42769 D E Z E N V O L V I M E N T U J U V E N T U D E N O M E R K A D U T R A B A L L U . 1 3 O U T 2 0 0 7 , ii/24 TIMOR-LESTE DEZENVOLVIMENTU JUVENTUDE NO MERKADU TRABALLU: REZUMU HOSI REZULTADUS NO OPSAUN SIRA 13 OUTUBRU 2007 REJIAUN AZIA DU LESTE NO PASIFIKU DEPARTAMENTU DEZENVOLVIMENTU UMANU (EASHD) Dokumentu Banku Mundial nian Dokumentu ne'e ni-nia distribuisaun limitadu no resipiente sira bele uza hodi halao sira-nia kna'ar ofisial deit. Nuné labele publika ni-nia konteúdu bainhira la iha autorizasaun Banku Mundial nian. ii D E Z E N V O L V I M E N T U J U V E N T U D E N O M E R K A D U T R A B A L L U . 1 3 O U T 2 0 0 7 , i/24 ÍNDISE ABSTRATU ....................................................................................................................................... 1 REZUMU.......................................................................................................................................... 4 A. Introdusaun 4 B. Kontextu Luan liu 5 C. Resultadu sira 7 D. Opsaun sira 11 1. Infánsia: Kustus Ki'ik no Lukru Bo'ot...........................................................................................12 2. Edukasaun Pre-eskolar no Bázika: Hahú Lalais Edukasaun ne'e no Investe iha Sira....................13 3. Tranzisaun hosi Eskola ba Serbisu no Edukasaun Vokasional: Nesesidades Oi-oin no Eskolha Difisil sira .............................................................................................................................13 4. Ensinu Superior: Tipu La L'os Barak Liu?....................................................................................15 5. Kuadru Regulador Merkadu Traballu: Atu Sai Fraku ka Sai Forte? ..............................................15 6. Politikas Merkadu Traballu Ativu: Lisaun Inisial sira....................................................................16 7. Servisus Juventude: Komplementu Potentialmente Importante ida ba Atividades Serbisu ...........17 8. Implementasaun: Governu Bele Halo Serbisu ne'e Mesa-Mesak?.................................................17 9. Hadia Estatistika ba Análize Merkadu Traballu­ No Fahe Estatístika ne'e ho Parte Sira Seluk ...................................................................................................................................................18 E. Rezumu Rekomendasoens nian 19 i D E Z E N V O L V I M E N T U J U V E N T U D E N O M E R K A D U T R A B A L L U . 1 3 O U T 2 0 0 7 , 1/24 TIMOR-LESTE DEZENVOLVIMENTU JUVENTUDE NO MERKADU TRABALLU ABSTRATU Orasne'e daudaun Timor-Leste prepara hela ni-nia labarik no foin-sa'e oan sira atu halao empregu nebé seidauk iha, uza teknolojia sira nebé seidauk aplika (karik inventa tihaona teknolojia sira ne'e iha fatin seluk), atu rezolve problema sira nebé seidauk hatene katak sira nudar problema: Ekonomia ne'e sei kria ka lae empregu ba ema Timor ka expatriadu sira hanesan kazu nebé mosu iha ekonomia ki'ikoan hotu- hotu nebé depende ba mina-rai. Banku Mundial serbisu hamutuk ho parte interesadu nasional no doador internasional sira tulun daudaun ona Governu Timor-Leste atu rezolve asuntu urjente sira iha área juventude. Nudar parte hosi ni-nia tulun ne'e, Banku Mundial halo ona relatóriu tolu hanesan "Análise Situasaun no Opsaun Polititika ba Timor-Leste ka Situation Analysis and Policy Options for Timor-Leste's Youth in Crisis", "Timor-Leste: Nota Politika ida konabá Rede Seguransa ka Timor-Leste: A Policy Note on Safety Nets" no "Timor-Leste: Dezenvolvimentu Juventude no Merkadu Traballu ka Timor-Leste: Youth Development and the Labor Market". Nota ne'e koalia konabá rezultadus no opsaun sira nebé aprezenta iha relatóriu ida ikus liu. Relatóriu ne'e tau atensaun, uluk liu, ba preparasaun foin-sa'e Timor'oan sira nian atu tama ba merkadu traballu. Relatóriu ne'e hasai konkluzaun katak, maiske foin lalais ne'e iha progresu iha área edukasaun, maibé sei iha foin-sa'e Timor barak teb-tebes nebé la simu edukasaun to'o otas boot (karik besik 20 pursentu) no 12 pursentu deit mak ramata edukasaun sekundária. No maiske iha ona tendénsia diak ida atu diversifika edukasaun no formasaun no aumenta ensinu superior privadu, maibé progresu ne'e mosu iha situasaun ida nebé seidauk iha eskema akreditasaun no estatístika atu fiskaliza sira-nia impaktu. Situasaun ne'e sai a'at liu tan ho utilizasaun lian barak iha uma, eskolas, no iha komponentes modernu liu sektor privadu nian. Relatóriu ne'e hafoin estuda prontidaun merkadu traballu nian atu simu no absorbe foin- sa'e sira. Relatóriu ne'e hasai konkluzaun katak merkadu traballu ki'ikoan liu atu absorbe traballador foun barak teb-tebes nebé buka serbisu ­ nudar rezultadu hosi fertilidade bo'ot no persentajen bo'ot ida nebé aumenta bei-beik hosi foin-sa'e matenek sira nebé hakarak sai hosi sektor tradisional no informal, liu-liu agrikultura. Nuné mos, impaktu kresimentu ekonómiku ba empregu iha loron aban-bainrua la prometedor. Sektor privadu ki'ikoan no aumenta uitoan deit iha tinan hirak liu ba. Projetu dezenvolvimentu infra-estrutura bo'ot balun (hanesan eletrifikasaun) bele fo'o kontribuisaun ki'ikoan deit ba absorbsaun empregu. Sektor mina-rai nebé buras daudaun iha probabilidade atu sai kapital intensivu enkuantu nia presiza liu mão-de-obra ho kualifikasaun espesializadu nebé seidauk bele hetan iha nasaun laran pelu menus iha prazu badak. Prospek agrikultura nian mos oi-oin. Bainhira agrikultura atua nudar empregador alternativu iha kondisoens orasne'e nian (hanesan asisténsia téknika nebé orasne'e daudaun iha no mistura produtu agríkola), nia sei absorbe surplus empregu nian maibé sei atua nuné iha situasaun nebé rendimentu agrikola nian diminui. Bainhira, iha parte seluk, agrikultura hola medidas atu hadia efisiénsia (hanesan mekanizasaun), nia sei aumenta produsaun no rendimentu agrikultor sira-nian maibé sei la presiza empregu adisional. 1 D E Z E N V O L V I M E N T U J U V E N T U D E N O M E R K A D U T R A B A L L U . 1 3 O U T 2 0 0 7 , 2/24 Relatóriu ne'e hasai konkluzaun katak susesu programas empregu nian kahur tiha. Hola ona medidas atu estimula emigrasaun foin-sa'e Timor oan sira ho susesu kuantitativu uitoan teb- tebes no nia presiza karik tempu ruma molok ema Timor'oan sira hetan kualifikasaun kompetitivu no toman ona ho prospek emigrasaun nian no relasiona prospek emigrasaun ne'e ho rekizitu serbisu makás. Hahú halo sedu tihaona programas obras públikas hafoin Ukun'an no aumenta tan ona programa ne'e maibé seidauk haré sira-nia poténsia tomak atu absorbe mão-de-obra. Obras públikas seidauk sai solusaun prazu naruk ida, no solusaun hanesan ne'e bele mosu deit hosi kresimentu lais no sustentável iha sektor la'os minarai. Maibé, programas obras públikas nebé lao tihaona fo'o lisaun diak konabá aumenta programas ne'e no hadia sira-nia dezeñu atu bele hetan impaktu empregu máximu. Lisaun rua ne'e mak, ida uluk, adopta objetivu empregu explisitu ida no fo'o saláriu nebé apropriadu tuir kondisaun Timor-Leste nian. No segundu, halo obras públikas sai parte integral politika empregu nian kompara ho situasaun orasne'e ihanebé em jeral programa sira bazeadu ba projetu nebé limita kontinuidade esforsu no sustentabilidade rezultadus nian. Kresimentu empregu komprometidu tanba regulamentus nebé ladiak ka seidauk iha. Regulamentus konabá mão-de-obra kuaze hanesan ho regulamentus iha nasaun OECD balun du ke ho regulamentus iha ekonomia viziñu Azia du Leste sira. Uza daudaun ona saláriu mínimu de facto ida (ni-nia nivel bo'ot liu pontu referénsia internasional) ba obras públikas nebé governu patroniza no implementa, ho baze fleksivel, iha sektor privadu. Kustu kontratasaun serbisu no despedimentu/pemecatan bo'ot ba ekonomia ida nebé sei iha etapa dezenvolvimentu hanesan Timor-Leste, no buat ne'e afeta maka'as traballador foin-sa'e sira. Maiske iha regulamentus barak liu ne'e, Timor-Leste seidauk iha provizaun ba serbisu tempu-parsial, okazional ka seasonal nebé dala barak traballador foin-sa'e sira mak halo. Nuné mos la iha regulamentus ba suspensaun provizóriu nebé bele útil iha nasaun ida nebé hasoru inserteza sosial no dezastre natural barak. Tanba ne'e espasu entre partes reguladu no la-reguladu merkadu traballu nian luan nebé provoka dezempregu bo'ot tanba nia atua uluk liu nudar sasatan ida ba rekrutamentu no ikus mai limita mobilitas traballador sira nian iha segmentu oi-oin merkadu traballu nian. La fásil atu rezolve problemas hosi tinan 30 liu ba iha periodu tinan ida ka rua deit, sa tan iha fulan ida ka rua deit maibé bele identifika áreas prometedor balun hodi tau iha konsiderasaun prospek mina-rai nian no oportunidade demográfiku nebé Timor-Leste hasoru. Jerasaun ema Timor barak mak afetadu hosi eventu istóriku sira, direta ka indiretamente, liu hosi formasaun lisan no expetativas. Nuné mos, tranzisaun hosi labarik ba foin-sa'e nudar prosesu komplikadu no difisil ida, liu-liu iha ekonomia pos-konflitu sira. Maibé bele hahú hatama daudaun reformas no programas foun iha relasaun ho objetivu no politika dezenvolvimentu prazu naruk. Timor-Leste bele evita "malidisaun mina-rai" nebé ekonomia mina-rai ki'ik barak uluk hasoru. Nia tenki adopta ajenda kresimentu ida nebé sei hatama ho forma eksplisit objetivu hamoris empregu. Adopsaun objetivu hanesan ne'e aplika ho forma hanesan ba projetus infraestrutura públiku no mos programa empregu espesifiku sira (hanesan obras públikas). Nia tenki investe maka'as mos iha dezenvolvimentu ema atu nuné halo ni-nia labarik no foin-sa'e oan sira nebé barak sai rekursu ida. Hosi perspetiva empregu foin-sa'e nian hodi tau mos iha konta situasaun dezenvolvimentu luan liu iha Timor-Leste, relatóriu ne'e fo'o opsaun prazu badak no naruk. Timor-Leste hasoru eskolla difisil barak no orasne'e daudaun falta de kapasidade ka rekursu natón atu halo buat barak, maibé rekomendasaun tolu tuir mai parese viável ba prazu badak ho rezultadu prometedor: · Hakuran kedas fluxu ema sira nebé buka serbisu nebé iha poténsia mal-kapasitadu ba merkadu traballu hodi mantein labarik no foin-sa'e sira iha sistema edukasaun jeral. Ne'e 2 D E Z E N V O L V I M E N T U J U V E N T U D E N O M E R K A D U T R A B A L L U . 1 3 O U T 2 0 0 7 , 3/24 presiza la'os deit expansaun ida ba oferta edukasaun nian (hanesan eskola no mestre barak liu tan) maibé presiza mos insentivu ba familia sira atu mantein sira-nia labarik no foin-sa'e sira iha eskola (hanesan subsidiu familiar ba familia sira nebé dependente ba rezultadu eskola nian ka aumenta programa merenda eskolar) · Fo'o alternativas ba dezempregu no involvimentu iha atividades destrutivus hodi fo'o oportunidade empregu ba foin-sa'e sira. Ne'e inklui obras públikas nebé bele introduz iha nivel nasional (kompara ho programas merkadu traballu ativu alternativu nebé labele dezeña ka aumenta lalais) · Dezenvolve estratéjia juventude diak ida nebé tuir mai sei halo mos planu realistiku no ambiente implementasaun konduzivu ida. Ne'e rekere atu aumenta no hadia liu tan proposta Estratéjia Juventude Nasional no Planu Asaun Juventude Nasional, no atu reforsa mos Secretariado de Estado da Juventude (ka autoridade ekivalente ida). Hosi perspetiva prazu médiu ida, área prioritáriu sira no orientasaun politika prometedor inklui: a) (iha parte oferta mão-de-obra). Preparasaun foin-sa'e sira nian atu involve'an iha empregu produtivu. Ne'e sei rekere atu halais no haklean dezenvolvimentu mão-de-obra ho investimentu kapital umanu ho baze alargadu ida hahú ho dezenvolvimentu desde labarik sei ki'ik, intervensaun iha área saúde no nutrisaun no kontinua to'o otas eskola nian ho politikas edukasaun nebé aumenta rezultadus aprendizajen nian no inklui mos edukasaun sívika b) (iha parte prokura mão-de-obra). Provizaun regulador ba empregu. Maiske nivel empregu jeral depende ba nivel atividade ekonómika, bele halo ganho adisional liu hosi reformas ba regulamentu konabá kontratasaun serbisu no despedimentu, adopta sistema determinasaun saláriu nebé permite fo'o saláriu ki'ik liu ba traballadores ho experiénsia kuran liu/kualifikasaun kuran liu, no introdusaun provizaun sira nebé sei regula empregu tempu parsial, sazonal no temporáriu no mos suspensaun temporáriu sira c) (iha nivel merkadu traballu). Informasaun no sertifikasaun merkadu traballu. Ne'e sei rekere, iha parte ida, kriasaun instrumentu administrativu no peskiza atu monitor no avalia mudansas iha merkadu traballu. Iha parte seluk, iha nesesidade ida atu kria eskema akreditasaun ba instituisaun edukasaun no formasaun oi-oin no dezenvolvimentu kuadru kualifikasaun bazeadu ba kompeténsia nebé sei tulun hamoris tranzisaun permanente diak ida entre edukasaun, formasaun, no pista karreira oi-oin enkuantu fo'o nafatin sinal útil ida ba traballador no empregador sira iha termus nasional no mos internasional. 3 D E Z E N V O L V I M E N T U J U V E N T U D E N O M E R K A D U T R A B A L L U . 1 3 O U T 2 0 0 7 , 4/24 TIMOR-LESTE DEZENVOLVIMENTU JUVENTUDE NO MERKADU TRABALLU REZUMU A. INTRODUSAUN 1. Ema nain walu hosi kada joven nain sanulu ho otas tinan (15-24) iha mão-de-obra involve'an iha atividade subsisténsia sira. Ekonomia la hamoris empregu natón, la hamoris deit ba foin-sa'e sira no impaktu empregu no programa dezenvolvimentu barak nian ki'ik tanba sira nia tamañu ki'ik, dala-barak la koordenadu no bazeadu ba projetu ­ em vez de sai parte planu harmonizadu hosi vizaun koerente ida. Ambiente politiku nebé fraku subliña situasaun ne'e hamutuk ho involvimentu maka'as doador sira nebé dala barak iha mandatu no perspetiva la hanesan. Foin-sa'e sira susar atu hetan empregu produtivu no dezempregu ba foin-sa'e sira bo'ot liu dala-tolu média nasional nebé alkansa 62 pursentu iha sidade Dili entre ema sira ho otas tinan 15-19. Ni-nia rezultadu mak deskonfiansa ba instituisaun sosial sira, esperansa uitoan deit ba loron aban-bainrua no expetativa ida katak estadu mak sei rezolve buat hotu-hotu sem partisipasaun no responsabilidade populasaun nian. No ihanebé Estadu bele halo mudansa, iha ni- nia kna'ar importante liu atu garante seguransa, la iha mekanizmu disiplinar ba ema foin-sa'e no sira-nia ulun-bo'ot sira nebé fila-oin hasoru malu no hamutuk hasoru komunidades fo'o tendénsia ida ba dezorden. Esforsu atu buka solusaun ba krize foin-sa'e nian orasne'e lao nafatin. 2. Nota ne'e aprezenta asuntu foin-sa'e sira-nian hodi tau atensaun ba posibilidade atu hetan empregu foin-sa'e Timor nian hamutuk ho dezafius no oportunidades dezenvolvimentu nasaun nian1. Nia fo'o opsaun sira nebé, bainhira adopta no implementa ho forma lalais no koerente, bele halais pasu neineik kresimentu ekonómiku nian nebé eziste desde Independénsia no tulun hatama ema foin-sa'e sira ba ekonomia no sosiedade laran. Sebisu fo'o kapasitasaun ba ema, fo'o rendimentu no karik nudar faktor úniku importante liu atu hado'ok foin-sa'e sira hosi atividades nebé ita la hakarak. Área sira seluk politika nian mos importante maibé produz mos rezultadu iha prazu naruk (hanesan edukasaun) ka bele neineik liu atu dezenvolve ka atu fo'o impaktu diretu ida (hanesan servisus foin-sa'e nian). Maiske labele haluha área luan sira ne'e, prioridade importante liu ida iha prazu badak mak fo'o empregu no rekompensa lalais ba foin-sa'e sira. 3. Timor-Leste labele lakon oportunidade demográfika. Nasaun sub-dezenvolvidu barak liu mak sai katuas molok sira sai riku. Situasaun ida ne'e kria desvantajen rua. Primeiru, sira lakon oportunidade demográfika inisial ­ bainhira populasaun foin-sa'e nebé barak edukadu liu, saudável liu no produtivu liu fali sidadaun senior relatif uitoan nebé dezafia probabilidade esperansa moris badak nian nebé eziste iha sira-nia nasaun. Segundu, ikus mai sira 1Nota ne'e nudar rezumu ida ba relatóriu Banku Mundial nian "Timor-Leste: Dezenvolvimentu Juventude no Merkadu Traballu/ Timor-Leste: Youth Development and the Labor Market" nebé tau iha konsiderasaun rezultadus no rekomendasoens hosi relatóriu paralelu rua Banku Mundial nian "Análizs Situasaun no Opsaun Politika ba Juventude Timor-Leste nian iha Krize/Situation Analysis and Policy Options for Timor Leste's Youth in Crisis" no "Timor-Leste: Nota Politika ida konabá Rede Seguransa/Timor Leste: A Policy Note on Safety Nets". 4 D E Z E N V O L V I M E N T U J U V E N T U D E N O M E R K A D U T R A B A L L U . 1 3 O U T 2 0 0 7 , 5/24 sobrekarregadu ho dependénsia otas bo'ot tanba persentajen traballadores nian iha populasaun diminui no kustus pensaun nian hahú aumenta. 4. Nota ne'e propoin katak Timor-Leste tenki investe maka'as iha foin-sa'e sira nebé forma volume populasaun ohinloron. Investimentus iha foin-sa'e sira limitadu atu fo'o efeitus prazu naruk ba jerasaun sira aban-bainrua nian. Tenki fo'o atensaun lalais iha forma intervensaun ba populasaun, nutrisaun, no saúde durante idade pre-eskolar, no ikus mai ­ ho forma relevante liu ba fokus relatóriu ne'e nian ­ hodi asegura katak alunus ramata eskola primária no nivel eskola ba oin. Ba foin-sa'e sira ho forma espesífiku, tenki tau uluk atensaun ba kaer metin sira kleur iha edukasaun jeral no fo'o ba sira edukasaun ho kualidade diak, no depois fasilita tranzisaun hosi eskola ba serbisu hodi aumenta oportunidades empregu nebé bele hadia ho investimentus públikus nebé planeia didiak no utilizasaun reseitas hosi minarai (haré parágrafu tuir mai), klima sektor privadu diak liu ida, regulamentu traballu nebé diak liu, no dezenvolvimentu kualifikasaun bazeadu ba prokura. Sei presiza tan medidas adisionais balun ba foin-sa'e sira nebé orasne'e daudaun prejudikadu ("juventude nebé lakon" ­ liu otas tinan 25) no ema sira nebé bele la hetan benefisiu iha futuru próximu tanba razaun pesoal sira ka to'o sistema dezenvolvimentu umanu ne'e sai diak ona. 5. Timor-Leste bele evita maldisaun mina-rai. Nasaun barak nebé hetan bensaun ho rezerva minarai barak la uza didiak reseitas hosi minarai ne'e, pelu menus durante etapa inisial deskoberta no explorasaun nian. Ezemplu sira ne'e, barak teb-tebes no mosu hosi tinan ba tinan, hahú hosi nasaun riku minarai sira iha Áfrika ba nasaun sira iha Amerika Latina. Nasaun riku minarai sira iha Golfu no nasaun Árabe sira seluk konsege hetan melloria lalais iha sira-nia indikadores sosiais hodi investe maka'as iha edukasaun no saúde no, liu hosi politika distribuisaun ­ maiske la sustentável ­ sira-nia taxa pobreza ki'ik liu fali rejiaun sub- dezenvolvidu sira seluk. Maibé, sira-nia ganho ekonómiku iha 1970 diminui tiha, iha kazu barak, tanba krize iha tinan 1990s. Nuné mos, maiske minarai folin iha merkadu internasional nebé foin lalais ne'e sae fo'o tiha osan nebé presiza teb-tebes no rekoñese tihaona lisaun sira hosi tempu uluk nian no orasne'e daudaun, ekonomia sira iha rejiaun Golfu sobrekarregadu ho situasaun kontraditóriu prima facie iha nebé maioria hosi mão-de-obra kompostu hosi expatriadu sira enkuantu dezempregu iha rai-nain sira let, liu-liu ba foin-sa'e sira, alkansa díjitu rua­ dalaruma bo'ot liu 20 pursentu. Timor-Leste bele evita difikuldade sira ne'e, primeiru, hodi alokasi persentajen ekilibradu ida hosi ni-nia reseita minarai ba investimentu públiku nebé sei sei kria infraestrutura importante hodi tau mos iha konsiderasaun objetivu kriasaun empregu, segundu, hosi kria insentivus no adopta regulamentus no politikas ba kriasaun empregu nebé atu evita segregasaun merkadu traballu entre traballador nasional no expatriadu sira. B. KONTEXTU LUAN LIU 6. La deklara relatóriu ne'e nudar relatóriu kompriensivu ida: Nia labele kompriensivu tanba dadus uitoan nebé eziste iha Timor-Leste hetan deit hosi autoridade sira ho forma seletivu. Ne'e la permite atu halo análize nebé bele lori ba abordajen ida kompriensivu liu no politikas bazeadu iha evidénsia nebé informadu-didiak. Maiske nuné asuntu lubuk ida relatif klaru no bele forma baze atu dezeña politikas no programas nebé bele fasilita absorpsaun foin-sa'e sira ba ekonomia no sosiedade laran. 7. Tenki haré politika juventude hotu-hotu iha kontextu luan liu hosi vantajen no desvantajen ekonomia ida nian. Tenki haré foin-sa'e sira nudar rekursu ida nebé ni-nia vantajen bele kapitalizadu durante oportunidade demográfiku orasne'e nian. Utilizasaun didiak osan nebé 5 D E Z E N V O L V I M E N T U J U V E N T U D E N O M E R K A D U T R A B A L L U . 1 3 O U T 2 0 0 7 , 6/24 simu hosi minarai sei garante reseita barak hosi investimentu sira, inklui mos ema sira nebé sai alvu dezenvolvimentu mão-de-obra no kapital umanu luan liu. Konabá asuntu ne'e, maiske hela iha fokus klot relatóriu ne'e nian, importante mos atu temi konabá nesesidade atu iha esforsu lalais ida hodi kria ekonomia kompetitivu ida bazeadu ba koñesimentu liu hosi politikas mak aplika ho forma koerente nebé sei aumenta kredibilidade Governu nian. Polítika prazu naruk sira ne'e tenki tau tan ho politika prazu badak sira nebé sei trata nesesidades urjentes iha áreas absorpsaun mão-de-obra no protesaun sosial no nuné aumenta moris-diak no hakuran tensaun sosial. 8. Iha termus espesífikus liu, relatóriu ne'e propoin abordajen ekonómiku no sosial integradu ida ba labarik no foin-sa'e sira. Prioridade uluk liu mak atu fasilita labarik sira alkansa juventude ho isin-diak no ho edukasaun natón. Politikas diak konabá populasaun, nutrisaun, saúde, infánsia no edukasaun limitadu atu iha dividendu sosial bo'ot ida iha termus produtividade no auto-estima. Bainhira alkansa ona otas bo'ot, tranzisaun foin-sa'e sira hosi eskola ba merkadu traballu sei hetan benefisiu hosi jestaun diak makroekonomia no reseitas hosi minarai, no kriasaun sektor privadu dinámiku ida. 9. Definisaun apropriadu ba foin-sa'e (no labarik sira) la hanesan iha kontextu nasaun oi-oin no iha sektor oi-oin nian no iha implikasaun ba hili politikas no programas dezenvolvimentu no remedial. Análize báziku iha relatóriu ne'e hatudu katak iha termus operasional ita bele distingi foin-sa'e sira entre, primeiru, ema sira ho otas ki'ik liu tinan 18 nebé estadu tenki kontinua nafatin esforsus atu fo'o edukasaun formal ba sira. Segundu, ba foin-sa'e sira ho otas bo'ot liu, to'o otas tinan 25, énfaze bele tau ba fo'o edukasaun "segunda oportunidade" hamutuk ho medidas nebé aumenta asesu ba empregu (inklui mos empregu-rasik) no produtividade (inklui mos iha sektor subsisténsia). Terseiru, kompara ho medidas nebé maioria "preventivu" ba grupu otas rua nebé temi ona iha leten, ema sira ho otas bo'ot liu (bo'ot liu otas tinan 25 ­ dala barak hanaran "juventude nebé lakon") sei rekere medida "remedial" espesializadu liu nebé limitadu atu iha efeitu ida limitadu liu no iha probabilidade bo'ot atu rekere despeza orsamental bo'ot liu. 10. Relatóriu ne'e estuda medida preventivu no remedial sira ne'e no mos politika luan no programas/projetus klot iha área dezenvolvimentu mão-de-obra no absorpsaun traballu. Relatóriu ne'e hetan benefísiu hosi avaliasaun sira nebé eziste (nudar ezemplu, hosi peskizador no doador sira ­ hanesan ILO, UNICEF, AUSAID, USAID, WFP no UE) no mos vizaun Governu nian nebé deklara iha Estratéjia Empregu Nasional, Estratéjia Juventude no asosiadu ho Planu Asaun Juventude ida ikus liu. Relatóriu ne'e kombina proposta sira nebé iha ona no, hodi tau iha konsiderasaun ni-nia rezultadu adisional sira, fo'o prioridade ba opsaun sira konabá sa mak prometedor liu nebé bele fo'o iha prazu badak hodi tau iha konsiderasaun nesesidades urjente liu no sasatan sira implementasaun nian. 11. Maiske relatóriu ne'e tau atensaun liu-liu ba foin-sa'e sira no politikas empregu, maibé nia rekoñese katak politika diretu barak iha deit efeitu ki'ikoan, no la iha substitutu real ba politikas ho baze alargadu nebé tulun foin-sa'e hotu-hotu atu alkansa sira-nia poténsia. Hanesan labele klasifika empreza ida keta-ketak a'as liu fali risku sistémiku nebé nasaun nebé sira halao operasaun ba hasoru, prospek sidadaun Timor sira-nian sei depende ba oinsá makroekonomia funsiona iha termus kriasaun mão-de-obra produtivu ida nebé bele hola vantajen hosi oportunidades empregu nian nebé ekonomia riku minarai kompetitivu ida bazeadu ba koñesimentu sei hamoris. Ne'e rekere jestaun diak ba reseita minarai nian (nebé halao daudaun ona), sidadaun edukadu no isin-diak (nebé posível tanba populasaun barak liu mak sei nurak), ambiente diak ida ba dezenvolvimentu sektor privadu (nebé sei atraza, inklui iha área regulamentus konabá traballu), no, ba ema sira nebé la bele, la'os tanba sira-nia sala rasik, atu 6 D E Z E N V O L V I M E N T U J U V E N T U D E N O M E R K A D U T R A B A L L U . 1 3 O U T 2 0 0 7 , 7/24 goza benefísiu kresimentu nian nebé atu mosu mai, protesaun sosial efikáz ida (nebé orasne'e daudaun sei iha etapa inisial). C. RESULTADU SIRA 12. Kombinasaun entre fertilidade a'as no rezultadu ki'ik hosi sistema edukasaun implika katak foin-sa'e barak liu mak sei alkansa otas bo'ot no tama iha mão-de-obra ho kodisaun la-preparadu didiak ba empregu produtivu ho sira barak mak liu hosi faze dezempregu inisiál naruk ida ka ikus mai sub-empregu iha moris laran tomak. Tina-tinan mão-de-obra aumenta to'o besik 15,000 enkuantu pelu menus foin-sa'e 8,000 mak alkansa otas bo'ot sem ramata pelu menus tinan lima edukasaun primária nian ­ nudar grau ki'ik liu nebé em jeral ema konsidera ba literasi praktis. Maioria hosi 8,000 barak liu mak foin-sa'e sira nebé la hatene hakerek no le'e iha termus funsional sei tama iha mão-de-obra no, ho traballador sira seluk nebé iha ona edukasaun mínimu, sei forma maioria hosi traballador foun sira nebé tama ba mão- de-obra. Nuné, durante dékada barak ba oin mão-de-obra sei dominadu hosi traballadores nebé labele kontribui ba no hetan benefísiu hosi ekonomia ida nebé moderniza'an daudaun. 13. Defisiénsia sistema edukasaun iha termus kuantitativu bo'ot. Karik bele hatene diak liu rezultadu sistema edukasaun nian liu hosi númeru sira tuir mai: Hosi labarik 100 ho otas tinan 6+ · 20 mak la estuda iha eskola sira · hosi 80 nebé estuda, 44 sei husik estudus iha eskola primária · hosi 36 nebé ramata eskola primária, 8 sei la kontinua estudus · hosi 28 nebé sei kontinua estudus iha eskola pre-sekundária, 4 sei para eskola · hosi 24 nebé sei kontinua estudus, 16 sei tama eskola sekundária maibé 12 deit mak ramata · 8 deit mak sei tama iha ensinu superior. 14. Rezultadu aprendizajen nian mos limitadu iha nivel edukasaun hotu-hotu inklui mos universidade sira. Justu duni, sistema eskolar iha Timor-Leste sei presiza tempu ruma atu dezenvolve. Sei difisil atu mantein rezultadu limitadu edukasaun nian nebé alkansa tihaona molok Independénsia nebé iha parte balun depende ba subsidius no asesu relatif fásil ba instituisaun edukasaun sira iha nasaun viziñu Indonézia. Nuné mos, maiske ikus mai kapasidade le'e hosi estudante Indonéziu ida konsideradu ekivalente ho kapasidade le'e estudante ida iha 7a percentile hosi distribuisaun French nian. 15. Relatóriu ne'e la estuda efeitus hosi prezensa lian bara-barak nebé nudar material politika ofisial. Maibé, ne'e la'os asuntu irrelevante ida ba dezenvolvimentu juventude no merkadu traballu. Relatóriu balun temi katak faktor lian hakuran auto-konfiansa no sosializasaun entre foin-sa'e Timor-oan sira nuné mos nia komplika inkluzaun ema foin-sa'e sira ba merkadu empregu laran. Maiske lian nasional de facto mak Tetun no lian ofisial mak Portugés, maibé anúnsiu serbisu barak mak husu atu kandidatu sira domina diak lian Inglés. 16. Iha nivel ensinu superior, iha tihaona proliferasaun instituisaun ensinu superior sira desde Independénsia iha auzénsia kuadru ida nebé proteje kualidade. Tanba seidauk iha sistema akreditasaun ofisial ida, maka susar atu klasifika instituisaun pos-sekundáriu sira nudar universidades, akademias, institutus téknikus ka eskola vokasional proprietariu. Iha risku ida katak instituisaun informal barak sei kria populasaun foin-sa'e bo'ot ho expetativa bo'ot ba empregu maibé la iha kualifikasaun sira nebé presiza no ho prospek uitoan deit. Orasne'e daudaun Universidade Nasional rejista estudante barak liu tiha no hasoru difikuldade atu fo'o 7 D E Z E N V O L V I M E N T U J U V E N T U D E N O M E R K A D U T R A B A L L U . 1 3 O U T 2 0 0 7 , 8/24 aulas nebé presiza enkuantu kualidade instrusaun nian la hanesan ho padraun empregador sira- nian. Klaru tihaoana katak iha inisiativas balun nebé Governu tenki hola iha sektor ne'e. 17. Dezempregu no liu-liu dezempregu ba foin-sa'e sira a'as. Infelizmente dezempregu ne'e la inesperadu iha ekonomia ida nebé em jeral paradu nebé hasoru ema wain nebé buka serbisu foun besik 15,000 tina-tinan hasoru 37,000 traballadores deit iha sektor formal/modernu (kompara ho 240,000 traballadores iha sektor subsisténsia/agrikola). Valor nominal taxa dezempregu total, bai-bain konsidera nudar ema sira nebé la serbisu nebé hakarak no buka hela serbisu, ki'ik hamutuk 1.6 pursentu deit hosi mão-de-obra. 18. Maibé, iha ekonomia ida hanesan Timor-Leste ihanebé traballador sira bele muda ba atividades la-regular, tempu parsial no subsisténsia sazonal ("sub-empregu") no traballador sira nebé dala barak la buka serbisu ho forma ativu entre atividades okazional sira ne'e, maka taxa dezempregu konvensional la apropridadu iha termus konseptual no kria konfuzaun iha prátika. Bainhira aumenta tan traballadores dezanimadu ba definisaun klot dezempregu nian, maka taxa dezempregu luan liu sa'e ba 8.5 pursentu. No bainhira númeru ema dezempregadu aprezenta iha relasaun ho mão-de-obra formal, ho asumsi katak maioria hosi ema sira nebe la iha serbisu nebé hakarak empregu sektor formal em vez de involve'an iha atividade subsisténsia ruma, maka taxa dezempregu aumenta ba 80 pursentu2. Iha termus espesifikus, entre foin-sa'e sira taxa dezempregu klot no luan a'as liu besik dala tolu hosi total taxa dezempregu ba otas hotu-hotu. Iha Dili, taxa dezempregu luan sae ba 42 pursentu ba foin-sa'e sira ho otas tinan 20-24 no alkansa 62 pursentu ba foin-sa'e sira ho otas tinan 15-19. 19. Orasne'e kriasaun empregu iha situasaun difisil no la'os fo'o deit ba foin-sa'e sira. Sektor privadu ki'ikoan, nuné mos iha senáriu kazu diak liu ba kresimentu 10 pursentu tinan ida (númeru ida optimistiku uitoan tanba investimentu privadu susar teb-tebes atu alkansa $7m iha 2005), maka númeru adisional traballadores nebé presiza barak liu sei to'o atus ida ka rua deit. 20. Maiske Governu hein atu ni-nia programa investimentu públiku sira kontribui maka'as ba kriasaun empregu, maibé ne'e seidauk akontese tanba razaun barak. Primeiru, ezekusaun orsamentu neineik, nudar ezemplu, iha fulan walu uluk hosi tinan fiskal 2006/07 (to'o finais Fevereiru 2007) 1.3 pursentu deit ($3.2 milloens) hosi orsamentu "Kapital no Dezenvolvimentu" mak gasta ona. Segundu, eseptu dezeña explisitamente ho tau iha konsiderasaun objetivu kriasaun empregu, programa dezenvolvimentu infraestrutura barak kria ganhos empregu ki'ikoan no ba traballadores espesializadus deit. Nudar ezemplu, maiske bele alkansa ho susesu objetivu eletrifikasaun nivel nasional durante dékada tuir mai, kriasaun empregu anual sei alkansa besik empregus tempu integral 200 deit. Terseiru, expansaun lais sektor servisus sosial sei rekere, dala ida tan, númeru traballadores adisionais relatif uitoan. Nudar ezemplu, atu alkansa taxa inskrisaun liu 90 pursentu iha edukasaun primária iha 2015 sei presiza tan professores entre 200-250 deit iha tinan ida. Em jeral, tuir estimativa Governu nian, produtu la'os minarai tenki aumenta liu 6 pursentu tinan ida atu prevene aumentu dezempregu. Taxa kresimentu a'as ne'e seidauk materializa. 21. Prospek kriasaun empregu ba expatriadu sira no dezempregu a'as ba traballadores nasionais nudar realidade ida. Produsaun minarai no servisus apoiu nian limitadu deit atu sai motor bo'ot ida ba ekonomia iha loron aban-bainrua maiske la automatikamente nuné ba kriasaun empregu. Explorasaun rezerva enerjia rekere pesoal espesializadu nebé ni-nia kualifikasaun 2Ne'e la'os asumsi la realistiku ida: iha peskiza ILO/ Banku Mundial nian foin lalais ne'e (2007) 5 pursentu deit hosi foin-sa'e sira hateten katak sira hakarak atu serbisu iha sector agrikultura maibé, bainhira sira hahú serbisu, besik sorinbalu hosi sira mak ikus mai tama iha sector ne'e. 8 D E Z E N V O L V I M E N T U J U V E N T U D E N O M E R K A D U T R A B A L L U . 1 3 O U T 2 0 0 7 , 9/24 seidauk eziste iha Timor-Leste. Governu hatene ona situasaun ne'e no planeia atu tau iha konsiderasaun utilizasaun expatriadu barak tuir nesesidade ezije. Hein katak traballadores Timor'oan sira sei simu treinamentu hosi expatriadu sira no mos sei bele no hakarak troka sira. Maiske ne'e nudar` posibilidade ida, experiénsia internasional hatudu katak senáriu provável liu ida mak katak iha substituisaun uitoan deit entre traballadores nasionais no expatriadu sira pelu menus durante periodu tempu naruk ida. 22. Medidas atu estimula emigrasaun foin-sa'e Timor'oan sira orasne'e hola tihaona ho susesu kuantitativu uitoan liu. Foin lalais Ministério do Trabalho e Reinsersão Comunitária konsege realiza ne'e eskema ida hodi haruka deit foin-sa'e Timor'oan 20 ba railiur tina kotuk kompara ho target liu traballador 200. Prospek aban-bainrua hosi esforsu sira hanesan ne'e labele sai diak liu. Sem koalia konabá oinsá preparativus administrativus ba troka traballadores dezeñadu didiak, kompetisaun ekonómika nebé ema Timor ladún kualifikadu sei hasoru hosi railiur maka'as teb-tebes (hanesan hosi traballadores China). No ema Timor'oan nebé edukadu liu tenki kompete ho ema hosi nasaun sira nebé iha tradisaun naruk ida nudar "ema matenek nebe buka serbisu iha estranjeiru" (hanesan Filipinas). Nuné mos, énfaze inisial ida ba emigrasaun bele tau Timor-Leste iha risku atu lakon ni-nia traballadores barak nebé edukadu liu iha momentu ida bainhira efeitu sira hosi explorasaun rezerva minarai bele hahú aselera daudaun. 23. Situasaun Merkadu traballu sai a'at liu tan tanba regulamentus traballu wain nebé paresidu liu ho merkadu traballu iha nasaun OECD balun du ke iha ekonomia Azia du Leste besik sira. Maiske sistema relasaun industrial sei iha etapa inisial, rejime regulador no kuadru institusional ihanebé merkadu traballu funsiona iha ona, iha parte ida, elementu rigor bo'ot no, iha parte seluk, benefísiu uitoan deit ba traballador sira, liu-liu traballador foin-sa'e sira. Saláriu mínimu de facto ida tama ona iha efeitu nebé aplika ba programas obras publikas nebé Governu patroniza no implementa, ho baze fleksivel, iha sektor privadu. Nível "saláriu mínimu" ne'e $2/loron ida no iha termus komparativu bo'ot liu padraun internasional sira. 24. Kustu kontratasaun serbisu no despedimentu, la hanesan bai-bain, a'as ba ekonomia ida iha etapa dezenvolvimentu hanesan Timor-Leste no situasaun ne'e afeta maka'as traballadores foin-sa'e sira. Nudar ezemplu, kontratu traballu sai permanente hafoin periodu provasaun fulan ida deit). Disputa traballu la barak maibé, bainhira sira mosu, la iha mekanizmu rezolusaun konflitu efikáz ida. Maiske iha regulamentu barak liu ne'e, Timor-Leste la iha provizaun ba serbisu tempu parsial, okazional ka sazonal nebé dala barak traballadores foin- sa'e barak liu mak halo. Nuné mos la iha regulamentus ba suspensaun temporáriu nebé importante liu-liu iha nasaun ida nebé hasoru inserteza sosial no dezastre natural barak. Tanba ne'e diferensa entre parte reguladu no la-reguladu hosi merkadu traballu bo'ot nebé hamosu dualizmu maka'as uitoan. Ne'e nudar medida pozitivu ida ba dezempregu a'as tanba nia prevene fluxu traballadores entre segmentu oi-oin merkadu traballu nian. 25. Programas obras públikas seidauk hatudu sira-nia poténsia tomak maiske sira nudar inisiu prometedor ida atu fo'o lalais empregu ba foin-sa'e sira. Iha programas barak kuaze iha áreas politikas no intervensaun traballu hotu-hotu. Liu-liu iha área obras públikas, introduz tihaona Programa Empregu Tranzisional ka Transitional Employment Program (TEP) tuir kedas Independénsia. Administrasaun distrital sira misaun NU nian (UNTAET) mak halao programa ne'e bainhira seidauk iha Governu nasional ida nebé funsiona tomak iha momentu nebá maibé kontribui tiha ba expetativa saláriu a'as hodi fo'o $3/loron ida. Hafoin eventu sira iha April 2006, loke kedas programa obras públikas seluk ida no implementa iha Dili no distritu nen seluk ho forma desentralizadu mos. Maiske nia fo'o saláriu $2/loron ida, programa ne'e la enfrenta problema barak atu atrai foin-sa'e sira. Hafoin programa ne'e orasne'e daudaun mosu programa obras públikas nivel nasional nebé sei fo'o nafatin $2/loron ida maibé ni-nia estrutura jestaun 9 D E Z E N V O L V I M E N T U J U V E N T U D E N O M E R K A D U T R A B A L L U . 1 3 O U T 2 0 0 7 , 10/24 sentralizadu liu. Programa sira nebé temi ona iha leten em jeral bazeadu ba projetu no introduz no taka ho forma distintu uitoan sem fo'o konsiderasaun barak ba tranzisaun hosi programa ida ba programa seluk nebé bele garante kontinuidade no sustentabilidade barak liu ba esforsu no rezultadu sira. Maibé, experiénsia hosi programa rua ne'e (no programa ki'ik liu sira seluk) bele fo'o sujestaun importante ba dezeñu apropriadu programas obras públikas, nivel saláriu no preparativus ezekusaun nian (hanesan implementasaun sentralizadu versus desentralizadu). 26. Timor-Leste iha mos série programas merkadu traballu ativu sira seluk. Maiske apropriadu liu ba prazu naruk no ba ekonomia komplikadu liu sira, iha ona programas merkadu traballu ativu uitoan (ALMPs) nebé lao ona ka planeadu nebé, maiske ki'ikoan, tau atensaun ba formasaun, servisus empregu, mediasaun traballu, asesu ba kréditu no selu-seluk tan. Programa Formasaun Kualifikasaun ba Empregu Produtivu (ETAPA) orasne'e funsiona hela iha Dili no distritus hat seluk ho objetivu atu harí kapasidade nasional atu fo'o formasaun iha área dezenvolvimentu emprezarial no abilidades bazeadu ba prokura. Programa ne'e harí ona Sentru Empregu Distrital (DECs) iha Ministério do Trabalho e Reinsersão Comunitária ni-nia okos nebé sei forma baze ba sistema Servisus Empregu Públiku jeneralizadu liu ida nebé sei fo'o assisténsia buka serbisu ba ema sira nebé buka serbisu foun no fo'o formasaun emprezarial, mediasaun empregu no asesu ba kréditu atu hahú halao atividades hamoris rendimentu. Projetu Promosaun Empregu Juventude (YEP) buka atu (a) implementa futuru Planu Asaun Empregu Juventude Nasional, (b) dezenvolve orientasaun ba karreira no servisus asesoria, no hadia kualifikasaun empregabilidade no oportunidades empregu ba foin-sa'e sira; no (c) fo'o asesu ba programas promosaun emprezariál no servisus tranzisaun hosi eskola-ba-serbisu ba feto no mane foin-sa'e sira iha eskola téknika sekundária. Programa Impulsiona Solusoens Empregabilidade ka Boosting Employability Solutions (BEST) sei forma edukasaun bazeadu ba kompeténsia no sistema formasaun ida nebé bele hadia empregabilidade tanba vantajen sira nebé sistema sertifikasaun transparente no kredivel ida fo'o. Programa Contractors Rapid Enhancement (CORE) promove asesu ba formasaun ba emprezas/kontraktor ki'ik/médiu nebé la iha kualifikasaun jestaun diak atu aumenta sira-nia efisiénsia no produtividade no konsolida atividades negósiu nian. Eziste programas formasaun seluk hanesan "Improve Your Business" (IYB), "Expand Your Business" (EYB), no "Training in Labor Based Maintenance and Construction Works". 27. Kompara ho fluxu anual ema sira nebé buka serbisu foun ba mão-de-obra laran, foin-sa'e barak nebé la iha serbisu no natureza merkadu traballu nian, programas merkadu traballu ativu nebé orasne'e pratika iha benefísiu ruma ba foin-sa'e sira maibé labele rezolve dezekilibriu bo'ot entre kriasaun empregu no dezempregu. Nudar ezemplu, programas obras públikas hotu-hotu hamutuk fo'o benefisiu ba traballadores uitoan deit. Maiske kriasaun empregu iha ETAPA tuir estimativa besik empregu 3,000 iha tinan 2006, ne'e seidauk natón atu responde ba dezafiu empregu foin-sa'e sira nian iha Timor-Leste. Iha área informasaun traballu, maioria hosi ema sira nebé rejistadu buka hela serbisu entre otas tinan 16 no 30, sorinbalu hosi sira mak ramata ona edukasaun sekundária. Entre ema 6.000 nebé buka hela serbisu mak rejistadu iha sentru empregu sira durante tinan tolu kotuk 3 pursentu deit mak hetan serbisu. Tuir informasaun balun, númeru ema sira nebé rejistadu buka hela serbisu sira ikus mai tu'un tiha tanba la iha publikasaun konabá serbisu nebé iha tendénsia atu mai hosi sektor privadu nebé paradu iha tinan hirak foin lalais ne'e. 28. Maiske programas merkadu traballu ativu bele halao kna'ar importante ida iha loron aban-bainrua, maibé ámbitu ba kriasaun programa obras públikas jeneralizadu ida ba foin-sa'e sira bo'ot liu iha prazu badak maiske presiza estuda liu tan nivel salarial nebé apropriadu, no preparativus implementasaun nian (desentralizadu ka lae). Konabá programa traballu sira seluk, sira-nia impaktu nebé hein atu hetan em jeral limitadu atu hetan sasatan hosi kresimentu iha sektor la'os minarai: Nudar experiénsia internasional hatudu, la iha 10 D E Z E N V O L V I M E N T U J U V E N T U D E N O M E R K A D U T R A B A L L U . 1 3 O U T 2 0 0 7 , 11/24 sentidu barak atu fo'o formasaun iha área serbisu nebé empregador sira la presiza. Hanesan mos, falhansu informasaun nian konabá empregu sa deit mak eziste parese uitoan deit iha nasaun ki'ikoan ida ho ekonomia la diversifikadu. Ne'e la halakon papel importante programas balun nian iha áreas balun maibé hakuran expetativa katak programas bele rezolve dezafiu wain empregu foin-sa'e nian pelu menus iha prazu badak. Maiske konserteza bele uza medidas merkadu traballu ativu balun ho forma alvejadu ba foin-sa'e balun iha situasaun desvantajen, dalan atu fo'o serbisu oi-oin ba maioria foin-sa'e sira nebé dezempregadu no sub-empregadu atu hado'ok sira hosi atividades la produtivu sei iha probabilidade bo'ot atu depende ba obras públikas nebé dezeña didiak. 29. Maiske iha urjénsia atu halao dezenvolvimentu, empregu no protesaun sosial ba foin-sa'e sira, Timor-Leste kontinua nudar nasaun kiak liu iha Azia du Leste no nia presiza medidas barak liu tan atu hakuran vulnerabilidade. Alkanse no impaktu programas bem-estar formal nian uitoan deit. Maibé, maiske medidas asisténsia sosial no apoiu oi-oin ho forma osan bele aumenta nivel protesaun sosial nebé atu fo'o ba ema kiak no vulnerável, sira bele afeta ho forma negativu insentivus empregu nian. Nudar ezemplu, nudar experiénsia internasional hatudu, subsidius salarial ba empregu foin-sa'e nian sei la apropriadu ba Timor-Leste. Nudar alternativa tenki buka fonte prinsipal kriasaun empregu nian iha projetus infraestrutura públika no kriasaun ambiente sektor privadu konduzivu ida. Abordajen rasional ida mak tau alvu asisténsia sosial nian ba grupu vulnerável sira nebé ni-nia oferta traballu ladún afetadu hosi programas bem-estar. Grupu sira ne'e inklui labarik, defisiente no ema katuas/ferik sira. Intervensoens ba labarik sira nebé ikus mai afeta foin-sa'e sira bele hola forma oi-oin, hahú hosi imunizasaun, tratamentu saúde molok tu'ur ahi, aumentu partu iha klinika sira, edukasaun nutrisaun ba feto isin-rua no inan sira (fo'o susu oan, prátikas haketak-susu diak liu), suplementasaun mikro nutriente, no insentivus atu kontinua estuda iha eskola (hanesan programa bolsa de estudus no merenda eskolar). Ema defisiente sira bele hetan benefísiu hosi servisus espesializadus no mos forma balun asisténsia ho osan. Bele introduz pensaun sosial ho valor ki'ik ida (la'os kontributóriu) ba ema katuas nebé iha tendénsia atu moris ho ni-nia oan sira no gasta sira-nia rekurus iha sira-nia familia laran rasik. 30. Tau hamutuk, rezultadus relatóriu ne'e nian sujere áreas poltika rua nebé relevante ba empregu foin-sa'e nian nebé bele trata mais ou menus lalais: Primeiru, inskrisaun no retensaun eskolar no, segundu, programa obras públikas nivel nasional estadu nian ida nebé dezeña didiak atu diminui dezempregu. Prioridades prazu badak sira ne'e, hamutuk ho prioridades seluk, alarga tan iha kraik ne'e hodi tau iha konsiderasaun rezultadus hosi relatóriu rua nebé tau hamutuk (haré rodapé 1) no nesesidades dezenvolvimentu luan liu Timor-Leste nian. D. OPSAUN SIRA 31. Governu no doador sira hatene konabá situasaun difisil foin-sa'e nian no sira-nia prospek limitadu ba merkadu traballu no halo ona proposta kompriensivu ba politikas no programas. Secretariado de Estado ba Juventude e Desporto halo ona Politika Juventude Nasional ba Timor-Leste ka National Youth Policy for Timor-Leste no mos Estratéjias ba Politika Juventude Nasional ba Timor-Leste ka Strategies for the National Youth Policy for Timor-Leste no eskedul ona atu aprezenta dokumentu rua ne'e ba Conselho de Ministros (Kapítulu 6). Ministério do Trabalho e Reinsersão Comunitária propoin ona Projetu Estratejia Empregu Nasional ka Draft National Employment Strategy no rekomendasaun espesífiku 40 (Aneksu 2) no Planu Asaun Nasional ida ba Empregu Foin-sa'e (Aneksu 3). ILO dispoin relatóriu merkadu traballu sira seluk konabá asuntus hanesan servisus empregu nian, obras públikas, formasaun, emprezas ki'ik no médiu no mikro-emprezas. Ho forma espesifiku liu iha área juventude nian, peskiza nebé UNICEF no Banku Mundial apoia tihaona identifikasaun nesesidades ba abordajen 11 D E Z E N V O L V I M E N T U J U V E N T U D E N O M E R K A D U T R A B A L L U . 1 3 O U T 2 0 0 7 , 12/24 holistiku ida atu hadia meiu-de-vida, importánsia dezenvolvimentu rekursus liu hosi asaun koletivu no reprezentasaun, utilidade atu uza Abordajen Rezultadus Lais atu haburas kapasidade implementasaun nebé sei falta, no méritus posse nasional nian tau hamutuk ho abordajen desentralizadu sira (Aneksu 4). AUSAID prepara tihaona relatóriu ida espesializadu liu tan (konabá grupu foin-sa'e sira no mos nesesidades rekursu umanu no treinu konabá abilidades ba servisus negósiu nian), USAID (konabá jestaun no hakma'an konflitu no mos konabá bem-estar públiku), WFP (konabá programa merenda eskolar) enkuantu ajénsia sira seluk mos kontribui tihaona ho estudus wain sira seluk (haré bibliografia). 32. La halakon buat hotu-hotu nebé tenki halo hosi relatóriu sira nebé temi ona iha leten, no dezafiu nebé ita hasoru mak atu fo'o prioridade ba asaun politiku sira tuir mai iha forma prátiku ida ba futuru imediatu enkuantu tau iha konsiderasaun nesesidades prazu naruk Timor-Leste nian. Sa mak apropriadu liu ba Timor-Leste nudar buat ida nebé ema Timor'oan deit mak bele deside. Maibé, relatóriu ne'e propoin katak iha desizaun konabá sa'a, bainhira no oinsa mak atu oferese, criteria tuir mai bele fo'o orientasaun inisial ruma atu halo sekuénsia ba proposta ba politikas, programas no projetus dezenvolvimentu mão-de-obra nebé eziste: · Desizaun informadu sira konabá sa mak atu oferese bele alkansa lalais · programa sira tenki halo prokura inisial ki'ik ba kapasidade implementasaun · enkuantu trata hela nesesidades prazu badak nian, programa sira ne'e tenki serve mos objetivu dezenvolvimentu prazu naruk Timor-Leste nian. 33. Seksaun sira ikus mai koalia konabá opsaun relevante sira atu hadia prospek ba empregu foin-sa'e nian. Opsaun sira ne'e alista hosi opsaun luan liu ba opsaun espesifiku liu sira hahú ho opsaun sira nebé iha objetivu atu hadia estatutu edukasaun no saúde ba populasaun Timor em jeral no ramata ho rekizitu estatístiku ba avaliasaun no eskolhas politikas nebé bazeadu ba evidénsia. 1. Infánsia: Kustus Ki'ik no Lukru Bo'ot 34. Haré ba objetivu dezenvolvimentu prazu naruk, tenki fo'o atensaun lalais ba medidas nebé asegura populasaun isin-diak ida iha loron aban-bainrua. Maiske relatóriu ne'e la explika liu tan konabá intervensoens inter-sektorial ba labarik sira ho otas kurang hosi tinan 6, maibé tenki tau iha konsiderasaun implikasoens hosi taxa fertilidade a'as ba rezultadus saúde populasaun nian iha loron aban-bainrua. Rezultadus no rekomendasoens hosi relatóriu sira seluk explika fo forma konvinsente sa mak tenki halo ba politika populasional diak ida, méritus hosi aumenta númeru nasimentu iha klínika sira, perigu hosi desnutrisaun iha labarik sira let (liu- liu iha etapa haketak-susu) no ámbitu bo'ot atu hadia estatutu nutrisional labarik sira nian hamutuk ho programa imunizasaun ida. 35. Atu hadia taxa kobertura servisus sira ne'e nian hosi parte prokura (hanesan hosi familia no komunidade sira), intervensoens balun iha área sira iha leten bele liga ho forma útil ba programa subsidiu familiar kondisional ida. Maibé, atu aumenta provizaun servisus hosi parte prokura sei presiza investimentu bo'ot iha kapasidade implementasaun Governu nian. Bainhira kapasidade ne'e dezenvolvidu ona, Governu bele hanoin atu aumenta utilizasaun servisus ne'e hosi ajénsia sira seluk. Nudar ezemplu ida, maiske ajénsia internasional ida ativu tihaona iha programa merenda eskolar ida, Governu neineik liu iha provizaun servisus hanesan ne'e maiske iha ona apoiu orsamental nebé nesesáriu. 12 D E Z E N V O L V I M E N T U J U V E N T U D E N O M E R K A D U T R A B A L L U . 1 3 O U T 2 0 0 7 , 13/24 2. Edukasaun Pre-eskolar no Bázika: Hahú Lalais Edukasaun ne'e no Investe iha Sira 36. Susesu foin-sa'e nian sei depende ba se politikas "fo'o vantajen ba sira bainhira sira sei foin-sa'e". Timor-Leste tenki buka alkansa ho forma agresivu alvu edukasaun bázika universal no, liu tan, ho kobertura nebé aumenta lalais no asesu ba edukasaun pre-eskolar. Hodi investe sedu iha labarik sira la signifika katak ikus mai Governu labele investe osan ba programas sosial ba foin-sa'e sira nebé iha situasaun desvantajozu. Nia signifika fo'o atensaun la'os deit ba edukasaun pre-eskolar (no antes, iha termus intervensoens populasional no nutrisional) maibé fo'o mos atensaun tomak ba pelu menus ramata edukasaun bázika diak ida. Ne'e limitadu ba aumenta prospek empregu ba maioria bo'ot ida hosi foin-sa'e sira no sei diminui risku atu involve'an iha krime ka ikus mai depende ba forma bem-estar oi-oin iha sira-nia moris. Observasaun ne'e tuir plethora ida hosi ezemplu internasional sira hanesan mos realidade katak labarik mane sira iha-risku laran hetan susesu barak liu bainhira halao didiak investimentu durante adolesénsia. 37. Experiénsia internasional mos hatudu katak ganhos iha realizasaun eskolar hamosu diminuisaun ekivalente iha kriminalidade no dependénsia ba bem-estar. Hatudu tihaona katak investimentu sustentadu iha dezenvolvimentu mào-de-obra (edukasaun no haburas abilidades) sei lao ba diminuisaun, no iha kazu balun halakon, diferensa iha realizasaun akadémika, utilizasaun droga, no komportamentu nebé la preokupa ho nesesidades sosiedade nian. No maiske kontinuasaun investimentu ba labarik sira bele karu, maibé kustu eventual hosi la investe orasne'e ikus mai bele a'as liu fali iha termus produtividade nebé lakon, diminuisaun renda hosi taxa, dependensia ba programas asisténsia sosial, distúrbiu sosial bo'ot liu, aumentu despezas ba seguransa no bem-estar sidadaun no nasaun tomak nian ki'ik liu. Unsocial behaviour 38. Hodi halo edukasaun sívika sai tema xave kurrikulu nian atu hadia kna'ar importante teb-tebes nebé edukasaun bele halao iha demokrasia sub-dezenvolvidu sira. Koñesimentu no komportamentu sira nebé presiza ba demokrásia sukses ida, toleránsia ba hanoin ema seluk nian, koñesimentu báziku konabá Governu no kna'ar partidu politiku sira-nian no grupus interese iha prosesu demokrátiku tenki sai parte hosi kurrikulu eskola nian. Komponente síviku forte ida ba kurrikulu iha nivel hotu-hotu no oportunidades aprendizajen experimental, hanesan partisipasaun iha sesaun estudante-Governu ka simulasaun sesaun lejislativu, importante teb-tebes atu haburas lisan demokrátiku iha ema foin-sa'e sira let. Governu tenki investe iha tema kurrikular sira ne'e, disemina material no treina professor sira. 3. Tranzisaun hosi Eskola ba Serbisu no Edukasaun Vokasional: Nesesidades Oi-oin no Eskolha Difisil sira 39. Politika sira tenki distingi entre grupu foin-sa'e distintu tolu: foin-sa'e sira nebé sei estuda iha sistema edukasaun laran, foin-sa'e sira nebé sai tihaona hosi sistema edukasaun no foin-sa'e sira nebé "sai tihaona hosi serbisu no sai tihaona hosi serbisu", no foin-sa'e nebé hetan serbisu uitoan deit iha sektor agrikultura ka sektor sira seluk. 40. Ba foin-sa'e sira nebé sei estuda iha eskola, alein de melloria jeral iha kualidade, iha mos intervensoens lubuk ida nebé bele prepara diak liu foin-sa'e sira ba tranzisaun ba serbisu. Asaun espesifiku sira nebé bele halo hanesan aumenta tema edukasaun karreira ida ba kurrikulu hahú iha eskola primária no kontinua fo'o to'o eskola sekundária ramata. Iha nivel 13 D E Z E N V O L V I M E N T U J U V E N T U D E N O M E R K A D U T R A B A L L U . 1 3 O U T 2 0 0 7 , 14/24 eskola primária estudante sira aprende konabá empregu no karreiras nebé eziste iha Timor-Leste, vizita serbisu fatin sira, no involve'an iha tipu aprendizajen experimental sira seluk atu hetan matenek konabá karreira nebé sira labele hetan liu hosi sira-nia familia. Iha eskola pre-sekundária estudante sira bele kontinua explora karreira no mos aprende konabá oinsá atu buka serbisu, aprende konabá komportamentu sa deit mak tenki hatudu iha serbisu fatin, oinsá relasionamentu empregu nian funsiona, no explora oportunidades ba empregu-rasik. Iha nivel eskola sekundária estudante sira bele kontinua halo explorasaun ba karreira no hahú harí aliserse ba karreira espesifiku ida. Diak tebes bainhira introduz mos formasaun emprezarial formal ruma. Ikus liu, iha sentidu barak bainhira iha nivel eskola sekundária investe iha asesoria karreira nian nudar funsaun formal ida eskolas nian no, iha kazu eskola vokasional sira, aumenta funsaun kolokasaun ida. 41. La iha dadus natón atu estuda se tau tan komponente vokasional ida ba kurrikulu, alein de tema karreira diak ka lae. Familia balun hakarak teb-tebes atu rejista sira-nia estudantes iha programa vokasional sekundáriu nebé bele implika vizaun pozitivu ida ba edukasaun vokasional. Harí uluk komponente abilidade vokasional iha kurrikulu eskola pre- sekundária bele mos fo'o motivasaun ba estudante sira nebé la haré razaun forte ida atu ramata eskola pre-sekundária ka kontinua ba edukasaun sekundária. Maibé, bainhira aumenta komponente vokasional ida, komponente vokasional ne'e tenki adapta didiak ho ekonomia lokal. Nudar ezemplu, tópiku sira konabá agrikultura apropriadu iha áreas barak liu, hanesan mos abilidade báziku komérsiu nian hanesan karpintaria, suku-roupa, no komérsiu hanesan nebé lori sira ba empregu-rasik. Iha kazu hotu-hotu, tanba modernizasaun ekonomia nebé hein atu halo iha loron aban-bainrua, nebé sei lais liu tan tanba reseita hosi minarai nian, maka objetivu tenki fo'o uluk edukasaun jeral diak ba estudante barak ho fo'o mos edukasaun vokasional iha etapa ikus liu no ho forma ida nebé adapta ba kondisoens merkadu traballu. 42. Bele konsidera hikas planu atu aumenta lalais eskola vokasional sira. Programa sira ne'e karu no bele produz graduadus barak liu no ho kualifikasaun la adaptadu kompara ho sa mak merkadu traballu bele simu. Hanesan ne'e mos bainhira la dezeña no implementa didiak programa sira ne'e, maka graduadu sira bele la alkansa padraun empregadores nian. Molok atu lansa programas tenki halo avaliasaun kuidadozu ida ba merkadu traballu nebé atu serve no mos tenki bazeadu ba dadus no peskiza sira (nebé presiza dezenvolve tan). Presiza hatama oportunidades ba experiénsia serbisu paralelu bainhira estuda hela iha programas laran no haburas relasaun ho empregador sira. Nia bele baratu liu edukasaun sekundáriu ho komponente edukasaun karreira sei bele sai investimentu folin bo'ot ida. Posibilidade seluk ida mak aumenta opsaun vokasional ba eskola sekundária sira nebé orasne'e iha em vez de dezenvolve eskola vokasional exkluzivu sira. 43. Bele tau alvu ba foin-sa'e sira nebé sai hosi eskola no sai hosi serbisu entre otas tinan 15 no 25 ho programas segunda-oportunidade nebé dezeña ho forma espesial. Bele hahú intervensoens ho programas literasi nebé implementa iha nivel suco. Bele most tau programas literasi hamutuk ho programas obras públikas. Hanesan ne'e mos bele implementa programas nebé permite estudantes atu hetan sertifikadu hanesan ho graduasaun edukasaun primária ka pre-sekundária iha parte kalan liu hosi rede sentru juventude sira, bainhira dezenvolve lolo'os, ka haumutuk ho programas obras públikas. Ba membrus grupu ne'e nian nebé hatene ona hakerek no le'e, bele dezeña programas no aprendizajen informal no fo'o liu hosi sentru empregu sira Ministério do Trabalho e Reinsersão Comunitária no ONG sira-nian. Dala ida tan importante teb-tebes katak abilidades nebé hanorin ba sira adapta ho nesesidades empregador sira-nian, ka tulun estudantes atu alkansa nivel ida nebé sira bele hamosu empregu-rasik. Nuné mos, importante atu iha programas nebé haburas abilidades iha iha área agrikultura ba parte bo'ot ida hosi grupu ne'e nebé sei hakiak ni-nia karreira iha agrikultura. Programas abilidades bazeadu iha komunidade nebé hadia prátika agríkola sira, promove produtu agrikola alternativu no hadia 14 D E Z E N V O L V I M E N T U J U V E N T U D E N O M E R K A D U T R A B A L L U . 1 3 O U T 2 0 0 7 , 15/24 produtividade agrikultura nian bele sai xave ba hadia kualidade moris iha suco sira no halo neineik migrasaun ba sidade sira. 44. Foin-sa'e sira nebé iha pozisaun seguru iha merkadu traballu liu hosi empregu okazional, empregu-rasik ka empregu regular bele hetan benefísiu hosi oportunidades atu dezenvolve sira-nia abilidades. Programas atu apoia no promove formasaun nebé empregador esponsor atu aumenta abilidades traballadores nebé iha bele prienxe fatin mamuk balun ba empregu sira nebé rekere abilidades barak liu no evita importasaun traballadores kualifikadus hosi nasaun viziñu sira. Governu bele alokasi finansiamentu atu promove ONG no instituisaun ensinu superior sira atu dezenvolve programas kalan no fim-de-semana ho objetivu atu aumenta kualifikasaun foin-sa'e sira nebé iha ona experiénsia serbisu ruma nian. Iha kazu hotu-hotu, programas tenki adapta'an ho nesesidades merkadu traballu nian. Áreas nebé parese diak atu explora mak hanesan, abilidades komputador, lian Inglés no Portugés, komérsiu avansadu liu hanesan soldajen no hadia karreta. Tanba indústria turizmu buras daudaun, kursu iha área hospitalidade bele mos relevante. 4. Ensinu Superior: Tipu La L'os Barak Liu? 45. Propagasaun instituisaun ensinu superior ezije dezenvolvimentu eskema regulador nebé sei tau padraun klaru ba akreditasaun. Estudante sira la hetan garantia konabá kualidade instrusaun no valor kualifikasaun oinsá mak sira hetan iha instituisaun independente bara-barak nebé mosu daudaun. Bainhira regulamentu no akreditasaun la proteje integridade títulu sira-nian, maka sira-nia valor edukasional no prátiku ba merkadu traballu sei duvidozu maiske atu hetan títulu sira ne'e familia no estudante sira tenki selu kustu bo'ot. 46. Iha eskolha ida nebé Universidade Nasional tenki halo entre expansaun no kualidade. Seidauk iha informasaun estatístiku ruma atu halo eskolha ne'e maibé pelu menus sa mak Universidade Nasional fo'o tenki hanesan ho padraun mínimu ida. Iha kontextu orasne'e nian ne'e implika katak tenki halao expansaun hotu-hotu ho kuidadu ho fo'o atensaun barak liu ba konteúdu. Tanba ne'e iha etapa dezenvolvimentu ne'e, diak liu tau atensaun ba kualidade em vez de buka atu fo'o asesu barak liu. Ne'e sei asegura katak pelu menus ema Timor uitoan iha kapsidade atu okupa pozisaun profesional kualifikadu nebé presiza ba sektor modernu ki'ikoan ida no harí nasaun. Área tolu nebé importante teb-tebes atu fo'o nesesidades urjente nasaun nian mak (a) programa finansas kualidade a'as ida atu prepara kontabilistas no analista finanseiru sira ba Governu no empreza privadu sira; (b) konstrusaun sivil atu apoia planu projetu infraestrutura sira; no (c) edukasaun atu fo'o prokura ba profesores no mos administradores no mos atu dezenvolve abilidades profesores nebé eziste nian. 5. Kuadru Regulador Merkadu Traballu: Atu Sai Fraku ka Sai Forte? 47. Prátikas orasne'e nian haleu saláriu mínimu prejudika empregu foin-sa'e nian. Bai- bain saláriu mínimu ida hamutuk $2/loron ida aplika ba ema, sektores no rejioens hotu-hotu. Maiske labele konsidera saláriu mínimu ne'e diak ba familia ida ho traballador mesak ida deit, kuaze lo'os katak saláriu ne'e bo'ot liu nivel saláriu mínimu (reservation wage) maioria traballadores foin-sa'e nian no bo'ot liu fali bainhira kompara ho saláriu iha nasaun sira seluk, liu-liu nasaun viziñu Azia du Leste sira. Absorpsaun fásil foin-sa'e Timor oan ba programas obras públikas sira uluk nebé fo'o nivel saláriu ne'e konfirma buat ne'e no prova realidade katak ekonomia hetan sasatan barak liu hosi oportunidades empregu du ke falta insentivu natón. Relatóriu ne'e propoin katak, hafoin halo tiha konsulta ho organizasaun empregadores no saseluk 15 D E Z E N V O L V I M E N T U J U V E N T U D E N O M E R K A D U T R A B A L L U . 1 3 O U T 2 0 0 7 , 16/24 traballadores nian, no bainhira tenki introduz saláriu minimu ho forma ofisial, maka sira-nia nivel tenki varia tuir otas no rejiaun (hanesan Dili, área urbanu sira seluk no área rural) hanesan ho prátika internasional sira nebé estabelese ona. 48. Regulamentus traballu nian la halo progresu diak durante periodu tempu naruk ida, tanba ne'e sira la automatikamente reflete kontextu dezenvolvimentu Timor-Leste nian maibé, to'o pontu ida, nudar kópia hosi provizaun sira nebé eziste iha ekonomia avansadu liu sira seluk no, dala ida tan, prejudika foin-sa'e sira iha sira-nia esforsu buka empregu. Rotasaun iha foin-sa'e sira let iha tendénsia atu a'as liu fali rotasaun ba traballadores katuas liu sira, iha parte ida, tanba dala barak foin-sa'e sira la klaru konabá sa mak atu hein hosi serbisu no hakarak koko empregu oi-oin no, iha parte ida fali, tanba sira iha experiénsia uitoan liu no tanbá ne'e ladún iha valor ba empregador sira du ke traballadores katuas liu. Ba foin-sa'e sira auzénsia oportunidades empregu fleksibel dala barak traduz ba la iha empregu. Konabá lia ne'e relatóriu ne'e identifika nesesidade ba regulamentus atu akomoda karateristika distintu empregu foin-sa'e nian la'os deit hodi diminui regulamentus nebé bele aplika ba rotasaun traballu diak ida maibé nuné mos hodi introduz provizaun sira seluk tan atu regula didiak kontratu "kurang hosi tempu integral no kuran permanente" sira (hanesan regulamentus nebé aplika ba empregu tempu parsial, serbisu sazonal, kontratu prazu badak no suspensaun temporáriu sira). 6. Politikas Merkadu Traballu Ativu: Lisaun Inisial sira 49. Experiensia ho programas obras públikas no mos politika merkadu traballu ativu sira seluk, maiske ni-nia eskala ki'ikoan, fo'o hanoin importante konabá hili sa mak atu aumenta iha prazu badak no dizain programa sa mak atu hili. Karik obras públikas nudar programa tanjivel liu hosi programas ne'e no bele iha rezultadu lalais. Valor hosi determinasaun saláriu míniku realistiku ida prova tihaona ho realidade katak ni-nia redusaun hosi $3/loron ida iha momentu Independénsia ba $2/loron ida ohinloron la prevene foin-sa'e sira (no, ho forma jeral liu, traballadores seluk) hosi hola parte iha obras públikas. Bele dezeña investimentus bo'ot nebé hein atu halo iha infraestrutura públiku ho objetivu atu maksimiza sira-nia impaktu empregu, mos. Tenki avalia liu tan modelu implementasaun diak hodi tau iha konsiderasaun benefísius desentralizasaun nian nebé bele haré hasoru posibilidade politizasaun programas nebé administra iha nivel lokal. 50. Programas ativu sira seluk sei hatudu sira-nia poténsia so bainhira ekonomia sai buras no kompleksidade prokura traballu nian aumenta. Nudar ezemplu, até programa traballu nebé dezeña diak liu sei la iha efeitu barak iha ekonomia estagnadu ida. Ka bele la presiza treinamentu nivel a'as iha prosesu produsaun relatif simples ida. Tanba ne'e esforsu treinamentu orasne'e nian bele fokus ba atividade sira nebé iha relasaun ho konstrusaun (hanesan harí uma, kanalizasaun, karpintaria bázika no eletrisidade) tanba labele evita katak aumentu populasaun hamosu ezijénsia barak teb-tebes ba konstrusaun uma hela fatin. Diak liu desvia esforsu sira ba asisténsia kolokasaun empregu ba asesoria konabá karreira iha eskola sira (hamutuk ho edukasaun sívika) tanba inan-aman sira mos labele orienta sira-nia oan konabá natureza ekonomia nebé mosu nuné mos estudante sira (ka professor la espesializadu sira) la hatene barak konabá operasoens merkadu traballu nian. 51. Bele hahú dezeña kuadru kualifikasaun abilidades nasional ida ho orientasaun hosi empregador sira maibé tenki adapta padraun treinamentu nian ba kondisaun lokal nebé eziste ka hein atu hetan ho forma realistiku. Iha ona proposta ba harí "Ajénsia Formasaun Vokasional Nasional" atu fo'o lisensa ba instituisaun sira no estabelese padraun akreditasaun/sertifikasaun no harmoniza kualifikasaun sira. Klaru katak proposta sira ne'e iha 16 D E Z E N V O L V I M E N T U J U V E N T U D E N O M E R K A D U T R A B A L L U . 1 3 O U T 2 0 0 7 , 17/24 méritu liu-liu tanba kompleksidade nebé merkadu traballu dezenvolve. Empregador no mos traballadores bele hetan benefisiu hosi kompeténsia no informasaun nebé define diak liu ("sinalizasaun"). Tenki liga kuadru kompeténsias ba abilidades ba akreditasaun instituisaun pos- sekundáriu sira, inklui mos universidades. Ne'e sei permite mos tranzisaun diak ida entre pista edukasaun no formasaun oi-oin no pista karreira alternativu durante vida serbisu ema sira nian. 7. Servisus Juventude: Komplementu Potentialmente Importante ida ba Atividades Serbisu 52. La koalia konabá Servisus Juventude iha Timor-Leste ho forma eksplisitu iha relatóriu ne'e maibé iha ona propostas barak ba área ne'e, hanesan mos proposta sira nebé inklui iha Estratéjia Nasional Juventude no Planu Asaun nebé Secretariado de Estado da Juventude prepara. Alein de edukasaun nebé temi uluk ona, empregu no politika dezenvolvimentu umanu luan liu nebé temi ona iha leten, servisus juventude bele iha vantajen barak. Servisus Juventude engloba atividades lubuk ida ba foin-sa'e sira atu bele hola parte iha vida síviku ho intensaun atu benefisia sira'an rasik no sira-nia komunidades. Programas ne'e bele formal nebé kompostu ho periodu empregu bo'ot organizadu ida, ihanebé ema foin-sa'e sira kontribui ba sira-nia komunidade lokal, nasional, ka mundial, nudar troka ba kontribuisaun mínimu ka gratuitu ba partisipante. Ka programas ne'e bele informal, nebé dala barak nudar rezultadu hosi étika serbisu ba ema sira seluk nebé hadaet liu hosi familias, eskolas, organizasaun síviku sira no kultura popular. 53. Servisus juventude nian bele iha efeitu bo'ot iha nivel komunidade no sosial luan liu maibé sira mos fo'o vantajen ba ema sira nebé hola parte. Benefisiu sira ne'e hanesan harí uma sustentável, hadia taxa literasia, proteje meiu-ambiente, harí infraestrutura no funu hasoru HIV/AIDS. Servisus juventude bele mos fo'o alternativu konstrutivu ba komportamentu arriskadu, no bele fo'o mekanizmu ida ba reintegrasaun foin-sa'e marjinalizadu sira. Foin-sa'e sira nebé abandona estudus no dezempregadu hasoru risku bo'ot liu hosi komportamentus perigozu ba sira'an rasik no sira-nia komunidades, hanesan krime, atividades grupu, distúrbiu sosial, isin-rua bainhira sei adolesente, seksu arriskadu, droga no hemu tua. Programas servisus juventude fo'o ambiente estruturadu ida atu aprende no sai okupadu, enkuantu kontribui ba objetivu dezenvolvimentu importante sira ho kustu relatif ki'ik, bainhira dezeña no implementa didiak, ba Governu ka provedor servisu sira seluk. 54. Miske halo ona esforsus, Secretariado de Estado ba Juventude e Desporto hasoru tarefas nebé sei bo'ot teb-tebes iha termus eskala no rekizitu organizasional. Tenki iha pontu fokal ida ba politika juventude iha Governu nebé iha kbi'it no kompeténsia atu mantein asuntu foin-sa'e iha ajenda ministériu oi-oin nian no iha públiku em jeral ni-nia neon. Klaru katak ne'e la'os atual Secretariado de Estado da Juventude e Desporto iha ni-nia forma no kapasidade orasne'e. Bele mos liu hosi aumenta kapasidade Sekretariadu atual ka mekanizmu alternativu ida (hanesan grupu inter-ministerial, nebé ofisial nivel Gabinete ida mak xefia), funsaun sira nebé tenki halao hanesan dezenvolvimentu politikas juventude nebé tetu no artikula didiak, koordenasaun no monitorizasaun rigorozu ba inisiativa inter-sektorial oi-oin, no komunikasaun vizaun klaru ida ba politika juventude ba aktor barak iha sistema laran. 8. Implementasaun: Governu Bele Halo Serbisu ne'e Mesa-Mesak? 55. Maiske bainhira dezenvolve lalais estrutura integradu ida ba politika sosial iha Timor-Leste, Governu ni-nia abilidade atu analiza, introduz, no implementa politikas uitoan deit. Intervensoens ba juventude nudar esforsu nebé involve disiplina barak no ministériu 17 D E Z E N V O L V I M E N T U J U V E N T U D E N O M E R K A D U T R A B A L L U . 1 3 O U T 2 0 0 7 , 18/24 ka ajénsia ida labele trata mesa-mesak. Secretariado de Estado ba Juventude e Desporto iha intensaun diak maibé la iha kapasidade maiske atu halao ni-nia serbisu rasik. Ministério do Trabalho mos fraku hanesan mos Ministério das Obras Públikas nudar parseiru importante teb- tebes ida iha programas obras públikas. Maiske bainhira Governu ni-nia kapasidade atu implementa politikas no programas aumenta maka'as ona (iha termus kooperasaun entre ajénsias no kapasidade administrativu ­ maiske kondisaun ezekusaun orsamentu orasne'e hatudu buat ne'e sei la fásil), problema foin-sa'e sira-nian bo'ot, hanesan massa juventude nebé foin lalais ne'e abandona eskola ka uluk afetadu tanba funu ba Independénsia ka foin lalais ne'e involvidu iha distúrbiu sosial. Grupu foin-sa'e sira ne'e rekere medidas prazu badak seluk tan nebé rekere atividade remedial bo'ot. 56. Hein katak katak durante tempu ruma iha loron aban-bainrua Governu sei presiza aumenta sinerjias entre ni-nia esforsus rasik no esforsus doadores nian. Maiske ne'e la impede kna'ar Governu nian nebé aumenta iha implementasaun programas oi-oin, maibé kna'ar importante nebé asisténsia téknika doador nian bele halao ba análize no politikas no iha ezekusaun projetu oi-oin hatudu tihaona iha áreas balun nebé relatóriu ne'e engloba (hanesan programas obras públikas no merenda eskolar). Tenki promove kooperasaun ne'e maibé, alein de ne'e, tenki hola medidas atu transfere iha termus lokal abilidades no sistemas nebé doador sira uza. 57. Maiske bele implementa didiak programas, ne'e mesak deit la'os kriteriu ida nebé bele konfia konabá programa sa mak tenki oferese, no tenki dezenvolve estratéjia sosial nebé hatama estratejia merkadu traballu ida. Timor-Leste seidauk dezenvolve estratéjia protesaun sosial ida nebé sei identifika áreas intervensoens prometedor liu no avalia méritus relatif entre alternativas oi-oin. Tanba la iha estrutura kompriensivu ida hanesan ne'e maka susar atu fo'o prioridade ba nesesidades foin-sa'e sira nian baihira kompara ho grupu sira seluk nebé presiza ajuda, ekilibriu entre insentivus empregu nian no asisténsia sosial, no programas sa mak tenki fo'o iha prazu badak kompara ho prazu naruk. Relatóriu ne'e rekomenda atu dezenvolve estratéjia hanesan ne'e nebé sei serve nudar elementu sentral ba planus dezenvolvimentu iha loron aban-bainrua. Ikus liu, umakain sira mak fo'o empregu produtivu nebé benefisia sira-nia membrus no ekonomia tomak. Tanba ne'e labele haré dezenvolvimentu kresimentu ekonómiku no protesaun sosial keta-ketak no tenki trata asuntu rua ne'e hamutuk. 9. Hadia Estatistika ba Análize Merkadu Traballu­ No Fahe Estatístika ne'e ho Parte Sira Seluk 58. Timor-Leste iha informasaun estatistiku uitoan deit nebé presiozu konabá kondisaun sosial, karateristika ekonómika no merkadu traballu, no rezultadus Sensus nian sai ultrapasadu tiha tanba dezenvolvimentu sosial no politiku foin lalais ne'e no mudansas nebé tuir mai iha nasaun laran. Maiske iha peskiza balun, maibé peskiza sira ne'e halo ho forma irregular tanba ne'e la permite halo análize dinámiku ida ba faktor fundamental sira. Sira- nia metodolojias la kompatível no iha kazu balun tenki hadia metodolojia sira ne'e. Tenki monitor nafatin mudansas iha karateristika xave sosiu-ekonómiku no demográfiku no forma baze ba análize politika bazeadu iha evidénsia no dezeñu programa nian. Sei halais mudansa sira ne'e tanba reseita sira hosi minarai transforma terrain ekonómiku, umanu no ambiente Timor-Leste nian. Labele sobrestima utilidade atu hatene barak liu tan konabá modelu migratóriu no mudansa lais nebé mosu iha área urbanu sira kompara ho mudansa neineik iha área rural sira. 59. Nuné mos, iha tendénsia ofisial ida atu kaer metin segredu dadus peskiza nian liu fali sa mak bele justifika. Konfidensialidade no protesaun privasia nudar pre-kondisoens atu 18 D E Z E N V O L V I M E N T U J U V E N T U D E N O M E R K A D U T R A B A L L U . 1 3 O U T 2 0 0 7 , 19/24 hetan informasaun nebé bele konfia hosi respondente peskiza sira. Tenki kaer metin buat rua ne'e. Iha momentu hanesan, la susar liu atu sanitize dadus primáriu ho maneira ida nebé bele liga karateristikas no rezultadus sein loke identidade respondentes nian. Iha téknika standar nebé bele uza ba peskiza sira atu kaer metin konfidensialidade. Ne'e sei permite fahe informasaun ba malu entre peskizador sira nebé ikus mai bele tulun ema sira mak halo politika atu hili entre alternatives bazeadu ba evidénsia oi-oin ho forma efetivu liu. 60. Tanba ne'e, Governu tenki introduz peskiza regular no fahe ho forma livre informasaun hosi peskiza ne'e. Maiske relatóriu ne'e to'o orasne'e fo'o ona opsaun balun, maibé aperfeisoamentu ba baze no análize estatístika la alista iha ne'e nudar opsaun seluk ida deit: ne'e nudar kondisaun ida atu introduz politika diak sira iha primeira oportunidade no ikus mai monitoriza sira-nia dezempeñu no avalia sira-nia rezultadus no, ikus liu, hadia, altera ka husik politika tuan sira ka introduz politika foun sira. Liu-liu iha área empregu, Peskiza semestral konabá Mão-de-Obra sei iha valor bo'ot tanba peskiza ne'e kapta mos aspetu sazonalidade. Peskiza trace estudante anual bele fo'o informasaun konabá merkadu traballu, rezultadus sistema edukasaun nian no orienta diak liu autoridadus iha halo Planu Asaun sira. Alein de peskiza rua nebé temi tiha uluk ona nebé importante liu ba politikas prazu naruk, peskiza bazeadu ba empregador konabá expetativas no rekizitu traballu prazu badak no mos peskiza konabá saláriu bele forma baze atu hatene nesesidades prokura traballu urjente liu no dezeña politikas relevante liu ba loron aban-bainrua. Importante hanesan mos, atu halo peskiza sira ne'e disponivel ba ba ema sira nebé bele kontribui ba análize no better understanding konabá dinámika dezenvolvimentu Timor-Leste nian. E. REZUMU REKOMENDASOENS NIAN 61. La fásil atu rezolve problemas hosi tinan 30 liu ba iha periodu tempu tinan id ka rua deit, sa tan iha fulan ida ka rua. Jerasaun ema Timor barak mak afetadu hosi eventu istóriku sira direta ka indireta liu hosi formasaun lisan no expetativas. Nuné mos, tranzisaun hosi labarik ba foin-sa'e nudar buat komplikadu no difisil ida, liu-liu iha ekonomia pos-konflitu sira. Maibe bele identifika problemas no bele hahú hatama daudaun reformas no programa foun sira iha relasaun ho objetivu no politika dezenvolvimentu prazu naruk. Em vez de hein dezenvolvimentu vizaun no planu ideal sira, bele hahú ona implementasaun politikas no programas prometedor prima facie sira no bele halo ajustamentu ikus mai hodi tau iha konsiderasaun rezultadus monitorizasaun no avaliasaun no mos bainhira kondisaun sira muda. 62. Tanba ne'e tenki halo eskolha balun iha prazu badak enkuantu tau atensaun didiak ba prazu naruk. Ne'e sei rekere determinasaun bo'ot liu iha parte ema sira mak halo politika hanesan, nudar ezemplu, alein de problema horizonte politiku prazu badak nebé afeta programas Governu barak, iha tan problema seluk ida nebé relasiona ho realidade katak programas barak nebé konkorda ona implementa neineik ka nunka tau iha prátika (hanesan tanba difikuldades ho ezekusaun orsamentu). Tebes duni katak Timor-Leste hasoru eskolha difisil barak no la iha rekursus natón atu halo buat barak, maibé Governu bele deside ho maneira nebé bele konvense sa mak atu hahú halo orasne'e. Nudar sujestaun urjente ba prazu badak relatóriu ne'e propoin atu: · Hakuran kedas fluxu ema mal-kapasitadu sira nebé buka serbisu in merkadu traballu hodi aumenta retensaun labarik no foin-sa'e sira iha sistema edukasaun jeral. Ne'e sei rekere, tebes duni, aumentu ida ba parte oferta edukasaun nian maibé tenki suplementa hodi fo'o insentivu ba familia sira atu mantein nafatin sira-nia oan sira no foin-sa'e sira iha eskolas hodi intervensaun balun iha "parte prokura" (hanesan subsídiu familiar ba familia sira depende ba realizasaun eskolar ka aumenta expanding programa merenda eskolar) 19 D E Z E N V O L V I M E N T U J U V E N T U D E N O M E R K A D U T R A B A L L U . 1 3 O U T 2 0 0 7 , 20/24 · Fo'o alternativas ba dezempregu ka involvimentu iha atividades destrutivus hodi aumenta oportunidades empregu ba foin-sa'e sira. Dalan klaru liu atu halo nuné iha prazu badak mak ho obras públikas nebé bele introduz iha nivel nasional (kompara ho programas merkadu traballu ativu sira seluk nebé labele dezeña ka aumenta lalais). Nuné mos, la hanesan programas merkadu traballu ativu sira seluk, obras públikas iha mais ou menus efeitu imediatu no la depende ba tamañu ki'ik ka kresimentu neineik sektor privadu nian. Nuné mos, obras públikas bele fo'o melloria adisional ida ba ekonomia, bainhira liga ho investimentu infraestrutura públika nebé hein atu sai elementu importante liu ba kresimentu ekonómiku iha Timor-Leste iha prazu badak · Maiske hakarak alkansa atividade prazu badak rua ne'e, maibé dezenvolvimentu estratéjia juventude diak ida nebé sei akompaña ho planu realistiku sira no ambiente implementasaun konduzivu ida. Kuadru hanesan ne'e sei permite introduz medidas seluk tan ida forma ida nebé sei reforsa efeitus hosi atividades rua uluk no sei inline ho vizaun dezenvolvimentu prazu naruk liu Timor-Leste nian. Ne'e sei rekere atu aumenta no hadia liu tan proposta Estratéjia Nasional Juventude no Planu Asaun Empregu Juventude, no atu reforsa Secretariado de Estado da Juventude (ka autoridade ekivalente ida). 63. Hosi perspetiva empregu juventude prazu médiu, bele habadak áreas prioridade no orientasaun politika prometedor sira hanesan tuir mai: d) (iha parte oferta traballu) Preparasaun foin-sa'e sira-nian ba atu involve'an didiak iha empregu produtivu. Ne'e sei rekere atu aselera no haklean dezenvolvimentu mão- de-obra ho investimentus kapital umanu ho baze luan (inklui mos, nudar ezemplu, intervensaun sira iha área saúde, nutrisaun, no dezenvolvimentu infánsia inisial) no mos politik edukasaun sira nebé aumenta rezultadu aprendizajen nian no inklui edukasaun sívika. e) (iha parte prokura traballu) Provizaun regulador ba empregu. Maiske nivel jeral empregu nian depende ba nivel atividade ekonómika nian, maybe bele halo ona ganho adisional sira liu hosi lejislasaun nebé dezeña ho kuidadu nebé aumenta fleksibilidade au mesmu tempu nia fo'o protesaun ba traballador. Konabá asuntu ne'e, relatóriu ne'e identifika ona nudar áreas prioridades ba aumentu fleksibilidade hosi halo melloria ba regulamentu konabá kontratasaun serbisu no despedimentu, no prátikas saláriu mínimu ketak ba traballador adultu sira kompara ho traballador foin-sa'e sira. Relatóriu ne'e mos identifika ona falta de provizaun reguladora sira ba empregu tempu parsial, sazonal no temporáriu no la iha lejislasaun nebé regula suspensaun temporáriu sira. f) (iha nivel merkadu traballu) informasaun no sertifikasaun merkadu traballu. Ne'e sei rekere, iha parte ida, kriasaun instrumentu administrativu no peskiza natón atu monitor no avalia mudansa sira iha merkadu traballu. Iha parte seluk, iha nesesidade ida ba kriasaun eskema akreditasaun ba instituisaun oi-oin no dezenvolvimentu kuadru kualifikasaun bazeadu iha kompeténsia nebé sei tulun kria tranzisaun diak duradoiru entre edukasaun, formasaun no pista karreira oi-oin iha tempu hanesan fo'o mos sinalizasaun importante ba traballador no empregador sira iha nivel nasional no mos internasional. -- o O o -- 20 D E Z E N V O L V I M E N T U J U V E N T U D E N O M E R K A D U T R A B A L L U . 1 3 O U T 2 0 0 7 , 21/24 Kuadru ida ba Kriasaun Kontextu Pozitivu ida ba Empregu Foin-sa'e nian · Definisaun and implementasaun vizaun dezenvolvimentu ida o Utilizasaun didiak rezerva minarai o Programa makro no investimentu públiku diak o Ambiente favorável ba negósiu · Dezenvolvimentu estratéjia sosial (dezenvolvimentu mão-de-obra no protesaun sosial) o Fokus ba intervensaun "primeira jerasaun" (infánsia, edukasaun bázika, saúde) o Uza asisténsia sosial ba grupu kategóriku nebé labele serbisu (ema katuas, defisientes) · Rekizitu estatístiku o Hadia sistema informasaun merkadu traballu (baze de dadus ba sentru formasaun sira, servisus empregu; rezultadus, ho selu-seluk tan) o Introduz peskiza sira ba mão-de-obra (oferta traballu), expetativa negósiu nian (prokura), saláriu (rezultadus merkadu traballu nian) o Publika/fo'o asesu ba dadus peskiza nian · Efikásia Implementasaun nian o Hadia planeamentu no ezekusaun orsamentu o Aumenta apoiu doador nian iha ezekusaun projetu sira o Reforsa kooperasaun inter-ministerial tanba juventude nudar asuntu importante ida Sekretariadu Juventude Nivel Gabinete Target Youth Groups and Recommended Intervensoens Labarik nurak 0-6 Otas eskola tinan 6-18 Foin-sa'e Adultu 18-25 Iha Eskola · Saúde inan nian · Introduz eskema retensaun estudante · Adopta eskema akreditasaun · Nutrisaun (subsidiu familiar, merenda eskolar ho ba edukasaun pos- · Imunizasaun selu-seluk tan) sekundária · Aumenta tema karreira, énfaze ba edukasaun · Kolokasaun no asesoria sivika no posibilidades konteudu karreira ba graduadus vokasional ba kurrikulu edukasaun pos-sekundária · Hanoin hikas estratéjia vokasional sekondária o Estuda méritus expansaun nian o Aumenta siensias emprezarial ba kurrikulu eskola sekundária hotu- hotu o Foku ba agrikultura, konstrusaun, komérsiu báziku, turizmu o Asegura kualidae no relasaun ho merkadu traballu · Dezenvolve edukasaun diak ida no kuadru kualifikasaun abilidades Iha eskola · Empregu Obras públikas liur · Programas segunda oportunidade ba literasi · Servisus ba kolokasaun, dezenvolvimentu kualifikasaun no empregu-rasik · Rota ba involvimentu siviku · Servisus Juventude Apoiu Hosi Ministérius 21 Relevantes