXT/0,,contentMDK:21378474~pagePK:1467 36~piPK:146830~theSitePK:258599,00.html Svetska banka (2012), naliza životne sredine u zemlji: Kosovo http://documents.worldbank.org/curated/en/2013/01/17485553/kosovo-country-environmental-analysis-kosovo- country-environmental-analysis-cea Svetska banka (2011), “Razvoj i procena opcija snabdevanja energijom na Kosovu”. Izveštaj dostupan na: http://siteresources.worldbank.org/INTENERGY2/Resources/Kosovo_generation_options_report_12312011.pdf Svetska banka, statistika u obrazovanju. http://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/TOPICS/EXTEDUCATION/EXTDATASTATISTICS/EXTEDST ATS/0,,menuPK:3232818~pagePK:64168427~piPK:64168435~theSitePK:3232764,00.html Svetska banka, Projekat institucionalnog razvoja u obrazovanju http://www.worldbank.org/projects/P102174/institutional-development-education-project?lang=en&tab=overview Svetska banka, Projekat master plana mreže zdravstvenog sistema na Kosovu, izveštaj sa podacima, 2009. Svetska banka (2011), “Reforma železnice u jugoistočnoj Evropi i urskoj na pravom putu?” Izveštaj Br. 60223-ECA. Svetska banka (2013), “ ktivacija i pametne sigurnosne mreže na Kosovu: ograničenja u profilu korisnika, dizajn beneficija i institucionalnih kapaciteta. Svetska banka. Evropa i centralna Azija, Rashodi socijalne zaštite i baza podataka za evaluaciju. 159