Hrvatska: Strategija pametnog, održivog i inkluzivnog rasta The World Bank HRVATSKA Strategija pametnog, odrzivog i inl<.luzivnog rasta Vclja~a. 2012. Hokumcnl S>jctskc bwnke CI 20!! Mcdunorodna banb ..... OOno"u i ""."oj I U",d S'"jClske b.-mh. Iln'81sl.ana bncscni ",,-,,Itali. inlOrprrlacije ; 7..okJjul!ci S1:tja1i§ta su autorn i I\C 1)drn7)1"aju nu1;no Slavo,'C Odbora iz ...~ni h di",klo", S'jetskc b:mke iii "lada koje oni predSla,·ljaju. S"jetsb bank .. ne garanlira 106>",,1 podalab illjutcnih II O"aj rn'·ni~a: SvjcIska hwa 2 AK MO NIM I I KMAT IO: 3 Po' predsj cdll ik: Ph ilippe 1 Le Hou~'TOu ECAV I' 1. Di",klor :"'11 zemlju: Peler Harrold. ECCUS Dircklor scklora: Yvonne Tsikal8. ECSP E Vodildj scklora: Salu Kahkonen. ECSPE Vodileljiu lima: Sallja Mad:r.an:vic-Sujsler, ECS PE 4 ZAHVALE Ovo izvj~ m;ultatje ujedni&og nIda uposlenikll i konzultanatll Svjetske banke, Voditeljiu tima bilaje Sanj. Madzarevic SUjstCf, a ~ Ianovi tima Matija Laco (makrocltonomija), Edgardo Mosquiera i Raul Junquera (po= uprava), IsfaDdyar Khan (financijski sektor), Paulo Guilhenne Correa (inovacije i produktivnost), Amitabha Mukhctjce (prav0su4e), San;a Madzarevic-Sujster (javna uprava), Jan Rutkow~ki (rad), Nina Arnhold (obrazovanjc), Vuile Olicvschi and lean-Francois Mlilteau (feJje:arice), Elisabett.a Capanelli (vode i oddivi razvoj). BllUlka Babic (vode), N/ltasa Velma i VCl1II Dugandzic (okolil), Peter Johansen (cnergetika), Ivan Drv.bek (socijalna skrb), Marcelo Bolttnan (zdravstvo). loran Anusic (rowvioe i dugotrajna skrb). Hongjoo Hahm (stralegija partncrstva 1.4 zemlju), LjiJjana Tarade, Dubravu Jmnan, Vanja Frajric, LJilj ana Bonm.ic i Ivanka Perkovic (portfolio). Anne Granlje pomogla oko editiranja dolrumenta. Izvjdte jt radeno pod vodstvom Peter'll Harrolda, direktora 1.11. SrediJnju i lstoenu Europu, i Satu Kahkonen, voditeljice sektorll. Tim im zahvaljujc na njihovim komentarima, savjetima i pomo¢i koju su davali tijckom cljclog l1IZdoblja !'Ida. Takodcr zahvaljujcmo till komentarima Andruu Horvai u. Kasparu Richteru, Sereeo I wna, Ismailu Radwanu, Hansu 8ermdu Feddenenu (EK). Geraldine Mahieu (MMF). i Louisi Vinton (UNDP). Takoder zahvaljujemo g. Maroju Langu, (pomotniku mini slrIi finaDcija) i gdi Vladimiri Ivandic (voditeljici seldora u ministarstw financija) na konsolidaciji prikupljenih knmentara oil drtavnih illStitucija. Nacrt ovog dokumenta predstavljen je ddavnim dufnosnici ma, kao i predstavnicima mcdunamdnih institucija tijckom posjcta dircktora Pctcra Harrolda HrvatsJr.oj u vc\jal!i 2012.g. Odgovornost za podatke ilmilljenja imcse:na u OVOID dolrumentu iskljutiva S\I odgovomost autora. 5 Sadrl',aj uvon ...............................................................................................................................................9 SAfETAK .................................................................................................................................... 10 I . POS TIZ ,\NJE J\IAKROEKONOMSKE STABII. NOSTI . 15 Pobotj~nje naptat .... por.... 7.a i smanjenj...- l!"<)1}ko"a ispunjenja porcznc OIWC"lC .............................. 19 OdrJ.a"a nje po'j . . renja u lina ncijski scklor ........................................................................... 22 2. OS IGU RAVANJE PAMF;TNOG RASTA ................. . .26 Jacanj~ produla;"nOSli privalnog scklOra ..................................................................................... 27 Smanjenje nepolr . . bnc birolracije ija6mj . . ,·Iadavin .... pra"a_ ........................................................30 PO"danje 7.aposl . . nosti u J Jmuskoj ................. . .36 Jacanj~ ljudskog kapilaJa ................. . . .................. ............................................................ Al Oslobadanj...- inO\'acijskog poIencijala ..................................................................................... A6 .~.OS J GURAVANJF:ODRf J vOG RASTA ....................................... RdomJa klj...-znica ... .................................................................................................................. 5] & l.:Ior ",,,Ia ................................................................................................................................ 58 Okoli~ . . nergija i Idin1lllske promj...-ne .............. . .66 4.JAC ANJE UKWUC IVOG RAS TA . . ................................................. 75 1'Q"danje utin 1.:rn' ilosli socijalnih naknada .................................................................................. 75 PQ/:>olj~n je u~inko"ilosl i 7.dra,·S!vellog scktora .......... .. .79 Odrfivost mirm'inskog SUSla"a i dugor.xna skrb.. . ......................82 5. PARTNERSTVO SV J ETSKE BANKE S IIR VATSKOM ......................................................86 I)OUATAK I: Popis oAAbljp i putloci 0 konloklim 9 .............................................. . .91 I)QIMTAK 2: Grupa Svjet.ske bank .... i njczini inslr ument; .................................................95 OOUATAK]: Infurmacij . . 0 prujcktima ..................................................................................... 10] I)QUAT AK 4: 1 '.-11I1";ca S opdjBmn pDlili kn __ _ ________ 117 _ Informucijc 0 ukli"noslima S.-j . . l~h hllnke U Republici IIrv9tskoj !"Cdo"ilu SI' lIiuI"inju i dOSlup ne ~u nOSlrBnki www.worldhank.hr 7 uvoo Ovaj dokumeol 0 polltllulma Izradio Je tim Svjdake bloke koJI r adl 01 "nlbkoj I d va CUjI: (I) lao podlogu ZII il;radu gospodanu .tnlegIJe Dove VI.de RH I (II) uo doprinOI dlJalocu 0 Javolm poUtikam. II Urv.ukoJ. Ova; dokwnent predstavlja sintezu glavnib gospodarskib i razvojnih izazova s KOjima !Ie HIvatska danas sliOCava. od kojib SII moogi istovjdni onima II drt.avama t larucama EU-a, te slufi Do infonnacija 0 Strategiji Europa 2020 koj u u Hrvatslc.a morati primjenj ivati nUon pristupanja EU-u. Ovaj dokumcnt ta1coder slufi kao temelj za raspravu 0 tome.kako Svjctska banka mole hiti partner V1adi RH II kratkOT'Ofnom i sminjorOCnOID rudoblju. Uz moltu Ilopu oezaposlenosU I nisku Itop U rasta BDP-a, DOva vlad. Ie I UoaV. I kvrknjem tdke udatc obonljlLQj. gospod.lrJIkog povjereojl II VTemtnu kid_ je Ivj etsko gospod.ntvo krbko, • llrv.bu pOltaje 2.8. tlaaiu [uroplkc uoij e. Prioritctn.i ciljevi z.a novu Vladu koj ; !Ie prMlafu II ovome izvj~u odnose !Ie oa poboljlanje fi!kalne odrfivosti i povetanje konkurentnosti, To iziskuje redefiniranje prioriteta i smanjenje j avne ~je, uz isto~meno jatanjc naplatc prihoda. Nadaljc, potrcbno je o1illali uIlIga.nja smanjenjcm birokracijc tc gospodankc dominacije dd.ave i poduze¢a u dd.avnom v~tvu. Grupa Svjeui ~.O -0> -I,D SD' .... !;lomata pouWnja """'IIe2llpOIIleoo!lti (ARS) ') ,7 -9,0 _3,8 " _1,1 _2,4 Stopa fudekJ polroblidb dJna (pl'll$jel: 9.' ,. '.' 9.' II ,8 13,1 13,8 razOOblja) Tehj IIRJ{f[UR p.L 7) '.' 7) 2.' 7) '.. 7) 2) 7.' 2.' 7.' Dr&VD e nuandJ e (% BOP...) O'rihodi 40) 39,9 38,9 37,6 36,4 '6,2 42,4 42,8 41,S """"" 42,8 43,9 42) O¢i defkil 0pQ priDwui deficil 1avni d\J.jj i jamstw VaaJl1d Mirto. (% BOP...) ", -"' -2,6 ~.9 . •42,1 -5,0 -3, I SO) -» -,. S9,0 -5,9 ") 02.0 -5,3 -2,0 64.' Saldo lekutq ..am. Bruto innzc:mni du8 None (%-Ina promjena) -7) 77.7 -8,8 8S,0 -') ".' -.) 101,3 ..., 0.' 0 .' ".9 Monctami agn:aat M4 K.red.iti privallloln IICkioru OS) 1S,0 ') 10.;! ~.9 -0,6 '.' '.' 6,8 ,~ '.0 4,4 Napomcna: p-procjC1la, proj.1'f'Ojckcija In>OT: HNB, Ministarsrvo financija, Ozs, i:ur.tuni Svjetskc bankc 7, Premda Je vetln.a bl.llaD odgovlrlJute kapltaltnrl.ll a, rlzici.u U POraJtu. U rujnu 20 1 L godine, pol:llZlltelj adeh-alDosti kapitaJ.a ad 19,4 postll za cjelokupni bankanki scktor bio.ic maIDO ~i ad regulatornog minimuma ad 12 pono Ie veti ad islOg pokazalCljl u vremenima prije mzc. Mcdutim, doDo je do smanjenja kv1Ilitetc imovioe: oenaplativi kred1ti dostigli su raziuu ad 12,2 posto u mjnu 20 11 . godine, dok je taj omjcr u korporativnom scktoru imosio 19,3 posta. Ofckivani buduCi flISt nenaplativib lcredita i nei.zvjesnosti S obzirom nB potencijalne rezcrvacije povel!avaju valnoSl postojanja drugib mjcr1l (pogiavito upitala banaka) koje bi banke mogle iskoristiti aka dode do dodatnog pogorianja kvalitetc njihovog ponfe!ja. Banke se uglaVllOlll financiraju iz ltednib uloga re>:idenata; OOio nerezidenata iznosi 20 posta ukupnog financiranja (16 ukupnib obveu i kapitala). U svrhu spljl:tavanja mogutib tr:Muib porcmctaja zbog ogranifc:nog kapitala, HNB jc u studcnom " 2011 . godine uvea dodatni instrumenl koji dozvoljava privre:meno lr.oriAteoje obve:me pri~uve. Na taj nKin mogu se smanjili pri lisci n.a lilrvidnost, osobilO u manjim bankama. 8. S obzlrom na viJoku elU"oizlnLOolt i Ive PrlkQ. 7, Fllkalnl poIobj I jn BDP·. vde bojunl trtiib u odnOlU na potenclj al ""ta Hrnbke, doseg moomr:ae poUtike Je ogranlfeo; .bodno tome pitaoje povaoja kookurenlDosti mora K rfdavatl lnter:aom denlntijom. 2.0 _ _; ; . . . u ... _ _.~. i -- -- ..... Mcdunarodni S\I ulagat, vel uratunali rizike vezane uz oporavak Hrvauke Ie njezine visoke IlIlljivosli: medu europslr.im zcmljama s IIfiJtima u nastajanju, •• Hrvallln!le na.Iazi u skupini koja ima drugu oajvetu premiju rizik&, koja !Ie k:retc n.a razini ad oko 500 bazni.h bodova. To Z!Ixi da 51.1 priIagodbe U odnosu n.a prethodne gospodarslr.e politike (Prikaz 7) .... .~ •• - _- - - -- . .... -- j neizbjetne. Krhki rast i s1abi financij,ki polofaj i - dd..ave, financijslr.ib iostitllCija, pod\lZcCa iii kutaIutava - oegaLivno utjetu jed:r!i n.a druge. Ako Irvor: HNB, MFIN, ~ Svjctskl: bm:lR rast budc i dalje gubio zamah, problemi s lin.ancijskim neravnoteiama mogu Ie dodatno povetali, fis\r..alna odrlivOSl dodatno naru§iri, smanjujuti opcije javnih politin Z8 poticanje opo!1Ivka. 9. Kako bl se smaojlo vIsok fbka1.oJ ddklt I ra'tu~1 j_vol dug, fllkallla poUtika neb_ portatl . tabillzinJub. Godine 201 1., dug opOe ddave povctao se tretu godinu UZ8StopnO ilOna razinu 011 5.3 poslO BOP... I (temeljcm melOdologije ESA), u velike zOOg smanjeoj. prihoda 011 1,2 postotnih bodova BOP-a uslijed ulridanja krUnog poreza, promjeoa u sustavu pore2.& n.a dnhodak i smanjenja troiarina IlII naftne derivate 1.1 svmu ublab.vanja udanr. eijena sa svjetskog trtiAta. Rashodi kao udio u BOP-u prema OCekivanj ima 51.1 smanjeni Z8 0,8 postomih bodova u 20 11. godini. Platanja kamata povoCala S\I Ie za 25 posto u odnosu na 2010. , a do studenog 20 11. godioe je javni dug , jamslVima dosligao razinu ad 63 poslO BOP-a. 10. Fisblna koollOlida~ija sma njeoje m j avoe potrnloje djefotvornija je 1 dODOSi dugotrajne nflnke II 01100111 na kOllIlOUdaclju lemdj eDo o a povetanjD portu.. SrednjorOCni okvir fislr.alne politike, koji je Sabor dooio zajedno 5 proratunom Z8 20 11. godinu, poziva oa Jl'dllavanje fuk.aloe politike II rwioblju 2012._20 13. Srednjoro¢ni okvir liskalne palitike, koji podrlava i Zakon 0 fiskalnoj odgovomosti, ima eilj postiti primami saldo do 2013. godine i ograruati daljoji ra&lj avnoga dugs. Prema fis\r.a.lnim pmjekcijama, fiskaln.a politika paslavljena je tako da u sljedete dvije godine bude tcmeljena na smtfnom rezanju l1ISboda, dok S\I projekeije prihoda S pnlvom ostale ko=rvativne. Medlllim, povetanje potcncijalnih obveza i zalmoom zadane po~je dovc:sl ~ do toga da ~ pmvedba planiraoe lr.ousoUdacije vet u 2012 . godinj ~v1jati pravi izamv. Pobolj b.oje oaplate po=ih priboda potrebno je ZB prufanje potpore Ir.onsolidacij i, 0lI00010 u zemJji II kojoj izbjegavanje plaanja o'oratunatog pore:za ~ini oko 8 posto BOP-a. I I. J a vna potroiDja RU nifa jt DegO II IIJporedivim umljama iz Ikupioe EllIO. Me4ut.im, povee.nje zakODom zadaDe potTolDje trdI uvo(leDj e dodltDih r uova lIa r u boclnoj . tranl (Tablica 2). Nairne, poveCa.nje ukupne mase mirovina i plao!a (Ir.oja izoos; 0,4 posto BOP_a), otplata kamata (na l1lZini 011 o ko 0,5 posto BOP-a) i potcncijalne obvezc vezane uz bmdognJdililta koje bi sc moglc akrivirati (oa maksimalnoj rarini ad jedan pOllIO BOP ... godi!nje za sljedde iii godine) ' 5,9 pDIIO BDP ... ato lCutlju6e HrvaIIlJo "._..w ....... 'U u u ., 11.0 ~ u ., u u ~ POBOuSANn: NAPUTl: PORI:l.A I !IMA.~aNn: TRo$KOV A LSI'tINJl:NJA PORl!.ZNE OBVI'.ZI: 12. PreDlib Je poremo oplere«oJe II HrntJkoj IltovJetno Dnome II umlJama Iz skuploe EUlO, Hrvattb jt OR drugom IDjtstu po ukupnom portzJl.om opter«tojll !loJe izoMi oko 38 posto BDP-. (Prik.az 8), II 5amO jedna zcm.lja iz skupine EU27 irna veec neizn.voe porezc. To Prlkaz 8: RH lEU: Poruao optemellJt (u po.tolka BDP-I) _ ._-- ubzujc n.a ogrunifenost prostora za povctanjc porexnih stopa, a to nije ni preporu~ljivo jcr bi dovelo do daljnjeg propadanja ionako DUke razine konkurcnlnoliti Hrvatske. Zapr1lVO, i poslovni subjekti i driava mogu i~ koristi tt pornmib sustava koji 5U jodnostaVlli za upravljanje, odnosoo 5\1Stava u kojima postoji . visoka stopa ispuujenja porezne obvczc. Umjesto toga, nastojanja u cilju jaanja kapaciteta poremog nadzora Porezne upr1lve RH (PU) potrebno jc unaprijcditi u smislu tchnika procjCllc rizika, metoda pw=g nadzora, vjdtina i izobrube zaposlenikB. i in'a.tenijeg us.mjCTCl1ja prcma vcliki m poreznim lzvw: Eurostat, Ministanl\'U financija, i2mfuIli obvcznicima. Prcporu~ljivo bi bilo takodcr SvjetWbmkc I1IZIIlOtriti mjere ZII uvdtavanje neformaluib tnmsakcija u formalni porezni sustav uvodenjem obvcmib fiskalnib blagajni Itnjc mogu ~Irirari gotovinskc transakcijc DB mjestima gdjc 5C vcliki " dio prodaje obavlja gotovinslcim transakcijama (npr. restorani, kafi~i, frizerski !lBloni, usluge sitnih popnvaka). Uvodenje suvremenog sustava oporezivanja irnovine i racionaliucija b-azifiskalnih nahada (npr. vodoprivralnc nakn ode, n ahade ZII komunainc priklju&e, prislojbe Hrvatskoj gospodankoj komori i javno biljefuj~ke prislojoo) taknder mogu povOCsti naplatu prihoda i ispunjenje po=:ne ohvezc. SrednJoroi!n l b..uavi 13. Rrv.q lu! o, tva ruj e a a preda k u podrutJ o modt rnlzatlJ e Porv:nt upnove, .lnaUj ni i pozitivni napreci ostvaruju sc: u podrul!ju implemctltaeije i Jirenja primjene lelmologije, ukIjutuju.!i alate infnrmacijske i komunikacijske tehnologije (lCT) za dugoro/!oo upravljanje rizieima ispunjenja port::ZIlC ohveze, o-Nadzor i o-Utcnje. Osim toga, proVOOc !Ie i pn:poruke iz Analize poslovnih pmcaa (APP) kako bi se poholjbli ICf a1ati, Ie vanjska i unutamja komunikacijska !ltnl.tegija. Medutim, $pco.:ifi~e mje:rc za ja40j e $b1I~g pJaniranj a i provedhu preostaJih imtitul.':iooalnih refonni potrebne 5U kako bi se osigura!a ul!inkovita porema uprava. lspostava za ve1 ike pon:me obvczni.ke (IVPO) trcba sc rosttukturirati kako bi prikladno funkciooinlla na temelju twivajanja poremih obvemika prema tni~nim segmentima Ie nIZVi1e specijalizinme slJategije za upl1lvJjanje $vaJdm segmentom porezlli h ohveznika i rizicirna povezanih 5 njima. Uvodenje Ispo$tave ZII VPO i sustava dugolWuog upravljanja rizicima ispUDjenja poreme obvcze k1ju~c su aktivoosti u svrhu poboljAanja nap!ate PDV-a, Sio prcdstavlja jedno od k1jurnib pilanja u odnosu na pravnu ~evi nu EU-a. Potrebno je ulofil; dGdatne napore za jafanje straletkog planiranja i pokretanje preostalih instituciona1nih reformi, kako h i se osiguraia njihova djelotvomost i oddivost. • U"4prjedi"""je strwtdkog pkutJnmj" / odgowml(ntl. Uspjetno izvtienje SlJatdkog plana uhtijeva postOjanje real nih OCekivanja i jasne ustrojstvene odgovomosti ZII razJifite aspekte pIanirane stralegije. Za takvo ~to potrehnaje 5uvremena ustrojstvena struktura.. Potrebni su i jasni SIrlIle!ki i DpenI1ivni planovi, koji konkrelno na:znao::uju vremenski dobro odn:dcne radnje i meduovisnost razli~itih funkcija porezne uprave. To podrazumijeva potrcbu ZII jasnom i tran$pan:nlnom kon;onnik1cijom!IB s vim zapo$lenima. • ~4JlltUlje MrtltCglje Ilpravljllllj" pro"'~IIIl111" I rdovodehg Iuldra. Ulltlpr Za potporu lImutnog reformskog programs. potrehna je stratcgija upravljanja promjenama Ie barifni rim Pom:ne uJll1lve koji 6e promicati promjene kwpomtivne kulture lwja vik uije w.mjm:na na proct:lC Dego na rezultate. T im ZII uJll1lvljanje p romjenama !reba bi definirati kanu pu18 reforme Ie odrediti prioritete i vremensko uvodeDje aktivuoslj u svrbu zadovoljavanja triju ciljeva iz SlJalegije Poreme upravc2: smaojenje oeispunjeoja porezue obveze, pospjcllivanje ispUDjenja poiezile obve:ze te restrukturiranje organizaeije j reinfenjeriDg poslovnih procesa, osobito u Ispostavi ZII velike poreme obveznike (IVPO).l • UPl4prjedilltUlje Inf()rPlllUJij$~ lellll()/()g/je (1T). PU p lanira uspostaviti operativne alate koj i ukljutuju sustave U\ dugoroblo upravljanje ritikom ispunjenja porezne ohve:ze, e- informati~ke nadzora i e-utenj •. Potrebnc 5U i institucionalne prctpostavke kako bi se polotio temelj za , Republiq "",.IIU, Miniol&rStVO 611&11Cij .. I'ornnI. upnva. S~j. I'on::lne ","ve .. fUdoblje 2011.-2015., z.,m, 2011. , N""'; model S~e t.nl. pgd "........... Modol intogriruo pnxj.... P........ _ (1OlegrrUcd hK.u_, Modelfor T.u AdMi~IJI'·'UkPI. tAMT-U) .. mjorenjo pool ...... ""P.idnwri poremih "",",va namijmjm kao ~ PU-u u . "''''' jotaDja djolotvomolti refotmi i prKcuje Mptttb. lAMTAX pomaJ:e 1.1 (i) pow\enjlJ poolovoc uspjeinalti p"' ...... uptIve 1.1 ~m '*'>Iobl)u, (ii) utvrdiVllDju podn.ofj. . . paMI)"",j. Ie ~imbtti. 20 u~inkovitu i pouzdanu primjenu takvib alata. M~u njima!lll i pmmjene mukture PU-a u mllslu rei~enjeringa osnovnih p~ otvaranja l!pOStave u VPO, bolje kadrovsko upravljanje i djelOtvomi mchanizmi pratmja.. To bi Poremoj upravi omogu61o nadgradoju informati~kih kapaciteta u smislu trenutnih razina zrelosti u orgaoil'aeiji. • UskJlUIiva/fje nitlfetljerilfgfl poJlDV/fiJI procntl j iIf/tI,.",1IliZU tuUJognulllje_Porezna uprava vel $ada u :majnoj mjcri obavlja reinfcnjering i standardiriranje svojih adminisuativoih postupUa, §to te kulmiDinlti slvanuijem novog iDstituciooalnog i upravljatkog okvil1l. Vdoo ~c bili oh.vili uskilidivanje infonnati~kih poboljianja B promjenama u 5UStaVU upl1lvljanja oastalih usJijcd rei.nJ:enjeringa, kako bi se osiguralo to da informati~ke poboljianj. POStanu pouzdana i u~iokovita potpura opsehtijcm refotIIW:O!D zahvatu. • Pn/l.'~lfje IUtnlj~lfe $lTNktNn. Segmentacij. poremih obvemika obitno zapjetab bmb pahcDIJI jc 2001. pIiDc, .1WIljj........ ~ ~jc ~inkovilOlli, uslup poreznim obv=Ucima ; ;""""jerlja piAa... obveze .... pcrrnot izcradnje ap.ciItu ; l,mIIpTjo.1<>oia _ .... " P~ ",,""vi, pnbnj.." J>]ota .. priotupomjc EU ..... • Ojelotvomim IJInvljanjcm wlmm dij.\om PDV .... djelotvomo lopoN"" D VPO pomogla bi II aiI;1i vlastiltb rauroa, o d _ prihoda. Funtciona)"" 1 kojajc ~k" podrutju podoYa ~ja izbj • • a_ja ...... _ obveze. NjeziDo owtno ".."jo nozmj..,j~1I I t • cjelotupnom poremom "", a .om i pcmafu II uJtili osncMce PDV .... NodaIje, lopostIVa "" VPO II dobroj jc poziciji do bi i%vukla nuh;molnu >1i.lcdt-t i2. rumj .... podol'ka putcm ViES .... I'odao:; Iz VIES ... m<>gu " _jooj mjeri ImOprijedil; ......, "opjeta_ju prii.dtitu prihoda od PDV .... " !Ie usldaditi 5 reformslcim prioriletima, lreIIutnim okoll105tima u organjzaciji. procesuna poslovnog reinfenjeringa i raxvojem u podrutju informacijske telmologijc . PriorltclD l plttnj l: ~IO Ie moh u~lnlti U Ilj edeflh IHI do d n DIHI mj esecl! 14. Nldlelna tljell vlasti mogu razmotritl vile kntkorolDih mj erl: • S"'lJIIjeIJj e tteisp""jettjfl. po~ obveu. PU treba smanjiti broj oroDa koje vile Ill' podIwse poreme prijaV1: j usreOOtOCiti !Ie na smanjenje ukupnog broja poremih zaostatakalporeznjh obveu.. Posta; i i velilJ broj nerijcknlh upravnib taibi, pa jc potrebna br!a obrada i prafenje kvalilele uprwvtIih odluka. • Prnpj d i'l'flllje isp.",jntjfl. ponv:iWDa 17.0 19,1 "" 18,0 "" '" " 10,9 23 3 24 kreditne linije od 141 milij un USD uz posredovanje Hrvatske banke za obnovu i IllZVitak (HBOR) i pet poslovnih. banau} • Jllhutjt! tqllhlliJ'flDg DJeviNL Posrupci za Ijdavanje problema banaka fragmeotirani su i ra.§trk:ani ua nekoliko zakona. Nejasni postupc:i i pravna nei:evje!lnost n:mJlIIt su takvib okolnosti.' NadolauCa EU Direktiva irna za cilj rcgulinlti procedure vezane za kreditne institucije u potenOCama. ~kuje se da te se u procesu uskladivanja zakonodavstva domAti p ravni SU$UV uskladiti I tom novom OirUtivom. Bud~i da Hrvatsb DeIIIII won koji je kookretno posveten Ijdavanju problema banaka, joA uvijekje nejuno hOCe Ii se nova Dirckti va ugraditi u novi Zakon o kreditnim institueijama iii te se to podru~e regulitati posebnim ukonom. Posebnim zakOllom o Ijdavanju problema banak" omogutilo b i Ie svoo"bubvatno rcguliranje svih suvremeoih i llOUr:ovnih U¢inkovitih metoda. T renumo u Hrvatskoj prisilna likvidacij. i stefaj regulirani su optim zakooima kan !to su Zakon 0 trgovatkiJO druJtvima (likvidacija), St«ajni zakon (stetaj) I.e Zak:0II 0 kreditnim institucijama. St«ajne postupke vodi Trgovatki sud, dok. prisilnu likvidaciju vodi DAB (Drfavna agencija za osiguranje !tednih woga i sanaciju banaka) koji imenuje likvidatorc. Zak:on 0 kmlitnim institucijama uro!:ujc prisilnu Iikvi!laciju i stctajni postupak tek opteni.to Ie ostavlja prostora za twna¢eoje Ie rcgulatome jawve i prelclapanja. Metode Ijdavanja problema ograniiXne su na postupke likvidacije i stetaja - 'to su najskuplje metode. OstaIe mctodc, kao Jto IIU otvorcna i zatvorcna lrupnja i prcuzimanjc obvcza, mosrn: banke, pa fak i restrukturiranje banaka nisu specifieinme. I I)aoka priprcma prijaUoa ""...wj. iDtcrvcDoij. pollCrn HooR... u svrh origwuj. ...;dDj<,.O)lllO/l do duW"ob"'i fin&nci ...jl priVlUltlg ..hon. • 1.&jedni&i pnlgr&m MMf... i S>'jeukc ~ to oc:j<:nu finaoc:ijllkog ..kton (2008.). 25 2. OSIGURAVANJE PAMETNOG RASTA 16. Sada kada je tlaDltvo u E U-u nadohn l ruke, zaJlo bl d rbn trebala bid u briDu.. u konkurenlnost prin tnog leidolll II R epubUcl HrnlskoJ? Nedavna dogadanja u eurozoni ukazuju na tiojen.icu da pristup velikom Uhllu Ie timbenik polititlr.e stabil.nosti kojl podraxumijeva pridnd:ivanjc EU-u, unatot tome!to je clement oil presOOne vahJosti, ipak Dije sam po sebi OOslBlaD da oi cidav& povetala avoju konlrurenmost. Clanstvo u EU stvara i prilike i izazove, a medii izazove se ubraja i stvamDje koukutentnost privatnog seldora. Kalo bi se gospodarstvo moglo okoristili velikim. t:di!tem, ODD !reba hili konkurenlno, Ito pak ubrzava konvCTge!lciju. Kalm bi se gospodantvo moglo okorisliti velikim trfi!tem, gQSpodarstvo !reba bili konkurcnlno, a 10 pak ubrzava konvcrgalciju. Da hi sc takvo!to postiglo trcbat lc uvcsti stratclkc promjcnc ujavne financije, 5ustav socijalne wtite, obrazovanje, promicanje inovacije i poslovne klime. Sva ova podrutja trebaju biti mkladcni sa Strategijom Europa 20209 pametnog, odrfivog i inkl1Uivnog rasta (Tablica4). Siromdlvo .., Ittba lIlW\iili uklanjajuti aoillllq,je 20 ..ulij"'" ijllOti od i>:1o!mr.Fti rizilr.u Iiromdw& iii _ijoble iskJj~ 17. Hrvatsko Je gospodlntvo manJ e kODkurenlno nego gospodan tvl ul poredlv1h u malj a iz ..rapine E Ui O. Zapravo, Svjetski indeks konkurentnosti (Prikaz II ) ukazujc na to da BC hrvatsko gospodantvo oshmja D& rast temeUcn nil utiJlkovitosti resursa, a da je rast oa temelju zoanja jo! uvijek u povojima. Indcks takodcr pokazujc da HrvatW polako zatvam jazove poglcdu • Stnltegija Ewopa 202{1.lijednik jc LiHobonskc '"fClIdc (2000.·201 0.) koj. jc bila uarcdotOC.cna M rut, r.dIl& mjesta i oocijalnu tohe:tiju. SlIaIegij_ i2nosi ui priori! .... toji .. meduIOboo podrtavaju: (i) pamemi rut """j= premo. ruvoju ~ utemeljcoog na ......ju i ioo"""ijama, (ii) odrtivi Jut koji promi& po resune ~irIkovilO, zcle:nije i konkurenlDO gospodarstvo i (iii) iDlduzivln rul kojim Ie IIjeguje viIoka stopa zaposleoosti, Ito vodi do izrafenije socijalne i regionalne tohezije gospodustva. SlI'ategija daje kvan!ilativne ciljeve g EU kojih Ie trebajll pridrtavati lve driave ~lanice. 26 konkumJt!losti u odnosu na zemlje iz skupine HUiO i EUIS u podnK!;u rada, rob&, fmanti;a i ueinkovilOSli Ijudskog kapitala, ali juovi SU najvcti u podro~ju inovaeija, tehni~ke spremnosti, institucija i poslo\lIle sofisticiranosti. 18. OrbVa igrs polkaJnu ulugu u Prlw 11 : Sl'jetlkl lndtkl konkortntaOolti 1011 .- povKanju produktiVDOSti, JabDj u trgovine I l Oll. - - I=".:; 1 mondja u Hrvatakoj. Mjere IISmjerene pmna - povctanju produktivnosti, §irenju izvoxa i dalck05e&!..im inovacijama fari!na su uX!b u .- --., programu poveeanja konkurentnosti HrvllSke. Refonne za jalanje ocinlr.ovitosti i djelotvomosti ..,,- r--i • javne uprave i pravosuda tako.1er 5U u srti takvog programa i usmjerene su prema smanjenju birolr:racijc i j~anju vladavinc pr8.va. - - .. ' 19. PToJkirano I manJtnJe l udjelovanJa rsdne l oage .zbog ItareuJa radue IlIIge I kvalifi.kadJ lldb razH.k.I p~prtke su koje predstavlJ aJu lzazov u adnolu na povetanje trenutno niskog doprinoll racine Slopt ft. _ - ..-- --- . . ."~:":! ' . . , . "-,~.,, ~:.:::;::'., I nage rattu. tO Hrvatska irna medII ~j nifim stopama sudjelovanja na tdilru !1Ida u odnosu DB lzvor. Svjeulri gosJl<.ldanki fonun, i>nluni S'ojellike europske zemlje I drugu najvilu stopu ......., neuposlenosti u .zemljama EU-a. Programi socijalne skTbi i mirovinski sustav koji obeshrabroje pojedince u smislu sudjelovanja na trtllru rada; sve voci kva1ifikacijili jazovi koj i ometaju potrafnj u za radnom snagom; stopa neuposlen05ti u porasru; te preostali kruti radnopravni propisi koj i poduzetlma otdavaju prilagodavanjc broja radnika u odoosu na ujihov poslovni ciklus ~imbc:nici su !roji umanjuju doprinos racine anage 8ospodarskom rasru. Oslobadanje potencijala rasta tdim rada u HrvlIlSkoj zahtijevai &: provcdbu refonni t:di!ta rnda i smanjenje kvaliflkacijuih neuskladcnosti lIZ pomOC boljcg obrazovanja (05Obito strukovnog obrazovanja, vikg obrazovanja i cjclotivotnog ~ja). JACuuE PRODUKTIVNOSTI PRIVATNOG SEKTORA 20. Oa"l15 U HrvaukoJ moog_ mala trgo".fb, druJrv:. I nu kom I prosjelDom ltopom produkt1vnlllti kotpbt1rsJu usporedo 1 m. Urn broJem viJoko produktivnih drultava ; to nud! prlliku .za poveianje ukupne produktivnostl. Veta ukupna produktivnost mou $C postiti (i) prerwpodjelom reslUS4 koji se tmlutDO slabo iskori!tavaju u neu~inkovitim trgOvan.im dndtvirna prema utinkovitijim drultvima UZ JIOIIIOC "kreativne dntrukcije" (u1aza1r: drultava na cmJte i i7.lazak I Il"tllta: alokativna 1ItjnlrovilOSt); i (ii) JX1I'danjem prrujehle uelnkovilruti manje produktivnih trgOVa~l:ih dru!l8va unaprjedivanjem kljocnih aspekata ulaga1!ke klime. b:vje§¢e 0 konvergenciji Ix 2009. godincll procjcojujc da ako bi Hrvatslr:a mogla ostvariti godilnje povctanje ukupne prodllktivnosti faktora (TFP) ad 2,4 poslO do 2020. godine -!to predst&vlja pDvetanje ad otprilike jednog postotnog boda II odnosu no ncdavno ostvarenu 51O]lU - dohodak po glavi stanovnib Hrvatske mogao bi biti oko 9 posto veti lltgo inKe. Premdaje takvs stopa UPF-a mofda ambicio:tna, ana je slifua onoroe Ito je u Irskoj 05tvarenO tijek:om 1990-ih godioa . .. S\'jctskat..II,. (2009). "Rcpublika Htvatska: lnjciCe 0 konVCf8CIICij; I EU-«n", www.wcrIdb&nk.hr. " fDid. 27 21. Na produkdvnlJa tl'i0van.a druJtv. otpada reladvno mall d10 InduJlrtj,ke promrodnJ e u HrvaUkoj, za razliku od oooga Ito lie mole vidjeti u Irlilnim gospodantvima kOja dobro funkdoninJu, !to stvam mali doprinos povctanju ,,aIoulivne ul!inkovitosti" u odnosu na ukupnu prodllktiVOOSl Veliki dio proi%vodnje Hrvatske ostvaruju sllrija, veta i manje utinkovita trgova&.a dru!tva. 'to smanjuje prosjctnu produktiVTlOlit. To naglalava ogroman polencijal teme1jcm kojega Hrvalsu mole ostvariri koristi oil polilib koje politu smanjivanje ill ukIanjanje ncufinkovitih trgov~1rih dru!tava, odnosoo !ireuje u~inkovitib proizvod~ Ovo sc: upa'hmjc mouprimijen.iri jcdnoobrazno, ncovisno 0 vcli~ini i dobi trgoVlllkog dru!lva, regiji i gospodarskoj grani. Trenutno industrija proizvodnje mojeva i opreme, $l'ednji poduzetnici i iSW'Ska regija dBju najmanji doprinos povetanju a1outivoo utinkovitosti. 22. Stopa obrtaJalTgova~Jdb drultava (omjtr Izme.1o broJa druJtava koJ a ulue na Irtilte I noib knja izIau I triiJlI u odOOlU oa ukupao brnj trgOva~ki.b druitava) moogo je nifa u HrvaUi!:oj nego u ul poredivim drfavama. Bruta tijckovi radnih mjcsta ukazuju na finjcnicu da sc zapotljavanje poveeato u prethodnom deseUjctu u osnovi zbog toga §to je datlo do manjeg zatvaranja radnib mjcsfa nego do znafajnog olvanmja mdnib mjcsta, a to je rezultat suprotan oslvarcnju i~ 1990- ih. BaJ kao u oswim tranzicijskim gmpodarstvima, privatizirana poduzcb. ocznatno $U pridooosila otvamnju rlldnih mjcsta. Prema tome, umjcsto da prodstavlja WIlT dilllllllitnosli, reslrukturil1lllje poduzela, filii &c, pmlSlav!jalo je vcliku kocnieu produkrivnosri. lpak, poboljbnja u podrui!ju uluka dru!tava na tJti!le, odnmno ;zIOOk& s tJti!ta Ie restrukturil1l!lje poduzeCa predsl.Bvljaia su vcJikc izvore ukupne produktivnosti u nckoJiko zcmaljajugoistOCnc: Europe ad I1\ZdobJja njihove tranzicije. Utinkovilolil prosjemog poduzeea je bitna, ali sposobnost trfi!ta da rasporedi resursc prema u~inkovirijim subjcktima poj~ava utinak prosjctuog povctanja ukupue produktivnosli. 23. Carioski portupcl, kvallteta r adne soaae I primJena InformatljJke lehool~je iz&leda preddavljlju najvete prtprtke u ostnreoju prodolrtlvnosti trgonaIb druJtava. III AID ukazuje Ankcla ulagatke!dime OCS) Hrval!;ke kojuje izradiJa Svjctska banb 2007. godine. Cd ukupno 183 gospodar$lvI anketiranih 7,.8 potrebe mjeUa Doing Busln,,-u Svjel$ke banke, Hrvauka se naJ.ari na 100. mjcstu u podrutju prekognmi¢ne trgovinc - 'to je rc:rulfat lo!ij i nego 7,.8 Slovcnij u, Srbiju, BIR Makcdoniju i Rumunjslr.u - unalOC tome ~o jc u proleklih dcsct godina dollo do unaprjodcnja gnmituog posrupanja, bko SII carilla; druge agcncije SUStBvno modernirin.!e organI7,.8Ciju svag radI. Ncdostatak kvalifie;Ja/le wine mage predsfavlja posc:bnu prcpreku ekspanziji de novo trgovatkib dru!tava. ICS je pokuao da u Hrvatskoj nedostatak vi$Okoobrawvanih radnika vik utiete na mlada (46 posto) ncgo na staca trgoval!ka liru§lva (25 posta). Buduti da 5U m1ada trgovatka dndtva. sJdonija tome da budu najprodulClivnija, politika kojom bi &C njdiJa probJcmatika kval ifibcija pomogla bi i II povetanju prosjetDe i ukupne produktivnosti. K()!lQo, !IO se tife primjeue inIormaeijskib tehnologija, lIIIli..za Svjetl;ke banke iz 2009. godine ukazuje lIa to da poveCa!ije broja brvatskih radrJika koj ; !Ie korisle rafunalom za 10 posto mole dovesti do povetanja produktivnosti trgovafrog dru!tva od pet do §est posto, 'to nagla!ava potencijalni utjecaj primjenc infonnacijskih teIlnologija na produktivnost poduzcta. SrednJoroblllznovi 24. Polltlke ZI poVKaDJe ukupn e produktlvnosti pokrivaJu l lroki lpektar, aU Rrvab ka bl olObitu pmju trebala obratiti Da one poUtike koJlma bl fC I tvorila dinamilnlja trfitll. Premda je vjerojatno kako ¢e liroki speklar timbenika ulagalke klime utjetati III produktiVTlOliL, unapljcdi.vanje regulative tJti!fa pmizvoda u 8mu promicanja tm!nog natjccanja i poboljbnja institucionalnog okvira suvremenog gospodatstva ~baju dobiti priOritel modujavnim politikama. 25. Temeljol uzrok neodgonnjufe a1o .... clJe resuna oalul Ie u ogranlfavaJufoj rq;ulat1vDI trfllta proJzvodL Izvjclte 0 konvergenciji iz 2009. godine predstavJja Hrval!;ku Do k$tu 28 oajrestriktivniju ddavu medu njib 30, JIG je ~ nego §to se rnou predvidjcti IlZI temelju razine njerina 1'UV0ja. Djelomibto zOOg usvojenih prisrupnih normi, Hrvatska $tOji relativno dobro po pitanju administrativnih propisa. ali ostali pravni zahtjevi za ulazak na tr.!:iJIe, DO ~to IU dozvole, Ie popustljiva antitrustovska izuzeb.:mafe da sustav nije uskladeo u odnosu oa uvjete uIaska lIa !di!le u gospodantvima OEeD-a. Mc:du ostal im bitnim pilanjima nalazi Be velit!ina sektorajavnih poduzcCa u Hrvalskoj Ie upliv ddave u komercija1ne poslove poduzcta u ddavnom v1asnittvu. To naru!ava !diJoo oaljecanjc u nekoliko gospodankih grana, osobilo u brodograduj i. Kooafno, vdikodu!nc Wtavne potpore i dugotrajan stci!ajni postupak predstavljaju ozbiljne barijere izlasku & trti!ta Ie dodallle prepreke tr!ilnoj seJekcij i u Hrvatskoj. 26. Klko bl pOltuplk kreallvnc delllrukdje blo djelotvoralji, potnbno je izvrIUI reforme ItocajDOI! i ovrlnog JUiLIn. Premda jt postupak otvaranja pravne osobe u HrvaIsIwj posljedajih godina pojedaostavljen,ll stctajni posrupak i dalje je dugotrajan. Ut!inkoviti postUpCi utvaranja prallIlC osobc 05iguravaju 10 cia sc ncaktivni iii Dcsolvcntni poslovni subjckti mogu rasformiTllti u razumnom 10k\!, istovremeno osiguravaju~i vjerovnicima oajvetu IDOgueu slOpU oaptate potrativanja. Provedba 5Id!ajnog POSlupka nad dru!tvom s ogrnni~enom odgovomoitu u Hrvalskoj trajc tri godinc. !IO jc golovo dvoslruko du!c oil prosjcb II zcmljama OECD-a, poglavito zOOg oslanjanja oa sudovc za potrcbe Jjc§avanja stctlljnib predroeta i znab.jllOg broja zaostalib nerijdenih prWmeta. SlitDo tome, tro§kovi zatvaranja pravnc osobe su Vi50ki, dok je mopa naplale vjcmvnilkih potrativanja nUka. 1l OpOOnilO govorcei, ncdovncno rcstrukturiranjc ~ i prcvclika uloga drtave II gospodarstvu objaAnjavaj ll mlO jc 5Iopa obrtaja trgovatkih :vjdo!o DoU.g s...iIIu.I pobmju do. poduzetr>ilt koji _ droJIvo I opmioleoom od~ u Zq:rebII rm.. ob.viti Doom nodnji za kojc je pot>.b.... oedam dano - dol< jo !'Ii postupak joI 2008. \lOd±ne 1IlIi... 40 dana. Trolak -J- _ j l !'fa""" ..abc u Hrvotslroj cIvootnlko je vet; od proojeb u zemlj ...... OECO .... i imooi oko 8,6 paolO dobotb po ~viJWlOvnika. VLoda jt p<)i tvOObub_ n:fumou IdDIj<:n:nu. P"''''' pclboljlanju l'unkcioninmjllUdovo i "loUa ......j_ .Ietojnih pc>AupUa. Pokn:t&nj_ im.crnouke IIJVIia na kojoj tIJOv.ru wdovi rr<>JU obj_viti inrom..cije" rjcknji .... u 'lI:tIj....m 1K*Upin> ".ien>]otno Cc tokod ... imo!i pozitMIe ~. 29 bi povetala produktivnost, Hrvatska fe trebati ill pomOCi poljoprivrednim radnicima cia prije.:lu na obavljanje produktivnijih djcIatnosti iii povetati produktivnosl cijclog sekwra. 29. Potelkote I obzlrom Da uh'r4lv.l.Dje vLll olltva Dad umlJlltem redOVILI je prltulba poduutDlka. Zemlji!noknjibti I.lredi jedina 511 ukoDSka cvidencija vIasniJtva nad wnljittem u Hrvat5koj . Do 1996. godine upisnici i kalasttlrW 5UlItlIV slabo su Ie oddavali, a pratenjc slijcda vlasniJh'a dodamo je otefar\o zakonima 0 nasljedivanju i uobib.jcnom praksom prijellO$l vlasnittva Dad zemJjiJtem bez upisa u svrbu izbjegavanja pla¢anja poreza na promet oekretnina. Vlasnifke ncizvjesoosti uvelike kompliciraju prodaju ochemina iii koriJlcnje i, 1ib kao instrument osiguraoja, a ujedno usporavajulirenje ttfi§ta nehetnina. Priorltetn a pitaoj a: !ito Ie mole ufioiti u I lj ede6h leat do dVlDae!lt mjeJeci? 30. U Ivrbu ubrzavaoJa pl'1l«Sa ullika droltava D trfiJle, odDOJOO idllo I trfiIta Ie a poticanja rettrokturll1loj a poduzeb I dlnaml~ trlii ta, Rrvabka u . rednjorofnom nwloblju treb. : • ponovuo pokn:nuti postupak privatizaeijc, • unaprijcd.iti korporativuo upravljanjc II poduzc&na u ddavuom vlasniJtvu kako hi 5C smanjilo uplitanje II poslovne odluke, • smanjiti ddavne potpore neprofitabiloom besperspektivnim sektorima. • ubnati stOOajni postupak u svrhu olaklavlUlja izlasku s ttfi!ta, • dodamo unaprijcditi obradu na gran i~nim prijelazima, • holje regulirBti trhltll proizvoda (ol puou proved.bu zab~eva procjene ~ donesenih propisa i uklanjanje uepotrebnih preprekJI za uJazak na ttfitte koje stvara ddava) i • liberalizirati uluak u uslumi sektor (osobito prodajll lIa malo i infrBstruktwu). 31. U .redojorOCDom r udobljD Hrvabka bl trebala: • proJiriti primjcnu mebanizama poljoprivrednog I:r'hlta i tm~ zemlji~tem raW pospjdivanja obj cdilljavlUlja vlasniltva nad zemijiltcm i promicanj. poljoprivredne djelatnosti, • olJlOgUtili mali m srednjim poduzetnicima jednostavniji pristup informacijskim tehnologijaroa, mogu¢e po6evJi od oekoliko seklora i regija, • ojatati vlasni~ka prava i ovrhu ugovom povc~jem ul!illkovitosti pravosuda i • poveeati ponudu kvalificirane racine snage i smanjiti neusklac!enosti na trfiltu rada (vidi IlD.$tavak). S .\ lANJENJE NEI'01"REBNE BIROKRACIJE I JAUNJE VLADA VINE I'RA VA 32. Jama uprava'· u Hrvau koj je vdika, relatlvDO I kupa i Duke uf\DkovltOJti. P r elj UlDo velika uprava ulpor.va odlu~ivanje I prullllje ul lug'. lzvje!lc Svjetskog gospodatskog foruma 0 "T.....::ljom zako,.. .OIkt>j ~ ... u Iri . _ kalcgorijc: (il drto.YIIO. . hdbf.; (ii) j.VIIa.J1dba (...wei u ..u.vmu, ueilelji. r.dnici u IllllaYU _ij.J ... RrlIi i pnVORldu) I (iii) zapcno gonjenje u pn:dmctima sw:bijanja korupcijc i organiziranog kriminalitela usmjcre:oo je i prema istalmutim j.vnim duf:nosnleima i svim scklorims gospodantva, laljuCi poruku da nel\Ul. nedodirljivih. Sudovi bde rjeiav.ju pn:dmete, smanjili.ru braj zaostalih prcdmeta i imaju aulomatizirani !lUStav upravljanja pmlmetima. POCtlo se raditi i na digillllizaciji zcmiji!nib knjiga. i kalaStra, §lo je od l!:.sudne vafblosti u imovinskopravne odnose, poslovne tnlnJakcije i prislup krcditnim sn:dstvima. 1 Obavijcst iz lipoja 2011. godine da su Europska komiaija i Republika Hrvatska uspjdoo utvorile pristupne pregnvore bilaje fvrsta potvrda napretka koj i je Hrvatska ostvarila u refonui pl'll.Vosuda i suzbijanju korupcije te potvrda finjcnice cia je Hrvatska ispunila pristupna mjeriJa u poglavljima 23 (Pravosude i temcljna prava) i 24 (Pravda. sloboda i sig\ll"dosl). ]5. Reforme pravoslIGa provllde Ie u Ikladu la Stntegijom reforme pravosudnog lektora Republike nrvatllke lz 1008. god.iDe I pripaUju~m akdjlkim pl.aDOOL Ctlj jc stratcgije ojatati ncovimost i nepristranosl pravosuda i povc6lti njegovu ueinkoviloSl. POlonji Ie cilj trebao ostvariti mjerama kao 110 Sll smanjenje braja ZI\O!italill predmeta i skrativanje trajanja sudskih postupaka, modc:mizacij. StHUkc upravc; ja~anjc tustava alternalivnog rjeiavanja spomva; praVllll pomot: i strutno osposob!javanje; =ionalizacija mrde sudan i dJtavnih odvjetni~lava; intenzivnije korUtenje informacijskih sustav. i ve¢a transparentnost u funkeioniranju SOOoVL ]6. Unatlll updellom lIapretku, jot uvijek postoJe IIzbUjlli institucionaln.i i ftmkclollalni izazovi. Hrvatska ima 4] ,3 SUC8 na 100.000 5IaDOvnika - prosjek II zemljama iz skupine EUiO imO!li 26,4 - Ie jednu od najve¢ib mreb sudova u Europi (5,8 lok.acija na 100.000 stanovnika 2006. godine). Mcdutim., i potrafnja za dollOknjem sudsk.ih odluka jc medu najve¢ima. Ne imenaduje 10 Ato III ~unski rasbodi za. pravO!lude koji imose 0,7 poslO BDP... vile nego dvostruko veei od prosjeka u zemJjama iz skupinc EutO gdjc takvi rashodi imose 0,3 poslo. ]7. RezultatilJlkete provedene lOla. gndiue 0 Javoim ;"kustvima u ndDOlu lIa perapdju Ju.tava pravOlluGa" nude podrulJa za dJelovanJe u kojJma Mlllhtantvo pravoluda mole II U svrbc OVOS do\:"mmll 0 polilikama, poi"'" ~~fi obuhVlofa ~, inoc. " Anketo Iu>ri&ni.ka IU:Idibilitee sudova I drfavnih odvjetni!ta.va, poslovnu k1imu i pojcdinal!nc strankc u postupCima i (v) ncdovoljna odgovomost i transparenlnOSI. Sustavne oeul!inlr.ovit05ti ogledaju se u malajnom broju zaostalih predmeta, dugotrajoim i skupim sudslr.im i ovrinim postUpcima i neoptimalnom rasporedivanju sudaca, drtavnih odvjetnika i drugog osoblja. 40. Analm In(rutrukture Il>dova koju jc dalo IzrIdltl MlnUta ... tvo plllvo.lIda l • klcntllldrala je IeIt podrufja koJima upravljal!ke struktun trebaju potIvetitl paloju. K&tegorizirani 5U kao usuojstYo, financijski po.lovi, Ijudski potencijali, poslovni proce;i, inienjering i uptavljanjc promjcnama, tc komunikacija. Zoatajna finaIleijska srcdstva bit U potrcboa kako bi se dovriila racionalizacijB mrde sudova i drtavnib odvjetniJtava, a smatra !IC ltali::o go posto gndevinskih objebta sudova tneba iii u znao!ajnoj mjeri renovirati ili zamijeniti. Nadalje, nedovoljno jc tcmcljoib infonnacija potn:boib za od.lu~ivanjc, kao ltoje tOCan popis fizi~lcih objckata. 41. PriJeko je potrebno donljctl ...... tcJ!ju I prema IIJOJ dJelovatl u svrhu b:lradllje ilutitucionlln.ib upadteta ZI oabavu, uvodenja ufinkovite i tr&Dllplrentne e1ektronllke nabave I bolj~ upravljDlja nabavljeno m Imovlnom. Takvo 110 osnbitll jc tumo zbog toga Mininamvo pravOSUlla aktivoo trafi poveeanje potro~nje na kapitalnim poricijama Ie poslovanju i oddavanju u 'to narcdnim godinama (uglavnom iskori~tav&!ljcm OCckivanib srodstava iz fondova EU-lI). Kalo 5C prethodnih godina intenzivirao tempo Ijelavanja predmeta, neki su sudovi do!ivjeJi znaajna povetanja potroAnjc ua pOOtarinu i komunikacijc (npr. za do5tavu otpnlVaka, pristup interuetu, itd). Povratkom oa SllStaV centraliziranog ~goVllllllljl 0 ugovorima Ministarstva pravosuda 0 pOOtarini i nabavei uredskog materijala do§lo je do smanjenja pl~mog iznosa. Pofeljno je uastaviti s primjenom takve prakae i unaprijedi ti ekonomij u razmjera lIZ pomOC toi!Dijib procjena rasboda sudova za poslovanje i odJfavanje. Osim Ioga, ~ini Sf da je e!ektroni~ nabava prikladoa opelja. ~, jcdiniea Ministarstva pravosuda ZI\ nahavu koja zapolljava desetcro djclatnika djeluje podkapacitirano u odn05\l nB sve veei braj nabava. 42. Unatol nedavno OIIVarenom napretlul u pO&ledu automatiZld Jc l ustaVl uprlvljanJa predmetlmll I nekih viduva admlniltraclje sudon I l tatlstii!kog Izvjel6vanja, MlnilItlll"ltvo pnvosu4a oI!lto Ima :mab.Jnlh Instltuclonalnlh I tebnlBdh problema. Odredeni napredak postigout je 2010.-2011 . godine u smislu ispravljuja odtedenih problema u poslovanju u odnosu na " Uz podrikII Projokta potporo "'*"'"" pra"""" (ISSP) i ndstava tt Dklodc ~c Vbdo. ISSP ....!oj; Pi>'.,1a i poboljbnjem omi"'" rijdcnill prtdrnota na oudovima i u drtavn.im odvjetniJlvitno obuhvao!enilI projeklOm JSSP: (ii) oIcrKi ......j ..... ..,.."""'" pOUob..." ... ~jc DO pilol rudoYimo i (iii) poboijbnjem bJrisnifloih oojCDI U poglcdu ueinkovilolti .......... i ddavnih odvjetniJM obuhv.6enih projeklom ISSP. Projekt I SSP _!oji Ie cd eeriri ".""" ko" ....... "IC: (l) konootidaoci;' mrd:e oudova i modemi>.acije opcrativnib informatillih 1UItI"" to potrebe d.."okQjl IUdskih odlub i prw!en;' rezull.ta: (ii) unoprjcdiYllljl provt>dbc:...wdh cdlub; (iii) konsolidacije mrd:e drtavnib odvjea>ittaVi. i izpdnJI institIo:ionalnih kapecilCla OORH .. i (iv) .;.tanj. upnIvijonja O"eINDillll i bpI<:;1CIa .. up<:Ivlj.,je pooIovnom ""I'ie~ 10 info~kih MIl'" Mini$Iarotva. pn..-otuda. Inlegrirani !lllStav upravljanja IUdskim predmetima (lCMS). Sustav je imao problematitnu povijest, jer muje pilol faza trajala vik od sedam godilll. Mcdutim, voc\ctB slJUktura Ministarslva pravosuda sada je zaista zainlcresinna za 10 da se le MS progrcsivno stavi Da raspoLaganje svim sudovima, a odredeni re!lUl'$i iz pmjekt.a JSSP rasporedeni $II U IU svrhu. Me4utim, budufi da ICMS i dalje tta2i odredcnc llIIdogmdnje kako bi se lucima i djeLatnicima rudDva olak!a1o njegovo I:oriltenjc, mnogi sudovi ovaj 5l1Stav iIi nc koristc iii nc unosc podatlr.e za potrebc upravljanja sudskim predmclima koji fc !lllStavu omogufiti generiranje iofonnacija koje omogublju pra«:njc upravljanja $IIdskilll prcdmctima u rca1nom vremcnu. Prioriletna piu aja; SIO se mole u~inid II I lj tdetih kli do dvanr.tllt mjesecl? 4), Za rjdavaQJc ve8QC oplsanlh p ltanja polT\'bna Jt trajna I dugorotna pafnJ a; mcduIim, u kratlr.!l!'Ofnom jc razdoblju mogofc poduzcti. nnoliko vafnihl:orak.a: • Depolitivwij" j"Yfle IIprtl.YC. NeposlOjanje stabilnog (kroz politiar.e cikluse) i jasnog I1IZgrani~eoja izrncdu politi~1:ih i profesiona1nih radnib mjesta stvorilo jc nestabiloo!t mcdu vi!im drtavnim slufbenieima i dovelo do manjeg poticaja za kvatificirane zaposlenil:e da ostanu u drtavnoj slulbi. RcfOJIllll Zakooa 0 drtavnim slu!bcnicima i namjdleoicima, Zakona o ddavnim du.fnosnieima i Zakona 0 administrativnom 5UStavu treba sc ponovno nati na programu V1ade, • PnlspitiWlflje fI"tlfl" /14flkclollirtutjO ejdokllpM jaYlle IIPrtl.~ potrebno jc kao osnova za infonnirani prcustroj minislantava, ageneija, rcgulalornih lijela i lokalnchcgionalnc samoupravc. • l"staJinurje I"/o",,,ocijskog s..sIffflf za 1I1"'fffljfUlje IjlldskiM J1Ok"cljoJ""o kako hi se po~ osohlli podaci ZII{1DSltllill s ispllllfNfC p/lltlIlulO OSIIOWI za pro'ffllbll n/onne SIISUJI'tI plata II drfJlYlloj sllIlbL Kako bi se izvrtiIa bannonizacija razina i sustava plata na svim llIZinama vlasli u smu pospjriivanja mobilnosli, a u ko~iei postizanja sl.IStava I:oji nagnduje rczultatc, potrebno jc izvrtiti rcCormu SlIStava plata u drtavooj alldbi, javnim. slufuama i lokalnojlregionalnoj samoupravi. Za 10 ~e trebali napraviti novu I:lasifibciju radnib mjcs\a I plaine I1IZmie tc pouzdanl sustav ocjcnjivanja nIdnog ufinka.:!:2 • Bo/jtl orgtlllizacijo prot:t$tI pngtWGl'tllljo 0 plataMtJ kako bi isti $vakc godinc zapOClojao mnogo f1II1ije, tijekom redovnog postupka priprcme ~uoa, Ie davanje Ministarstvu financija vile ovlasti Medi!njcg odlul!ivanja. 44. KntkorocDc radnJt u podrulju n£orme pravosuda mogu uklju~ivati: • BoJjIl orgtlllizacq.. IIprtllll}tllljll fir)lkolll IlIfrtutntktllrOIll Minlstarstwl prtn>()s". I ""lIf'rj~4ivo"fr prtllui i postIIpaka IIpNWijtJlljtJ ""ori"om. Budufi da MinisW$tvo pravosuda pn::dvida ~jl\O povetanjc bpitalnib rashoda i rasboda za poslovanje i odrfaVllllje Jiriate iofrastrukture u smlnjoroC!nom razdoblju, ocito mu je potrcboo vile kapacifCUI za potrehc pJaniranja, nabavc i upravljanja ugovorima. Z> Svjetska bsnka do sada je mobilirirala ...mva b: druaug :.:ajm. 'Ill tehni~k11 plvomi;el lIZ ~ iskoriltavarlja istilL To ... Mi&swsrw praVOSl>l!& pomol:i u m.di .....mjCMoo!"", oI:vira pWOtnje .. jcctm di.o ~ pn>ceM" :rol). godinu. NIIdalje, MinistlntYu pra........t. pomoo!i'" u urn¢i .....ju priou. Ie IWIdardnc rahode ' ....w.. prablcmoh1ce tr!ika . . . naj .vjetiji je dok1IIIleIII 0 poUtikama iz 2011. JOdine pod _Iow>m .,RadnI;) ... k!l!!Q!lo"*"'" i r=oJtati trtilta nda: TC(lrija, 60bzi I potuke ... ~. MIII1lJ ottalim dokllltlClllima, IU JU .Republib HrvIISka.: lzvjctte 0 ooc:ijalnom Uljeaju bizc i joanju OIpofTIOR'M (:roIO.) i Irvjdte 0 ~IHTWlUU.£UOmariWDtjeI~..ui'iUJpa~,.,..ta(20IO~ 36 ispunjavanju ci]ja iz strategije Europa 2020 od 75 posto zaposlenih osoba u dabi od 20 do 64 godine tivota, w!a moI'1l I.Ilotiti znalajne napore u refonnl.l trti~ta rad4 i ulag:afke klime. 47. Nilak omJer zaposll'nlh u Prlkaz 13: RU: lualeno illig IskorlIle.AotU nda odno.u na ukgpno " anovnlftvo __ • • _ ..... .. _ _ g DUke ' lOpe ludJriovl.IIJa radne je HrvatakoJ prtJe nega ruultat I nage. Mnogi ]judi u radno = ~f========-=========:::- • aktivnoj dabi jednostavoo De Ir'alc posao. lbog toga je stopa sudjeloVl\llja radne snagc u fuvalskoj medii Il8jnifima U ( Europi. Shodno tome, nastojanja usmJcrcn.a prcma poboljbnju • rezultata zaposleoosti De trebajl.l se • usrcdotOCiti sarno nil smanjenjc • nczaposlC!lO!1ti ncgo i na povcCanje stope sudjcluvanja radnc snage. 48. Siupa l udJ elDvanja radnc lZVQ~; Eurostal; ixral!uni Svjetske banke loage 0 HrvaUkoj osohlto je nll b mHlu nartjlm rad nlcbaa (55=61 godl ne ftvota) I mladlm .. all je wlo nlska I mHlu mLilkarclDlll u najuUvnlJoj dohl (2S=S4 godIDe). Cak 12 posto mu1karaca radoo alctivne dobi u Hrvau koj kuji su trenutnO neaktivni zaposlilo bi se da je stopa zaposlenosti u Hrvalskuj jcdnak.a prosjclru u zemljama iz skupinc EU IS. Proster za zapoI]javanje neakt:ivnih Una ( 10 posto) ICk.~ neito manji. To ukazuje na velik:i potencijal za aktiviranje Tlldnika koji ostaju neaktivni pod trenutnim uku1nostima na trfihu rada.. 49. N~apolleoOlI 0 DrvaUkoJ uglavnom olje re:wltJlt otpoltaoJa veilldb rannjcraj gubltlu radnib mj esta nego Ilabib priLika za proo.ldeoj c poda. Strukturna stopa oezaposlenosti u Hrvatskoj rdativnu jc vil)OO i iznosi uku 9 polito. Ta ~injenica ne ukazuje IOliku na viwk priljcv osoba u populaciju nezaposlenih nego na nizak od]jev osoha iz skupine nezaposlenih prcma skupini zaposlcnih - drugim rij~ima, problem ni~ inlcnzivoo zatvaranjc radnih mjesla nego nisks stopa utvaranja novih radnih mjesta. 50. Slabe moguinolli u oapuJtaoje redova neuposleoih dovode do dugotr.j oih nzdoblja ncuJlOllenosti u HrnbkoJ. Dugatrajll8 nezaposlenost iznosi oka 60 pos!O ukupne nezaposlenosti, ilO je vik oego 1.1 vetini europski.b ddava, a na diD8IIli~nim trti!tima l'8da pojavnost dugotrajne ncz.aposlenosti obi~no iznosi svcga 20·30 posto. Naprimjer, dugotrajna ncz.aposlenost u Austriji iZll{)8i o ko 20 postn, U Poljskoj 2S pOIitn, a 1.1 Cdkuj Republici 31 posta. I pojedinafni i sodjalni tro§kavi dugotrajne nezaposlenosti vrlo su visoki. Yjcrojatnosl za pronalafenje posla smanjuje se ilo je razeioblje nczaposlenosti dugotrajoijc. Buduti da dugatrajll. IlCZapOlileoost dovodi do naru!avanja vjeitina i morala Ijudi, 01"11. takoder naruUVlI zapotljiv05t. Mnoge dugotrajnu nezapolilene usobe s vremenom se odvojc od trfi!1I. rada, ilO dovodi do gubitka ljudskog kapill.la. Shodno tomc:, aktiviranje dugouajno nczaposlcnih osoba !reba biti jedan od prioriteta politika. 5 1. kgledl u upolljavanjc u Unatskoj O5Oblto su ,Iabl u mlade. Mladima koji zaVliaVllju ~kolovanjc frustriTlljuec jc tdlko pronllti pM posao. U svjetskim jc TlIZITljerima pril i~o uobi~ajenu da SlOpa neupOIiknosti mladih budc oko dvostruko v~ nego ~IU je 10 sllbj sa SIOpOm nczaposlenosti medii radnieima Tlldnu najalctivnije dobi, zbog IOga "0 mladi ljudi &slO mijenjaju poslovt:. Medutim, J7 u Hrvatskoj je !!IOpa nezaposleD05li mladib trostruko voca. To ukazuje na 10 da su prepreke zapotljavanju mladi h u Hrvat:s.koj ozbiljnije nego drugdje, 52. G05poc1ankl ralt sam po sebl 1I0Ce ZlIlbjllO poboljlati uvjete III trtiJtu radl U HrvaUkoj. Ako se ne rijek strukturni timbenic:i, mnoge osobe radno Iktivne dobi koje bi mogle nWiti zapravo ~!1Idi1i kada ponovno dade do gospodankog IlISIa zbog prirodeoo slabe I"CIIli7.!ICije Ir!iJta Bda, koja!IC jo§ i pogortala uslijed svjetske gospodarske krizc. Zapolljavanje u korporalivnom sektoru danas je 9 posto ITIIlIlje nego 2008. godine, Stopa oczaposlenosti zoatajoo SCi povetaJa s razine ITIIlIlje 011 9 poslo 2008. na 011.0 13 posIo 2011. godine. Neki su se radnici powkli 51rfi1ta ntda obeshrabreni uz.aIlldno§¢u svojih IIISlojanja. ZOOg toga je doSlo do pada stope sudjelovanja racine SIlage. Mcdulim. kriza je samo pogodala voc ionako 10k stanje. To mati da slabi rczultali zapo!ljavanja u Hrvatskoj prije svega inlaju struktume, a De ciklitke uzmke. Cak ako !Ie stopa nezaposlenosli vrali na..wlle 011 priie krize, iskori!tenost radne snage i dllje te bili maUjno nisk.a. 53. Ekonomlkl troIkovi Ilabe Il koriltenOltl radlle I Rlge 10 vbokl. ~to je omjer zaposlenih u radno aktivnoj dobi ITIIlIlji to ie mani t i BOP, a time je i dohodak SWlovniJtva niH. Nizak omjer ZIlposlcnih prema ukupoom slanovtWtvu u Hrvat:s.koj dovodi do nifeg Hvotnog standarda u odnosu na standard koji bi sc: ioste mogao (ll!tvariti. Reforme kojima sc: potite otvaranje radnih mjesta i povo::tanjc zaposlC11osti vjo::rojltno Cc sc u ~jtlOj mien ispJatiti u smislu vile nWnc dobotka i livotnog standarda. Srednjorotnl Iuzovi 54. OvdJ e Ie g1avDlluzov odnosl na poveUlIJe I tOpe zapodeo05ti poveCaoJem gOlpodanl/.e aktlvnOltlllmanJenJem nCZlJlO'lenOltl. S obzirom DB to daje gospodar$k.a aklivnosl osobito niUa mcdu starijim radnicinla i mladima, oljvoci potencijal ztl poboljbnje leli u poticanju niibove aktivnosti. Za takvo Uo potrebno ie poradili na ognmitenjima i na strani ponude i na strani poII"lIfnje oa tdi!tu nuia. Nadaljc, potrebna so poboljbnja uJaga(!kc klimc kako bi se pospjdio uJazal Irgovatkih dndtava 011 trfi!te i rast, a time otv8Illllje radnih mjeslL ~to Ie tite potJ1I!nje, oa Ir!i§te rada u Hrvatskoj negativno utjel:!u visoki tJdkovi OfpuJWlja i zapOOljavanja radnika Ie visoki jedinifui trOOkovi nuia. Mcdu ogranitenjima oa slrani ponude jesu velikodu!nc povlasticc socijalnc wtile i newkladenost kYaliIi.kacija. 55. StrlktDo radno WOlloonltvo Hnl otpultlllljc I upoJljavanjr radn.lka 0 Hrvatskoj IkuplJim nlego II veaol drbva EU-a (Prikaz 14). ZOOg tJdkova postodavci ne sarno lto ncvoJjko zapogljavaju radnike nego nera.do Olvaraju nova radna mjcsta. Zbog toga je tapo!ljavanje ITIIlIljc osjetJjivo nil rast proizvodoje. Nadalje, o\davlIDjem restrukturinmja poduzcCa i Pf=I5podjele nIdnib mjcsta, visoki tJdkovi otpuJwja i z.apo§ljavanja raclnika kote rast produktivnosti, Uo zauzvrat potkopava konkurentnosL Kooatno, stroga Wtita re.dDog odoosa temc:ljcm ugovora na IlCOdrcdcno vrijeme ali ne i temeljem ugovora 011 odm!cno vrijeme dovodi do atvaranja dualnosti trtiIta rada Ie vjerojatno precktavlja mabjan timbenik visokih jedinifnih trOOkOVI rada u Hrvatskoj. Polruhji liberali:w:ije radnog takonodavstva u Hrvatskoj su uvclikc bil i neuspje!ni it razloga politi~kc ekonomije. Za razliku od toga, praktitlri so liVC uspjdne nove ~Ianice EU-a libcralmralc zdt:itu radnog odoosa kako bi povetalc flek:sibilnost ttiiJta rada i time poddall fIlSl zapoJljavanja i produktivnosti. 38 Prikaz 14: Zastita iz radnog zakonodavstva, Hrvatska i EU, 2008. A. Indeks za§tite radnog odnosa OECD-a (1--6) 3.15 '"' """"~, 3.05 Fnncuska '," SponJol$b Hrvatoka ulmpno Hrvatsb.: kolek!. OIpultaDje Hrvatsb.: ugovori na odm!. iiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiii_,,~ ,.... Hrvaub: U&QV. na ncodm!. ',n Be~ja ','" ",., 2. 12 ... Njem~k.o " <'.db Repub~ka .. 1.95 Nizozemska roljok.o '" ' ltalij. 1.65 1.87 _. SIovenija Ma&o",b 1.11 """'" m" 0.75 Ujrdinjeno Kra\i_ o , , B. Svjetska banka: indeks tezine otpu§tanja C. Svjetska banka: indeks tezine zaposljavanja radnika (0-100) radnika (0-100) - l<><'IWljo ,amlka (0-100) W>. - ... Indeko •• lIn ••• ~ja>o. " )o r .~I " (().1001 - - - - - - - - - -- - - - - - - - . - . -- I ~- .- :- 11 11 111 ////-';// / / / // / / ~ /// / / //~/ /.'/ / // // / / / / . ' / / / ~/ "/ / / lzvor: OECD, pokazatelji iz izvje~ca Doing Business Svjetske banke; izracuni osobJja Svjetske banke. 56. Place su u Urvatskoj visoke u usporedbi s produktivnoscu rada, sto ~ini jedini~ne troskove radalS visokima u odnosu na zemlje u regiji - a hrvatska su trgova~ka drustva manje konkurentna. Primjerice, premda su place u Hrvatskoj nize nego u susjednoj Sloveniji, zbog toga sto je produktivnost rada jos niza, j edinicna je cijena rada u Hrvatskoj visa, koja takoder placa rad vise nego sto je to slucaj kod regionalnih konkurenata kao sto su Bugarska, Madarska, Poljska i 25 ledinicni trosak rada = omjer produktivnosti rada prema prosjecnoj bruto pla6i. 39 Siovalka..16 Osim. ito suzbija konkurentnost, visokijedinifni tro!kovi rada deslimuliraju ulaganja, Jto pak ntafi manje otvorenih radnih mjesta i rutu uposlenost 57. {:in! Ie dl Ie uzrok vholdh jedlrufnlh lrolkova rldl II Hrnllkoj olilZi II odredlvlDjU pllfl kojlm dOmiDJnjU uposlenl radDle! (In.Jljderi). Strogo zakonodavstvo )';8. Wtitu radnog odnosa §tili tadnike ill! sigumim mdnim mjestima od konkurentnog pritiska koji rtvaraju radnici uJlO6leni na odredeno vrijeme i nezapo$lene osobe (Iutsajderi). Kako bi se jedinifni trmkovi rada smanjili poll'ebllo je pruZiti potpOrn i mlu produktivnosti i ogranititi pritiske na plaCe. Jcdan naliD)';8. policanje mtll produktivnosti odnosi !Ie Oil. ubrzavanje tempa restrukturiranja poduze6a i preraspof! i njilro.,." ,,,,fin prrlfenjll. Hrvatsb trenutno nema sveobuhvatnu obrazQvou strategiju (nema slijedolka Plana ruvoja sustava odgoja i obruovanja 200S._2010.),1I a k.amoli iltTategiju visokog obruovanja. OtilO jc da posljcdicc dcmografskog pada za obnIzovanjc nisu u potpUllOSl:i analiziranc i prodiskulirane. To bi rrelnlhl biti vahuI i hima zadata. Nairne, 10 djeluje na we podsektort obnlZOVanja, ali osobilo oa osnovnol:koliko i STCdnjotkolsko obruovanje. U sldadu s ci lj em stralegije Europa 2020 za ten:ijamo obrazovanje, vc6 postotak. !!Iudcnata koji !Ie upiliuj u II programc tercijamog obrazoVllllja mogao bi kompcnzirnti studentsku popuIaciju kojs je o¢cnilO u opadanju. • Stimulirtlli nul fUI _ j u briku/Jlt'UI opUg obrtlWl'fUfjG, osobito kurilruluma na temelj ll Nacionalnog okvimog Irurikuluma za pced!kolski odgoj i obrazovanje Ie opCe obvemo i STCdnjoikolsko obrazovanje. Nadalje, potrebno je izraditi ambiciozni, detaljni akcijski plan za provcdbu ciljcva politikc iz Stratcgijc rrajnog strufuog IW.mavanj B u~itclja ZII razdobljc 2009.-2013. • Untlprijediti ,urow uprtJVljlJnjlJ i/infUlcirtUlj. visokD, obrllwvtllljll. Novoj!le V1adi 5IIvjetuje razmatnmje elemenata financiranja visokog obrazovanja na temelju rezultata na omovi dogovorene stra1Cgije. Takvo 110 mole Hrvatskoj omogu¢iti i Ijeia.vlll!jc problema nedovo1jne institucionalnc: intcgracijc i pravno aU10110mnih fakultcta. N 78. Hrvatllb bl U IrednJorotnom razdoblj u mogIa rumotrltl organlzaclju lrednjolkobkog obruova llj a. O ECD preporufujc da $C dab kada $C ufenici usmjeravaju u razlifile prognunc 110 it: mo~ vile adgodi. Oa se hrvatski ufenici naswni¢no rasporedc u 'kole, udio onib sa slabim rezu1tatima ("funkcionahlo lIepismcnihi smanjio bi !Ie S 21 ,9 na 17,9 POSIO, odnosno bio bi manji ad prosjeu DECD-a od 18,8 poslo. U :zemIj lLlll& DECD-a, usmjeravanjc i segmentacija objalojavaju 18 poslO I\mkcionalne nepismcnosti. Tijekom refonne obruovnog smtava 1999. godine, u Poljskoj je pomaknuta dab usmjeravanja studcnata, pa 511 rezu1tati tcmc\jem PISA-c poUzali mataj na poboljbnja. Zapravo, medii :zemIjama IstOCne Europe kojc S\I sudjclovalc, Poljska ima najboljc rczultate pn:ma P1SA-i. ,. S>jetab benb od 2005. godiDc owa4uje 5 dionicima U IuvaIskoID obruD"""", od:Wru U&lo"""'" lIZ JIOI'lIl'I: Projcku razvoja ....11... odgoja ; obnzovaIlja (ESOP) lIZ iato,'Cll£iA) origuravanje ~ malih programI tohnio!kc poJDOO!; u ~jilu bo !to n osposoblja~c ufiIClja i demotcJaI>kc (JI"Oblja\Wlje, 5 obJikovm jc bo poIpIa prvpm te!mi<'!kc pomO¢i i" viaokom obra»>vaDj1l RH. 1'Tomdo .. prijc _II' bovi finarcirujem no ......1ju IUUlllta (pFB), programjc poc!rbooc:jOllu U 2010Jl1. S~lilta u ZqmIu pnko Propama inrtilllOior.abIol oc:j ...jivanja tJdrufenja elibi oporazumt. 0 finaacitanjl1. SudioaiUirlnl za primj""" pr<:dlo!cnoa model. ~ " IiDano:trmIu bo OIl1DVC za budu6c ~ dodjelc Ie ZllCrtimlj. modelL TmwlnO rvcuenilll w: ~nu pctponllUladuju JYOjc Iwte puUo .. *POfU1II"II''' financinnjl1. 45 OSLOBADANJE (NOV ACUSKOG I'O'l'ENCUALA 79. VKI broj Inovadja pomoglo bl u za tvarlnju Inovldj 1koi: jllZll koj l poIItojl Izmedu h ..... b ...og privalDog .eldora i IIjegovlh "'ollklln!II.11 iz EU-a. Primjenom podataka wele poduzeta Svjeuke banke iz 2007. godine, prO(:ijenili smo koHko inovacije, vjdtine radne !llage i infrastrukturn pridooose razlikama II Il\StU produktiVDOOti rada i razinama ukupne fakIonJr.e pmduktivnosti (UFP) hrvatskih poduzeta u odnosu na una iz skupille EU8. Nakon kontrole ocinka izoslavljenih varijabli, IItvrdeno je daje doprinos inovaeija rastu produlctivnosti rada II Hrvaukoj aka 8 posto man;i nego Ato taj doprinos imosi II odnosu na prosjck zcma.lja iz skupine EU8; doprinos vjdtina bio je 7 posto manji, a infre..'ltrukture 4,5 posto manj i. Doprioo!l illovacija UFP-a prosje6wg Irgovatkog drWtva II Hrvatskoj goIOvo je 30 posIo nii'.i nego II zemljama iz skupine EU8, pmnda so prosjcQla ulaganja u istrafivanje i razvoj po zaposlenom otprilike jednaka. XI 80. VeI!a potrolnjl na tstrdlvanJe I TlIZVOJ i:enerirat. bl povehnje BDP-a I lzvoza. Simulacije koje so izradClle la po~be Banl!ine studije koje usporectuj u utjecaj li.sabooskih ciljeva na ostvarenje BDP-a u Hrvatskoj i dOlgim driavama llanicama EU-a pokazale su da bi poveeanje ukupru izdataka na islIldivMjc i razvoj na ruinu OIl 3 posIO BOP-a (uz 2 posto BOP-a od privatnos selctora) do 2025. godine dovelo do povel!anja BOP-a la 5,S posto. a izvoza za 13 posto iznad osnovne vrijednosti za Hrvatsku. Ove se prO(:jene IrCbaju tuIttOCiti uz pone!to opreza - primjerice, simulacije prclp05lavljaju da !lYC driavc ostvaruju eiljcvc Ie da drZava nc kontroliTa u potpWlosti izdatke posloVl"lllg sektara na istrativanje i razvoj - ali one ipalo: dobro iluslritaj u mo2ebitno ma('..ajan 11 utjecaj izdataka za islnltivanje i TlIZVoj u Hrvatskoj na rasI intenzivnije orijentinm pmna inoru. 81. Treba II Vlada RH dlti prioritd jlvooj potrolnjl na Istratlvlnje I ruvoJ nl ol lrb drugih, n.lelno jed-nako bitnib sektora? Kako bi se odgovorilo na ovo pitanje, stopa povrnta na istrai'.ivanje i razvoj usporedena je s mogucim javnim ulaganjima u ohrnzovlIDje i infrasuukturu u HrvalSkoj . Koristile su se standanlne tebnike ~unavaDja povrata na istrafivanje i razvo; i ulaganja u infrutrukturu; povrat na obnzovanje ekstrahinm je prcma rezultatima zanalja lred:Dje razme dohow. Procijenjene slOpe povrata na is!rUivanje i TlIZVoj u Hrvatskoj (73 posta) najmanje su dvostruko veCc od povrata na infrastrukturu (24-34 posto) i sedam puta veCe od povrata na obrazovanje (olm 10 posto) - 10 puta veCe ako se primijeni stopa povrata za ilr.olovlIDje u zemljama visoke razine dohotka (7,4 posta). Re"LUltati za. istrai'.ivanje i razvoj Ie infrasllUknuu dosljedni su u odnosu na na.laze drugih ekonoms.kih istraEvanja. Vik slOpe povrata na istrdivanje i razvoj u lbvalSkoj dosljedni su u odnosu na relativoo mani ukupni kapital za. isuafivanje i razvoj u usporedbi s ukupnom infrastrulcturom i ljudskim kapitaJom. 11 82. POlrebn. Dl.lIlojlDj. nl fukal.nnj konsolid.djl ogranltUa 1 0 dO.lopDost lred.t.... :u fluan elrao.J e IstntivanJ. I razvoja. Udio rasboda za istra.tiVilJlje i razvoj u ukupnoj javnoj potroAnj i smanjio se nil jedaD posta u 2010. godin!, audio istih prema BOP-u IID&!Ijio !Ie prili<'!Do ispod jedan posto - 2010. godine izoosio je 0,8 posto. Takva je razina olito nedovoljna da hi se HrvalSka otimula prema putu izl""denije inovacijski pokretanog rasta~ ddave kao ~ta au Finsk&, Svedslc.a i Izrael sustavno trok 3-5 posta BDP-a na islIldivanje i razvoj. Mof.da je j~ vdnija potreba za Tjdavanjem JO M. Sel:er (201 1.)' 0cJ- III}tJOIIj{J Is_I"""", I rrJzW)jfJ U '-C/jd ~ Htw.ulD}. svjouka banD.. Inovacijt IU :r;astuplj .... IlYOCleDjttn ""Yilt prucesa, vjdUnc oINkom nodnt ~ II ~ • inhst>ukturo tnoj ..jcm ~lj. _ k I tlctaifno enttJije. SkupiNI .......:I;' EUI outoj; IC od CeJke Ropubtikc, Emnije, ModarUe, Luvij~, LiM. Polj1kc, 5loval!k~ i 51"""";; •. " Svjetsko _ (2009.), IrvJd« {J 1aNrwrg'''''lji H,..,.,uu ~ EU (hrvtJriwuJfr. I ~ YiJiIt ~l_ flO'pooa,dng 1'tI.J14 (tz"jtitc br. ~U79·HR). 1:1 Sckct, .ila/. izazova refonniranja hrvatslrog !lUStava istraf.ivanja i razvoja u Ivrhu ~ja kvalilete jallne potro!nje u. takve namjene, a time i veteg utjecaja istra!ivanja i ramoja na gospodarski rast. SrednjorolnJlzazovl UpnwjQ.lfje ftJ",.u" I1ndstvilffa 83. Jama rlOancijl u lredltva ruporeduju Ie bel JUllih priorileta i usmle~nosti prema ostva~nJu r erullata. M inistarstvo znanosti, obrazovanja i Jpona (MZOS) upravlja oajvetim dijclom jame potroinje %II istra!ivanjc i razvoj (8S posto). Sn:dstva se uglllvnom koriSlc u isplaru plQ i drugc namjenskc rashodc. c!imc ostajc malo sn:dstava za ulaganjc u prioritctnc programc. Oko jalnc c!ctvrtinc potroinjc MZOS-a raspDfedujc se na o$ll(lvi broja djclatnika u 26 istra!ivarub instituta, kojima ITIIIIIjka udm.iD.istnltivne flcbibilnosti da bi takvim sred:stvima ut:inkovilo upravljali, nagradivali izvr$nost i produktivnOSl Ie kdnjavali slab utinak. Prcthodna isJcustva pokazuj u d& fiskalna ogrMic!cnja povrcmcnn uljcc!u na dostupUosl prnnl{:omskih sredstava, kompromitinljuCi uc!inkovitost potrotnjc (primjerice kroz neodgovarajuec odrtavanjc opreme iii ncadckvatno prnjektno uprav ljanje). DostupnOSl sredstava iz S1J\Iklumih foRdova EU-a nuon 2013. godine mole pomo¢i ublditi fisblna ogranic!cnja u odnosu na javne I1I!Ihodc 1.1. potrebc istnWvanja, ali Hrvatska &: In:bati izgraditi kapaeilete za uc!inkovito iskoriltavanje sn:dstava, zbog ~ga Ce trebati: (i) izvriiti reformu zastaJjelih prabi u javnOtn sektoru, (ii) donijeti jasnu Stnllcgiju ,~ speeijalizacijc" i (iii) afw1rati svoju Politiku znanosti i tchnologije za razdobljc 2006.-20 IO 3. 84. TrCDutna polltlka upravljallJ a IJudlki m potenelJallma u iltrativafkom K ilqanju imali t so milijWlll EUR ZI isniivanje i ruvoj iz $Irulaunu'b funcIc:woo - eotovo.(() pc>fIO u.:nutne patmlnje ZI isualiYOJlje ; ruvoj. 47 drbve I otvaraoj e t eboololktb podllma ogn.nl~eno je oa rvega nekoUko uspjdnlh . llIfllj eva, Ic:ao §IO su oni Ic:oje je ustanovio IllStitut Ruder Boikovic. Suradnj. izmedu inovacijslc:ih dru!tava i javnih istrafivaflc:ih organizacija je ogranitcna (olc:o 24 posta u odnosu na 3g posto u Slovcniji i 64 posto u FinsIc:oj). S elr.onomslc:og stanoviJta,javna polm§nja na istrativanje i raxvoj u osnovije batena u vjetar ako poduzctnitlc:i sclc:tor ne prcumle rczuttatc istmlivanja. 87. Treautnl zako n obeabrabruj e komercljaUzacljll m um. Nairne, won nijcdnu ustanovu oe drti odgovomom za upl1lvljanje iotetektualnim vLasni!tvom (IV) nastalim temeljem istrativanja financinmih javnim srcdstvima. Komercijalizacija se De javlja prirodnim putem DakOD obavljanja nekog istmlivanja; tcsto je pottebno uJofiti dodatne, spel:ijalizirane napore koje ni istrati~ ni istraEvatla institucija obifuo nisu spremni osigurati. Dakie, postoji potrcba za jasnijom dodjelom odgovomosti i prava. Naprimjer, Dansb. je rijelila ovaj problem (i) dodjeljivanjem intelektualnog vlasni§tva sveutili!tu, a DC istra.ti~ iii ageneiji kojaje financirala istrativanje; (ii) odrtdivanjem cia istraEvafi moraju svcui!ilihima prijaviti svoje inoVllCijc, time stjctu pravo na jcdn.u trctinu neto prihoda ostvarenog komereijalkacijom, a cia ujedno IIlOraju prema. potrebi ~i u procesu komercijal i~ije; i (iii) utvn:!ivanjcrn pravila prema kojima IveociMta trcbaju aktivno raditi na komercijs.lizaciji inovaeija. Nadal;c, nepostojanje jcdnoobrunog IrcImaru!. komCJCijaIizacijc u Hrvatskoj - pGdrutja koje je trenutno uredeno temcljcm vile zaIc:ona, uktjutujuti ZakOD 0 ddavnim slu1bcnieima i namjeltcnieima i interne alcte javnih istJUivill!lUh institucija - stvara prilifnu pravDu ncsigurnost VI sudionike u prooosu.l' 88. Pn md. I U uredl za tnllder tebnoklglje (UTI) j oi IIvljek u povoJima, roogu Ie u paziti od l"Cl1ene razlike medu njima. U Hrvatskoj postOji najllWlje pet lfIT-a na sveufilutima u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku Ie DB Institutu Ruder Bo§:kovie (RI , Ruder inovacijc). RI i lfIT SVMi li!ta u Zagrebu relativno!lll napred:ni i izvukli su kori!li iz tehnilke pomoci u okviru Bantinog projekta STP. Investieijslc:i fond za znanost i inovacije koji se flI1llDCira sredslVima IPA-e ublatit te problem oskudnosti sredstava za lfIT-e. S obzirom na ruinu ulaganj& u istrUivanjc i raxvoj u Hrv&tskoj, broj trIT-a nc bi se trcbao previle pnveeati. Umjesto toga, trcbaju se rumotriti opcije u !ireojc trfi§ta u posIojete organizaeijc, nsobilO RI-& i Svcuti li!ta u Zagrebu. Medutim, ne trcba OCclc:ivati samodostatnnst u bliskoj budu6iosti. trIT-ima ee mo!da trebati pet do dcset godina prije negoli doslignu svoju financijsku oddiVO$!. Fragmentiranost $\IStava visokog obrarovanja u Hrvatsknj , !to sugerira da bi fakulteti mogl i bili zUOII5ki vlasniei inlelektualnog vlasni!tva, stvara dodatne prcprcke ruvoju lJIT-&. SuoI!avajuei se s riri.kom naljecanja na tdi§tu za najprofitabilnije projckte s lJIT-ima koj e su oSDoVllli falrulteti, trIT-i te manje ulogali u izgnldnju kapaciteta i komercijaliza.ciju (zbog nednvoljnih sredstava financiranja) ii i paslovati s v~im dcfieitom (zbog maojcg i5trati~kog skupa na temelju kojega se mogu ostvarili prihodi). U 10m se poglcdu drbva suolava s izazovom O5lIIi!lj&vanja progr&m& povmta tro§lr.ova za lJIT-e koji j&ml!i odredeni stupanj snlventDosti, istovremenn 7lIdrf.avajuti patieaje za ul!inlr:ovitn upravljanje UlT-ima. 89. Urvatskl mogute prev\!e ulale u ftrllku iu rllllltrukturu, klo I to I U zoaostveal parkovi. U eijelom jc svijetu vdnost fizilkc infrastrukture za osnivanjc spin-off poduzeta testo bila prenaglakvana u odnoS\l /"II vatnosl upravljanja intelcJr.tualnim v1asni!tvom i ul!inlr:ovitost posredni~kih institucij& kao Ito su lfIT_i.ll Hrvatslr.aje upravljala 5VOjim manstvcnim. parkovima lIZ .. Vubnir i 1Indni<;i, pnvnioi. ~ oc}rN1 rWi",.,.,1I "","~",/}<1li>=lje /Itu~ .-/(JS~IJ'", j4wr1Jc IsITtWl Ot-ga1llz«:1}4 1INllhICjftI >'II<>Mg ~ .. RqnJJllcf HfWltsMJ. !!vjoukl banka, pn:.m.c 2010. .. N.primjer, ~ ~ jc &nhta pmv<>di:nI 2008. godiDr: Duljocaju tebooloAill ruvojnih ...... kDj .. je i>:radila S..-jeu.b bonn pOk"." do • ...,. ft:tiri p<)*IQ P""''''''<' -..jellfIQjolc 7):r:ooc 1\1 fYakib pomol: TEHCRO-a. programa koji voW Poslovno-inovacijski centar Hrvatske (BICRO) ; koj; se dijelom financirao sredslVima iz projekta Svjetske banke. KAo u svakom ulaganju u infrastr'ukturu, iuzov se 00n05; na lItVrd;vanje trfiline potrafnje za ponudenim usillgama. Unaloc najveCim naporima ulo!enima II identificiranje potencijalnih korimika iz privatnoga sektora, II nekoliko su se slu~ajeva ulagllOja u zoanstvene parkove SIiOOila 5 poteJkotama u odnoru na ostvarivanje odgovamjute rarine popunjC005ti i izW:u se riziku slv&raDja rasipni&og natjecanja nu:du javnim infrastruktumim projektima. Pmude. ~ ulaganja II wanstvene parknve sada bili sasblvni din opsdnije stralegije islnl!ivatke inbastruktuTe koja se ima izracli li na zahtjev EU-a, nedavna iskustva TEHCRO-a ukllZUju na 10 de. drbva mora osigurati ul!inkovito iskori!tBvanje poslOjetih wanstvcnih parknva i prikIadne usluge u inkubatorima, a ne njihovu ebpanziju. pflSfovno ~je i nlzvoj i rlsniVlUlje tdnolrillilo drwiUfwl 90. SIJedKI Itruktllrui probl~m nalazl. Ie II malom broJIl poslovnog tstrdivanja I razvoJa, unatlll veUkodulnlm poreznlm olakilc:ama. Poslovno istra!ivanjc i razvoj, za kojc jc vjcrojamijc II:ako t.c sc ttansfonnirBti u inovacije Il(:go !to je 10 sl\iUj s javnim istrUivanjem i ruvojcm, II 2010. godini iznosilo jc 34 poslO uJrupnog istra£vanja i razvoja u Hrvatskoj. 00n0Sll0 oko 30 EUR po glavi sWlovniu. U susjcdnoj Sioveniji poslovni subjekli Irok oko 62 posta na istrafivanje i razvoj Ie oko 130 BUR po glavi stanovnika. Hrvatska Una vrlo vclikodu§an SUSlav poremib oliliica za islTdivanje i razvoj u IISpOl"ll(!bi sa zemljama OECD-a, koji adgovara $Ubvenciji ad oko 3S posto na 5Vaki dolar uloien II istralivanje i razvoj, !to je drugo mjcslO odmah in Francuske (42 posto 2008. godine). Premda je jedna nodavna 5ludija koju je izradio zagrebafri Ekonomski instilul procijenila da dodana vrijednost ove subvencije iznosi 19 POSIO (svaka ulotena Iruna generira 1,19 HRX ulaganja II istrtdivanje i ruvoj), znatajan braj potencijalnih korisnika ne koristi Ie njome ~bog pretjerane birokratiziranosti. 9 1. Podrika IIlaganjll maJih I Ii"Nojlb podliZttnlka u Isrrdivanj e I rllZVoj prwbUkovana je OInJvanJ~m BleRG-a, .11 finaDdranJ~ lz prorKulla OIklldno J~, a budufnolt neJuna. Porewc oIaUice obifno IU n~bitne za male i srednje poduzemilr.e Ie naginju favoriziranjl.l trgoval!k.ih ~tava koja 5U duk na tr!i!tu nauitrb novih poduzetnika. Kako 00 se vetcm broju malih i sn:dnjih poduzetnika omogutilo u1aganje u islnllivanje i razvoj polrelma je izravna potpora u obliku nepoVf1ltnih vezanih darovnica iii uvjemib zajmova, zajedno s patij ivo usmjerenom podt!kom za potrebe ptBbmja. BICRO je nudio ove ualuge uz pomoo trij u razli~itih programa: RAZUM, uvjetni zajam za inovacije u kasnijoj fazi; SPREAD, nepoVf1ltna vezana darovnica kao polpOra suradnji izmedu akademsk.e zajednice i privamog seldom; i Provjera inovativnog koncepta, male darovnice kojima se osigurava financiranje u ranoj fazi. Mectutim, sredslava je nestalo sredinom. 2011. godine. Pmnda BICRO nalikuje instil\lCijama kao §to ru Enterprise Ireland, finski TEKES i alovenska TIA, njcgov jc proraI!un kudikamo manji, unatol! rasruooj potrdnji. Zagrebalki Ekonomsld instiM izvriio jc ocjcnu programa BICRO-a i uMdio da 5U RAZUM i SPREAD nmogutili ~ u1aganjc u veti braj islnlliV8&o-ruvojDib projekata, u vi§c slomih projekala ft, II kraCem rudoblju. Transfonniranjc BICRO-a u posn:dnifko lijclo MZOS-a u lVThu isplale sn:dstava iz fondova EU-a moglo bi O2OOljoo ugroziti ojegovu uIogu inovacijske agencije zbog novopredlokne strukture up!1lvljanja. Ncdostatak sn:dstava za lreDulnc pro~cklc u priP=Di takodc:T uljetc na odrtivosl inovacijskib nastojanja malih i srcdnjih poduumika. 10.000 illrdivai!&, u osporcdbi I 1.1 " SAD ..... gdje Ie rtvarmje ~ If"!Ovalkih druil&YI oko ~ililu. ImOtrI n:facu:run. ~ f'n:mI proej ........ BICRo.... lmIutno RAZUM i SPREAD i ...ju ld,,~ib projclwI u pripn:mi u Yrij~ ocI25·50 milijuna HRK godildje,.. Iljedo6c 6etiri piinc. 49 92, NedOft.tak fIlI.ndr.oj. U ... ooj rut (u"g'llj. u prvom I drugODl mgu) ltV.... rlzIk. preun nj t nog glJtaj_ pott ndj.aJoo odrflvlh novlh InOVltlj, ldh druJt::llVi. Analiza sposobnosti hrvatskog fmancijskog scktonl u sm.islu osiguravanja kapitala poslovnih andelo ill rizitnog kapitala ukazuje na 10 da ~Id na raspolaganju oema privatnih sredstav. financiranj_ za raoo faze ulaganja. To je osobilO bitno za nekih 10 do IS poduzcta koja i~aze 12 programa BICRO-a i spi1lof! poduzeta s Imtituta Ruc!:cr Bo!Ir.ovi~ (lRB) koja bi mogla izvoci koristi iz ulBganja od maksimalno 5 milijuna USD. Aktivna i!U j i rupoLagati ~ od 7S·300 milijunl HRX (10-4\ ",mjun EUll) od pri""",,ih ,d.p&o Pet brwIUih PI! foodova (dvi pootojcta i tri 1lOYlI) pn'kupilo je on:odslYll aufinanciranja. uglavnom od lokalnih minMnlkih f'oncScnIa, i poIpialo uao""'" ,drb",,,, za paktetanje poolovmja i trolaljc prilikl za ulapnjc u ",ljao!i 2011. 8')dinc. 50 njegovanje posloVllOg okru!enj a prijeko je potrebno za poveWaje hrvatske inovacijske realizacije, ali i za ostvarenje traj nog rasta produktivnosti i gospodarskog rasta. Prioriteto a pltanjl: ~to Ie mole u~iJUt1 u sljedeab lest do dVl.lllnt mj n ed! 95. U kratkorofnom rudohlju tljell vlu tl bi trebala: • Unaprijediti upravljanje javnim scedstvima: (il lnstituciooalizirati fJPZ, npr. osiguravajoci istome stahilan izvar sremtava fioaociranja za ojegove programe i Ije!avanjem sudbine i uloge NacionaJne uktadc UI :manOilt i Nac ionalnog iDOvacijskog sustava; (iil Oefinirati stratcgiju ,,pamctnc spccijalizacije"; (iii) Murirati PoliUku maoosti i tchnologijc RH ; (iv) Ponovno pokreouti rad Vijeea za Naeionalni inovacijm sustav (m~ za koordioaeiju mzvoja stnItcgije i ahuinLlljc polilike). • Ko men:ijalitinlti rezultatc vl:teg broja iSlJ"8!ivanja: (i) U.spostaviti foodove za ulaganje II manost i inovacijc kako bi sc rijelio problem ogrnoifeoog fmanciranj a trcnulnib lITT-a; (ii) Jam~iti UI sredstva BIC RQ-ovog programa SPREAD i Provjere inovativnog koncepta; (iii) Izraditi kartu puta istra!ivatkc infrastrukturc; (iv) Razmotriti ustrojavanjc mcntonkih slufbi (mogu~ angatirati konzultantc) cia hi sc popratilo javoo fioaociranje projekata (opr. FWZ-a). • Podrika waganju malib i srcdDj ih poduzctnika u istrdivanjc i l1\ZYoj: (i) Jasno dcfinirati status BICRO-a Do Hrvatskc inovacijskc agcncijc (mogutc pooovno uspostavljanjc istoga u fonni dru!tva S ograni\Seoom odgovorno!¢u); (il) Jam~iti prikladna mdstva za program RAZUM u okviTU BlCRO·a. 96. U , rednjoroblom rudoblju : • Unaprijcditi upmvljanjej avnim srcdstvima: (i) Povceati autonomiju istmtival!kib organizacija i postizanje upravljlll!ke odgovomosti: favorizirati konlrurenmu raspodjelu darovnica u odnosu na dodjelu prema braj u osoba; te postupo.o uvesti ugovore prema ostvatenim lttllitatima za javne istrativa&e inltitucije; (ii) Uspostaviti lransparentan i kookurentan proccs napredovanja u karijeri, temetjem akademskih postignu¢a; (i ii) Poticanje istra!ivaBc:e mobilllOSti, Ilpr. olklanjlllljcm ocsklonosti pmna mladim istnllivatima na lokalnoj razini; (iv) Ojatati sposoboost RH u pogledll apsorpcije strutaumih fondova; (v) Promicati procjCllu utinka, jame konzulw:ijc i sustavno prtispitivanjc po!itika i programa. • Komen:ijalizirati rezuJ.tate veleg broja istrafivanja: (i) macIiti jasno, jedirutveno :takouodavstvo spojivo sa sustavom poticaja Iroje II potpuoosti reguIira proces komcrcijaJizacije; (ii) Uspostaviti oddiv program potpore UTI-a, uJdjufujuti stratcgiju famog ga!enja; (Hi) Prcw:eti pokrovitcljstvo nad zakOllodavnim refonnama i mjcrama politih Irojima sc podrtava I1IZVOj trti!ta poslovnib lIIl4ela i rizitoog kapitala. • Podrika u1aganjll maIih i srednjib podw:etnika II istrafivanje i razvoj: (il Postupno poYeeavati raspolotiva sredstva u BIC RO i poveeari broj njegovih Ijudslrih potencijala; (ii) Strukturirati slutbc pratcnja u BICRO-u (mogutc prema potrcbi aogafiranjcm konzultanata za ~cnjc projekata); (iii) Stvoriti rizibli klpital U javnom vlaso.iJtvu, ali pod privamim upravljl!.lljcm kako hi sc wiovolj ilc fume potrcbc trgova(!kih dMtava koja napu!taju program BICRO-a. " J. OSIGURA VANJE ODRbvOG RAST A 97. Budu~ da H procel pomlrenj a odvlja vet vI:Ie od jeclnog dnetljeta, Brvatska bl ulkoro trebala polet! O$tvarivatl kori.t od Ivog :umlJopbnog polobJa oa Vl"atlma juga Europe. HJvatslr::a ima potencijal postati regionalno logistitko i distribucijsko tvori§te. Talr::OOer ima mogutuost postati yUan regionalni predvodnilr:: (kalo u lr.opnenOUl podruI!ju, talr.o i na Jadranu) u pitaojima prelr.ogranibre prirode. Integrirani transpon i logistika mogl; bi olaklati trgovinu u cijeloj regiji, a sama logistika bi mogla prerasti u specijalirirani produlctivni sektor. To bi nhtijevalo daljnju modernizaciju Ir::Ijufne infrastrukturc (transporta. vode, ellCTgije i informacijske tcbnologije) radi pobclljlanja IltinlmvilOSti, lcvaIite1e i pristupa. Nova ulaganja u infrastrukturu povetala bi produlctivnost koja bi imala znatajne Iltinke i na druge sekton:, kao §to S\I poljoprivreda i turizam. Ovaj dio dolr.umc:nta usredotOCcn je na oddiVOSI hrvaukog !Uta, s pose1mom. pozorr!!l&tu posvetenom t.eljemicama, vodi i okoli!u, uzimaj~i u obzir izawve i prilike koje prub. tlanstvo u Europskoj Unij i. 98. Hrvatskc poUtike uJtlle okollJa I luzbljaoja kllmatsldb plomjeoa u, mjcreoe su ka promleanJu odrtivol ruvoJa ulemclJcno& na nbklm emlslJ ama ullJllolI& dlolulda te 1l~lD.kovitom koriJlellju resllrp. Hrvalska koja ima dobru i nedavno poboljbnu infrastrulr.turu, i relativno dobro TUVijenc: institucije je relativno napredna u provedb; politika wtite okoli!a, ali je suOCma. s vc\ilr.im izawvima nbzirnm na nhtjcvc tlanstva u Europskoj Umji. Uz pitanja ispllDjavanja propisa koj i podrawmijevaju 02biljoe financijske implikaeije (Ir::ao §to je slataj 5 olr::oli!cm ; vodom) prioritet oslaju regulatoma poboljlanja (kao !to je slutaj l1li !cijcmicama i cnergctikom) te bi se Hrvatska trebala poubaviti ciljanim struktumim refonnama koje su dosad irnale tendenciju odIaganja. U nekim sektorima, to zahtijeva sveobuhvatni pregled trenulatnih modcLa u1aganja i irutitucija, no ta.k.ve su refonne prcduvjet osiguranj a odrtivosti seklora. 99. Sektor tranJporta je. primj erlce. potrebno dtverzl.(]etrati I CfltOvnog mode" na model koji M \lSlanja na dnlge naline prijevoza, Ie Izgraditi mu1timodal.lli JUllav. 1;eljezn.iee S\l u HJvatskoj dllgo bile izlotcne nelojllnoj konkur=ciji u odnosu na ulaganja u ceslOvnom selctoru u kojemje od 2000. godinc uLagano vik od 4 posto BDP-a godi!nje. Mcdutim, !cljezn.ice DC sarno da mogu pru..titi podrIku odrtivom razvoju, vet su i ckololli pribvatljive - od ukupnib emisija CO:! u selctoru promcta u HrvalSlr::oj oa njih otpada tek 1,5 posto, dolr:: 91 posto emisija pmizvodi eeslOvni promet. Pobotjlanje ui!inkovilostl feljemica zahtijevil te ~ajno iskori§tavanje struktumih fondova EU·a Ie te tali:oder biti potrclmo novo prnmiJljanjc organizllCijc ovog selr::tora (za !cljezn.ice) te viAe inovlWija u pogledu na metode ugovam:nja (za ceste). Bit te potn:bno ponovno ocijcniti financi!1ll1j~ !clje:zo.ica \;ako bi se pobolj~la utinkovitosl utroknih srcdstava Ie kako bi se sredstva kanalizirala prema potrclmim ulaganjima. TuOOer te bili potn:bno ocijeniti financijlko stanje cestovnog sektora., posebice za mrdu auloccsta. NI kraju, budufi da je za feljezniee ncizbjdno privalno soojelovanje u linanciranju i pru!anju usluga, treba.lo bi ~ odIaganja krenuti u pottagu za istim kako bi se povctala utinkovitost tc osigurala financij&lr::a poluga za ulaganja. 100. S obrlrom na njegovu I N;dilDju ulogu u huumu, prirodni okoliJ j e kJju&n tlt_ot hrvaukog; lo,podarlkog I sodJaloog !capltala Ie polueta~ lospodarskO& ruvoJa. ~c stanje okoli!a u Hrvatskoj jc reLativno dobra u usporodbi I drugih zcmljama koje !Ill ncdavno Idle u EU. Negativni utinci I~ke industrije su nmernarivi, a drbva utiva prcdnosti prirodnib pogodnosli Ir::ao!to su jedinstvena i I1IZIT\jemo dobro ot!uvana priroda, ZIlOCajan siupanj biOTUnOlikosli Ie izobilje pirke vade. S druge stranc, olr::olilje manje wtia:n ncgo 110 je to slll~j u drugim razvijcnim zcmljama. 101. SlrenJe programa obnovlJlvih eneJilJal enclieuke o8nkovltostl mob polflOtlliblditi ubrinutost oko eoergeUke . Igllruostl ; medutim, srednjorotno te Hrvatska takOOer tn:bati osigurati 52 pristup pouzdanom i financijslci prihvatljivom uvozu eoergije. Kljufna pitanja bit ~ kako poboljb.ti koordinaciju raspodjele kapaciteta za prijenos elektrio!ne encrgije i kako upravljati uguAcnjima u prijenDmoj mrdi, Ie suradoja u razvoju plinskog pmeoa. Zapadnog Ba lkana. K.ako bi He iskorirnle prednosti knje se obima povezuiu s liberali2acijom trfi!ta, drtava bi lrebala aktivno poticati konkurenciju tc prilagoditi odm:iivlIDje cijena energije trtilnim n~lima. Polrebno je provesti velika u1aganja u nove Ir.apacitetc za pmizvodnju =gije, ostvariti pomvC1lO$t §irih podru~ja toplinantvom, po'ooljb.ti enCl"gctsku ~i.n.kovitost Ie dovriiti plini6bciju. 102. V vodnom sektoru te llaD..ttvo u EuroplllOJ UnlJi za.hIlJevati proved.bu Okv1me direJr.tlve E U-a 0 vodamL PIIID provedbe vod.no-komunalnih direktiva procjenjuje da ee ~kovi ispunjavanja propisa u razdoblju 2010.-2023. imositi 4,S milijarde iii gotovo 350 milijuna EUR godi!oje. Hrvatsita ee dobiti matajan izoos financiranja iz darovnica EU-a za infrastrukturu vodoopskrbe i odvod.nje, ali bez obzira na to koj i je in'or financiranja, tu je infrastrukturu. potr'ebno .znatajno pro!iriti Ie izgraditi brojna sc1rundarna i tcrcijama postrojenja:za obradu otpadnih vada. Ta dadalna infrastruktura koja te u brojnim slu¢ajevima bili DlDogo slo!eoija u operati.vnom smislu nego §to je postojeea, stavil ee na kldnju spoaobnost komunalnih poduz.da no podrufju vodoopskrbc i O!]NIdnih vada kIlO i lokal nih vlasti u smislu vodmja i odrtavanja tc infrastrukturc, a osobito sc to odnosi no manja komunalna poduteCa. Istovn=mcno ~e uhtiev oddivosti pove61ti uhticve u ostvarivanjem ekonomije numjtnJ. u poslovanju komunalnih poduuta u scktoru vada, I iBtovremeni m uhtjevom u soEdaroost prema manjin!. iflli siromaWijiln zajednicama. Ne Jmiju!Ie podcijeniti i.zazovi s kojima foe se marati sw:K!ili sektorsle illmtooije kako bi se mogle nositi s takvim uhljcvima, pa &It i no naciOlllllnoj razini. 103. Prollaluak dovoljnog filkaluog prostora u. apsorpciju EU fo udova predltavlja luwv Ie I U I loga hllne potrebDe rtruktume r eforme koje te rezultiratl boljom u~inkovitoUu ovog lektora. Imosi iz muktumih i kobezijslrih fondova koj i foe biti rasporedeni na sektor vode, okoli!a, euergije i transporta jol nisu poznati, ali upravo ee oni predstavljali najveei dio potpora EU_a u razdoblju 2014.-2020., osiguravajuti tako vcliku priliku za uiaganja i jcdan oil najvetih in'ora rasta tijekom sljedeL!ih nekoliko godiua za HrvalSku. Medutim, ne sarno da je brza ap!lOrpcija talm velikib iVlosa m:dstava iza:rov. kao Ito je to otkrila veeina novib drtava ~lanica. nakon prisiupa, vet je - kako bi se ta m:dstva realizirala - potrebno 3ufmanciranje kojim !Ie pomva nacionalni doprinos i tro§kovi koji ne ispunjavaju u¥jete fmanciranja (primjerice oOOkuje!le da te ti troftovi u Hrva1Sk:oj u sektoru vada iZllOliiti oil 30 do SO posto). Stvanmje fLSkalnog prostora za apsorpciju velikib iDlosa iz strnkturnih fondova EU-a te stvaranje prilika u maksima1no koriStet.aje talr.vog financiranja u sektOfll okoli§a i inhslruktun: jedan ie oil najvetih lzazova kojima ee 5C IlIOnIti pozabaviti nova vlada. R.E~"ORMA 1EUEZNICA 104. nrvallke I U .telj ezniu na IjeciJtu Dekoliko plDeuro.,.klh t ranl portnih koridora. Hrvatska ima 2.723 km pruga - ito je blizu europskom prosjeku u odnosu na gtlStoeu mre!e prema veli&..! zcm.lje i braju StaDovnik:a. Glavno obiljdje hrvahle Jllfdc uljeznica je njezin kljufan InIDZitni poJobj dut giavnib europs.ki.h knridora. NaivabJija IwjBje piUl~ski 1eljezni~1ci koridor X koj i prolazi HrvlWlkom od zapada do istoka te nosi najvili volumeo pmmetL Druge vable: Enije!IU koridot Vb koji povexujc luku Rijcka sa Zagre'oom i madarskom granicom te koridor Vc koji vodi prema jugu. preko BaSIle i HeroegoviDe prema loci PlOOc. :Uljezni~ka linija od Zagrcba do Splita lakoder je vama poveznica za ()!lnovnu mrefu. e lOS. 1.eljeznllkl prljevoz D nmo da Je ekololld prlbvatlJlv, vet Je I IlpraD; U Uldnjih nckoliko godina, prosjctni broj srnrtnih slulajcva im()!lio jc 0-5, doll. jc godimji broj !lIIlrtnih 53 sl u~ajeva na cestam.a vet; od 600 godiJnje. JI aljeznilkB infralltruktura takader ZB"zjrna dva do iii puta manje umljilne povdine po putni~ iii jedinici tCJrta nego '10 je 10 slliUj 5 ceslOvnim prijcvozom., a njczini vanjski ~kovi (sigumost, ugadcnje, zaguknjc) pm:Istavljaju tck I pos!o u odnosu na vanjskc trcJ!kove testa. SrednJorolni Izazovl 106. Na lIa~ln lIa kojl 5U peIa Jtrukturlnne, Hrvaukt k lJQ nlct " numo otvoriti pltanje f ukoba mttrua naun prutupanj a EU-u, budu~i da djeluju i b o regulator trii!ta prij t vOU I bo vlunik klJe.mIce II drbvnom vlu niltvu. Hrvatske f.cljeznice (tU: Holding) su danas tkskluzivni opera!Or !eljuni~mg prijevoza. Od svojeg osnivanja 1991. godine, tvrtkz. je pro§la kmz nckol iko struktumih promjcna. Sada je organizinna Do holding druJtvo I ~ri glavne linijc poslovanja organiriranc u vidu uscbnih druJtava. l ' Svako od njih Una odrcdcni broj podrumica, ad koj ih su neke u zajcdni~kolll vJlLSIli~ vik pod"'!.>:" . !to ukupno ~ini 16 podndnica, koje ugJavnom slufc svojim tvrtkama "majkama". U okru!cnju otvorenog lriim nakon pristupanj a Europskoj Un iji, do izrafaja ¢e;uti sljlXieCa ograniOOnja: • Postojanje HZ,.InfrasuuklU1e kao ~Iana holding dndtva mof.c dovest; do toga cia pri vatni operatori woie pritulbe, buduCi da su (i) predstavnici H1:-carga i Ht-Putni~kog prijevoza ~Ianovi SkupitiDc druJtva Ht-Infraslrukture, !to je u rukobu sa zahtjcvom da upravljaoje infra$truktumm mora hili neovisno 0 bilo kojem operaIOtu uljeznica; i (ii) time dovesti u sumnju nepristranost dodjeljivanja putova u korist t lanova H1: Hol ding&. • Pristojba za pristup infrastrukturi nije transparcntna. • Unutamja openIlivna pr1Ivila unutac holding drultva (raspodjela lokomoliva, odriavanje infrastrukture i lokomotiva, TlIZina pristojba za primup) omogufuju unakrsoo lubvcncioninmje aktivnosti,!to IIlOk naruJiti tJfiJte prijevoza. • Visoka razina subvcncija (O,S poslO BOP-a) koje Ie dodjeljuju ramim jcdinicama unutar balding dMtva nije uvijek uskJadena 5 pravilinta EU-a; prije pristupanja b"Cbalo bi rcstrukturirati raspodjc\u tih srcdslava. • Distribucija tro!kova medujedinicatna holding drultva i finaneijsu izvje~a u svaku jeditticu boldinga (putni~ki prijevoz, cargo, vu~ vlaJr.ova, infrastruktun) DC dopu!taju pou.zdanu kontrolu natina na koj i sektor uljeznica koristi jama sredstva. 107. llTvatsld I USla" lelje.mllkog prlJt voza n1jt dostillao optratlvn t I floalldJlu rc:zultate kakvl I II polrebni kako b l lie podrlao lIolpodanld razvoJ Rrvab h ." Smanjcni t.cljczni~ki promct i ogranl~eni opcrativni m;ultati poveea.vaju opcrativnc tro§k.ove i ugmiavaju financij sku odJfivost Hl Holdinga koji ovisi 0 drtavuim potporama. Cak i lIZ aIdualnc visokc 5IIbvencije, ova tvn:Ica nije konJcurcmna na curopskom a1:itru fJaIIspona: "EuROSTAT WID. "Ht-l'utllitki prijevoz, ftt..carso, H1-lnfrastruI:tura ; Ht.Vuf.l VWcOVl.. ""s>iNb bomb od 1999. ~ podriku "...."ju fe~kog hOiIijMtf. u Hrvatslni&a rrlonnu kao Ito jc UMdeno proaramom PAL. n .."nxno. Ban.b IIdi ... izr"ad; do1r.umema 0 politic; koj; te de£iftind;j ~ prcporuke to provcdbu nojhitnijih dli.norti ..... de> Irt.lla.. prillup...j .. I.!uropokoj Uniji. Taj d<>kwncot oej=.iuje ..... L4.ob:>C II<:do$tt.Ik< u ocktoru :telj<:oniea, I""tf.vlj" mjcril.o u odnotu /\I 10 kakvi to bili <=IIIID Ht Holdinp /\I ol.... a ... .., CUR>plkom trtitN lcljcznica Ie defini .. najpri1di pobi ...ju opcrativoe uoaove. 55 Telekomunikacijske instalacije Opskrba strujom i sustav lan anica Relej/sustavi elektroni kog zaustavljanja Sustav signalizacije Radovi na obnovi tra nica 56 mrefu EU-a, to ~ zahtijevati. velika ulaganja kako hi se po!ltUpno dostigli isti standardi sigumosti i lcvaIilete. EU stavlja na raspolaganje maflIjna sredstva za ulaganje u teljezni~1cu infrastrukturu. Utinkovita apsotpCija rib sredstava olakl.! ~c opteretcnje n.a prol1lfun, ali tc to zahtijcvati razvoj odgovarajutih kBpacileta za upravljanje hitno vetim. sredstvima 0080 Ato jt to trenuW!oo slOCsj. HZ Infrastruktum poduzima ozbiJjnc: napore da Ie za to priprcmi. I t L Oaljnja odgadaDJa u suoUvuJu . po.tojftlm Ix.uovima PDVft., fe drtaVDO r.nanclranj e oVOl .ekton Ie mole uvozitl brntsku konkuren tuolt 01 otvorenom cUTUp. korn trtlltu leljaoka. Zeljcmi~ki prijevoz u Hrvwkoj jt: suOCen I ozbiljnim izazovima - imtitucijsJcim. orgao izaeijskim, izazovima fmancijske odrfiVOSli, Ie lotih lehni¢ldh uvjetL U kontekstu pred.slOj~ integracijc 5 Europskom Unijom oil izuzctne jc va&!osti suOCavanjc s tim izazovima na cjc\oviti oaI!in, dajuti primitet ciljevima kGii!le moraju OlItvariti prije pristupa EU. P'rIorltcto a pltaDJ.: Sio se mole II.flIdd tlJckum Iljnlelib Int do du n'eIIl mJned? • Jtd4nfr iII.J~t:io"fll"og I n>glllMomog okvirG. Prijc pristupanja EU-u, tijcla vlasti trebaju oja~ti kapacitet DOvih regu\alOmih institucija temcljem procjena njihove sposoboosti za. provedbu n:guiativc EU-a kroz konkn:tne lad."" (Cpr. ncijeniti da Ii pndnositelji zahtjeva ispunjavaju ...vjele za dobivanje licence, ocijeniti sustav \lPravljanja sigumoo¢ ... nperatora, izdavanje tcbnillrih i sigumosnih carmi). Rcguialori monju osigun.ti visoku razinu tcbnilkib i eIronomslrih manja, a 10 "" zahtijcvati angafiranje suurn.jaka za feljeznice. Jedan od prioritc1a bit 6e priprema agencije za sigumost za licenciranje novih doma¢ih i mcdunarodnih fcljcmi~1cib pndllzeta; drugi jc kako osigurati odgovarajw!c strukturc ZII nadzor i prateojc pOOtivanja standarda sigumosti. • Pobofjh,,~ ~rtUi~"iIr I j ultlllcijskiA UZMI_ Ht -& Tijelima vlasti se y.vjetuje da n:vidiraju poslOje6e poli1ilr::e subvencioniranja feljcmice Ie da eliminiraju sve obl.ilr::e dd.avnib potpora kojc niro u skladu !III zakonodavstvom EU-a. IsIO taka, uvjeti z.a dd.avne potpore za infrastrukluru moraju $C primjcnjivati strogo u s~u I vikgodi§njim ugovorirna 0 gospodarenju i uplav\janju, dok potpOra us\ugama prijl:V(l.U putnib putem ugovora a pnWinju javnc uslugc za plltni¢kc uslugc mora osigurati utinkovitost i poboljb.njc u smislu smanjenja tro&.OVL Operativnl tro§kovi mogu se smanjiti angafiranjem v811jskih izvOl'lala III CCOSDOVUC djclatnosti, stllvlj811jem tcfiJta na OSDOVDII mrdu, ocjenom cvClltualoog zatvllnmja nccJconomskih linija Ie smanjiv811jem broja osoblja. Potreboo je razjasniti upravljanje imovinom i raspodjelu djelillDw za svaku liniju poslovanja Ie smanjiti ojibov broj. • JlJwje IJ'gtulluJcijsu sm.kture Ht-& Hf Holding treba bili restrukturiran kako bi ~kovi i prihodi svake linije poslovanja bili transparentniji (prijcvoz teTeta, putni~ki prijeVQz Ie upravljanje infrastrukturom). Treba razdvojiti rafune za svaku liniju poslovanja. Tijc1ima vlasti se savjctuje da ocijene treba Ii ~isla ukinuti holding strukturu dru!tva Ie osnovati odvojenc: pravne osobe za cargo, putnilki prijcvoz i infrastrukturu kako hi se privukla privatna ulagaoja II kookn:tnc linijc poslovanja Ie postigla prava ocovisnosl \lPravljanja infrastrukrurolll. • Priv/Q& " je SMdjdoWlll}ll priwmtog uktoNl U aktiv"osti f.dj~ilkog sekton., poscbiec u ooosnovnim djelal!)ostima koje HZ prcpu!tlI vaojskim izvodalima. ~ujc sc privatizacija iii reilllegnlcija poduzeta ktcri glavnib poduzcta (lnfrutruIrture. Carga, Putni~ko8 prijevoza) i ocjcna uvjeta za privatizaciju targi) poslovanja. Trebalo bi Ito prije aogafirati savjctnik& koji bi ocijcoio iDtcrcs tr!i!ta i priprcmio H1-cargo za kOllal:ou privatizaciju. 57 • NtovUlIOSi "JH'fnIljtmjll iIr/,lISIrMlctl.roIrL Oodjeljivanje trasa mora se vrliti neovisno 0 bilo kojem feljemifkom operatOru Ie se mora temcljiti III uediskriminacijskom postupku. lit.- Infrastruktura mora bili polpWlO neovima od HZ-Carga i H1;..Pumi&og prijevoza II smislu vLasnittva nail imovinom, raspodjele djelalllib Ie godiAnjeg planiranja i inUcn;. p~ Iz raz.loga 1ranSp&rcntn05li i polaganja rafuna, rafunovodstvo prihoda i Iro~kova za upravljanje infra$truIaurom mora hili odvojmo, a vlada hi s Infrastrukturom lrebala potpisati vikgodilnji ugovo-r za gospodan:nje i uprtIV\janje inm.strukturom. Sve te odrcdbc ~c biti lakk djclotvomo ispuniti i pratiti jcdnom kada Hi-lnfrastruktura bude odvojCIla od Hi Holdings, Ito hi ~ba]o biti provedeno vet 2012. godine b1.1liuCi da je djeloori6ao otvaJanje tdi!ta prijevoza. tercta din ugovora 0 pmi-pristupu EU. • tkj#:"a w.,;,.. pristnjbe VI prislllp ilrfrastrdtllTL Hrvatskoj !reba metodoJogija za izral!un pristojbc ZII pristup infnlstrukturi DII temelj u iznlVnib opendivnih Iro§kova ZII TlIZli~ite vrstc vlakova. To zahtijeva pa!ljiV\l reevaluaciju koefidjenta korekcije cljene, koji trenutatno ddi tu pristojbu III razini koja je malajoo nila od stvamih izravnih troIkova. Pristojba ZII prisrup infrastrukturi trebala hi bili pril.agodena uzimajuti u obzir ~to je trfiIle prijevou u stanj u platiti i S obzirom na ekvivalentne pristojbc II susjednim zcmljama, imaj~i na Uffill truzitni poiouj Hrvalllke i ~injcnicu da jc domati promct tek 25 posto gOOibjcg prijcvoza tcn:ta u HrvatUoj. Nove ruine pristojbe za priswp infrastrukturi uebale bi biti odreI'!eoe uskoro kako bi Ht Holdingu dale vremcna cia u skladll 5 tim prilagodi ivOjc um.kovc. Pouebno je analizirati cijene za putni~ke usluge JlIdi ~ad.ivanja sa subvencijama za obvezu pnd.anja javne usluge. • UJPOSttlVfl ntlblillog SlISttlVG til flPSlJrpcijN EU !O"dOWL HL-Infrastruktura je poI!eLa I uspostavom odgovaraju~e strukture i kvalilicitanng lima. za upravljanje velikim projektima ulagaoja u f.eljemicc usmjerenima prcma modemizaciji tog scktora. Sada ueba. T1L2lllditi jasan plan pUla za pripremu projek.ala koji te se financiratl iz EU fondovi tako da sc isti mogu koristiti odmab uakou prisrupa. S obrirom DII slO"leoost lIIkvih pripremll i vrijemc koje je za to poueboo, D Ove strukture !rebale bi odmah pOCeti pripmnati projektou dolrumentaciju koja sc tewelji na zadanim kriterijima. odabira., primjerice III (i) davaoju prioriteta ulaganjima koj, se \eIDeljc DII IInIIlizi um.kova i koristi Ie oa kapacitetu za promicanje llLZVoja tnmsporta i trgovine u Hrvatskoj; (ii) modemizaciji osnovne mrd.e i glavnih koridora kako bi se iSpwlili europski standardi kvalitcte u odnosu oa brzinu, sigwuost i pouzdanost; i (iii) promicanju veza s lukom Rijeka kako bi!le poveCao ojezin udio u protoku roba u zemlje Sredibje Europe i iz lib zemalja. SEIITOR VODA 112. ZD~ajol oaporl II R lr.tOt1l vod. tljelr.om protekllb godlna Ftntltlnll . u poboljbuom upllkrbom vodom, uslugama zbrinjuaoja otpadaib voda, te zaJtite od poplava II. kOflllenom dlJelu Hrvatske. Aktivnosli u sektoru voda so sc proteldih godina usredotol!i le na (i) modemizaciju il, izgradDju Dove ioftastruktute kojaje slijedila obonvu illfrastrukture uniJtene ratom; (ii) poboljlanje kvalitete usluga i opcrativoe ocinkovitosti Ie odrtivosti komunahlih pcxIuzca na podru~ju vodoopskrbe i odvodnje; i (Hi) uskladivanje strategija i politika koje se odnose na vode s pravnom stctcvinom EU-.. UJagaoja u obradu otpadoi h voda dill jadraDs~ obale poboljbla su kvalitetu okoJiAa i pomogla ufiniti Hrvatsku jo! privlafuijom turistima. Proteldih $Il godina hrvatske vlasti imale ambiciozni program usmjeren prema pobolj§anju poIui venosti podrufja uslugama i kvalitete usiuga, povetaoju ufinkovitosti pndanja usluga, Ie pobolj§anju institucioDa!nih anmtmana u ovom -~ 58 Usluge vodoopskrbe i odvodnje 113. Pokrivenost Hrvatske uslugama vodoopskrbe i odvodnje i kvaliteta tih usluga zaostaje za prosjekom EU-a. Na drzavnoj razini je pokrivenost oko 80 posto, iako postoje znaeajna regionalna odstupanja. Gubici vode iznose dvije trecine ukupnog volumena distribnirane vode.43 Otpadne vode, osobito obrada otpadnib voda, jos je uvijek Prikaz 20: Pokrivenost obrade otpadoib voda u Europi i Hrvatskoj nedovoljno razvijena usprkos velikim ulaganjima u proteklim '"' godinarna (ukupna ulaganja u 2010. .. godini iznosila su oko 46,5 rnilijuna EUR44 ; Prikaz 20). Pokrivenost " .""'-1-11-11- - - - - uslugarna kanalizacije iznosi tek " oko 43 posto, a sarno oko 28 posto " otpadnih voda se obraduje u postrojenjima za proclscavanje otpadnib voda (PPOV). Od svib obradenih otpadnib voda, 46 posto prolazi kroz preliminarnu obradu, 53 posto kroz sekundamu i rnanje o 1131 COOfEClcd lD !rlMm WR:WDtc:r culb:tq S}'511."m'i od 1 posto kroz tercijarnu obradu. 4S o pffiul)' ~lm:tC Ispwtanje neobradenib otpadnih voda stvara znaeajan rizik zagadenja podzemnih voda, Izvor: (2011.) Zavr§no izvje§ce, Razvoj i pnmJena modela i pominskih voda te morske vode. smjernica kao pomoc u odlu(jivanju oko pro§irenja PPOV-a te Sarno oko polovice obradene povecanje ucinkovitosti postojecih PPOV-a (Zagreb: Proning DHI) otpadne vode zadovoljava zah1jeve s obzirom na kakvocu vode koja izlazi iz sustava; vecina hrvatskih PPOV-a treba nadogradnju pr= okolisnim standardima EU-a. ZaJtita od poplava 114. Buduci da poplave predstavljaju prijetnju Ijudskim Zivotima, poljoprivredi i gospodarskom razvoju, smanjenje ranjivosti na takve prirodne opasnosti mora biti prioritet. Otprilike 60.000 ha je bilo poplavljeno vanjskim vodama 2010. godine, od cega je 20.000 ha bilo obradeno zem1jiste - vise nego 2009. godine, iako se paralelno povecala pokrivenost sustavima zastite.46 Procjenjuje se da je 15 posto hrvatskog teritorija ugrozeno poplavarna, najvise u slivu rijeka Save i Drave. 47 Hrvatska je vlada 2010. godine odobrila novi Nacionalni plan za zaStitu od poplava koji je uskladen s opcim pristupom EU-a u zastiti od poplava. Medutim, cinjenica da osiguranje od stete uslijed poplava gotovo da i ne postoji, to je problem koji je potrebno rijesiti; postojeca praksa datira iz 1980.-tih. 43 Hrvatski zavod za Slatistiku (2011.), ,,PrikupJjanje, prociscavanje i distribucija voda, 2010." 44 Hrvatski zavod za Slatistiku (2011.), "Ulaganja u za§titu okali§a, 2010." 4l Hrvatske vode (2009.), "Strategija upravJjanja vodama" .. Hrvatski zavod za Slatistiku (2011.), ,,za§tila ad papJava, regulacija rijeka i navadojavanje 2010.", 2011. 47 Hrvatske vode (2009.), "Strategija upravJjanja vodama" 59 N.wxJlljlWf'IIfr 115. Nedostatak odgovalllJu ~ I pouzdane opskrbt vodom za navodnjavuj e prwtavlja ozbUjno ognnl~enJe za poljoprivndu. Hrvatska je dobro obdarena vodnim re:slll"llima, ali posloji soaina i sve v~ konku=Icija oko kori~ja vode, a proleklih desetlj~ se pov~va]a utestalOSI duljih su!nih razdoblja. Mcdulim, ulagllDja u navodnjavanjc se SIIIIIIIjuju, a broj poduzcoh koja su hila angafirana u aktiVDO;Stima lIavodnjavanja Ie broj lcilometara izgradenih cjevovoda i kanaI.a u 20 10. godini je manj i (pro!Jc godine je za navodnjavanjc kornteuo 19 plSlo manje vode · 8.648 ti~a m) Dego ~to jc 10 bio slutaj u 20(9).4t V\adaje 2005. godine usvojila Naciona1ni projekt D avodnjavanja i g~lIja poljoprivnedDim zemlj illem i vodama (NPNGPZV) kao dio svojih nastoj anja oko modcmizacijc poljoprivredc. Osim razvoja i tireoja sustava navodnjavanja, tcmcljem NPNGPZV-I se osnivaju fupanijslr:e organizacije za upravljanje navodnjavanjem u Kojima alaivno sudjeluju korisnici kim udrufenja korisnika voda (UKV). Budu¢i da htvatski poljoprivrednici nisu sldon i ulasku u takva udruknja, tn:ba ul06ti matajnc naporc u ~irenjc informacija, poticajc i izobrazbu. Ovaj sektor mora se osim 108a pozabavili pitanjima Ii:ao Ito je eko!lomska oddiVOSI odreaenih usjeva i polilili:.a poljoprivrednog zemlji!ta. Ekonomiki i socijalni vidovi ulaganja u navodnj avanjc lakoder bi trebal i biti usli:lai:lcni s poljoprivrcdnirn polilihma EU-a. PoJiljMlstrIIiqije8U-G 116. Hrvl tskll Je OJtvlrill ZDlbJ l n napre«lk D u.ldaclivanJu .vojea zakonoc!.avJtvI , pnV1lom ne«vlnom EV·a. ZakO!l 0 vodama i Zakon 0 rmaru::irao.ju gospodarenja vodama doneseni su u prosincu 2009.; 2010. godinc je donesena SlI1Ilegija upravljan!g vodama kao slnltdki dokl1!l1cot za sektor voda, 019 a priprema sc i Plan upravljanja slivom rijcJr.c koji tc bili finaliziran u 2012. godini. Ti dokumenti daju prcgled stratdkih odJub i smjemica za razvoj sektora voda, udaju liru viziju tog sektora Ie predstavljaju dobro polazi~le za Idonnc. Rcvidiran i plan provedbe vodno- komunalnih dire~va odobren kJ1Ijem 2010. osigtullva pregJed dogovorenib aktiV1lO$Ii i rokova vezanih lIZ kJjutne direktive EU-a. Sndnjorollli Iz.uovl StrtlUgije i poIilike uklortl IIfHItl 117. Vlldlo t Itrllegijt I polillke testo ill lit ulpiju o'igurall .veohubvltnu Itrategiju za dotl~n1 .ektor Ie se ~inc nedovoljoo operativnima (kao Ito jc 10 u sektoru voda), iIi su izvnoc u tooriji. ali tdkc za provedbu II prahL Primjerice, Stntcgija up!1Ivljanja vodama dajc izvnoc analin, al i lie sadrfi dovoljne usponxloe infonnacije na mcdwtarodnoj ruini iii 0 ulozi inslilUCionalnih dionika iii aklivnoslima islrdivaoja i razvoja. KDI1Kna verrija Pllma upmvljanja slivom rijcke trcbal. bi se pozabaviti tim nedostacima. 118. T akoder poaloje Iz.uovi u ispulIJavlnj u zabtjeva "odno·komunaLolb d lr ektiva [V·a, poscbice I obzirom na (i) komunalne reforme; (ii) U SpostaVD lehni~lcih i financijskih programa za poboljbnjc sustava opskrbc vodom; (iii) USPOSlaVD SUSlava izvjdtivanja prema Europskoj komisiii; (iv) provedbu mjem kako hi se osigumlo da kvalilcla vodc ispunjava standardc; i (v) uvoocnjc mjcra za osiguranjc kvalilCle obrade, opremanja i matcrijala." O&kujc se da ~ uskl.a.clenje 5 dire~Vll!llll naprco:lovati lijekom prijclamih razdoblja-do mja 2018. 8 Dire~vom 98183/EC 0 miKrobiolookim • HrvtdIki zavod za IIt&IiItiku (201].), ,,zd~1I od popla ..... rqulKija rijcb i lllvodnjavanje 2010. M .. HrvaUkc VOdno-Idnosu na vode su mdlli, I oui su pret':eSIQ slijedili polititke, a ne tchni& i ekonom.ske razloge . Oddiwn' SCklwll 12 1. Jedioice Iokalue osigunvaju ulluge vodooplkrbe I ullaJiz.acije, un i li"~ Biz ~Iuti drugth sodJaLolb usluga. ZlIIIzvrat Ie OIlauJIJu ua flskalne tnndere uedllnJIh vlutl. Olckujc se da tc se oddlVQ$1 komunalnib poduzeCB u podrutju voda poboljbti provedbom stTBtegije regionalnog razvoja ~iji bi cilj bio sprijditi odstupanja u kvalitcti i pristupu uslugama. Postaji o¢i kD~ cia refonna sektora voda i otpadnih VOIla nije dovoljno umapredovala tc da juje potrebno ubnati. 11 NedaVllO doneseni m zalronom ostvarena je korisllll promjena u vidu razdvajanja poduzeta za vodoopskrbu i odvodnju ad drugih komunalnih lI.'lluga, ali za zmlIju sa sarno malo vik oil tctiri milijuna stanovnika broj ad 145 komunaJnib podw:cta za vodoopsktbu j odvodnju i otprilike 400 malih IUSlava u kDjima lie usluge pru!ajll na neformalnoj O5I1Ovi nije oddlv. Sloga je priorilet i dalje okrupnjavanje pocIrOCja obuhvaCenib uslugama. Priprema selamdamog WonodaV5tVa koje bi se pozabavilo ovim pitanjem je dva pU odp1ana, ali je i clalje vWta ttl oddiVOSI sektol'1l. Nablost, la iako so:: izraduju aoaliu 0 mogucfun tjcknjima, u1djublj ll6 one uz poddDl Svjetske banke, nije uspostavljen mehanjnm temeljem kajeg bi se razradio plan, i II. instirucionalnom pogledu jo§ nema predvodn ika koji hi se pozabavio ovim pitanjem. Osi m toga, obzirom na prcdstajde pristupanje EU- "Ovo je naklo j. wdltalo u hrmstoj Sntes:ij; """",Ijulja vodamo koja tm: .,l"vatb,o jt provat; r&cionali7aiju """IOtakomllnlJn;b pM"..... U omj..... inltin.do.w...,. ~janja komonalnih IUStan ... tcIWai, ICImoIo:lki i ~T$Ir:i o>drl:iwj rarini". Takva okrupIIja"""je ... djeJomi~no l>iti _ ..... _bdj"", podruI!ja obuh....tcnib Ullupma kako 10 uMduje ~Ianak 199. ZUo ... 0 .....wna 011 17. prosiDca 2009. OlIo bi takodcr In:baJa bili odnoz omjomica ~ u brvaukoj Snl!:liji upnivljulja voduno paMIIc1Ioj 2009. godiDe. 61 u postaji tenzija imledu brzog pmvodenja ulaganja kako hi lie osigurala maksimalna apsorpcija financiranja knn datovniee i vremena koje ¢e biti potrebno kaI:o bi se definir1lla optimalna ~ja u pru1anje usluga, B ~Io mok izislcivali pIl:govore, spajanjc komunalnih poduzcta vile ~ioa i fupanija te ugovore 0 uslugama me4u poduzcCima te medu opcratorima i vlasnieima. IsIrustvo ddava ~Ianica pokazujc da pritisak podnoicnja zabtjcva ZII finaneiranjem proje1mun, l". uoIuge ~ k:onaIi..;acijo '" "".-.do <>IpOodnih __ Pruhldji uoIup "".-.zni .. octvojiri .....soop.bb.... kanaJizacij ... i obndu voda oct ootaIih komOlllalnib aklivnoIIi do 1. oijotnja 20 ]3.• iii godil>o oct illupulja ZakonI no ....p. 62 """",. -- -- -- ., j, ' .... n..l f1I<>'Oj ........ lrvw: Struc:gija upnIvljanja vodama. HrvaQtc vudc, otujo.k 2009. UlflK""j aN !lOde I o/padtle !lOde ]24. Ukupni IroIkovl do 2013. :u ul kladlvaaje hrntsldb zakona I vodno-Iwmunalnlm dlrt ktlvama EU·. procjmJuJu lie na 12,6 mlUJardl EUR; god.i!nj i trmkovi kntu lie od 529 milijuna EUa u 2010, do I, I milijaJde EUR u 2018. godini (Prikaz 21)." Dok jo! nisu u potpllOOSti utvn:lcni mehanizmi sufinalH:irvlja, takva (!e lie u1aganja fmancirali kroz kombinaciju darovnica (uglavoom ad EU-a), oaeionalnih sredstava, It zajmova. 56 Jakel lie o¢ekuje da ¢e sttuktumi i kobezijski rondovi EU-a DSigurati veti diu fuumcinmja, knItkoro&ii i srednjorOCni jaz financiranja te sigumo staviti nacionalni prorao!Wl pod dodami pritisal: u treIlulku kada bi prioritet !rebal. bili daljnj. (imina konsolidacija. Vanjsk.i resursi su raspolofivi, ali OIplata predstav]ja problem u sektoru u kojem lie De mofe olekivati puni povrat tro!Irova. Velika ulaganja potrebna za i5pUIljavanje zahtjeva ditektiva EU... odra!avaju lie U vidu potrebe za 8,8 milijardi EUR mdstav. pattnera i sredstava sufinanciranja, pri tcm.ujc sposobnost Hrvatskc za "zjmanic zajmova ograni~ lzazov jt jasan aIw se taj iznos II$poredi s godi!njim proratunom HV•• od oko 290 milijuna EUR za koji se oUkuje cia te lie dodamo smanj iti, i 10 nil 240 milijuna EUR kako se budu smanjivalc vOOnc nalrnadc. Od tog proratuna, sarno jc 120 milijuna EUR namijenjeno ulaganjima. Stcdljivo upravlj anjc flSkalnim "VIada RepubHke Hrvotske{20IO.), Revidirani pIao provedM ............ lmmunalnih direktiva, Popvlje 27 OlcoHl .. S~ banb pnob potporU ~ "'"" proj.ok!o: (i) Prvjekl z:aftite obo.Inlh """""" od ~j. _ f _ 2, pnofen danMlic:om Glot.I"", ,.,.". U okolil (GEf) U financimlje ullpnj. u mrinjlvanje OIJ*Inih veda u 21 optini; Ie (ii) I'fojelt UIIldamje 'o'OCIc lcoji pomU:c \lll&prijoditi opabtIu ~odom, ... Iuse :rhrioj.......j. 0Ip&d0ilI voda Ie nlti", od popll .... u .Uvu rijeb Save, Dr:ave 1 Dw>ava. Cctiri drujp. fWII! ..... pn>jcldoosti privatnog sudjcJovanja a scl:toru vada najooilijo u smisla ooinkovitijeg nJda i upravljanja sustavima i komunalo.im podw:ctima. Sloga je preporuflj ivo pokrenuti dijalog 5 privatnim sektorom 0 lome blto isli mole pridonijeti modemizaeiji i Illinkovitijcm funkeioniranju komunalnib poduzeta u podrueju voda u tirval5koj. iako vlasni!tvo oad izvorima vode i sredstvima i dalje o¢enito asla;e a dJtavnim mkama. Prioriteln a pitaDj.: Sto lie mote u~iDiti tijekom sljedetlb lest do dyaoaell mjes«i? • Ojaali upravljanje sekloro m. Hrvatske vlasti moga razmouili spajanje komlloal oih p!.'d"zcta i promjcnu organiueijskc strulr:ture sektora Ie 5C poubaviti ncdostaeima po$1ojctib politika kroz provedbu bolje koordininmih scktorskih s\nIlegija. To bi sc moglo ufiniti na oaI!in da !Ie imcouje radoa ~kupina oa viAej razini, pod vodstvom mini$tta, koja bi vodila prooo:! aglotm:l1l(:ije komunaJnib podtw:ta u vodoopsbbu i odvodnju. Radnu skupinu U'ebali bi savjelOvali lehni~k:i odbori koji bi trebali bili zadufeni da p!'OIEe opcije)li te osmisle sustav poricaja koji «: poiaeouti now stt\lkt\uu !lektora. Jedoako je va&la pokrm ...ti proces scozi'bilizacije fupanija, optina, komunalnih poduzeta i lokalnih gndana za p!"Ildoosti okrupnjavanja podrufja obuhvatenih uslugama. • Poboljbti odrtiYOIt unular Hldora. T ijela vlasti moglB hi ubrzali refonnu inslitucijl kojc upravljaju seIaomm veda Ie stvoriti oaciona1ni lustav pndanja vjerodostejnib. standardizinmih i svoobuhvatnih informacija 0 sektoru vada. To bi moglo zapoeeti s funkciooalnim pn:glcdom javnih i privatnib institucija ukIj ...tcnih u ovaj scktor i adabirom priorileta u refonne. Reforma bi takoder trebala ukIjul!iti sveobuhvatoi program izgradnje kapaciteta u. komWlaloa poduu:ta za vodoopskrbu i odvodnju. Takoder posteji potreba m svoobuhvatnom analizom toga Ir:aIro sc primjeojuje nai!clo puncg povrala IIQ!kova, imajoci na urnu nateJa solidamosti u odredivanju tarime politike. • Naslavili uDapredlvali iDlrutrukt ... ru yodoopskrbe I odvodnje. TijeJa vlasti bi uebala ubrati pripremu prioritetnib projebla u finaneirMje od strane EU·a, ali takoder razmouiri sofisticinmiji model u1aganja Ie odred.ili laiterijc Ir:aIro hi osigunla da sva nova u1aganja koja 5 ... poU'ebna za ispUJ1javanje Direktiva EU·a bud ... srednjorofno oddiva. Kaka bi !Ie to .. U oldr&h broj ... M • olUdijc i aktivnosti ~ke pomot; U 10m ..k\oni. Qo ito jc ncdoY1l& pripmlll mode!. .. ut.pnjl u zbrinjlvlllje OIpdnib voda, 1UVC!i mjerill .. komunoln& podui;o!a ZI odvodnjll II: priprcma fhldijl upnvlj ...jl muljem. 65 ostvarilo. bit Co nuino (i) izgmditi administrativni kapacitet unutar naciona\nih iustitucija, kao §to su Hrvatske vode i lokalni korisnici (kaIro Immumlna poduze&l tako i opoine); (ii) odrediti jame kriterije za osiguranje financinmja iz partnenkih izvOIll, lokalno i iz vanjskih izvOIll, kako bi sektor ostao odlZiv i kako bi se smanjilo kratkoroeno i dugoroCnije opieteCenje prot'IWuna; (iii) ukloniti iustitucionalne prepreke i probe koje promifu fragmenlaciju u donoSenju odluka i ogranicenu razmjenu infonnacija; (iv) razviti viziju ukljuCivanja privatnog sektora. osobito u opravljanju sustavima voda; i (v) uspostaviti koordinacijsko skopinu potencija\nih financijera (naciona\nih iustitucija, medunaroduih financijskih iustitucija, Europake komillije. Jaspera) kako bi so osiguralo optimalno kori§tenje sredstava i razmjena informacija. OKOLlA, ENERGI.TA I KLIMATSKE PROMBNE 128. Polltlka zaltlte okollia I energetska polltlka u protekllh n.koUko godIIla j. bRa progresivno UIJdadivana I ekololkim i energetskim zakODSkim zabtjevima EU-a (pravnom ste&vinom). Sta1ne aktivnosti usmjerene prema ispunjavanju obveza iz medunaroduih sporazuma, konvencija i protokola rezultirale su boljim zakonima 0 zaStiti okolis.a i odrZivom razvoju. Hrvatska je uspje§no okoniiala pregovore u Poglaviju 27 - Oko1i.! Ie je utvrdila prijelazne aranfrrume vezane uz kvalitetu zraka, klimatsk. promjene, sospodarenje otpadom, kva1itetu vode. industrijsko zagadenje i opravljanje rizicima i kemikalijama. Poglavlje 15 - Energija uspje§no je zatvoreno bez prijelazoih arnnimana, sto ukazuje fiB punu provedbu pravne steCevine od datuma pristupanja.59 Prikaz 21: IsplUe•• sredJtva FZOEU-a (mil Prikaz 23: Brulo ...ganj. prema vnti zaltite (pro_jek 1m) Z'05~20IO.) Za!tlta kIIme I zraka ."~"'''''­ Upnwljanje otpadom BIaloib I'lIznollkost 1zattlta pejza2a I Upravl)anJe otpoJdnlm vodarna Smanjen,;e bulle- i vibracija l ast it a i remro ijacij3 tla. • ~ '!Ik .. jo otpadje1lb benka j. OI;gurUi podriku ulapnju i cWovrti01l .. Mvatoki ....,...w:; odIo< Im>z nodavno doYrktJi (i) PTojekt morgot<e ~" kovitosti .. promicanje IIofinkovitMi u koriltalju CIOI'Ii.io (1'IIOdomi>acijl) , olilionju Itvlnlrljl trtiIta ~ uo.'!inlovitooi (~trtilalprivt.fenje pri..1Dih ulapnjl); (ii) PTojokl obD:>vljivih w...r. ODOqij. koji j. "",nog'" oomilli!i ~Ini okvir pol'tiko .. oboovlj'vo cna-gije' r&tVOj Irtilta obnovIjivo cncrgije; ; (iii) PTojelu !Oplinatst-1l IuIji pmmiOe IDWIj ...je gubitab c:ocrgijc; \"OCk.. n Dandnje zgrode trcboju 200-100 kWhfm2 .,. grijllli. _ u ~ • oklI4(I kWb1m2 .,. ~Ilkc zpade. /.Ikl) zakonadovstvo postr;1j1 viJok. III&ndardc .,. 1IOVOJf1dDjc, otambeni obj.kti iqnod.,,; poije 1970. nomoj" IOplin11cu i>:olaoiju, I on.i upadcni poijc 1990. imoju ncdovoljnu i>:olaoiju. " 142, Ellergebka Jtnttgljl podvi 01 povwlQje etle~e kojl Ie leoeril'1l lz dfVlle mue III IOtovo 20 posto I b. dru.l:ih Izvon. 01 24 poliO do 2030. To podruumijeva povetanje od 37 puta iii 120 posto godilnje. Kako bi ostvarila Ie ciljevc, Hrvatska trcba ukloniti sve preprckc i bcz odl.aganja uspostavili $WItav poticaja za obnovljive energetske resurse (RER). Nakao uspostave otkupnih tarifa za proizvodnju elekbibtc encrgije, slj~i bi komk trcbao biti pojednostavljenje izuzctno sloienih i zahljevnih proccdura izdavanja dozvola, Ito je utvrdeoo kao glal'll.! prqm:k.a fa kori!tenje RER· .. Takoder, potrcboo je pl""01iriti k.apaeilete nude; bamD dvosb"uko vile projek.ata podnijelo je zahtjeve fa dozvole u odn08\l na ono Ito mrcla mob: podnati. Regulativaje numa, kao i instrulllenti SU$laY1le podr!ke proizvodnji topline iz RER-ova, ukljul:ivanje RER-ova u prostorne p!anove i sporazumi I institucijama na ~ju !wnarstva 0 opskrbi drvom te t tijeJiJna za gospodarenje vodama 0 koriltenju vodnih resursa. 143. lako poveCaoje RER i EE programa mote pomoti ublUiti ubriDutotti u octno' li nl ene rgetsku ,illimott, Drvltlta .~ojorol!oo tuoGer trebl 0111111'1111 pristup pollzdlDom I Ilnancljskl dOltupDom uvozu fD~rgije. Jatanje regionalne suradnje i istndivanje raznolikih opeijl bit ~ vdao ZII tigumu i odrtivu energell;ku buduenost Hrvatske. Od kljutnog znataja bit ~ poboljbnjc koordinacije raspodjcle kapaciteta z.a prijcoos elcktrifne cnergije i upravljanjc fAguknjima Ie sunldnja u uspostavi plinskog pntena Zapadnog Balkana. Usprtos liberalittciji, hrvatsko trfilte elektritrlc energije i pl ina jol uvijek je pod dominacijom monopolisli~kih dobavljafa. Kako bi iskori5tila ptcdnosti koje se obifno povemju s Jibcra.lizacijom trhlta (npr. dobici na u~inkovi\osli, pad realnib eijena z.a industrijskc i komercijalnc potrolate Ie kOOsti z.a nacionalni fi skalni palouj), V1ada bi trebala aktiY1l0 palicali konkurenciju u komunalnom sektolU i sprijttiti dominanlDe igrate da tie zlorabe svoj polobj na trliJtu. To ~ bili vfIlDo fa privlalenje privatnib ulaganja koja bi mogla poveeati utinkovitosl sustaVL 144. Odre4lVlDje djl'lll en~rglje tr~ba Ie temtljlll til trfUnlm D.lteHmL Osnova fa cijene grijanj a preko toplllllC i elektrienu energijujol uvijclr. jc socijalna, a De tdima, Ito mati da mergetski sektor nije odrtiv, a $redslVa koja se generiraju fa teinvesliranje III nedovoljna, posebicc fa RER-ovc. To je posebiu sluUj s toplinarstvom gdjc sc za gorivo koje koriste toplane plataju tTfi!nc: cijene, dok se topLina kojl se generira kroz energetski vrlo Dcufinkovit SU5taV prodajc po socijalnim cijenama. Hrvalski gra4ani ~ nutnn uskoro bili suoteni s vilim cijenama energije. Osobito su potrcbna ulaganja u DOve proizvodne kapacitete, l iru pomvenost toplinarstvom, &IJI8Iljenje gubitaka, povetanje EE-a i dovrktak plinifwcije. PoJjoprivrda j okoliJ 145. ZaJllt. ruralDOl okoUJI j e od ' redlJDje vllfnosll za Inttilradjll II ZIIjedtlllku poljoprivndnu politlku EV·I te jcdn.ako taka i za roralni rB%Voj jer poti~ poljoprivreduike lIB. z.a!1i1U i paboljlanje oko liia. Provcdba agro-okolilnog programa jc jedina ooVC7lla mjera ruralnog razvoja fa zemlje ~lanice EU-a. Agro-okolilna odJfivost i sigumosl da poljoprivrednicj ne ulaze u program sarno zbog fllUlDCijskih policaja posti!u se obvezatnim ukljuoSvanjem poljoprivrednika u agro-okoli.§ni IUSIaV u J1IZdoblju od minimalno pel godin&. 146. Hrvltskoj nedollliju bkultVI U Izradll provedbllvo-okoUJnog programa. Odgodilaje koriltenje prcdpristupnih fondo~a k&ko bi uvela mjen: %II mrdu Nalur1l 2000 zbog inicijalnih slo!cnosti, 8 imala jc ~kotc i koll iniciranj a tri pilO! projckta II :ta!litcnlm JlI)IIrOCjima iii blizu ojib. Buduti da ~ trcnutaCni vikgodiAnji financijski aranbnan uskoro istet;, Hrvalska 20 13. jo! [leU n ObDovljiVi ......Jij. predl!avlj. 40% pjew, biopl;" iId.). 72 imati pristup EU fondovima za ruraIni razvoj. POCevli 011 20 14., hrvatsb goditnja financijsu omotnica za ruralni razvoj iznosit ¢e oka 333 mil. EUR godi§nje - nekoliko pula vik nege slm da sui. objekti • usluge sada ispod tog standarda. S droge strane, Sposobnosl hrvatskib radnika da I>e nalj~u u Europi je ozbiljno naruJena skupim programima socijaloog osiguranja, uz konstaotni pritisak da !Ie povetaju stope doprinosa na plaCe. Protirenje programa socijalnng osiguranja, posebice mirovina, dodatno bi poveta.Jo trob.k hrvatsb: mdoc SlIIge u odnosu DB drop gospodantva. ISO. Fbkalol probleml 'II mlrovlndtom I zdravstvtoom . ... uovu 2nabJno prldonOle nad ooaln.im derlcitima I predsUovljaju lVe VK. Izvor zabrinulosti klko lInatako . tanovlliltvo ltarl. Bil o je nastojanja da &e obuzclaju bolni~k' troDcovi smanjenjem broja kreveta Ie kroz eijene lijekoVll i I"I:forrne plaUnja bolnicama, aU u najboljctD sh~aju s mijcianim uspjcboro. NaeionaJna bi politika tn:balB osigurati ooinkovito troknje reslUSll i polBganje ratuna od silane bolni~kog rukovodstvB. Ilizajn hrvatske refOltllc mirovinskng SUSlaVa, koji je medWlarodno pri:znBI kao program za uspjdnu I"I:fonnu, ostvario jc atabilDost SUSlaVll, rcdovito platanjc mirovina Ie matajnc dopriDosc nacionalnim uSu...'aID8. Medutim. ka.mije promjcne ugrozile su pOCeUla postignuta i ugrobvaj u SUSlav socijalnom i fiskalnom degradacijom. 15 1. Kao zemlja mokog dobotka, Hrvatakl ne bl trebll1a toleriratl vboku oeJednakOfi I aplOlutoo Ilromaltvo blkl koJeg od njezl.nJ..b gradana. KID i kod v~ine europskih zemalja, Hrvatskl.l socio-ekonomska OObrobil dijelom oviai 0 njezinoj sposobnosti da svoje oskudnc reswse i novtane naknade w;mjcri na najranjivije. Bmjne postojete novlanc naknadc ettbale hi biti nu.:iooalitirane kako bi se SJtdstva mvnijc usmjcrit. prema. najpotn:bitijima. PotvTdeoo je cia su ci ljane noWane rWmadc najutinkovirij i instrument smanjeoja siroma!tva Ie da!IU bolje od neizravne pomo¢i, socijalnih subvcncija Ie dodatak.a na postojete socijalne prograroe. SoI:ijaloe reforme takodCf hi ettbale imati za cilj pobolj!aoje stope sudjelovanja mdne soage koj a je trenutatno medu oajoiWna u Europi Ie utiniti sve prublelje w;luga odgnvomijima i tranS~lImima tako cia se $IIl&IIji korupeija i uefonnalni mchaoizmi plaUnja. 152. EU lIema ujedoW!ku sodjaillu politilru, aU drfave Baolce Ie moraju 1I0II11i I brojolm soclJaInlm pltanjima. Program Europa 2020 tra!i ukljocivi rasl ra.di pmmicanja gospodarslaVI , visoko m ruinom ~lenosti. lto vodi vo6oj socijalnoj i rt:gionalnoj koheziji. Kvanlilativni cilj za sve ddave c!l.&nice EU-aje smanjcnje sirornaltva kojc te ukloniti rizilr. siromallva iii iskljuteoosti za barem 20 milljuna Ijudi. Europsko Vijoce i]l; LisaboDa naglasil0 je da bi svi :ldr&vstven.i sw;lavi EU-a !rebali osigurati vilOku kvalitetu skrbi , imali 5UStave skrbi koji so finaneijski odrtivi te bili dosrupni svirna, hez obzira III dobodak iii bogatstvo; r=ll8tt drtaVB tlanica prate se u odnosu na Ie kriterije. Politika razvoja ljudskih reswsa ima ozbiljne ooinke oa tire naciOllll!ne gnspodarske, socijalne i politi fkc ciljeve. Takoder ~ ima.ti izravoog uljeeaja na blagosunje hrvatskih gradana na ~itavom podru(!j u EU-a. POVOCANJE UClNKOVITOSTI SOCUALNIH NAJCNADA 153. Urvatakl ima velikodulol .ultav locijalaib nallo l da koji lie iuuito otlaoj. nl kltea:orlJl ke na irnade umJesto lIako ade na temelju potreba. Hrvalsh I1IS]lOreduje matajno viii imos BOP-a za socijalnu poinOC nego lto jc to slu~ s drugim zcmljama Srcdi!njc i lstOCnc Europe (Prika;: 28). Visoki tro!ak lUIStaje 1.bog sustIIva naknada prema k.ategorijama i brojnih propma. 75 Najveci udio rashoda odlazi na branitelje i clanove njihovih obitelji (1,8 posto BDP-a) te obitelji s djecom (0,8 posto); na dobro ciljane programe pomoci koji se temelje na imovinskom cenzusu kao sto je zajamceni rninima1ni dohodak otpada samo 0,3 posto BDP-a. Prikaz 28: Rashodi za programe socijalne pomoci Prikaz 29: Pokrivenost najsiromalnijih kvintila prema vrstama programa .•- - 5of:lal AssJ ~iil'U! Prog,rirn5 ~a5 .i shan! of GDPj •• ~ ! j~ 1- ~ •• - ~ II l l/ l/I//1l/////l l/ ~ .I u - j Izvor: . ... "teM:ir.1oM~~ ' ~rw:l0II~ .~~ " /lw V!'J!e ~i nete stvorili zamke sirorna.!tva iii prdjerano oslanjanje na socija1nu po!IloC, v~ le korisnicima dati poticaj da 50 vrale na Id.i~le I1Uia. Refcnme koje O$iguraVllju fl,lJ,lJlCijske i druge poticaje za povratak: na posao, posebice za dugorOCno nczaposlene zaslufuju podrobnije razmalnmje. Reprcz.entalivna refolTTll bila bi usmjeTCllB na mjere aktivne politike ~ta rada (subvencije za 13po§ijavanje, izobrubu tc: mjen: promicanj. zaposl~lIj. za radnike ! invaliditc:tom i miade), i to pmIla dugorOOno D ezaposleo.ima i dugorol!nim kori snidma socijalne skrbi. • Ulitciti '"sUlV IIPNJvfjlutjIJ in/o,."lIu:lj_IJ (MIS) II socijiWtoj subl porpllllO /1I"kcio"lll"i". biD bi s~ o"'ogll~illI NlQfIjOlIl podalilluJ. s drug;'" vlmiinim tijdu.. ... Polp\UlO funkcionalni MIS bi oj~ l.Itinak socijalnill rashoda na smanjcnje siromutva, " 5>jelSb bolIlta jc podrtIJa lllvajanjc lih doicummllla kroz .....vni Zajom .. ruvojnu politillu ppocIanIi (SWDI') koji jc zaVftio u """jinl 2011 ., I koji j~!rio IlImjcren premo. ~iu kvaiitelt oocijalnih \lllup; paboljlallju IIIIrnimWlcije, I'l.arrirujl ; kteiruil P"~tib uruatat_"" lOCijalno sbbi. htIjekme akti.......u jc ..,finoncinola SIDA. htIjek1 ie pabolj., prubDj. MK>ijalnih \IIlu", """"""jom rtandarda kvllilete ...:iju.ih uslup, MKOijaJoos I'lanifanjl ... r&rini tupanijl, """;h """l11li >;a oocijalnu sbb utcmeIjmih ... _Iu ....... najcdoam ~cstu'" i].fcmjL NopU.o.n ie ""ftvcr za ....... v "",,"vlj""j" IDformocij..- u oocijalDoj okrl>i Ie "';11""'" inl'om8tleki bardvc>- za institudje IOcijllnc obbi u iku pnxij..,j ..... u ppp .... H:rvauka je poImIiil. 1.496 usn u2008., bWljC fit", teu.a Ropublika i Sio-uj. Ie malo ¥ik otgO ~Q. .. ERDPL I'fUf;I pocIriku raJIOjanjima lorvaIsI:e V\ade do poboljb Iiskalll\l odrti\UI kro>; kDNOlidaciju potroinje. I'rognm;c oaoiIlj... kako hi filw>ciranje .....vstvI ~inio ..einkDvitijim; cilj je .......jiti ukupoe rubodc: u j.-.m ..nvotw sa 6.9 p<>ttO BDP ........ 6.2 p<>ttO u 2012. Jl<>dini. " Pravilnik 0 mjcrilimo ZI odredivanje ~ij .... lijdo ....... veliko i naeinu izvjcltivanjl 0 cijenoma III veliko: i PravilDit 0 mjcrilimo to illavljatlje IijekoVl DO o"""vn~ i cIopun5ku Ii.., KZZQ .... (NN 15Ml9). OJ dodano lIa listu izmedu 2002. i 2009., broj dodanih lijekova izmec!u srpnja 2009. i SIpIlja 20] I. iVlOSio je 85. HZZO sada koristi sporazume 0 podjeli rizika te osigun.va da dobav]jafi imaju financijski iIItcra; da volumcn propisanih lijckova budc u granicama prora/!una. V1ada je u svrbu reuna cijena uvela ..pay-back" i Hcross-productU ugovore.1Il Hrval$ka jc talr.o postala prva = Ija koja jc na ruu.::ionalnoj nlrini provcla ctitkc markctin!kc pl1lksc za fannaceutskc Ivrtkc, korislCti inovativni oboovljivi fond. n To jc fannaceul$k.c tvrtkc prisililo da ognmi~ promidtbu Jijekova krol: Iijetnia.e ordUulcijc te od njib rm; da budu tnIIlsparcntnc u odnosu III to kako trek lvaj pror1Ifun za markctillg. Kao rezultat toga, HZZO jc uspio iAtistiti brvalSkc dospjcle ncplao!ene obve~ za lijekove III recepl u 2010. godini, iako su om opel lIlU1Isli u 2011. HrvatHi fond skupib lijckova koji jc ko!ItiDuimno IlIStao I 24 milijuna 1m u 2005. na 537 milijuna kn u 2009., smanjenjc na 450 milijuna kn u 20 10. godini. U sijctnju 2011., HZZO je uveo nacionalni sustav c-recepata kako bi se smanjila papiroJogija koja sc trafila od paciicnata, Iiictnika i apotclwa te povcbLla sposobnost HZZO-a za pratenic i konuotu rasboda za lijckovc. • Pri/GglNliti .fu$fj kovi. DijagtlOstitto tcrapijskc skupinc (u Hrvatskoj poznatc pod skmenlcom DTS, a oe ORG) rdim>C su od 2008.12009. godine, s mijc!anim rezultati ma. Na b.-ojnc llI\tinc, susta~ DTS-a sc koristi k.a.kn hi .'lC npravdala ogranifcnja ko;a jc HZZO postavio. Prilagodba na sustav pla¢lnja bolnicama trebala bi se USllIjeriti na pobolj§anjc 1cv8litetc skrbi 0 bolni~kim pacijcntima kroz u~odenjc klin ifkih protokola, obmzloZcno planiranjc primanja u bolnicu i olpldtanja ~ bolnice, Ie odredivanjc djene ambulanmib po$tUpak.a ekonomski privlatnljim. • Pobofjlllll~ IIlh1~ mdlr:iasu s{uf./M (UMS)." S obzirom na visoku stopu prometnih nczgoda i SIOPU smrtn05ti od nezgoda i ~anjski h uzroka, HMS ;c ad kljufne VlIZnosti. Med:utim, do!Icdavno jc loiB orgBnizllcija HM:S-a uzrokovala ncufillkovito troienje i suboptima1ne rezultate. 2009. godine je vlada za~la s m>trukturiranjcm HMS-a kroz osnivanje Hrvatskog zavada za hitnu medicinu kala bi postavila ruu.::ionalne staDdarde za prubnjc ovib usluga. Mrda HMS-a odobrena je u obljlru 201 1. Na Medicinskom fa\rultetu Svcufililta u Zagrebu uvedcna jc specijalizacija za himu medicinu. Kako bi se popunio laititni nedostatalr. osoblja, tehniWi billie med:icille su primati kao pndatelj i prve pomoci, a u mjnu 2011. je pohenul novi indeu za prijavno-dojavne jedinice Ie !Ie koristi i za izohnlzlru djelatni.k.a prijavno- dojaVllih jedinica.. ReslrUkturiranje jc trajni proces u kojem je potrebno provesti jol nekoliko koraka: postoji potrcba za IWlavkom izobrazbe lehnitara, dovrictkom aktivacije 21 fupanijslmg zavada za HMS, provedbom lelemedicine, Ie uspostavam sustava upravljanja infolTTUlCijl\ma za hitnu medicinu. Priorlttt.na pitanja: SIO Ie mob odradltl tlJdtom s1jedetih In t do dvaDln l mjned? ]66. GLedaoo kratkorobo, tvord politike bi trebali: ...)'ay.t-;l" ugo..m Tat I~'" iii donIcijc filnnauwkih IYrIki ok<> .. ,...,ni!enj. pret& tijeb. .'->Ijuti IaI D. HZZO. OJ lW:o bi rvairo lromj....Jj. dobiva); ;.ptau, flnnaceuls1vinIkv. fOnng]u bb> hi ... odno>iloo mjdaYina doprinou, povet....t; IIopu dupti, .... za dru&i ItIIp, ~ :alu, uvodeotj.." valorizadje plaba ; indebacije djena, m.verg""";jom post!Imih i optih miroYina Ie o"""jOlljem minimalnc miroviDt po godim JI.Ob.. .. U 201 t. j. BankIt vIutima pmlstaYiIl Dokumcnt 0 politi .. dujipot". obbi, dopunjen I dva dokumema Banke 0 iakUltvu I dusorotmm Wbi u OEeD >:emljaml viIoq dobolb i uletiri =nIje 1 _ Europe: BuprUoJ, lUvIultoj, Utviji i Poljlko; . .. f'nIcjeoe .. temclje na prooje¢nim p«Ifilima ovilllDlli u BU .... lemdjcno 1\1 v\utitim inojdtimo (E1UtIIW lOll)) Ie na UN""';'" projcl .. 20 11. (UN 20 10). '" ~rw I/fuf1Ull oq '~II!AOJ!m ¥Z 1IS0IJ!-Idop ndOIS 9~od • "vdoa .. r~"od ~pnq !l!'.lIfBU ~ .f!:mu!S VUIqslJ IBlP'OOp OJ 1IJ!!10'l! ndnls wo8rup n :JSOIIpdop !lvr'"od • ·~w n nl¥n[s n l(IQ!qpo !l~ ! ;U!AOJ!W ;~r!Jd ;f[qopnJ !l!fUVWs • ~f!!llltIl:lld ~Cl1!W !llll'!q:rpul • "YIf!:O!l00! IDISfOA n 'U!MU!UI q~~od RtIUOJ:U liZ ;r!~O !lqulS'! ~ '11111..1 8ol[~!A0wop ; fl;I!II\I.lq lIZ ~£1Z!1D !l!fWWS ~'·flZVH "'l 3plI1" .IIO\N[~ ~dtu5VZ ~oqa :I\llAW]"W ~[1J["'od !1n~ • "'WIIS 8o!tup ~ ''1"IZ! lIOUfjOA(Wl,Op lSOlqll!OW p!JOAllB'Z! v.odtus ~ s v.IlSOS ZJ ;lJ[!lOft... 01JUlR 'til ow;flllZVJ Oirod a. po 'I8liB'POP !l)J!iOJ.d • :a\D..I0JOIJ al(lulAG.lIW ~pgrll lJJ.QOWZLI 1/,2Iom lq 'PIr[A ' OlJlIIJ01[IU)I "SLl "!q.ll\1 ;UiIOJO!np 'dRlsn nfpIlU!p.lOOl\ nfloq I.DI!!S():>\ ~!U!W Up IU 0U1IJ!l\Qw811.lJ :ofUlU!:JU1IUlJ ! TUOl'l:K W OUAlf n vpud :JS Ilfol[ l¥'I~ n~np !fUVWs • "!3f1IP:1fn n!Q.IJ(S!!Q.IJ(S :wpu.0Pn!~ UlIt.Z! !qJ.lIS iXI~o!np ;jJn[Sfl !J!fO.Id • "!l¥'I' ;lUi1OJoSnp "'I!l![od 112 ISOWOA03po 1l1!p![O'lU0l[! !q.qs :IU~np nf!II:o\\UI.S !AouqO • :IPIIA Ip G.lqop ,q ollq '1qntl ~u~olnp .Jnlln, I[UIJpUIUY l[ulAollla f1q.IAl n ' Li l ,1:»ArW ,snaup op lAi QI;AP"'fll wOIf~fp llIul~n ~lOW ~ uJ!j :lfUlIJld IUPJJ..IUI-ld. 'J~!WfIA!-W 8pUd *lIlm!1I8nlsn II'Z IflqlJlOO 1.l!IID!:lU:Mqru; ! qDf$ UU{lIWWpU ~ :K lIP ul~ !Q:li!J01l !lIt! oj8ow lq Oil! 'N7il"1M I ~II ~1I~OIl 1:111 1-1""''' II I:IflII11m S 1fI:Illlod pt./JOII/%IU "lfHlNI A~P01fl:l' ""Pf'U • "lUO\l[~S lIolQlIA!-W z! rin,sn !fudllJ( IlUWd IUOpP'J WOUAlIf n !q.qs lIS l(NIOO !l"'~f!l\(vz ~ 0.1 '401~ n'-"l~ MS !1amJ!SO ~ow ~u ,~ !UA1If • '#pllfll:I1 ,q.qf 1:IIIIpsOlIit/l1fl:l ptMIq ,~qy II " ~ ~oj o!pII ,~ oflo"pj • "dnlsn 1IfllqlUd! ~Mq1I\I ; lll"\l.Id ~;f!.o.!d POIf !f!:)\lll!ldnp ! !qql ~lY,IOJo!np .fuaJPU8IJlJ ,f!:l9lu;w8ag WO" 0.1 'p~f8Z n ~rU8Jll8!SO OAOII,fu ! !qD["i ~l9Wofinp rinlso 3r~~mruy 8Z olIrup 11 'Iuoll!:)S tlOtclo\l~1UpZ ! tIout&f!!XI!l .IOZpIIU lIZ ~f ~ru!W I"P ItcI~(l'e"l Il!q qqs nlY,lOJollnp 8Z ns fOlfS!8lUH n ·1fI.qs II[ptfIIfplOOf "" ,qq' ~:JDlII~lIIf1lUf S .1""1fI:I"'od I fI'U!l!lIDlLION rH/NI !fI.q1 ""'jIUofl", JO/1PS ' • 'DlSOd Ll 1IZ ouyg"od 'lITIIIlIA!Jd WOUAvj8n '1AOUlIlIm fwq 'Olsod 61 vz Dr,l'Moo JqDfll 3UjIUOJ:lO!ll!l!U! ;)Ii If¥US!-lDli fwq '600l ! ' (OOl np;WZJ fOllSlllAlJ{ n ~ oll'l '!~11 n qD["i ! qJlfs l!UA;up ns 011 oq 'I;>f"~[rh" q",/' l1li !tJni' :l1I1'"~II1' ~'''lI1fl:llllod mq ,,(ruOIll ~1I"1m :I"fllb~ • 5. PARTNERSTVOGRUPE SVJETSKE BANKE S HRVATSKOM 179. Grupa SvJebe baoke je II partllentvu J Hrvatlkom otblro Je IIrntlu ltekla neovilnost prije otprillke dva dnedJetA. lako 5U zajcdni~ki prognuni lI'lIdieionalno usmiotOCeni na infrastrukruru i okoli~, novi zajmovi i darovolce uskllM1eni $\I s Hrvatskim naslojaojima vez8nima uz pristupB.njc Europskoj Uoiji. Primjenjujuti svojc globalno iskustvo, BBDka jc vet dugo angafinna u zemljama pri$lUpnicama kako bi podd.ala strulaume i institucionalne refOTIlle relevantne za programe politika EU"a. i 10 kroz savjetovaoje 0 izradi pol itika, izrade makroekonomskib i sektorskih studij. i financiranje. Kako bi maksirnalno povltaJa u~inkovitost, Banka je leti§te stavila na i:ma1 afmje sustavnih rjeknja Ie uo:!inkovilO korittenje resursa drugih partnera, uklju~juti Europsku komisiju (EC). Stnttglja partnerrtva, HrVltlkom . napredak 180. Trmut.lnl PTllllram B.nke koj\ Je iznCHn II Stnteg:ljl p.rtne"tv. I Rrvatlkom (CPS) l.II(DulDe godIDe 2009.-11. usredotOCcn je na lu'vatski eilj prisrupanja EU-u i ulnunje konvergencije dohotka s drugim driavama ~Ianicama na n&\'!in 1f/ltanosti I prograll>OO1 priltuploJ' EU-u T , . ·Drugi '" IS6. Prtgltd portl"t lja. Kumulativni portfelj Svjctskc banke pokriva 47 projekata u protuvrijcdnosti ad vik ad 3,3 milijardc US D. U 2007. jc Hrvauka bila drogi najveCi zajmoprinw: u rcgiji Europe i SrtdiJnje Azije (ECA), s 0.5 milijardi angatiraoib srcdstava. Velilina portie!ja doscgll jc vrnunac 2009. I angatiranim smlstvima u imosu ad 1,2 milij ardc USD za 19 projckata. S napretkom Hrval$ke u rugovorima 0 pristupanju EU-u i raspolofivo!tu sreo:!staVI jz darovnica EU-a, portfclj Banke postao jc sclcktiVlliji. TreI"1u~ alr.tivoi portfelj izoosi oka jcdnc ~ine ukupnog 88 portfe1ja (1,1 milijarde USD), a OOekuje se da 6e se broj projekata upola smanjiti tijeko m sljode6e dvije godine. 187. Godimji pregled zajc:dni~kog portIelja (JPR), l ahzan za veljatu-otujak 2012. predstavlja priliku dB se pdljivo ramlOtre MlUltati ponfelja te dB se dogovore eventualni p1anovi djelovanja u smistu podurimanja korektivnih radIlji. VjerojalnO je da nekol il:o projekata oeee biti dovrieno .sa z.adovoljavajllfom oejenom do datlllDa zatvaranja; njima u trebati inlCI'VCDCija vilih tijela Ie sporazum izmedu najvikg ddavnng i BaDC!iDDg rukovodstva oko korektivnih mlnj i i restrukturiranj a (DMat"k 3 - Infonnaeije projektilTlll). Tabli.. 8: Portf~1j SYj etJkl! ball"" U Hrvattkoj (1DiL USD) 188. PToJcktl II pripnml: dva investicijska zajma i jcdan zajam za razvojnu politiku III U raz!i{!i!im fazama pripreme: (i) Drugi projekt tehnologijskog razvitka U iznosu ad 29 milijuna USD za koj i je BanIc:a na zahtjev Vlade izdala zajam za pripremll projckta U izno511 od 1,5 milijuna USD; (ii) 50 milij una US D dodatnog firwwiranja Kreditnog programa za financiranje ~oza (EFIL) koje provodi Hrvatska banka za oboovu i razvoj (HBOR); i (iii) Drugi zajam za razvojoll politiku gospodankog oporavka, kao dio niza zajmova za razvojnu potitiku {!iji volumen tek treba utvrditi. 189. Bu b « O&igurati UJlllge manja tako bi podriala Izgradnju ial titucija I re(orme poUtike. U fiskalnoj godini 2012. predvidcnc IU aktivnosti navcdcnc u nastavku: • Prolin"j doklltfl""t 0 poJitid feljevoice raW identificiranja kvantitativn ih i kVIIlitativnih pitanja s kojilTlllsc sektor !lllOCen. • Dokutfl,,1lI 0 poliJid DDrQZ01IfUJjQ 0 ugOV3J1lnju temeljcnom na ostvarenju rttUltata u visokom obrazovanju, izgradnja njne suradnje u obrazovanju. • ProgralllSkiprtg/edftlv"" potrol "J" IltUtiluc/jQ. koj im se nastav tja dijalog!'lll ovom ~ju. • &rijll dokutflmllttl 0 politiktvrrll koja fe predstaviti izazove i opcije politika u kljufnim selctorima gospodantva za novu Vladu nakon partamenwnih izbora krajem godine. 190. U preGstalom rudoblJu trajanJa CPS-a, (Fe « ostatl UJredoto&n na tr1 regloDalna priorittta poboljlanja Inrrlli lruktumih olluga. bavljeoja klImaUldm promjenama I jabQja kookurtntnOiti. UJaganja u infrastrukturu u obliku jsVlio privatnih partnCtstava (JPP) ostaju izazov, buduti da taj sckulr sve do Qedavno Qije biD otvoren za privatna ulaganja. ProIIe godine, Vlada je otvorila neke podsektore kao Ito :ru luke i :aw!ne luke za razl i~te sheme JPP-a, a ce nmnotriti we 89 mogubtosti finaneiranja tih pothvata. Na podrur!ju klimatskih promjena, IFC ee nastaviti suradivati s tvrtkama koje uW:u u oboovljivu cnergiju te ee se angaErati kod zakonodavca DB promicanju projekala u tom sekloru. U fmandjs~m scktoru ee IFC naslOjllli ~i investieij ske moguenosti da, finaneijskim institucijarna pabalj!a palctu financijskih proi:tVOOa koji sc prutaju malim i srcdnjim poduzetima, ta~ ~to 5U proizvodi koji se odoose DB suzbijanje klimatslcih promjeoa i kreditne linije :r.a agribusiness. ]91. Slvjetodlvne usluge IFC-a outlvltl fe bltl usreciotoleoe 01 IIvjetovloj e 0 JPP-u u loJrastrukturt IllUoj prol1:vadnjl. Bit ee rumotten bamn jedan savjetodavni mandat :t3 projekte vezaoe uz JPP, moMa kroz pilot projekt OB !lUbnacioDlllnoj rnzini. NI po.<' Washington -- Gallina Andronova + I 202473- VincclClIC Koordinatorica sektora za Hrvatsku 0288 gvincelettelalworldbank.or.g ~ ~ Sanja Madzarcvic- Vi!ia glavna ckonomistica za Sujstcr Hrvatsku 0 1/ 2357260 smadzarcvic@worldbank.org ~ Washington + 1 202458- Amitabha Mukherjee VodcCi strucnjak zajavni scktor 5061 amukhcdec@worldbank.org ~ Washington + 1 202458- -=- Edgardo Mosqllcira Vi~i stru~njak zajavni scktor 0765 cmogJucira@worldbank.org I' ~ Matija Laco Anal iticar u istra.fivanju 0112357217 mlaco@worldbank.org m Duhm" ka Jerman Asistentica za program 01 /2357247 djennan@worldbank.org 92 Donato De Rosa Paulo Correa Isfandyar Khan Nina Arnhold Marcelo Bortman Zoran Anuši Ivan Drabek Bogdanka Krtini Elisabetta Capannelli Stjepan Gabri Jean-Francois Marteau 93 ~ .1 ;l~, Nalasa Velma Vi~i operativni strucnjak 01 /2357 246 nvetma(@.worldbank,org ( :... , "-- Gavin Adlinglon Vodeci strucnjak za administraciju zem1ji~nu Washington + 1 202458- 1612 e:adlinlrton!alworldbank.ore: ~ - • Vem Du"andi ic e Opcrativni strucnjak 01 / 2357253 vd_ gandzicffibyorldbank.org u "'\ ~ Ljiljana BO c Tani Asistentica lima O} / 2357 249 Iboranic@worldbank.org ~ Blanka Babic Konzultant, ekonomist 01 /2357232 bbabic®worldbank.org Regionalna skupina za financijsku obradu zajmova ~ ;'" ",1 ":L Sergo Lomtatidzc Voditelj lima 01 1 2357281 slomtatidze@worldbank.org B EgJ; ll; c Anal iticarka za financije 01 1 2357282 eilic@worldbank.org ~ Ud;ja Va';c Asistentica za finan cij e 01 / 2357285 lvukic@worldbank.org ,.. ,~ ~ (Fe Beograd +381 11 3023 ~ Magdalena Soljakova Predstavnica IFC-a za Hrvatsku 763 msoljakova@ifc.org C h'ooa Madee,;, Asistentica tima 0112357238 imaricevic@ifc.org 94 DODATAK 2: GRUPA SVJETSKE BANKE I NJEZINI INSTRUMENT! C rup a SvJctske banb Je orgaDizirua ndl prub nJ a podrlke sodjalno I okoUill o odrfJvom gospodankom r uvoju lIje Ie korllt! osj el!aju 1,1 l iroldm slojevlma dru itva. tla.novi Grupe Svjetske banke R:levantni za HrvBtsku s ...: • MedUllarodna Banka za obnovu i razvoj (lBRD), koja se ob i~no naziva Svjetska bankll, a koja osigurava a.nalili~ke i aavjetodavne usluge; zajmove Vladi i drugim zajmopnmcima s drfavnim jamslvima; jamsrva i druge p ri~uvne fmancijske iDslnlmente; ... ograniunoj mjen darovnice i raspon financijslcih ... sluga i ... sluga ... pravljanja rizicima. • MedUllarOO.na fmancijska korporacija (IFC) koj a osigurava I.IIvjclooavne usluge i ulaganja u vlasnitlci kapilal radi podrike privatnom sektoru u zem.lji, bez drfavnog jarRlUva. • Mult ilatcTalna inve5lieijsko garaneijska ageneija (MIGA) koja osigurava straDe ulaga~e 00 nekomereijalnih rizika. • Medunarodni eentar za rjdavanje inveslicijskih 'porova (lCSID) koji osigurava objeklc za mircujc i atbitrafu u mcd ... narodnim invcsticijsldm sporovima. (hnovne kompetend Je Grupe Svjctske b anke dio 11,1 Jiroklb k alegonJa ekononukog upravlj aaja I .manjtaja siromaJtva. ruvoj a privatnog I fmllltij i kog seklora Ie f"U\loj a Ij udl kog kapltala I odrl;lvolI razvoJa. Banka podrtava struktume i institucionalne re forme koje promifu dugorOCni rast koji - uz podizanje tivotnog standarda - polll.dc zcmlj i oslvariti odrfivijc razine duga te smanjiti budueu ovisnost 0 dugu. Osim toga, B~ini uvjeti kreditiranja i njezini I1I:lOOtiki financijski instrumcnti zaj moprimcima daju mogublosl smanjenja njihovog duga i obvcza olplate duga. Financ:iranje SvjelSke banke takoder pomde kOO tellib fiskalnih prilagodbi koje su nume \\Slijed strokturoih refonni te mo&: olilkiati 8p5OTpciju sred:ilava iz EU darovnica boz prub.nje \\Sluga kojima se podrtava jafanje pol itika i in!lri tuciona1nih kapacitela za ispunjavanjc obveza u odnosu na EU. Primarui instrumenti podlt.ke koje Grupa Svjet&ke banke osigurava vladi lJijenla s ... anaIiti~kc i savjetodavne uslugc, zajmovi,jarDlllva i darovniu. 1. Anall d&e l .avJetodavne u, tuge Provedba iS1nl!ivlUlja, analiza i tehni~kc ~ (TA) lJjubri je dio doprioosa Svjet&ke ba.nkc razvoju Ie pmlstavlja natin osiguranja globalnih i regionalnih manja te manja specifi~b za zemlju. Tipifni proizvodi su i4vje§¢a 0 lJjuo!nim pitanjima, dokumenti 0 politici Ie radionice i kODferencije. U Hrvalsir.oj jc tijckom prole1r.1ib IIClr.oliko godina Banta usrcdototila svoje analize i savjetovanje 0 polilj kama Da podru1!ja makroekonolll5ke ndrtivosti , rasta privatnog sektora i soeijalnc sektore. U vrhUllCU globalne financijske kri7.C, Banka j c pripn:mi la 8na\ititka ixvjclta i biljdke 0 polilikama 1r.ojima su tijetima vtasti osigurani pravodobni savjeti - medu njima su bili i ,,Pregled javnih fmancija~, HSocijaini u~inaIr. kri2.e~ i dokument 0 ob-iru fISkalnc OOgovomosti. Kao dio dijaloga 0 stvaranju poticajnog okru!cnja za podll"lcCa, Banka je izradila stratclke anati7.C trti~ta rada (IUIStavak izvjcUa Doing Business) tc politikc manosti, ioovacija i Icbnologije. Takodcr jc ponudila tebni~ku ~ u J:msdi imtitucionalnog okvinl i ocjcne fiskalnog rizib javno-privatnih partnerslava (1PP~ 2009. godine je Izvjdte 0 konve~nciji s EU-om predstavljalo valan uradak koji je angalirao Ivorce politika i dioni.ke u ubnanju rasta kroz povc:¢anjc sudjelovanja radnc snage,jaUnje produktivnosti IC integnJCiju trgovine i inovaeija. Najva!i demografski izazov za Hrvatsku, kao i za brojne njczi.ne susjede je IIpravljanje sodjalnim i fiskal nim implikacijama stanovnihva koje Slari. Banta je i2.radila 95 bilje§ke 0 politici koje !Ill se bavile pitanjima dugorOOle skrbi za starije i opcijama mirovinske refonne. Banka trenutal!no rlldi na studijama kojima pruh podrilru izgradnji institucija i refonnamB politike. Takoder pon:Li!e sv~mrun. II eijdoj Hrvatskoj oa uvodenj u ugovora temeljenib n.a rezultatima.. Dokument 0 politici feljeznicc koji!le tn:nutatno iznIduje iznijct Ce opcije politib osm.i!ljene kako bi se u konatnici uljezn if kom sektoru omogutilo cia se djelotvomo pripremi za prisrupanje ElIlllpSkoj Uniji . Studija slu~ja hrvatskih reformi na podmju pravosurta i suzbijanja koropcije koj uje poddao predsjednik J05ipovit te dokumentirati !Io ie Hrvatska vet postigia oa ovom k1jufnom podrufju i ponuditi JIlljemiee koje te pomo¢i drugih zemljama cia poduzmu slifu.e monne. U protekle tri godine, Svjetsb banka je lakoder rcdovito izradiva.1a ,,Redovito ekonomsko izvjdte 0 zemljama EllI O s poseboim dodatl.:om 0 Hrvatskoj" II kojem.'le raspravlja 0 nedavnim ekonomskim kretanjima, ekonomslrim izgledima za regiju i politikama potrebnim kako bi se potaknuo gospodarski rast u zemljama EUlO" te u Hrvatskol . (}slllp liZ IItWrtuIM (FBS)" su progt"8ll.li kaje Banka prub. klijentinua mdnjeg dohotkR kao 'to je Hrvatska. Za razliku od kreditnih aranbnana, putem FBS-a se pruh pomo¢ klijentima koji ispunjavaju uvjctc, a toli !robaju usluge koje 5C ne mogu u potpunOSti financirati trw Banfioc programe za dotifu.u zemlju. U prognunima FBS-a, Ba.nb pnda tehnifko savjetovanje i imljernicc zemljama na nj ihov zahtjcv Ie dobiva naknadu uz to vezanih tro!k.ova. FBS je f1eksibilni instrument priJagoden potrebama 1.cmljC, tc uslugc magu imati brojoc oblike, izmcdu ostalog savjctodavne uslugc; ekanomskc usluge i rIId na Kktorima; koordinacija pomo¢i donatora; ocjena utinka; usluge istrafivanja; i izobrazbe. Ciljanim odgovorima kroz FBS, Svjctska banka mo~e svoja s~ znanja djelotvomo koriltiti s obzirom na potrebe klijenta kaje !Ie mijenjaju_ Osiguravajuti pristup analitifkim i savjetodavnim vje!tinama te f1eksibilnim opcijama financiranja, tehni&e suradnje i uslu811 :manja, FBS mote biti neproejenjiv u planiranju i provcdbi s!o:t.eni.b struktumih refonna. Potrafnja za FBS-om je poras!a u svim $l:k1orima i produbila $I: U vidu iJUb-nacionainih j institucionalnib usluga. Mectu 7,Cmljama kaje su potpiule sporazume 0 FaS-u l1li Svjebkom bankom, ru !Ill Albanija, erika Republika, &tonija, Gruzija, Republika Kazahstan, Latvija, Poljska, Rumunjska, Ruska Fcderacija i Repuhlib Slovenija. 2. Kreditlli inltrumenti Najvafniji krcdimi instrumenti Svjctslr.e banke ukljutuju investicijske zajmove i zajmove za 1UV0jne politike. Investicijski ujmovi osiguravaju dugorOCno financiraoje za titav niz aktivuOllti usmjerenih prema stvanLnju fizifke i drultvene infilllltrukture potrebne za odrfiv gospodarski i ~tveni 1UV0j. b;vomo usmjerenc na hardver, in!enjcnlr.e usluge i gradc:vinski ntaterija.1, invesricijski zajmovi sada su vik usmjcreni pn:ma izgradDji institucija, socijalnom razvoju i poboljHoju infrastrokture jaYne politike kao poddika privamim alctivnOlitima.. Vetinom !Ill 10 ili zaj movi za namjenske investicijc (specific illvestment 1000ru - SIL) iii ujmovi za ulaganje II sek"tor i njegovo oddavanje (sector investment and lMinletla1lCe loans - SIM). Zajmovi s prilagodljivim programom (A.dap/Qb/e Program Loans - APL) i Zajmovi za ueenje i inovacije (Learning and Inrwvtllioll Loans - UL) claju vik mogutoosti za promicanje ioovacija 10 osigunwaju veW flcbibilDost. Ostali instrumcoti oblikovani prema posebnim potrehama zajmoprimea !Ill zajmovi za finaneijsko pomdnvanje (Fi1UllldiJI IlIle17nef/J'ary Loaru) i zajmovi za brzi odgovor na krize i situacije nuMe. Trenutno Baoka II Hrvatskoj poddava 13 investicijllkib projekata. Ta 5C sredstava isplatuiu za konkrctnc strane iii .. Zemljc EUIO su Bugarsu, Crib Republika, EsIOnija, MJd.anka, 4tvija, Litva, Poljska, Rumunjsu, SloliKu Rcpub1ika i SlovenijL 96 loUlne rashode mji su vezani uz oeki. investicijslci projeld tao Ala je unaprijed utvrdena oprema i materijali, gradevil'1Sld radovi, tehnitk:e i koru:ultantske usluge, studije i illkremencalni ponavljajooi tro!kovi. Nabava j c vafan a5pekt 5VakOg projckta.. Kako bi lie osigurali zadovoljavajul:i rezultati, ugoVOl" 0 zajmu mote sadriavati uvjete za isplatu za pojedine komponente projelr::ta. • Ztljmol'i u """.jtIUU j,,~ticije (SJL) podIfta 5U stvaranju, obnovi i odriavanju socijaJne, gospodarsk.e i institucionaine infrasuukture. SI1 je tlelf.sibit.an innrument pogodan za !iroku paletu projekata, a mofe lIIk~er poslufiri za fiDallcinlllje konzultanlSkib ustuga, programs menlldbnenta i izobrazbe, kao i poddku rd"orma politika kaje utjetu na produktivoost iavestieija. • Ztljlftol'i $ prililgodljMM progr"".olll (APL) osiguravaju podrtku za dug(}!"l)/!ne razvojne programe. Banlca i vlasti zemlje Irlijenca posrihl sporazum oko dUgolWoOg razvojnog programa po odrcdcnim fazama koji je podrtan putem zajma; ow sc:ktorskih politika relevantnih za fazu koju je podd.ana zajmom; Ie investicijslcih priorileta u Qdre(Ienom se~ ; rcdovitjh izdataka. Utvrdc:ni su ~okidali~ koj; inieiraju prelazak na sljedel:u fam. Stiroo lOme, sljcdcti zajmovi u loj scriji ovisc 0 zadovoljavajlltcm naprcllru u ostvarivanju definiranih IcljtU!nih mamenata, mjerila iii okidao!a. AP[..ovi se lwriste Irada su za uspjeh programs kljOCnc njne promjcne u instilucijama, organizacijama iii ponaAanju. Prirnjerice, Projekt Irontrole zagadcnja obalnih gradova podd.an je programom u tri faze i trenutal!no Ie n.alari u drugoj fari. • u Z,.jmol'i VI M nje j inowu:ije (LIL) goroja granica Irojih izno$i S milijuna USD karisle se za financiranje maJih, ekspe:rimencalnih. riziroih iIi ~menski 09jetljivih projekata kojima Be pilotiraju obetavajute inieijativc rad.i izgradnje kO!lSCDZU5ll iii koji cksperimenliraju s lokalnim rnodelima prije nego !IO se danese odluka 0 ve¢em projektu. LfL.ovi se uglavnom karislc u sektorima iii situacijama gdjc jc za napmlak IcljOCIio 09tvariti promjCDU u ponaJanju iii u stavovima dionika i gdje preskriptivni pristup maMa lie bi dobra funkcionirao. UL-Qvi se obiluo odobnwaju nil razdohlje oko tri godine. • Zilj",ol'i til ..l4gllJlje .. uk/or I njego'l'() odrf./lwMlt pruhju podrAku odrcdenim VI'Stamajavne potro!nje. Ci lj SIM-ovaje uskladiti rashode, politike i remltate unUIar selrtora s razvojnim prioritctima zcm.ljc na nal!in da se pndi pomot u postizaoju odgovlrtljulX ravnotde izmedu novih lrapitalnih ulaganja, sanacija, obnove i odriavanja. Osim 1Oga, ovim se zajmovirna zajrnoprirncu pomdc u izgradnj i institucionaln ih kapaciteta za planiranjc, provedhu i pral:cnje pouomjc i ulaganja. • Z,.jlftovi til fUUllfcijsko posrtdollfllljr: osiguravaju dugorome rcSUr'iC lokalnim financijskirn irunitucijama za financiranjc investicij skih potreba u realnorn sektoru. f iDaDcijske institucije preuzimaju kTeditni rizik svakog podprojekta. Podprojekti moraju ispuniti odredcne mlmje prilJvadjiv09ti i razvoja. PO!Itojel:i Kreditlli program financiranja izvoza za Hrvatslru podr1.ava ofuvanje i rast izvoza na nal!in da lcroz HlVatsku banku za obnovu i razvoj osigurava srcdnjorOCni i dugorotni opcrntivni kapital i investicijsko fmanc:inlllje kvalitieiranim po::l5lovnim bantama koje zatim odobravaju zajmove izvomicima i poduzel:ima koja 09tvaruju prihode u stranoj va/uti. • Ztljlftovj :a br:J OtigO'l'()r nil Irrlu I ntpogtHh omogul:uju Bane; da brzo pomogne k1ijentima u rjdavanju velikih negativnih ekonomskib i dru!tven.ih efek.ata stvarne iii nadolazoCc prirodnc krize iIi ncpogodc iIi one uzrokovane Ijudskirn faktorom; ovi zajrnovi otnaglXuju djclotvorniju dugorOCnu podriku obnovi. " • Z,y",ovi /ISIrIjurni 1111 CiJllH poj~ selcJore (srnor-wUh tlppI'OIIclf. • SWAp) osiguravaju sveobuhvatnu i Ir.oordiniranu podriku odJedenim vntama lokalnih pmgrama. SWAp obifno obubvab. cijeli predmemi sUtor (opr. obrazovanje) ill glavni podsektor (opr. osnovno!kolsko obrazovanje). SWAp.ovima se promite veCe oslanjanje na sustave i procedure ddavc, R II ojihovom 5C olr.viru upotrcb\java zajef_eljsi# korporacljtl (lFC) Kao grRD3 Grupe Svjets.k:e bank:c u financinwje privatoog sekton, lFC pol.Ildc privaloim trgovllfkim dru!tvima mobilizi l1lti smlstva fillancinwja lIS mcdunarodnim financijskim trti~tim ll, a "jedno prub. i tehnit"e savjClC. lfC nudi proizvodc koji uklj..a.ju 7Jljmove, vlasnltld kapital, !trukturinwo financinwje i IlpTlIvljlUlje rizicima, a ujedno prula savjctodavnc usluge: • ZlIj ". ovi it v/llStUog k41pitlll/l (A-l.IIj". ovi) - !FC nudi zsjmovc s fiksnim i varijabilnim kamatnim stopama 7JI vlastiti ratUD projcktima iz privatnog sc:ktora. Vc¢ina A-7Jljmova daje se u valuti lBduf.mja, ali se 7Jljmovi mogu davati i u domatoj v&luti. Zajmovi oo imo imaju rok dospije¢a 011 7 do 12 godina. IFC poslujc na komercijalnoj osnovi. WC ula.te iskljooivo u projclcte iz kojih sc: ostvarujc dabi!, a no svoje proizvodc i uslugc zamtunava 1I'"hloc cijene. U smu osigura.vanja 8Udjelovanja drugih investilOra iz privatnoga sektora, A-7Jljmovi!lll obi~no ogrlU"lifcni na 25% ukupno procijcnjcnih tro!kova projcl::ta 7Jlg1Unftcld projektc iIi, iznimno, 35% kada jc rijet 0 malim projektima. U slufaju projckata lin:nja, !FC mo1c omoguoSti pokrivanje najvik 500/0 tr"Oftova projekra, pod uvjetom cia ulaganjc ne prelui 2~% ukupDC kapitalizacije projektnog poduzeCa. O¢enito lIZCvli, A-ujmovi odobnivaju se u IlIIiponU 011 milijun USD do 100 milijuna USD. U Hrvatskoj su takvi 7Jljmovi ciani dru!tvima Tvomica cementa Koromatno, Pliva, Beli§tc, Agrokor i Lubumi jadnmski hatcli. • Sj"didnl"j l.IIj".ovi - Pomoeu sindiciranih 7Jljmova (pomatih kao B-ujmovi), !FC nudi poslovnim bankama i drugim financijskim instimeijama IDOgOC:nost davanja 7Jljmova 7JI projekte koje fuumcira (FC, koje inate mo!da ne bi uzele u razmalnmje. Ovi zaj movi k1jutni SII dio nastojanja !FC-a da mobilizira OOdaIl1O finaneiranje privatnog sektora. ~ime Ie proJiruje razvoj ni ufinak. Do sada !Ill takv:i zajmovi odobrmi dru!tvima Pliva, 8elillte i Luksuznijadnmski hOleli. • FiIu",cirlllljc ullJglJ"jCM II l'llD"ilki Mpillll - IFC prcuzim& wijele u vlunitkom kapitalu trgovafrih Ilru!tava iz privatnog sektora i drugim subjektima kao ~IO 5U financijske institucije, portfeljni i invcsticij ski fOlldovi . !FC jc dugorotlli ulagaf Ie obitno udrtava financiranje vlunifkim kapitalom u razdoblju 011 8 do 15 godina. Kada dade vrijcmc za prodaj u udjela, IFC prefcrira iza¢i iz strukture kapil.llt. pn".Idajom svojih udjcla na doma6em trtiktu kapitaJa na nafin koji fc koristiti predmetnom poduz.ctu, testo lIZ pomocjavne ponudc. Kako hi osigurao sudjelovanjc drugih ulagata iz privatnog; sektora, lfC obi~no upi!Jllje 5% do 15% projcktnog kapitala. !FC uikada nije Dajveti dionifar u projcktu, a obitno DC ddi udio VC¢i ad 35%. Takvo je financiranje strukturirano u drultva 8e1i~ i Luksuzni jadnmski boleti. • FifUlllcirtl"jc lIt.gll"je", " /noIItJ Uipittd (Q/UlSI_Eqlllty Fi"II"u) - !FC proje1ctima privatnog se1ctora nudi cijeli spehar proizvoda kvazi kapitala, u obl iku zajmava i ulaganjima u kapital. Medu ostatim instrumentima, !FC omogu~uje kODvertibi1na dutnitka i podm1CIlS dumitka ulagan;a, kojima se IllUllete fiksni otplatni plan. Nadalje, WC nudi i ulaganja u povla!lcne diollice i zapise na dohit, za kojc nije potreban toliko knit otplatni plan. Ulaganje u kvazi kapital strukturirano je za Plivu. • Vlu"ili# I dliUrilkll. 6rUstlll'lJ: !FC prom itc ulaganja u 5Irani portfelj u ra:cvojnim zcmljarna kroz uspostavu i ulaganje u !irok IlIIipo!! fondova, kIlO 110 !Ill fondovi privatnog kapitala i dutni&i fondovi koj i ula!u u vrijcdnosnicc trti§ta u nasl.lljanj ll.. Kro~ naporc IFC-a usmjcrme IlII mobi1izaciju smlstava, i vclike i male tvrtke dohivaju pristup dugorOCoom ftnaDciranju, mnoge 011 njih po prvi pul.ll. Primjcr je !FC-ovo ulaganje u mcdunarodni fond Croatia Capital PartDersbip. 1m • StrvkturiNur~ ftJrfUldrIDIJt - IFC je ruvio prowode koji kJijenli.w.a omogu¢Uju oblike ~kOVDO u~inkovitog financiraDja koji im iMte nisu raspolofivi. Prowodi ulr..lj~j u strukture povelanja ponude kredita za obveznice i zajmove Uoz djelomima lr.redilnajamstva, mehanimle dijeljenja rixika te slldjclovanja u sckurilil.acijama. • UlfNgeposndoWllljtl-lFC koristi Ivoj cjeloviti spektar financijskih proizvoda u smu pruJ.aojl i1;vora fuwlciraDja rarlifitim financijskim posrednicima. Rad preko poSrednih omogOOuje IFC-u osigurnvanje svojih dllgorOCni h izvOl1\ financiranja vetem broju trgovatkih lindtava, osobito malim i srcdnjim, Ie mikrofinanciraDje poduzetni.ka. Privredna banks. Zagreb i Ente Banka do sad.a 5U bi!o: partocri !FC-a u takvim uslugama. • Uprln'fjl"'Je rizici",1l - LFe jedoa jc ad svega nekolilto orgaoizacija koja je spmnna kJijc:otima M tdi!tima u nast.ajanju staviti na raspoJaganje prowode za upravljanjc rizici.w.a s dugim rolr.ovima dospijeta.. Proizvodi za upravljanje rizicima, odnosno derivati. raspolofivi S\I ndim klijcnlima isklj~vo u sm u zaJrite ad valulDog ririka (hedZing). Omogu¢avanjem klijcntima iz privalnOg scktora M tdi!lima u n1Stajanju da imaj u pristup mcdunarodnim Ir!iJtima dcrivata kako bi se zattitili ad izlofenosti valutnom riziku, lr.amatama ili cijenama robl, IFC omogu¢ujc dni!lvima unaprijcditi svoju krcditnu sposobnosti i povctati profitabilnost • FilllUlcinvlje II dOlllIl&1j I'Q]Nti ~ U svmu izbjegavanja rixika zbog promjcnjivosti ldaj., Irgovll!!ka druJtva kojs ostvaruju prihode u doma6oj ~aluli Dptcnilo bi Ie trebal a zadufiVali u istoj valuti. IFC oudi fioanciraDje dufuiacih obveza u dotnaOOj valuti Uoz: (i) zajmove deoominirane u domatoj valuti, (ii) swap-ove za IIpTlIVljanje rizicima, koj i omogutuju klijeotima izvriili hedfing pos\ojetih iii novih obveza dcnominiranih u straooj valuti Ie ih vratiti u doma¢u valutu, (iii) stru.kt\ue za povetanje ponude lr.rcdita koje omoguCuju kJijeotima zadufivanje II 10kalnoj valuti iz drugih izvOl1l i (iv) kreditne linije ad doma¢ib financijskih inslitucija. • FutlUlcinulje trgoviM - Prognm trmulno daje jamstvs i gotovinslc.e predujmove bankama za izvoz u vi§e od 4{l zcmalja. Financiranje trgavine u Hrvatakoj osigurano je za Privrcdn u banku Zagreb. U naprednim gospodanItvima u tranziciji, Do ~o je gospodarslVO u Hrvatakoj, podrlka LFC-a us.mjt:mUI je prema tome da djcluje Do k.Btalizalar trlimo utemeJjenih !jdenja za. pitanja Vet.lln& m privatni i javi sektor. Osim prulanja podr1ke malim i srednjim trgovatkim drultvima Iaoz jOCanje f1ll3llCijskog scktOl1\ i omogu¢avanje kredltttih Hnija UI. daljnjc davanje kredita ma1im i srednjim poduzciima, 1FC Ie U Hrvatakoj osobito usredotOCuje takoder i na s1j~: • 11lfrtutruktNNI - u bliskoj koordinaciji 5 Bankom, IFe 6e razmolriti fioanciranje luka, obnovljivib izvora eneo-gije Ie 6e polD()¢i Vladi u priv~ju privatnm u1agata. i opera1Ora Iaoz JPP projekte; a rnzmotrit 6e i projekte financiranja infrastrul<:tuTC: na aubnacionalooj razini, ukIjOClijw!i izgJadnju odIagal.i!ta ocpada, ccsta i sum.va vodoopskrbc. • KO'PONIli~1I1 sekJor - IFC 6e nastaviti ?rulati podriku u posi-privlllizac iji i restrukluriranju nakon krize u sektorima agribusinessalprerade hranc, maloprodaje i gradevinskib malerijala; a pru.b.1 ¢c poddku i lokalnim tvrtkama lr.ako hi postalc konkurentnije M domatim trfi~ i proJirile sc nadruge zemlje II regij i • FilllUlcijski seJaor - obzirom da jc bankarski scktor u fazi vrlo dobn: razvijenosti i izuzelno je konkurentan, LFC 6e Ie IIglavnOtn usredotOCiti M proizvode uJaganja u vlasni~ki ka?itai i kvazi-k.Bpital za manje banke Ie 6e u ognLlli~enoj mjen omogu¢ili i O!igunmi dug s prvenstvom pla¢anja za posebne proizvode, ulr..ljutujuc na po:>drufj u c:oergct.ske utinkovitosti. 102 ORMACJJE 0 PROJEKTlMA DODATA!( 3: lNlo" 1' " , je ,' '''''''' I I , , ,~~~ " "~::;L, ,. , I' "~"" u"'Jodu . I ~U· •. " ."".,', MP·., inll>tma<;j.kl ."''''' '; 'u I· I i ,y Ichni~~ i I' , " ';'~i~;;,' , , ," Ccsuoa (lPISI. u .klll .~.""ij. U " ' " " 1 ",,~ , " il i ~cliri lUCianal ... ,clC";tar>ko ,ao-oda. " "''","0'" , '" , j. u- iJ.k~ .'U ilObnzb< i ,d.m"';'U'aCiJa.- ~;'~ -b! .. ob!uo'-al. . ' i ~ko"no oCinko,·i,ih "",hi ~podor'oijavlljuta NAPP.ro,,~ U PP'OV~DIJ!: l.JOda,·ulj "," j...c.. 'i kCH'llponfN.\a,,, i, ";=ruga ran ....oJ~~1lI l:>Slil~ o,h'''lni !""'l"~ Vlado U,.. rhu pobolj,:"nja ~nj • ..:~nkQ"ili,~ :;;;i7 1 ... I od,},y,h u,lusa prut,u.,· ). "'J"kllllh "oIl; u 1"';0001""" gratklv,ml kUJ' 10;; , ./ . sudj~luj" u proj.~I" i .m.lli~j . ulask. OIpu$l~ih nunijroaw u Pfiobolne ,oil<. 1. ,,,,,,..1"',,," pll", ,j'*"j . '" ~I;c,,'·.njc OIpOOnlh ,'00. u OOobnnlm " Gptlnam .. I "'," "'" ~~ "~ Prnjcl.;l .. "'Iujl oolrlju komJ'<"l<""" : , UI"8""j<' U '''''3,'. "'p.tdnih.l>d.1. 6.4 mll~""" USD "",-et.'II' , , J":.IIi~ i"'lilucija , <11im> ,posobnosIi .. klon d'I i'PI",i .. hlle'.. EU·. , pr'pn:n" .. , .. al*JlllO'lju ."'d .... ,·. Iz r()lIdoy. EU ...... , r~nj< k.hoo. m.,...~c "oIl<. 4. Ilpnja 2009. 30. ruj"" 1(114. liljltilll "hM"""i H:Mlwi: • 1 '05101.>1: mXi ... ,,,,. u ~r:odo"im. koji .udj.loju u projciau koj. so m"ll" priklj..:ili Mill..".., Olpadnih "00. po,·et>1 t. .. J 46 pool. "" 76 ",,110. • POSlOUlk Olpadnih ,"\>da prikupljtpadnih vodlt. , • - Z; , ;1:~7' f'n ..-dh.no T~""Qblj. - - .-- -.:: ' - - - Umjc"''''' 7.ad<>\-olj,,·ajufa IORII: 18 % 1 53 % /. - G£f ; 7 %/ 5 1 ·~ =~ $ N"11"~ U PlIOVWI!" Umj<'rtnu -"lj""juea P''''u«"," 2011.~ l ORD: en': Il,~ ~st,-. I~ . I (pru$I"",,, mi lijun usa .. miU" " usn - - • ~ ,., I. t , .' I ,. J • • . • • . , SlunJ. (""",in8c !(J/ I.) : • rroj":tje ZlIpOtC'O rO j<'r .. lij.k""" I""ih god,"" i pO IlI1na ...t~lapllo) s d(wrknJ.m 1"'..... rau i borio s nedo.'oljnim I.-",II • •ij.korn 20 11. godino. I In:nu'"" jc pulpi...,., 29 P''''O ug\I1IIjnlo"ajo poIpi.""", i okli"''''I; .. Pf",.'ode. S"e .:.:tIn loIlo"orcnc: •• prjpn:""' .. 1~,-OO."je....Joy ..... u ,iji so f""".I"" n:yM!l..., pfI>II'1'm p"",.dbo. ; ..... h.dll ... dallrano 1""''''' ob...... i>. S~m." projek,u (usl""'lO"ljonje "",..' -" p""'o"jo i "'f'O'«11 •...,j. prj.snil. 'om""""n" jat.llia tnstilucij' j "",.. ,podjda .rod,.. , .. lI>Cdu I<.ol.~nrij ...... • Bank' I jroink. za pro,'rdbu prOj<'kl3 ne-d,,"!10 su se doeOvool~ 0 mjernma koj<' b! osi&1IlIIic us~lad~!IOSI proj.klll S;1 "~Ij., 1m" ()I;,'I.. pullill. ",;bayTjanj> «mljl". I ptt>elj.nja (Rrf) I Uto" OD • projellu. 7 ""... ""m ••,,,,,,,k. diI j<' ... ncl<.o _ malonjal"" "'10«<11. nili ncriJoktIih pri,ulbl U"e,,; • projoklOnl, M""u,lnl .... ,ek":. podprojck,. obo,'i, ~" "" n:1"''''"i''M d"bi".k ....lim "1\I~laknosli • Oontinom Opmtlj,'''''''' polilikom 4.12 0 r.«Iobto"oU""m .......,Ij.lliu. lilj~"n. · , ;';;"'! . , , , upolli o"u akt;,' .... ,. · • " , , lromje>co.'j" 1(11 2. gOO Inc. '04 I'roje kl raz" oj a suSla"lI hiln e mcd ici nskc pomot i i j'n'tslicijskog Il la nira llja u ,,-d ra,'sh 'u z,,)moprlmlK' Republlk3I1r\,.""o 1'''''Yflbe"" I~i., Mini''''''I''O l«Ira"lja OwIN w t"",/Ik, M.",elo lJmj...""".u ..., • ulas.nJ' ,'.,aNl ..... uSf""'",,-IJanje "'v.'~k"8 711H>! ......'• •d"" -lj' u pod,~ju >!""QkOii S'upmt)~ "" , 15. • Ijetnja 2009. planiranja. j>lJtcm 1>tIH!e pi"""". ,...,ruk,uriranja .11 mcdlol",ko obje~ .. 1 priprtmu projek.I ••• 'pso'. i. EU· ... Zan""",,). 30, lirnj. 2011 . •• KIj" f~ 1 ",-"IM,i: • 1l1\'1Ib.l;; ,",-011 za h,ln" medio"," (koJi j. ~o"ora" Zll """OO/UII .... stond.,de hiOl< nlOdld",lo ~il OSIIO".n je i funkciooi",. IJ>r><»"'" lupanlj,kih £lI"<.>d> '" hlln" medicln" jc " lijelu u "".-adnj; "" !upanlj"nl. • No ModiolR>l:"", fakulto1u ",, '<>rena je .p1lOijl .11 hi,n. medioinu. Telln~ari hi.,.., mod",lnc: prnad "" kao oni koji prvi od~o.'=Jo no hi.... mI"'Iim koko bl .. ri;'Jil. klj..:"" poIrebo kod""''''OI: ti, lI.poot",'ljanj...·.oblllw>lnoa pi""" ,wbIube, kuPfti. 128 ,..,.,1. hOlD< pomoti , m.dkinsk. opr,'. EIl·1 poIrebnih 7. "Iaganj' II ,,d,,,,-,,"e,,,,,,, ... >1",' 0, T"'~Ulno .. !7ol\Iij. pll$inac 201 1.): 8.5 mlUlun. USD • "",..,'/p ....". : ,~--'"'''''--'::;''-''''="'".;,:;:~_,J '• I- • • "i· • • • • • Sl. ")~ (1', .,.1""" 18 11.): • PI\-': dvy .. i I'll &<>dl .... projd .. un-me .... '" no "'-.ra!lie le"",ij. ",,""Il ... ,1",'3 hi''''' modicin,k .. pom<>ti (11M P) I imodu prornjmi.lo .""Cilo d')e I'll,'..:."" manj. od Iri 110>10 ,.-ed,Ia,'. du ruj .... 2011 . KOIalih Ik"'''''''I)e ;,,·ric .. (sarno ~ od n I k,i,,..,.,; k..",,). • Tri ,-diu ugo",,", dodijelj.". u lj.l0 2011. Wodinc: II i""' ... od ukuPllO 5.86 miliju ... lOUR (32 poslO projoktnih srcdS!"") 1"'.'''''01.0 'u «opu 1"','lat.njo .",d,to,.. " rujnu 201 I, • .ooi .... no 16 I"l"to. • U "J.k .. '" """'"P<' ""bo,.. 1I ugo,..,... ,";jod_1I S,O mlllJu"" [UR (oko JO "",,' 0 '~Jm.~ • poslupak ".ba,.. U ''''jod_,i 7.0 milijuM ~IlR '~k ITt"'" pokmr"li, • pI'I>CJOftj"j< i.e do j<' If~nu''''' nenlSp<>redO nkn 2.1 miIlJ""" H)R ..-od;'O\" '.Jm. ~ao ,."... I"I! uJIL'<1o " at, lru I""pi .... n;h "i'''-ora. To ~e o,'c (k.",1 oil liS!"""", 201 I. sodlne~ • S ob>,imm .. 'ijck prujd",- oc:jen> ... prrlk. 1"""'" "''''3n;:nj" proj<:kt""ll rv;"oj""ll .ilj. pmnrij'olj" ·.j~~". , Pre"lod prvj~l" M ..-«lln; pro,'edbo:noa ra,(r!OOlj . .. kounj< ' .. v~lj.~"""hrjok 2012, KOl1 " ,e7.i ) <>.\,od3"'0 om;""" ILl "'ij 1'0 je "I'r... lj~ k i inf","",,,,,ij.ki ........ ) ko;i Je l>lokn riliku nedowknja do da,"m. "'""'lr'3r1j. prujckLO zbog "ikk"'lnih ka;njenja. Klj _fnr rQ"~)" • Tim"" jlfU_edw projek,. If."'" 1ll;uri",,1 pion naba •• I .kcti>l;1 pion. , Tim '''I''''''odOO I"'ojek"'!tb:IA'clje Jlfojek",. • U.nk., Vlad. lreboj" definlrn" .Ij«letc korok. II "eli 0 ne.-..p<>red •• ,m ored"'·lm. Iz ""Jm3 II i:mosll od 2.7 mllljun. EUR. 105 Zajllnl za posredo"anje u iZ"oz nonl financiranju i dodalno finan ci ranje (II pripremi) '"- Z1jllloprllll« I Ro ublikl H,,'.l.>klIo lI".."ka banI:.>. .. CI/fr.1: Cilj prnj~k .. old_i '" ria pru1anjdrlk~ "'u",nj" I ""'" I",,,,. f"'}.",I/>M<, ""...,"" i ",,,,ilOk ",i~"",,·.njem .... dlliOl'J"'-"'nl ~ . ~"ji ""varuj" 1It"ir-"" "';i>odt. Osoo.. ", L"""I, Isfond)'", Zl m.n KlIon ." TroJ"l ,....,j<.Jr.'l""nih s"I'lj. no .... 1"'1~nj~ iZVdn.1 mjnl" I 110 j. ~ "obI;j. d. b; uspjdno i.a511 wj,,", SB.., 141.2 milij .... uso iI, "';bulj~"je "';>!up" r'''''''''.mj. ,. ;~".".-,,;'. .""", d"8~OO finonci=J~ , '0' " 1"'110<1" . kriu .. i'""""Juti - ~ '. w '"", 4, kolcwo.ra 2009. k<>nk"rtnlnO>' h",."kih "'w-,,ik. klIoko s<; RIl priblibr"" ,n'Jill<'. ~8 UJo;",..C\; ib dn61a'l j. i""oo>lilo u\;upno 70 milij""" (U R \;ro.< Mlimo". " ra:;.pon" ooJ )4.(lOO.IO,OOO,OOO EUR .. obnni kapi,.1 k.ko bi $<; ublW" uti"",, "..<10 Jo;o>~ih oklimo>,i. 0 V«i"" fj,"'''''i ..... ih d"'~ ... ,'. "" dohn pod""",, u "'''.''''''" ooJ ",.lih i ,rednjih I'l do "~likih pod",,<1nih, • ,is< ooJ d"iit I«1",i i, indU1trij •. No~i old Noj".:.!ih ."jmo'... odob«:ni ,u "go'~~lm dru1,.im. 1. r.rm..,o"uke ;nd ... lrij~. poljopri"rollt. 101<>,;1.. ind",,';j •. proi~"od'll. "roj.,... i ""'''''oproradh,otk. ind ..Irij., I'roj.klOm 'u podrbM i podw:~~ i.>; ",k""" inr"",,",ik P<'ljopri,·mIc. ~o>podarolli~ ,,'padom i ,uri"",. 0 K•• o j. hi,.. """cla do (o;op d.1 "" n'''''!li U>t:1li b« 1""11., pti>lup 1>O,,,ljnlji,,, :«nI,h·i",. ",,:dn~_ fioa,,,,,i"'''j. omogutio je ,,«ini dru1,. ... do •.adr'c '"",u'nu ...tny ,~, po ~al< ; do "'''''0; "",-a nodou mj"$Ia. 0 !>rul,,·. "" ""pjd. ,nV.nc> p,,,,.:.!,,; ptihodc nd 1"·,,,JI. k"ji .u 1"""',1l , .. h k 19 posto. Om ~ u ,-""e.jna ","" ",nja buduti do 0,'1 drtJ~]I'1 pred>ca"~IJ" oko pol pool<> u.upnog i/.""'" 1111 . 0 lloclalll. ),or;ll projc~t. j. lSlo !at" 1I110R·':", ~'n poslo"anj~ kOJ i jc Iada YlR u II:i,i>.". ~ink. financiruija k.mOlnih SI""" po j. is." ~.Io primijenjono " .Iit""", ~mu • j«lnom d",~""" fin:mcij.k"", in>l,,,.. ijn,,,. LJ 1m;,1" ",..ccnj . .. of""" je poboljbnjc " primjeni ""jell<' 1I'~""'og utink.. (ho;,,,. '''''';';'''0''; pTa;,l/.': RA1.Vc)J.~1 CUJ: Pa,'. h"" ,,,11,,,-./ pHJ,~JH"~ r~ut~I'I# ~ - -- -- -I--- -- o 0 o ./ 0 ,/ - 0 Z>ockw<>ij ..-.jul'. 8S ~.I S ~ ~. - /-// - / ' .... _f -- !'IMMUI"" IJ PIWVf.!>S'; bIOOmlj..·.jut. ~. ••• ~",·utena orc:<1<"" d' ..... .. ("..,.ina<: 2<1' ' ): .., a--o-' • . ~-. " OJ miliju na USO • t • :"1 I I-I . I • • • I S{.~fr (pTO';~"" 201 I .j' 0 I'mj.k, .. k"".inui",... dobro pnwndi po e)O c><'.kuj~ P<',·I>tonj. ukul"'ik .",djca," 7.j",. do .rodi"" 2012, godill<', 0 U "'lnu :011 . "",",·Ij.n j< ptC/I''''' no .redini pr,w""b< proj.~ ... ~oj;m je prityrd .... do .... pmj.~, poka>Ao koci.nlm in.(""""n.om u kriri, od""""" ''Io:o,'3(k. d",S!I'. koj •• u ><>djdo"." u pmj.kl" I">,,,~.la "u ..'oj. prih<>d< od ;""0". . Pr.",," ,., .bim; jIOI:. "".lj j«linim dn.o!J,i",,, i">""'Illi SO ubla1i'i i sprijotili jot ,·K. sm.nj.nj.l>roj. rodn;h mje<,.. .' ... ~()",,,t, Republilo Ilr.... " k. MiniStlUS'm , ... \li", "",im' i ~"panij.ldn' ja,'ni., ... I3l10'.,,,0 " in""icij,kim !"<'IV"mim., (iil j~.nje b pac,,,,t> '-" I'f3"cnje s",nj. biol~" "",,,,,lik,,,,, i p",,'edbi OIl w.~., pri"'"l""'jo EU,u, ProjdrUoe pt«druI'jim. u p<>gledu i"",'Mh'nih priS' Uf"",·lj ....j ••.al.liCcni", ~jim .. w: promi"""j.: .,oduseU <>r>II:viru progr1Imo No,"", 2000. Ul ~ Inkell i in'cgr1ICij. bale pod.a .. k. " biol<>U:oj raznoli. ""t O "" '''''8" u ,,'tbolj" 201 I. ~odi .... , nakon 1'0 j. u cijel""II.koo~,<'tI prrdujom "" priprtmu prole.,.. • N..... d.k " pro<"edbi jc ;r.:>dovolj ",·~,,<; ......""'; "" ~.nj. , ""j.nu proj.k.. u'"",,''''ljcni 'u i u<'.den,. • P" w edbO < '.ill jc u ,~.ku. a grodevinskl rodowi ,~ SU '''poo'di .. ,... on\l. • lmos PO" ..... nih smlSI ..·• ~.,. OIl,,,,, ... proj.kcijam .... ""0 rv.doblj • . • ' .... Hank.a i VI:oda "",!!o<""'1c _" n pnllu komplcmc mug ",IIjcklll bioi", •• nLI-""lik",,'i u ,ul21"1!" Tajn, " < GEf ·a 11)"'''''' 2<112. ~odinc. 'u j. K.l ln~ NtJftfr: · Nij< primjonj"·o. 107 Projekl implemenlacijc I nleg riran og s ustul'a zc mlj iS ne administracije -z;:~::~r!t~bH~ H~alS~' -~-~-::; Lmpkm<:'a<'j~:'Og"'~~U,u'-.-:mlj'~oom~:'olj~~AS)-11 E - I - J!... d;l~hn'''.rstvo p"',o'lilla ______ ~ po,c~.nj' <:i"".I"" ; "fras ll\1~ tu'" prostom ih pod.l.k .. 4, kolo",,, WI 1_ ~Ijl,."ju d i~ i talnilt ",lug' . aku bi >< podrlAlu TO' ....j i du,rknj< r0/''b"",j~ wi"'" -l l.j «ln ; '~og inf<>rmoo::ij'kog ,u>!,n'>. Lam bi ,,' i ka,,,,,arski i ",mlji!.oo- knji~" i uud; i","l i "coti pristup tnfo"""" tjam. i 1""1-"li be lje U,lul!" SI.palr}e "" 15. "udcooga 20 I L I poslu'rIOJ <'liedni",. 1-- -''''«~- - - - - -I 7",,,,,,,".nje uyma I)1. I"'"pada 2D1 S I __________________________ j rxu;~n'i "M;;;.;;T;;",,";~-----~----- D"i, t im< cc S¢ "'i~u""i OOj«linj. • time o. tah. informa<:ije bili " I'OSj>Ol&i"e JII'ldan;ona, Ie j",'""", i pri"at""'" .. llOf\1, Inllmclknj< bla''''''kih i zemlj" "'*njl'r,,h "ansa~'iJ" ~imc sc , manJuJu "oi' o" ; dodatno un.plj«luju u,luge "j.,,; i prh'atni SOkl(H', MJIOI!i drt.'ni diooki i""'l ,< pr;stup dig;,,"ln;m inf"""""ij.ma i moguenoSi kSko", i pow'"" l, ali,,,. i""nih u,iuJl.'l. U"' janj< direl"i" EU INSPIRE. ' to tTe "ih j.-'nih "I"" i ,I.da fill pod",tj" EU· •. K.ko N .. 10 "",! iglo. Projd, ~c porn,,"i " "'posw"U"nju """ionalm: inrraslrukluT'< pro,!omih pod.!ok ... lim< Co S¢ om"!!,,,i!i f-_._ ~"'.dba in;~iia!i"~-",-,:*..!!ry .rY~.,!.!..dj!.!.~!~~C~~ u~:~lQli~-------------- O~Je"~ "'PJe/~"'" ",,'Jell" .. , P,"'U "" ~uJ:;",.v N I - ,-- , RA;(VUJN I CIU: Z.do,'olj",.joc. "","n b,m' "."'ol>ij_ - - •. = ... _3::: 7' 7" - 6%/ 1n% _ - .... 7/- Povocena "«l",,. (prosi, ,,,, 20)1 1): 1.J miliju na USD _ . -- - -... .,,--_.-.- ~ ,... ----...~ - -I I I 1-1 I I 1-1 I I 1-1 I I I- ,; / ' .......-." . ._ . - •• ISIan}, (pro . inQr 1 ()1J. / .. - - - b----------"~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~1 • I'rOJckt J< >lUp 'o na magu u ""'rnomc 201 I. go,lpred.~ proJc!<" j. 'Aluo""lj",'. joci u "im .. pck' i",a osim u podlUCj" Z..jednitkog inform><:ij,'''Il ' u".v. (ZIS). l oj; SO "" oovija dobro. P,IOl Io...,ijc .. v.rnj" ""w ".oml< 1Irmi""", od ltlh u wzi , I>ud...tim fu nkciooiranjen, liS-a, U Loordin""ij i 5 proj ekt""' IPA lreb. izradl1 i re"idiran i rn'por«l '" li,enJe ZIS· .. R"",'uj tr4j"" upra vljac\;< ..", k,ur< llS·a (pr.mi ,porlUum pr,''''npo>la,lj:rnj . trajn< upra"ljath struktLll'< ZIS· •. Trcl>a imod;ti i dotaljn i plan uprnvljanjo ZIS·om t ij. k"", projekt>. ""jed"", i",en; ",,; l'O'i,;j'ma uprll,'ljao: koK lijel . ZIS-• . PripITmi,j Opi. poolo," za ,ehn;tku r.. i'iju liS· . u potr« udwS!".:'i1i """ri,'onos' k.n.li".oij.kom m",:Wm u «tiri o¢i ... l'jd"O>l; 1''';"-'.'' RAl.VUJN. <:,,~, Zodo'·o~a'·'Jue. ---- : ~~-=-;=-~----=~~~~I NU'''''A~ " ... " ........". Umjortnt;> ~"Qlj,,·.jue. - :t= ., • • • • • "' ",,"nito zad'''"'''j'''''joti i ".i knoj. pt".,.i".,. 201 I. godi"". uk.."...,.i< • " Vlod.1mb.o " 19. prosi"". ::ill I. Oooi"". " VI""" i,. po,'etala UCin~"';to't , 'o oonj' pO'Hlpal l l.rul unaprjed"nje ;nfta.tru",ur., mud~ miZllCiju "P""'lh'nih infunnacij"'ih , u",,,·, i jat.njc in"illKija 12 'rpnj. 1010. j.~..,je upravlja.:kih Funkdjo M,n;starstva provosuda i njellow '~l j "",,"vlj""!" p<><1"" .."", ~,.YI",'i m. j " ..,~",i",. "P<~v"'""Y. lal'''n'''.i~ '''JMa . i 30 \ipnj.l0IS 1i.ljatnl ocdl'Vlni n!.II~ri.. • SmaJlien broj zao>talih ,.,..ijelenih predmetJ Ipr""'" plan". uk.pow twlt/",. :",,"olih nl!r/jdl'nih prnlmela lUI 74 ,",I" . ",unjl/~ ,~:a 8,6 pm"'. IJ • urt ,ronl", '''}'ielnmwmo ,a 1],5 pm'" ~ lipnju 101 I. god"",). ,. j. pon",,"n <>mj.r 'id.a,'anja rrerojek' nm. Sh ..!<"" vnjcme posIupl;" no pilot 'udovima u kljul:n im rlllim1a <.,.j,kog pos'upk. (prema planu: (a) ,ios/a>"I1 pIran/mom - ,,,,onjelW m 6J (10"0; (M ...-ijeme ",I prvog do zadnj€g ""'1;,o - m 66 pm.o I (e) OOslam ""/",,, 1 miJ~knJ" 'jdru/:a -:<. 59 pm/oj; !'OOoIjla"" ocjer>e ~onsnik. 0 I~inlo"'''''' ,","wa i (prO\w~"" a_liz" ~ft'rem"" ''''jjNnosli ]o/U.r~~'";':'~-1-:~F==~~~====~~~~~~~~11 OejrnR ~''Pidnv>ti P .. , I :--- • I POI/Lot."" ,red""a 1 ( pros i""" 20 II ): - : ~ I 4.U m!!lluna US !) fc-----·-·-~- Stanj. (pro,lna~ 1011): I - - - - _-1 ~ ~lLr.Q~·111 l-lil l, Ii" Po,l.tenJ' ".d"..·• '" .. Modu,im. do! la j. do urOiosk"" sudo,im' u Karlme" i Spliw i nado);rodnju lfilegri"'"",!! ,,,,(.0". '" upr.l'ljnnj. p..-dmClim. (leMS) 27 postu "«1".,,. il ajm. jc USO'Of""'" "" isplat •. ukljul:ujul:i d-a "",wora 0 gr....kvinskim raJa, irna (Opt in,ki sud u Puli i OORfi u Zagr s""" t~". "gov""; do lipnjo 201 1 ,~m •. K. ko bi '" njdio problom Lotinjonj". (ije,,"'" mi" ruiI< ....>1clj i,OOda . oji 1""" i l:U) lc .. program p<\>,·.db.: ! in:'\ia .""t.," leMS U ol,';,u I·"",..:;"",j. ;. IPA p<\>Jdla. lCMS II< funkc;""i", no ,.8Ud. tn:b.o pro"c>li _1j...:"" .I;(;mosti hko hi IChlS bia j.ano....·niji '" ko';'«njc. ,ok~ da , LICI i zaro.ien ic i ",d. mag" xa,;"ili "'. njkih modo", '-3 Opein,.i ,00 u Karlo", ... ~rndni""li h ,-,.do"']AI O¢insl:i sud u SplilU i naba," nadogr2dnje leMS ,u",,', • MP "oba pallji.·o praliti 1'I\,,"c"f.k<>g,..,itooj ,",im 1< . . joc.nJ~ eioloU<>g .u",,-. , booloo1ke """"lik",,; ! L ___ S/l-~ I Ven DUj!andi.i< J ,10,""" podrulj. ~"" rolje "(>fa-'Ijonj' "oon im ",,"rsima, I I Tr";,,k proje/a" i;D'nilij~~~--;~-- 1 ~roj=ij-::"~j;",;"u:;:;'~i;~ ':r~:~'ljO"j. "'".lnim '.5u",ml , jao!anj" --------- -2-- m,,-,-- USo-- -l 1 ." -,,- ,, - za insli''''';onalnih k.p"",lcta "cOOoh""lJ10 """,vlj'njc ,-oon im re,u"im " i I Daroo7lica GEF-a (lIiH 6,0 mil. USD) 1 ' okoli~m ,Ii,nog podrutj. No,et,. i Treh; !njic•. • pobolJI.nja apr,vij.nj. i 1S~ori~"-.nj. eko~kih .. 'SI",', , booloSl.-. I {)d(,breni~ 'l ,. pr.kog"",i~oo !!')Spodo ronj< "odl1 im rO'l)f)ima Ie pdmjona ~o,pod""'nj. ,-odn;m rc>"rSin, •. 0..:." Imeg.-i",r.o:g • Smanjtonj. c~o ,usl",', i b i o~ke '07)1<)li, ,,,,i u .'o~kim ' USIa,-im, .>Iivnog; poJrupjdM>'; pfflje£lM RAlSOJSl ell.): Zadovolja.-ojue. I'" ,·ut~". ueJ.,,,"'; I'",..,I/"no TMc.dQblje I ': - _ 1 ------ - -- .- • .... • J9·~162% NAPR£llA K() ~WVrIlHI: Po"~en. s.. ~"" . 1 - .. .'-' f - ~ 7~d''''0Ij . ".j l~' (pros,n"" 20 I I .) D.7 milij""o US )) 1 1 - • -' 1 , -" .' .' , • -, :' -II , -II , 1-'• ,,--------- 1 1 _ S"",je (Pffl.j"QC 11)1/.): ~-----~- • - ~ '-~ • • I· N.k"" ')XIUrIa" 2009. godini 'ij. ' ''''' ' OJ.'" fi".l i,iron< i bila1do,'ofj.voj~J m _ Mcd",im. ,"opu 1 "8o\':mtnJ. =d,,"v. '-" i'pl .. u od 40 1""'0 "obat co u,koro p,,,,«,.,; lako bi s< pmjok' oo..""io ""'lij''''''' 1«000"' 'u I , pl. oo>i up"'>'!janj. lOlt;,en im rOOMjim. i studij. sai ioo7adj •• " rros",m m. lih doro'-niea j~ u f""j f'IO\ odbe, ' I. Izgr.odnj ~ bioikli'tiae 'OJ".c ", u [Jadn,~in je>om trd.. promo pl.nu ~di u sojo('nju iii ,-k,i.-.o". odllOSIlO fva 12gradnje pifo," ..od"" oc;nko,i'''8 na,'oonj",'.nj" los" i zbog dugo,,.jnog 1 'I po>l"l'Ir,j",njc pro\'O\Ibe. k"k .. hi .. 0'" .kl ivnost 'I m,,~l" "" vlijlluj" i mlo, il" k"""diniraj" svuj" ok,i,'""",; . , ! /(ljM ~~e T~Jnje: • UI>r"",i 13jodnipj~>n">li proj po.-.~e"" j. 29 posIO t i ako.., '~I" nusli plani.. "" , .. do"rknje do ol.ujka 20 12, lOUd i", ",..-,ije .... izwk Pi""'j' kal"'<;tcta lima PU·a LlI. upm,'ljonj. prujcltom (nedQ,'oljn<> ra.mj. I"""edbo proj.kla, 0,·_ 1 0"",,,,,,,; dio." kljutnih i,,,, ilUdo,,.ln,h rer""",i fX'Irebr1ih k.~o bi SO poboljlala uspje:loo:;t PU-o <> "'p lali poret.a_ NI;,i",o
  • Oitranu poda .... u Vinkow im. (rlldo, i: 1.4 mi lij .... EURI i (ii i) mug"'. "bn.\'lj.nje podtu;)nih un-da u Sp li'" i Rij«i. I'U it' ""d.vno 7-"trati l' "I,.,h'.oj. grado"in'kih rado". "",anih UL 0000.-" poremih 1'1'0>'-"'-. (k"",ponen" I; 4.0 mi],j",," EUR). ~uji '" ran ije proIJl.ro{ili .....:.jru k",njcnia, PredIal.., "" pr.""pOredSlO". 1-" ",nociju i opr10 so ool"' i " p.-.:dlolcnuj preraspodjcit sred""'a unulor pruj.klO. Vlod, i Ba"u ,,..,bai" hi1nu '",-mo,n1i "al". l""i'. ,~ proJw"'''je rob , . ,-"I.'aran.l!.r!2lcl:to), I 112 Projekl Rijeekog prometnog praw:a (Rijeka GlIleW;.y) Oljr,';, r"" ..... nj. Irgo.'nj;ke konku,ont_I' H"-a,,,ke poI:>nlj~nj..,., medUflonxioog prome,,"'S I.nea kmz Kijttki Pf'''''''"tn, pr;wac "" I<""nl ; po,nirki prom" IIKlmj.,..n P""m,,, --1 . print.7......ji l~ l"8 p<>IIlo"""jo. I""namJOni dij<11 I~k,h l'O'l1in':tII poilI.CIU: -- - b-=~C;I UmjemlO ,odo"oljo,·aj".' ....jma) N",p~m~~ U '~OVU)jj1 Umjercno Zllpl.~<"" '" lri M ~eli,i ,"jm •. a i>pl.", .",,1>1,"0 "" ,<"",Ij" I"''',,'OOS ""jnta ,a dod;.loo r.""""i~,,'jc i/l'l(»i 7 ,.,.'0. I~mdrti •• <""i",," amjd;<. (aT) ad,·ij... p"'m' mport'du. U.",.,ijonj. OT-om ad .lnII>< 1tT'S1·. koji jc ,·.iinok; "t.",ik J<>'~i"anjem tajl!!;> U dod.tllO flruocir.tl\it do ("ulima ~~"'ar,\rUa pr<:ljek .. (lO. I\Ii"" lOI2 .). • KornponcnlO. ILltko-l!JlKl>kog suklja i Iud",.,.," 20' I. ~oJ" ... Mcdu,im. ~el<.ll .. til oddenj ...do". za l!flKblo podrlJtj<. • Proj. l"oj.k .... ali j. fun kei"""I"" 1'''''<7,,'''', funkdDnirarrjl<. t.onke" . k<>l~im i sucijllnim .nli""m mrnonimrim. '""'" "j.m""u koji ukU..:ujc u"'Kla~""" .. "",ij.Inim ,,a!tilnim . "'"horti;.miml no Cc<.l' I)';oJ. l oj" f<:I<.lIJu ""polpi. Vlodt. pi J< polln 'i 500 dov~il. pon udhcno do\;umcnllOcij" '" Proj ekt Kij cf kog p ro mctno g pnm ' a II ( Kij ekll GII ICWII Y II ) , ~ Ciljrn: L..ck~ " uptlt,'a Rijol.c 7<>n< am"ll~""",,jc'Tl\ premJdt.ja l..c~o dj~13Ul<)St;. ~SB·" I'.oj.klne: ok,;","",; ">r'licrone:." p.. m.: T",),,! pmj~'" I Jill mllijun:t usn • Si' ""ju pnj. d,'oju I~'i ~ k.... "'j ,"''''kih 'coni .... l. koj. j< '~ro«la " obi", pt'\'CIp proj.la. Rijol<. G.tew.y ("""i .. nj. ,.nnin:tl. Ilra.dji« I ;,.gr.odnJ. 'nf"..."'k' ... : . l one..ij_ '.""i""I., i"r<)r'm;tCij,~i 'ijol.ovi, oolj. OJob""'je "9"'" I I. J>f"'''''3 2OO~. rukoija ru. ""ololl. pot"'''''.K"""•• i<>nat t""kcog ,"""""",. lirw.:ira, f<: I .•. ",illu"u; .upo"',,,\.'uno i opmnu. ; • 14. frpoj. 2009, · Ilgr;.dnji h,.:I..,.g,,,,bkOg .....:.:Ij. i pre,,,,,,,j ... i pod,~j. dclho·lul . n.lTO> . I S. """,inc> 101~. KI}"'" ' ..uk".,,,,1 ... :~I'J" : • p~,,,,,,)C k.... '.j"""k"ll '<'Tllli""l. tl~j,", (0 i'pnj') , "lIradnj. '.rm,,,,,I . lqrch (" r>~, ""bo l')' · /00l1li I'ode.!i n>Oll un.rodn; """tel .... k' opera,.,.. postat; f. I'... , ...ki di"", k k""""",onont koj, "pflll'lla korttOlllefSk,m 'I'OSi""o 2011 .. od"""", "" S7S kTEU do """"". 1tl14. Sod,,,.. • P", ,,,,.njo kon",jnc"k~ prorn<" j 145 kTEU no 28(1 kTEU do 2014. gOdi",,_ • PDblcom priv' lnom ,'I.",i,I\'u do k ~. 1(112. !tool"". · Pr<>druej. 00 20 14. iOdin<. (ki'"_ "' pid"".,; proi,i/J:: RN:vorn, etu: Umj~."" ".-,dt"ulja,lIj"'" P""ttl ,"u £Tme1l1Og f'I1I,'o. k&/,:o bI.., osigoralo Ii""""i""'j. ,lgt'Idnje d,'-.i" ~ Ij~nih tmninal." Luci Rijok. (8~dic. i Zolll"b), pod p"'II'O"LoI'k"", do to .. i.pl ... pn'O obo,·it; i. pnOlnih ..jm",·. , LUR- onl u ohi," 1""",," proj""lo. • S ob.irom do st""" ;.pl". 0 oO:vl", 7-"jrno :ta dod""" flt,.,,,,,!,,,,,j. proj.k.. Rijeka G.,." ...y lmosi 7 pM,o. «ekoj • .., do U .., i,pl .. o u oO:.i", projokl' Rijok. C .....-..y II ubr. SVjIt '" prodlWlI'3lljem ""'. '311, . ..1\i. proj . . .. RUek> C"",,-.y II. , K/j" f ". • ; ; Ii ' ,; , , . ~ I. 114 - Projl'kt inl l'g racij e lrgm'in e i prOllll'll1 R~p"blika Hrv;m/;a Cilj~,i: R:U"<>j lIgo" ..... ,~ korid<>r:l pM·«onj.m k.poc,'..... ~'nk", i,,,,,,i , P"w~Jb.",o ,ijel" Luih sudi""i\'. kOfinja u: 183054 mitij."" USC • po,·etonje kapac;,OIo lock. ,nfr""'rukh'!C lilpnl. OOI~ ko"'.)nm.\,og rl<"II .''''1.O,·" SNfi""""iT>.ih .... n'mal'."" ",••<",i p<>",,"I' 'MI..,,·. i p",.« ....jc .OO)olol·.n). pril'blooga 1\.2 milij"",, [ UR ..,~""". '"'" Odoba1t}~ :aj_ 14. • 'lidenoga 200f.. Za1"'" :(1 dd 66, ~ ",i/ijulfO USD J/Upl<> "" .,III)(U I""';""'" 1011 , ~i_ jrji",'n<:iNmj" IBR[).." f''''-«'''''' np Ill.l mily·."" USD, • SIUI""'je "" J""If" 20. "lujklo 2001 . Zmmranj~ IQjma 30.111"')02014. I(lj~m; ~,~IM"" • Veliki dugCH"Oo!nl k"",,«ij.a ....," "'01' I ko.n.jnenki "",,;nal. 6m. j. stl'"",n newi ohi. "')a" ..... p.;..atoo pot1n-oj luk•. UI. po,k.j. u k""",reij. l... "1'lI""jo u ht~u; n.knadc,~ 1'9"""II,,,,k,,,·., I~I.. "1"""". • Od k"lo.'BH 201 L j!.Odine n.,,·, kon'prom. i po,·et... "'inltol"i,o<' 10rmin,I•. • Prip"'rnni """" i .. Icmlinal "£0 ..... ,. to",1e ... """fieni. "" .ik 00 I.~ milti"na ml kan ....... upoi.ijeblj"""ll ,~ prip"'mu 10rmlna!3. Odablr i~'od:>o:a ~rad~.'nsklh rado,'a na """,,;MI,, u visokoJ jt raj dol'r1erlOSlt. • Luk' 1'10.:0.. gI."ni k"""e,iona •• Iud rloee.. ",,..et.I. j. lomoljni k.pi,.II'l".m Inkij.l"" jOl'ne I"""ok lOll . godi ..... ~irn. je ",i~"",,,,, oomlj"" hpil>la ,~ ""1>0,,',, "1"« .... i p"' ...."."je • d,oiI,,, " I"«in;ki pri ...""", I I.."i\l.,,," - - .- 7.:: fkj~"a . ,pjrii" u,ti proi........ • (Jlru'i"",,:W1 L): rods,.'. - - I- .. C- ... • 4~ 1 mllijun US\) • Sama /:0"",,/ :01_ - ~/ -, ; 'W'~I 'R :~ , "~~ , !- ,: I , ;;;I"q" I s •• ,,;~ (p""'i~ K' 2011.) : · Ukupnlll3prc4al: proj<-kll j. :tado,'oljo,'aJO j. dO"Thcn u rujn" 20 Il. . po';' "I",ni\lÂ¥" d,>"w " I""i "",."j.no ... manj. <>d 20 PO<'()' • Odobi, i~""d""a p3kkuje \IC popr.m. (mOl'1ru~ IUI1l ",_ ~"",Io.. Vo i d.llC JC "Â¥fUI\;~'" l~ grad~,,; .... klh rodol'a koji 5" • 'ild.... dul; ~nji kij .... i¢k< inf.... ""~ture" e_i i lIe«qo.ini (e il/). $10 uti«< "" "'nUlnu I"QjlU>I>l»J !clje... i<~, U 1(112. g""ini plani .. !o< oo"'~I-anjc ,••Hooke ... I'i"",oj ruini ... kojaj hi '" go." ",i\o 0 pit""jim • .,undnjc ;,mcd" lu~< to kljernirk,h 01"'''''''" u Il"..rn;oj I UI II. /(Ij.",,~ ,u"j~: • POIpi,;.,.nj. 011<>",,", .. 1,gr:aJn)u ..""Inal. >.a "'u'o ,ore" . "5 Orugi projekt tt' hnologijskog raZ Yilka (" pripremi) .h,,,,,,' Ropu~lika Ih.tsk. Pmllufr,,1 d U"'i Minis"",,,'o >na ..... i, Cilj<,'1 pO"anja ; ~ '. iSliUh'.'\ic i tnvoj I. inlwKij~ u pro,~bi St"'te~ije IOu"""" 2020 u (MZOS) po,'otanj< "I.pilj_ u i>,ra.1i,'anj<- i IV,.oj ~ink",' i,,,", .psarp=!S"',.. ... r",""""" EU·. i Iii) osiÂ¥uJa/\i. pnwtt u SB·u Plulo G. Correa Ljiij..,. T.....,. ;,t"'~;.'.nja i "" .-0- ~oji '" u r«lu ~ ck..,j., uk lj~"j~i i'lrv_ i,''': kc skupin< koje .. mosu k,·.hfom,ni .. finor.c'rllnje iz "N~, um'h fon" EU· • . Tro.I.-.~ P""frJ/a 24.0 milij"no EUR Omj ,,,...,,,.,,/ ~ujum "" P"'Jdu '"hnsI},*<>s =";,1>1 (''''''01'.'' u ,,'ibllju (pr«.) 1011. !/fJd1t>r) dodo'"" hi '?i«ao .dtor Ist"':;'",'li0 I ro:,Y4o u I/r"""k(!j I Znj"'" S8.., (prod 20,0 milij"'" EUR cllj.... ",,,0.1,,,,,1,,,, ''1'''''-,'<"yr /w,ho/:ih fonP ,e I",'<"jrnjuju '''' OOOIJrrn,fr zajm" Ma I jO_O mlli}u"" CUR 8MB"j. {lOIJ_ ·1010.j S"ib.'"j 2012, (prr1r111.Jkol: ok"illl (SI"'l.~ija """"",I;; lgije; plan isuati'~k. infr.tS!ruklu",) .. odrol;"; SU>1o\' """"""';; ,<~""Iogij~ 'e inl~graciju u E""""ku iSl",~i,' .tk" J".'dMjC. • lzobralba zaposlo"ih u dt1-,,"noj ul'f'3o, 0 pos,ullC,m. prip",mo i pr<>"«Ibe projel:>l3 I:U.", • J.hnj~ i..li'uc ij ' N"" ionaln<>g in..,....ijsk"ll "",t.... " ,kladu • u,'1 EU·a: (il 1'f<>1!lIIm danwnie. HIC KO-a .. nn(IDC,ron). i.trll!>"""Ja i /'al!"oja m. lih i srulnjih podLllj poJprojlI""" IOU d.N,'.I<. IIICRO-o. • fI"aneilllnjc od.abr-.nih projek. .. fJPZ·. !:.ako I>i .. ptiprcmili projek,1 ,,-" Program Ell daM.. "i •• ~'JPZ·. I "lIori"-",, 2020" (PR>lIIIIIII EU· .... IOI""I">I\I~ i r.w-oj u rudoblje 20 H ,·Z020.) i • Fi"",..,inanj< ul"Pllj' i oI; l"'OO>Ii u J'UdMjU k""",",ij,li_ije: ,..-",!loUr ;>tra.!; .....j . 00 >InrI<: U",do .. lnan,r,... IOhnologije. "illl,,; ....,,,I/~'i, O<'~! ;, .. ~; • Tn pCju i$lrVlv. r\i. I DI."oj> I. ino",..i]> (St"'tollij> li, ldenl $ dU.,'lm> SIMoKij< Eu,,,,,,, 2020. • MZOS dobio . kr«liladJu EU"'P"ke komisije kao f"""tLi'ucij' '" l"ra)junjo i """(~ " rn p"'mi h .. liflci .... i '" pk'M",,", u lIOS,ullC,m. S. jk. l>ir"k• . M«.!ulim. ' VI""". n onk. jo odobril. Pn:dujam ... pripjekLl (PPA _ prcdujom >:ajm.) landa,dIM: doi<.umen,ao ij<. k.., ~u '" PI"" prov.-db.: proj<-kt .. Opo""i,'ni prin>Cnik i dokum""""'Ua na ""ho, .... • M' ""t"'"'O fumo t"'ho pok",null rod n. pripremi S",nogi). m.nosl; i tehnologiJe u .kladu • poI",bom. I!tv.tok•. S'..""Â¥ij"", Eu",!", l()20 ; SLnrtq\i<>m I"'m",,,,, '1""'J.iinclvi, .. u<'inkV" ilu .pWrp'. EU.a. • M;nist.",,'o ,,,,b:! pr,i i OJISnij. do 1;0003 $ijo:trtia 2(1 12. lI00ine:, · S Min i,(at>tv_ jc ~"""'" 1'O"i<1 flank" U raldoblju od 2l. do 21 . • ijdnja 20 12, J!Otrd>na "" :taSOb1" . ku' mo}~ uhr'''.ti_pripr","u ·.b• . '" • • • •• •• •• •• •• • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • , ., .. .0 , , - .~ ~ , ;; < ! , • • , "~ l~ '< = , ~g ~ , • • -• • , ~i ~ ~ t. 00 . . • • 0 • • I~ .~~,• ! , < • < ~ 0 , • • • •• jJ:::, ., " o· 0< •• g~ ~ • • •• .lI, -; ., • , , • < < .j; • • ! •• • ~ ~. •• , ~ ,. ,~ • • ~ Ii ,••'" 117 , i I f •• ••• • • • • • • • • • • • • • , '~ ,< I I '< .. ~ .' , •• • • • •• • • • • • ••• • • .!i. • i , ~ • • • , f liS • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • , , • • • , j , = , ., • • - ! • • • • ~ •• • • • • , . ;; • •, • • • , • • - • ,E • ~ 0 " " ;; • • ~ • ~ is • 119 • • • ••••• ••• • •• • • • • • • • • • • • • • • • • •• • , , I , • , , - F , i ~ • :t • '.• ,••• •. •• . , .. 0 'i • ,• • " - • ••• H • ~ - . n . , ." o • j~' ,. • - ~ . .. I .~ i• - •• f • • ," o - • ~ • i • 120 Potpisivanje Ugovora o pristupanju s Europskom unijom i skoro Ä?lanstvo Hrvatskoj su izvanredna prilika za rjeÅ¡avanje brojnih gospodarskih izazova kako bi prikljuÄ?enje doÄ?ekala kao zemlja konkurentnog i uspjeÅ¡nog gospodarstva. Po pristupanju Europskoj uniji, Hrvatska će morati dati svoj doprinos Strategiji pametnog, održivog i inkluzivnog rasta Europa 2020, koja traži od zemalja Ä?lanica odreÄ‘ivanje nacionalnih ciljeva u podruÄ?ju zapoÅ¡ljavanja, inovacija, obrazovanja, socijalne ukljuÄ?enosti, energetske politike i politika zaÅ¡tite okoliÅ¡a. Ovi ciljevi će zahtijevati usklaÄ‘ene napore Vlade Republike Hrvatske u provoÄ‘enju strukturnih reformi. Cilj ovog izvješća Svjetske banke je pružiti dodatne informacije novoj Vladi Republike Hrvatske u pripremi gospodarske strategije i doprinijeti javnoj raspravi o smjeru javnih politika. Izvješće sintetizira glavne gospodarske i razvojne izazove koji stoje pred Hrvatskom, većinu kojih danas dijele i zemlje Ä?lanice Europske unije, a koje će Hrvatska morati rijeÅ¡iti po pristupanju Europskoj uniji. Izvješće takoÄ‘er služi kao osnova za raspravu o opcijama partnerstva Svjetske banke i Vlade Republike Hrvatske u sljedećem srednjoroÄ?nom razdoblju.