97643 Siromaštvo i nejednakost u Bosni i Hercegovini 2007-2011. Siromaš tvo i nejednakost u Bosni i Hercegovini 2007-2011. MAJ 2015. SVJETSKA BANKA, AGENCIJA ZA STATISTIKU BIH, FEDERALNI ZAVOD ZA STATISTIKU I REPUBLIČKI ZAVOD ZA STATISTIKU RS Sadržaj Izvršni rezime.......................................................................................................................................... 3 1. Uvod ................................................................................................................................................ 4 2. Makroekonomski kontekst .............................................................................................................. 6 3. Nedavni trendovi siromaštva .......................................................................................................... 8 4. Profil siromaštva u 2011.g. i zapažene promjene tokom vremena............................................... 14 5. Nejednakost i inkluzivan rast u BiH ............................................................................................. 21 5.1. Sveukupna nejednakost prihoda u BiH ................................................................................. 21 5.2. Inkluzivan rast ....................................................................................................................... 25 Reference .............................................................................................................................................. 36 Aneksi ................................................................................................................................................... 37 Tabele Tabela 1: Rezime mjera siromaštva u BiH (2001-2011) ........................................................................ 6 Tabela 2: Incidenca siromaštva, 2007.-2010. (%)................................................................................... 9 Tabela 3: Mjesečni rashodi po stanovniku po COICOP, 2007. i 2011. ................................................ 13 Tabela 4: Komponente rasta i redistribucije u promjeni siromaštva.................................................... 13 Tabela 7: Sveukupna nejednakost (Gini koeficijent), 2007. – 2011. .................................................... 22 Tabela 9: Udio ukupnog prihoda domaćinstva po izvoru prihoda (%) ................................................ 33 Tabela 8: Karakteristike tržišta rada i siromaštva među zaposlenima, 2011 ........................................ 39 Tabela 9: Oaxaca-Blinder analiza plata, 2011 ...................................................................................... 40 Slike Slika 2: BDP po stanovniku, PPP 2011 međn.USD ............................................................................... 7 Slika 4: Zaposlenost po sektoru, 2008.-2013. ......................................................................................... 8 Slika 5: Struktura zaposlenosti u 2008.g. i 2012.g.................................................................................. 8 Slika 6: Godišnja promjena neto i bruto plata (%).................................................................................. 8 Slika 7: Razlike između krivulja za 2011. i 2007. (+/- 20% linije siromaštva) ................................... 10 Slika 8: Razlike između krivulja za 2011. i 2007. (+/- 20% linije siromaštva) ................................... 10 Slika 9: Poređenje između nominalnih i prostorno usklađenih rashoda ............................................... 11 Slika 10: Krivulja incidence rasta 2007-2011 po entitetu i urbanom/ruralnom području. .................... 12 Slika 11: Udio COICOP kategorija, 2011 ............................................................................................. 13 Slika 12: 2007-2011 promjena u COICOP udjelu ................................................................................ 13 Slika 13: Struktura promjene broja siromašnih po izvoru prihoda (2007-2011) ................................ 14 Slika 14:Incidenca siromaštva po dobnim skupinama i polu (2007.-2011.) ....................................... 15 Slika 15: Incidenca siromaštva u BiH po veličini domaćinstva i broju djece ....................................... 15 Slika 16: Incidenca siromaštva po nivou obrazovanja ispitanika i nosioca domaćinstva (2007.- 2011.) .................................................................................................................................................... 16 Slika 17: Incidenca siromaštva po radnom statusu ispitanika i nosioca domaćinstva (2007-2011) ..... 17 Slika 18: Zaposlenost i stručno zanimanje po nivou obrazovanja (2011)............................................ 18 2 Slika 19: Incidenca siromaštva po zanimanjima i sektoru .................................................................... 19 Slika 20: Incidenca siromaštva po radnom statusu i tipu ugovora, 2007-2011.................................... 20 Slika 21: Razlika broja siromašnih u urbanim i ruralnim područjima .................................................. 21 Slika 22: Nejednakost (Gini index) tokom vremena na zapadnom Balkanu ........................................ 22 Slika 23: Lorenzove krivulje za pod-nacionalni nivo, po godini .......................................................... 23 Slika 24: Lorenzove krivulje za pod-nacionalni nivo, 2011. ................................................................ 23 Slika 25: Generalizirane Lorenz-ove krivulje za entitete, po godini..................................................... 24 Slika 26: Generalizirane Lorenzove krivulje za pod-nacionalni nivo, 2011.g. ..................................... 24 Slika 27: Istorijska dinamika prihoda 2004-2007, 2007-2011 i sveukupno. ........................................ 25 Slika 28: Zajednički prosperitet na zapadnom Balkanu ........................................................................ 26 Slika 29: Zajednički prosperitet za ruralna i urbana područja .............................................................. 27 Slika 30: Geografska incidenca grupe B40 .......................................................................................... 27 Slika 31: Šta određuje srednjoročni i dugoročni proizvodni kapacitet domaćinstva? .......................... 28 Slika 32: Udio domaćinstava s najmanje 5 članova .............................................................................. 29 Slika 33: Omjer izdržavanih članova (djeca + stari) prema odraslim radno-aktivne dobi (15-64) ..... 29 Slika 34: Omjer djece i odraslih radno-aktivne dobi ........................................................................... 29 Slika 35: Omjer starih i odraslih radno-aktivne dobi ............................................................................ 29 Slika 36: Udio pojedinaca (15+) s osnovnim ili nepotpunim osnovnim obrazovanjem ...................... 30 Slika 37: Udio pojedinaca (15+) s visokim obrazovanjem ................................................................... 30 Slika 38: Udio pojedinaca (15+) s visokim obrazovanjem po zemljama zapadnog Balkana ............... 30 Slika 39: Radni status (dobna grupa 25-64) ........................................................................................ 31 Slika 40: Radni status (muškarci, dobna grupa 25-64) ........................................................................ 31 Slika 41: Radni status (žene, dobna grupa 25-64)................................................................................. 31 Slika 42: Radni status (dobna grupa 15-24) .......................................................................................... 31 Slika 43: Radni status (dobna grupa 55-64) .......................................................................................... 31 Slika 44: Tip ugovora (zaposleni, dobne grupe 15-64) ........................................................................ 32 Slika 45: Distribucija zanimanja (dobna grupa 15-64) ......................................................................... 32 Slika 46: Sektorska distribucija (dobna grupa 15-64) ........................................................................... 32 Slika 47: Dinamika prihoda (godišnje) za grupe B40 i T60 po izvorima prihoda, 2007-2011 ............. 34 Slika 48: Dinamika prihoda u urbanim i ruralnim područjima (2004-2007 i 2007-2011) ................... 34 Slika 49: Razlika između 2011 i 2007 za FGT 1 i FGT2 krivulje u rasponu +/- 20% od praga siromaštva ............................................................................................................................................. 37 Izvršni rezime Ovaj izvještaj prikazuje trendove siromaštva i nejednakosti u Bosni i Hercegovini u periodu 2007. – 2011., a razmatra i zajednički prosperitet. Ažuriranje brojki o siromaštvu i nejednakosti u BH se 3 oslanja na podatke iz EHBS 2011 ankete i metodologiju siromaštva Svjetske banke. Pored toga, obzirom na novousvojene ciljeve Svjetske banke, koji se odnose na eliminaciju ekstremnog siromaštva i zajednički prosperitet, ovaj izvještaj ukratko razmatra i zajednički prosperitet, koji je ovdje definiran u smislu rasta potrošnje domaćinstava kod donjih 40 procenata stanovništva po dobrostanju. U periodu 2007. – 2011. broj siromašnih je ostao stabilan na nivou zemlje. Mjera siromaštva na osnovu metodologije Svjetske banke se promijenila, s 14 procenata u 2007. na 15 procenata u 2011., ali ta promjena nije statistički značajna. Istovremeno, na pod-nacionalnom nivou je došlo do povećanja siromaštva u FBiH, iako to zavisi od izbora praga. Dinamika prihoda u periodu 2007. – 2011. otkriva jednake efekte zarada po osnovu samozaposlenosti i doznaka s jedne strane, i penzija, naknada socijalne pomoći i plata zaposlenih s druge strane. Stanovništvo iz 30-tog do 90-tog postotka se tokom 2007. – 2011. suočilo sa smanjenjem rashoda, uglavnom zbog onih iz urbanih područja. Među entitetima, rashodi su u prosjeku više opali u RS, ali su u FBiH gubici bili veći na donjem kraju distribucije rashoda, dok je u RS bio suprotan slučaj. Istovremeno, obrazac potrošnje je ostao stabilan, obzirom da je potrošnja opala za skoro sve kategorije proizvoda. Nejednakost u BiH je ostala stabilna u periodu 2007. – 2011. Profil siromaštva potvrđuje značajne veze između obrazovanja i prisutnosti na tržištu rada i siromaštva. Pojedinci s nižim nivoom obrazovanja se i dalje suočavaju s većom incidencom siromaštva i to sve više (i sve značajnije) nakon finansijske krize. Podaci takođe potvrđuju negativnu vezu između obrazovanja i siromaštva: (i) bolje obrazovanje povećava šanse za zapošljavanje; i (ii) bolje obrazovanje omogućava bolje radno mjesto. Razlike u obrazovanju objašnjavaju polovinu razlike u stopama siromaštva između ruralnih i urbanih područja. Prosječna potrošnja donjih 40 procenata stanovništva je prije krize rasla brže od nacionalne srednje potrošnje, naročito u ruralnim područjima, a padala manje tokom perioda krize. Tokom 2004. -2007. potrošnja donjih 40 procenata stanovništva (B40-Bottom 40) je rasla 3,7 procenata godišnje. Za 60 procenata najbogatijih taj rast je bio 3,3 procenta. To je odraz snažnog učinka zaposlenosti u periodu prije krize u oblastima poput poljoprivrede, prerađivačke industrije i građevinarstva. Tokom 2007. – 2011., rashodi su padali po godišnjoj stopi od 1,06 procenata sveukupno, a 0,8 procenata u B40 grupi. Ova grupa stanovništva je više koncentrirana u ruralnim područjima i u RS, a ti geografski obrasci su ostali nepromijenjeni u periodu 2007. – 2011. Analiza kapaciteta za ostvarivanje prihoda donjih 40 procenata stanovništva, na osnovu okvira dobara, kojeg su predložili Bussolo i Lopez-Calva (2013.), pokazuje da je ovoj grupi teško da doprinosi ekonomskom rastu. Donjih 40 procenata se karakterizira velikim domaćinstvima o kojima se trebaju brinuti, u kombinaciji s manjom količinom dobara koja im stoje na raspolaganju. Donjih 40 procenata se karakterizira i niskim nivoom obrazovanja, nižim stopama zaposlenosti, naročito među ženama i većom stopom nezaposlenosti mladih, što je od ključnog značaja. Štaviše, zaposleni članovi iz ove grupe češće rade na određeno ili bez ikakvog ugovora, a i manje se bave zanimanjima ili rade u sektorima za koje je potrebna visoko kvalificirana radna snaga. 1. Uvod Svjetska banka je 2010. zajedno s Odjeljenjem za ekonomsko planiranje Bosne i Hercegovine objavila izvještaj kojim se željelo “osvježiti naše znanje o ishodima siromaštva …. u vrijeme velike neizvjesnosti” (Svjetska banka 2010.). Četiri godine kasnije, i dalje su prisutne neizvjesnosti oko posljedica 'Velike recesije' na životni standard. Nepostojanje nove Ankete potrošnje domaćinstava (HBS) za sada onemogućava ažuriranje trendova siromaštva, koji su ostali 'zaleđeni' na nivou iz 2007. 4 A i dalje su prisutne i značajne neizvjesnosti o budućim izgledima, obzirom da je oporavak od 2009. bio krhak i nestalan, uz drugi val pada u 2012. Sada se čini da je došlo do obnavljanja rasta, za koji se kao i u drugim zemljama regije očekuje da će ići sporo. U tom ambijentu, namjera ovog materijala je da ažurira procjene siromaštva i nejednakosti u zemlji i produbi naše razumijevanje daljih uticaja krize. Iako su i najsvježiji raspoloživi podaci – Proširena anketa potrošnje domaćinstava iz 2011. – već nekoliko godina stari, ipak predstavljaju izuzetno interesantan izvor informacija. To je istraživanje izvršilo pilot-testiranje novog pristupa standardnoj HBS, koja se tipično provodi u SEE6 zemljama, uz dodatak modula koji sadrži informacije potrebne za mjerenje siromaštva i socijalne isključenosti u zemljama članicama EU. Na taj način, EHBS predstavlja hibridno rješenje između HBS i Ankete prihoda i uslova života (SILC) 1, zvaničnog instrumenta za mjerenje siromaštva i socijalne isključenosti u EU, koji ne sadrži informacije o rashodima. Dizajn EHBS 2011 ima za cilj da ne ugrozi uporedivost mjerenja siromaštva vis-à-vis prethodne HBS ankete. Dizajn ankete prati preporuke stručnog panela kojeg su okupili DFID, Eurostat, Svjetska banka i nekoliko statističkih ureda EU zemalja, za istraživanje strategija za prilagođavanje zemalja zapadnog Balkana nekim zahtjevima statističkih acquis-ija EU (Carletto, 2013). Da ne bi preopteretili ispitanike, dodatni moduli u EHBS se administriraju na rotirajućoj osnovi, kao dodatak standardno dizajniranom HBS-u, da bi se prikupile detaljne informacije o rashodima domaćinstava. Značajno je da su, uz izuzetak manjih dodataka u kategorijama potrošnje, na koje otpada vrlo mali dio potrošnje i ne utiču na šire COICOP agregate, moduli rashoda u EHBS ostali nepromijenjeni u odnosu na prethodni krug ankete (2007.), omogućavajući poređenje definicija i kategorija rashoda. 2 Ovaj materijal primjenjuje jedan od mnogih mogućih aspekata za opisivanje siromaštva i isključenosti u BiH. Opisuje trendove i strukturu apsolutnog siromaštva na osnovu rashoda domaćinstava (pogledati ispod), te ga zato zanima, kao pitanje ciljeva politike, dostupnost određenog minimalnog životnog standarda stanovništvu. To bi se trebalo posmatrati kao nadopuna pratećem materijalu o socijalnoj isključenosti na osnovu indikatora strategije Europe 2020, uključujući stope relativnog rizika od siromaštva (AROP), s fokusom na nizak prihod u odnosu na ostale stanovnike u datoj zemlji. Pored analize apsolutnog siromaštva, ovaj materijal daje i analizu inkluzivnog rasta, u cilju procjene da li rast (gubitak) prihoda donosi različite koristi (uticaje) najnižem dijelu (ovdje donjih četrdeset procenata) distribucije. Postoje i drugi pristupi, kao što su oni koji uključuju mjere siromaštva na osnovu sadašnjeg prihoda, ili samoprocjenu priuštivosti, ili pristupi koji se razlikuju po načinu na koji utvrđuju prag siromaštva (pogledati ispod). Dinamika siromaštva i detaljni profil siromaštva u ovom materijalu su zasnovani na metodologiji siromaštva Svjetske banke, koja se oslanja na liniju siromaštva iz LSMS-a (KM 205 po osobi mjesečno). U BiH je glavna mjera siromaštva relativna mjera s pragom postavljenim na 60 procenata od srednje potrošnje. Pored toga, procjene nacionalnog apsolutnog siromaštva se takođe vrše na osnovu nacionalne metodologije i metodologije Svjetske banke; koriste se i specifične metodologije FBiH i RS 1 EU-SILC je postao obaveza za zemlje članice EU unutar Okvirne direktive 1177/2003. Iako je njena implementacija obavezna, svaka zemlja treba uraditi svoju vlastitu nacionalnu anketu ili voditi evidencije koje podržavaju provođenje SILC-a. SILC se treba provoditi godišnje sa zajedničkom komponentom svake godine (primarne varijable) i rotirajućim modulima koji se mijenjanju po godinama (sekundarne varijable). Anketa uključuje i longitudinalnu komponentu, koja zahtijeva rotirajuću strukturu uzorka panela. 2 Analiza rashoda po COICOP grupi za 2007. i 2011,. uključujući pregled najučestalijih rashoda po COICOP grupi, ne otkriva nikakve veće skokove po kategorijama rashoda. 5 (pogledati Tabelu 1 za rezime ključnih karakteristika raznih mjera siromaštva u BH). Metodologija Svjetske banke je, u svrhu ovog izvještaja, izabrana čisto iz praktičnih razloga: (i) omogućava analizu trendova tokom 2007. - 2011.; (ii) ista je metodologija korištena i u prethodnom izvještaju (Svjetska banka 2009.) za analizu trendova siromaštva u periodu 2004. – 2007. time dajući duži trend; (iii) omogućava poređenje trendova između entiteta u BiH. Za detaljnu analizu profila siromaštva u 2011. korištenjem i pristupa relativnog siromaštva i nacionalne metodologije apsolutnog siromaštva, pogledati IBHI (2013.). Tabela 1: Rezime mjera siromaštva u BiH (2001-2011) 2001 World Bank poverty line 2007 poverty lines 2001 LSMS 2004, 2007 & 2011 HBS 2007 & 2011 HBS Survey Coverage FBiH Yes Yes Yes RS Yes Yes Yes BD No Yes Yes Fieldwork October-November January-December January-December Consumption Components Food Yes Yes Yes Nonfood Yes Yes Yes Housing Yes Yes Yes Health Excluded Included Excluded Durable goods Value of services Purchases Purchases Price adjustments Temporal No No No Spatial Yes* No Yes** Adjustments for household Per capita Per capita Per capita composition and size Poverty line (at 2007 prices) WB 2001 KM 205 - HBAS, FOS, RSIS 2007 - - KM 238 RSIS 2007 - - KM 201 * Based on a food Paasche index by municipality. The data come from the own LSMS. ** Based on food and nonfood CPI data at the Coicop level by entity and region. 2. Makroekonomski kontekst BiH je u periodu 2000. - 2008. ostvarivala brz ekonomski rast, ali je nakon 2008.g. došlo do zastoja zbog financijske krize. Tokom 2008. - 2013. rast je u prosjeku iznosio 0,3 procenta u odnosu na prethodnu godinu, a u tom periodu su se desila dva vala recesije s negativnim rastom u 2009. i 2012. Između posljednja dva kruga ankete (2007. i 2011.) BDP po stanovniku je rastao samo 1,3 procenta u odnosu na prethodnu godinu. Rast u BiH i prije i poslije krize su u skladu s onim što se dešavalo u zemljama jugoistočne Evrope (SEE) i EU 11 zemljama. BDP po stanovniku BiH je u 2013. iznosio 83 procenta od SEE prosjeka i 43 procenta od EU 11 prosjeka. 6 Slika 1: Rast BDP-a po stanovnku Slika 1: BDP po stanovniku, PPP 2011 međn.USD 6.0% 40000 35000 5.0% 30000 4.0% 25000 3.0% 20000 15000 2.0% 10000 1.0% 5000 0 0.0% BiH SEE EU11 EU17 BiH EU11 SEE 2000 2007 2011 2013 2000-07 2007-11 Izvor: WDI i kalkulacije osoblja Izvor: WDI i kalkulacije osoblja Ekonomski rast prije krize je bio vođen primarno uslugama i industrijom. Rast usluga (veleprodaja/maloprodaja, nekretnine, građevinarstvo, transport, administracija, smještaj/ugostiteljstvo, javne usluge i ostale usluge) je imao udio od dvije trećine u ukupnom rastu u periodu 2001. – 2007. Ostatak je uglavnom poticao od rasta prerađivačke industrije, energije, rudarstva i poljoprivrede. U periodu 2008. - 2011. stope rasta su naglo pale u svim granama ekonomskih aktivnosti, a isto generalno važi i za period nakon krize do 2013. Treba, međutim, napomenuti da se relativan doprinos javne administracije/obrazovanja/zdravstva BDP-u značajno povećao, zbog usporavanja u poljoprivredi, građevinarstvu, kao i industriji. Slika 3: Doprinos sektora rastu prije i nakon krize, procentni poeni BDP-a Izvor: Agencija za statistiku BiH i procjene osoblja Finansijska kriza je dovela do pada zaposlenosti. Sveukupna zaposlenost u ekonomiji je opala s 890.000 zaposlenih u 2008. na 813.00 u 2012., pri čemu je preko polovine neto izgubljenih radnih mjesta bilo u industrijskom sektoru. Kao rezultat relativno većeg gubitka radnih mjesta u industriji, relativan doprinos uslužnog sektora sveukupnoj zaposlenosti je porastao s 47 procenata u 2008., na 51 7 procent u 2013.; neto povećanje je bilo čak i veće za muškarce. U 2013. je na svakih 100 ljudi tek 22 bilo zaposleno. Neto plate su povećavane po stopi od 6,7 procenata godišnje tokom 2001. - 2008. U periodu 2009. - 2013. nije bilo rasta neto plata u realnom smislu; ustvari plate su u 2009. pale u realnom smislu, a potom ponovo u 2012. kada je došao drugi val recesije. Slika 2: Zaposlenost po sektoru, 2008.-2013. Slika 3: Struktura zaposlenosti u 2008. i 2012. 1000 100% 900 90% 800 80% 40% 49% 70% 59% 61% 700 418 406 416 60% 600 420 399 422 50% 500 40% 40% 400 30% 30% 19% 17% 300 289 270 261 20% 236 247 245 200 10% 20% 21% 22% 23% 100 183 182 0% 166 160 167 155 2008 2012 2008 2012 0 2008 2009 2010 2011 2012 2013 Males Females Agriculture Industry Services Agriculture Industry Services Izvor: Agencija za statistiku BiH i procjene osoblja Izvor: Agencija za statistiku BiH i procjene osoblja Kriza je zaustavila rast plata. Realne plate su istrajno rasle po 5 procenata godišnje između 2001. i 2007. Međutim, u 2009., a potom i 2012. su u realnom smislu pale. Sveukupno tokom perioda 2009. - 2013. (tokom 2008. – 2011. neto plate paadale za 1,4 procenta godišnje). Slika 4: Godišnja promjena neto i bruto plata (%) 20% 15% 10% 5% 0% -5% Gross wages Net wages -10% Q4-2002 Q4-2003 Q4-2004 Q4-2005 Q4-2006 Q4-2007 Q4-2008 Q4-2009 Q4-2010 Q4-2011 Q4-2012 Q4-2013 Izvor: Agencija za statistiku BiH i kalkulacije osoblja. 3. Nedavni trendovi siromaštva Ovaj odjeljak daje pregled stopa siromaštva u Bosni i Hercegovini između 2007. i 2011. Opisuje dinamiku rashoda domaćinstava između 2007. i 2011. kao i indikatore siromaštva u istom periodu. 8 Istražuje i robusnost ove analize prema pretpostavkama koje se podrazumijevaju u metodologiji siromaštva Svjetske banke. 3 Incidenca siromaštva je ostala stabilna u periodu 2007. – 2011. Incidenca siromaštva na nivou države od 15 procenata stanovništva u 2011., je bila nešto veća, ali ne statistički različita od procjena prije krize iz 2007. Incidenca siromaštva je ostala stabilna tokom tog perioda i u urbanim i u ruralnim područjima BiH (Tabela 2). Što se tiče entiteta, povećanje siromaštva je zabilježeno u FBiH (to je vezano za nivo praga siromaštva), a smanjenje u DB, dok je u RS incidenca siromaštva ostala stabilna. U poređenju s 2007. došlo je do povećanja jaza siromaštva od 14 procenata (FGT1), a težine siromaštva od 23 procenta (FGT2), slično na račun statistički značajnog povećanja tih indikatora u FBiH (Tabela 4), iako je samo povećanje indikatora FGT2 statistički značajno s 95% pouzdanosti. Tabela 2: Incidenca siromaštva, 2007.- 2010. (%) 2007 2011 Promjena Urbano 8,2 9,2 1,0 Standardna greška 0,62 0,69 0,93 Ruralno 17,8 19,0 1,2 Standardna greška 0,70 0,71 1,00 Entitet FBiH 13,4 15,1 1,8 Standardna greška 0,62 0,63 0,89 RS 15,0 14,9 -0,2 Standardna greška 0,85 0,91 1,25 BD 18,8 10,4 -8,4 Standardna greška 2,70 2,13 3,44 Na nivou zemlje 14,0 15,0 0,9 Standardna greška 0,50 0,51 0,71 Izvor: Kalkulacije osoblja na osnovu podataka HBS 2007. i EHBS 2011. Dinamika siromaštva u BiH je robusna bez obzira na izbor linije siromaštva. Stabilna dinamika siromaštva u BiH tokom perioda 2007. -2011. nije artefakt određenog izbora praga siromaštva. Slike 7 i 8 pokazuju razliku između FGT0 krive za 2011. i 2007., s intervalom pouzdanosti od 95 procenata, u rasponu +/- 20 procenata linije siromaštva. Generalno nema statistički značajnog povećanja siromaštva tokom 2007. -2011. u ovom opsegu vrijednosti praga siromaštva, bilo na nivou zemlje ili urbanih/ruralnih područja, kao ni na pod-nacionalnom nivou i RS. Samo se može zapaziti marginalno značajno povećanje incidence siromaštva u FBiH tokom ovog perioda za neke pragove siromaštva u rasponu +/- 20% stvarnog praga siromaštva, iako povećanje incidence siromaštva nije značajno ni za većinu pragova u ovom intervalu. Razlike u krivuljama jaza i težine siromaštva (Slika 49 u Apendiksu) nas navodi na sličan zaključak siromaštva definiranog u smislu indeksa FGT1, odnosno FGT2. U rasponu linije siromaštva +/- 20 procenata, nema povećanja jaza ili težine siromaštva, osim u FBiH, gdje se oboje povećava kroz cijeli raspon (iako je povećanje malo po vrijednosti). 3 EHBS 2011 je najsvježiji izvor podataka za procjene siromaštva. Svjetska banka (2015) razmatra skorije trendove siromaštva, ali oni su zasnovani na projekcijama. 9 Slika 5: Razlike između krivulja za 2011. i 2007. (+/- 20% linije siromaštva) National (alpha = 0) .03 .02 .01 0 -.01 2000 2200 2400 2600 2800 3000 Poverty line (z) Confidence interval (95 %) Estimated difference Izvor: Kalkulacije osoblja na osnovu podataka HBS 2007. i EHBS 2011. Slika 6: Razlike između krivulja za 2011. i 2007. (+/- 20% linije siromaštva) Urban Rural (alpha = 0) (alpha = 0) .04 .04 .02 .02 0 0 -.02 -.02 2000 2200 2400 2600 2800 3000 2000 2200 2400 2600 2800 3000 Poverty line (z) Poverty line (z) Confidence interval (95 %) Estimated difference Confidence interval (95 %) Estimated difference FBiH RS (alpha = 0) (alpha = 0) .06 .04 .03 .04 .02 .02 .01 0 0 -.02 -.01 2000 2200 2400 2600 2800 3000 2000 2200 2400 2600 2800 3000 Poverty line (z) Poverty line (z) Confidence interval (95 %) Estimated difference Confidence interval (95 %) Estimated difference Izvor: Kalkulacije osoblja na osnovu podataka HBS 2007. i EHBS 2011. Dvije metodologije siromaštva koje su trenutno u upotrebi se razlikuju po prostornom usklađivanju cijena, ali se čini da to ne utiče na incidencu siromaštva. Metodologija koja koristi prag siromaštva od KM 205, korištena u ovom materijalu, kao i u prethodnom izvještaju o siromaštvu 10 (Svjetska banka 2010) ne primjenjuje prostorne deflatore. Za razliku od toga, metodologija zasnovana na pragu siromaštva od KM 238, izračunatog u BiH, primjenjuje prostorno usklađivanje na osnovu podataka o indeksu potrošačkih cijena na COICOP nivou (12 kategorija), uz pokrivanje 12 regija. Prostorna deflacija zasnovana na indeksu potrošačkih cijena se primjenjuje umjesto izračunavanja jediničnih vrijednosti iz HBS-a, jer informacije o količini nisu raspoložive za većinu neprehrambenih stavki (za više detalja pogledati BHAS i sar., 2007.,). Poređenje ukupnih rashoda domaćinstava po stanovniku u nominalnim cijenama u 2007., uz prostorno usklađene rashode na osnovu COICOP indeksima otkriva da nema značajnih pomaka koncentracije oko praga siromaštva (Slika 9, lijeva ploha) niti značajnije promjene rangiranja domaćinstava (Slika 9, desna ploha). Slika 7: Poređenje između nominalnih i prostorno usklađenih rashoda .002 6000 .0015 Non adjusted expenditures 4000 .001 .0005 2000 0 0 500 1000 1500 2000 0 Monthly expenditures per capita, KM 0 2000 4000 6000 Nominal, 2007 prices Spacially adjusted, 2007 prices Spacially adjusted expenditures Izvor: Kalkulacije osoblja na osnovu EHBS 2011 podataka. Potrošnja domaćinstava je između 2007. i 2011. opala, naročito u urbanim područjima. Rashodi po stanovniku su smanjeni u realnom smislu tokom perioda 2007. -2011. za svo stanovništvo u BiH, a taj je pad statistički značajan za one između 30-tog i 90-tog procenta populacije, kako su rangirani po rashodima domaćinstava po stanovniku. To je uzrokovano uglavnom padom rashoda u urbanim područjima, gdje su rashodi padali po 1,3 procenta godišnje. U ruralnim područjima rashodi su padali za 0,7 procenata godišnje u prosjeku, ali intervali 95% pouzdanosti oko GIC-a prelaze nulu za većinu procentnog raspona. Do smanjenja rashoda je došlo u različitim dijelovima distribucije u FBiH i RS. Rashodi su u prosjeku, brže padali u RS (u prosjeku 13 procenata godišnje), u poređenju s FBiH (u prosjeku 0,7 procenata godišnje), ali je u FBiH taj pad bio veći na donjem kraju distribucije rashoda, dok je u RS obrnut slučaj. Na primjer, rashodi su u FBiH padali za 1,7 procenata godišnje kod 10 procenta stanovništva, a za 1,5 procenata kod 20 procenta stanovništva, u poređenju s RS gdje je taj pad iznosio 0,6, odnosno 0,4 procenta. S druge strane, u RS je u gornjoj petini rashoda došlo do statistički značajnog smanjenja rashoda u periodu 2007. – 2011., dok u FBiH promjena rashoda tokom tog perioda nije bila statistički različita od nule. 11 Slika 8: Krivulja incidence rasta 2007-2011 po entitetu i urbanom/ruralnom području. National Urban 2 2 0 0 Growth rate Growth rate -4 -2 -2 -6 Growth Incidence 95% Confidence Interval Growth Incidence 95% Confidence Interval Growth at mean Growth at median Growth at mean Growth at median Mean growth rate Mean growth rate -4 -8 1 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 1 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 Percentiles Percentiles Rural FBiH 2 2 0 0 Growth rate Growth rate -2 -2 -4 -4 Growth Incidence 95% Confidence Interval Growth Incidence 95% Confidence Interval Growth at mean Growth at median Growth at mean Growth at median Mean growth rate Mean growth rate -6 -6 1 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 1 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 Percentiles Percentiles RS BD 15 5 10 0 Growth rate Growth rate 0 5 -5 -5 Growth Incidence 95% Confidence Interval Growth Incidence 95% Confidence Interval Growth at mean Growth at median Growth at mean Growth at median Mean growth rate Mean growth rate -10 -10 1 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 1 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 Percentiles Percentiles Izvor: Kalkulacije osoblja na osnovu EHBS 2011 podataka. Rashodi su opali u gotovo svim kategorijama potrošnje, dok su obrasci potrošnje ostali stabilni. Prosječna potrošnja je tokom 2007. – 2011. opala po svim COICOP grupama, najviše za alkoholna pića, rekreaciju i transport (Tabela 3). Rashodi na hranu i bezalkoholna pića su opali za 6,5 procenata. Jedina kategorija rashoda koje je bila veća u 2011. su odjeća/obuća i obrazovanje. U smislu relativnog udjela COICOP kategorija u ukupnim rashodima domaćinstava, nije bilo primjetnih promjena između 2007. i 2011. I siromašna i nesiromašna domaćinstva imaju, u prosjeku, u širem smislu slične profile rashoda. Kako se i očekivalo, domaćinstva ispod praga siromaštva izdvajaju veći dio rashoda za prehrambene proizvode i režije, a manji za odjeću, transport i rekreaciju. Između 2007. i 2011., nesiromašna domaćinstva su zabilježila veće smanjenje udjela rashoda koji odlaze na hranu i transport i veće povećanje udjela rashoda na odjeću/obuću. Iako se trendovi rashoda u periodu 2007. - 2011. po COICOP grupi drastično ne razlikuju između siromašnih i nesiromašnih. 12 Tabela 3: Mjesečni rashodi po stanovniku po COICOP, 2007. i 2011. 2007 2011 Promjena Udio Udio Proporcionalno Udio Srednji Srednji (%) (%) (%) (%) Hrana i bezalk. pića 150 34,3 140 33,4 -6,5 -0,9 Alkoholna pića 15 3,4 13 3,1 -12,1 -0,3 Odjeća i obuća 25 4,7 30 5,8 18,7 1,1 Stanovanje i režije 103 24,2 103 24,5 -0,3 0,3 Namještaj 26 4,7 24 4,6 -6,1 -0,1 Zdr. zaštita 19 3,8 19 3,7 -2,4 -0,1 Transport 53 9,6 49 9,1 -8,4 -0,5 Komunikacije 15 3,3 15 3,4 -5,3 0,0 Rekreacija i kultura 17 3,0 15 2,9 -12,9 -0,1 Obrazovanje 2 0,4 4 0,7 49,1 0,2 Ugostiteljstvo 13 2,3 13 2,2 -6,8 -0,1 Ostalo 30 6,1 33 6,7 8,0 0,6 Napomena: Rashodi za obje godine izraženi po cijenama iz 2007.g. Izvor: Kalkulacije osoblja na osnovu EHBS 2011 podataka. Slika 9: Udio COICOP kategorija, 2011 Slika 10: 2007-2011 promjena u COICOP udjelu Izvor: Procjene osoblja na osnovu HBS 2007 i EHBS 2011 podataka. Struktura promjene siromaštava tokom 2007. – 2011. pokazuje da su promjene uzrokovane komponentom rasta, a ne komponentom redistribucije. Na nivou zemlje promjene srednjih rashoda su doprinijele ukupnoj promjeni broja siromašnih s 1,36 procentnih poena, dok su promjene distribucije rashoda imale negativan doprinos od -0,32 procentna poena. Te su brojke slične za urbana i ruralna područja i u skladu su s oblikom krivulje incidence rasta marginalno u korist siromašnih. U slučaju jaza siromaštva, i kvadrata jaza siromaštva, i komponenta rasta i komponenta distribucije imaju pozitivan doprinos sveukupnoj promjeni odnosnih indikatora; relativan doprinos komponenti rasta i redistribucije je izbalansiran i u slučaju FGT(1) i FGT(2) indeksa. Nejednakost u BiH je detaljnije razmatrana u Odjeljku 4. Tabela 4: Komponente rasta i redistribucije u promjeni siromaštva Promjena incidence siromaštva Stvarna Redistrib Interakc 2007 2011 promje Rast ucija ija na Broj siromašnih (FGT0) Urbano 8.23 9.18 0.96 1.42 -0.03 -0.43 Ruralno 17.78 18.96 1.18 1.24 -0.04 -0.03 Ukupno 14.04 14.95 0.91 1.36 -0.32 -0.13 Jaz siromaštva (FGT1) 13 Urbano 1.80 2.31 0.52 0.37 0.18 -0.03 Ruralno 4.44 4.92 0.49 0.37 0.12 0.00 Ukupno 3.40 3.85 0.45 0.37 0.10 -0.02 Kvadrat jaza siromašt. (FGT2) Urbano 0.62 0.93 0.31 0.14 0.18 0.00 Ruralno 1.69 1.96 0.27 0.15 0.12 0.00 Ukupno 1.27 1.54 0.27 0.15 0.12 0.00 Napomena: Prikazane promjene između 2007. i 2011. Statistički značajne promjene, zasnovane na intervalu 95% pouzdanosti boldirane. Izvor: Kalkulacije osoblja na osnovu HBS 2007. i EHBS 2011. podataka. Dinamika zarada samozaposlenih i penzija su imale suprotne efekte na dinamiku siromaštva tokom 2007. -2011. Shapley-jeva struktura promjene siromaštva po izvorima prihoda ukazuje na uticaj zarada samozaposlenih i doznaka u smislu povećanja siromaštva (kao i promjene omjera potrošnja- prihodi kao rezultat smanjenja potrošnje), i balansirajući uticaj penzija u smislu smanjenja siromaštva, kao i naknada socijalne pomoći i prihoda od plata zaposlenih. Zaštitni uticaj penzija u periodu 2007. - 2011. nije ograničen samo na one koji su ispod praga siromaštva (pogledati Odjeljak 5.2 ispod). Dinamika zarada samozaposlenih i doznaka je takođe u skladu sa sektorskim dinamikama pokazanim na gornjoj Slici 3 i s efektima finansijske krize širom EU, koji su doveli do pada priliva doznaka u BiH. Dinamika prihoda je širem smislu slična između urbanih i ruralnih područja, ali postoje neke razlike u Sarajevu, gdje su i plate radnika i zarade samozaposlenih imale uticaj povećanja siromaštva, ali, s druge strane, suprotan balansirajući efekt penzija i socijalne pomoći je takođe bio veći. Slika 11: Struktura promjene broja siromašnih po izvoru prihoda (2007-2011) Napomena: Procjene zasnovane na pod-uzorku domaćinstava, bez domaćinstava čiji je prihod nula. Izvor: HBS 2007 i EHBS 2011 podaci. 4. Profil siromaštva u 2011. i zapažene promjene tokom vremena Incidenca siromaštva je veća među mladima, a njegova prevalenca je povećana od 2007. Incidenca siromaštva je bila najveća (i iznad prosjeka za zemlju) za dobnu grupu 0-14, a najmanja (i ispod prosjeka za zemlju) za dobnu grupu 50+. Štaviše, prevalenca siromaštva među djecom (dobi 0-14) i mladima (dobi 15-24) se povećala između 2007. i 2011.; među starima je incidenca siromaštva ustvari bila manja u 2011. S druge strane, nije bilo značajnih razlika u incidenci siromaštva između muškaraca i žena, ni u 2007. ni u 2011., iako je siromaštvo u 2011. bilo nešto manje u domaćinstvima čiji je nosilac žena u poređenju s domaćinstvima čiji je nosilac muškarac. 14 Slika 12:Incidenca siromaštva po dobnim skupinama i polu (2007.-2011.) Poverty rate 2007 95% CI 2007 Poverty rate 2007 95% CI 2007 Poverty rate 2011 95% CI 2011 Poverty rate 2011 95% CI 2011 25 25 20 20 Percent Percent 15 15 10 10 5 0-14 25-34 50-64 5 15-24 35-49 65+ Male Female Age cohorts Sex Izvor: Kalkulacije osoblja na osnovu HBS 2007 i EHBS 2011 podataka. Siromaštvo se češće javlja među većim domaćinstvima i onima koja imaju veći broj djece. U skladu s velikom incidencom siromaštva u dobnoj skupini 0-14, incidenca siromaštva se jednolično povećava s brojem djece dobi ispod 15 godina u domaćinstvu. Incidenca siromaštva je u 2011. bila samo 9 procenata u domaćinstvima bez djece, ali je bila 22 procenta u domaćinstvima s 2 djece i čak 35 procenata u domaćinstvima s 3 djece. Takođe se generalno može reći da je prevalanca siromaštva veća za veća domaćinstva, obzirom da je u tim domaćinstvima udio odraslih radno-aktivne dobi koji mogu izdržavati domaćinstvo obično manji. U periodu 2007. – 2011. je došlo do povećanja siromaštva samo u velikim domaćinstvima (četiri i više osoba), kao i povećanja siromaštva među domaćinstvima s jednim djetetom (ali ne u onima s više djece). Slika 13: Incidenca siromaštva u BiH po veličini domaćinstva i broju djece Poverty rate 2007 95% CI 2007 Poverty rate 2007 95% CI 2007 Poverty rate 2011 95% CI 2011 Poverty rate 2011 95% CI 2011 40 25 20 30 Percent Percent 15 20 10 5 10 One member Three members Five or more members No child Two children Two members Four members One Child Three or more children Household size groups Number of children in HH Izvor: Kalkulacije osoblja na osnovu HBS 2007 i EHBS 2011 podataka. 15 Nepovoljan položaj vezan za nizak nivo obrazovanja se povećao u 2011. Pojedinci s niskim nivoom obrazovanja (osnovno ili manje) su i dalje imali veću incidencu siromaštva, a siromaštvo se među tim grupama značajno povećalo tokom 2007. -2011. nakon finansijske krize. Siromaštvo je među onima sa srednjom školom ili manje ostalo nepromijenjeno između dva kruga ankete. Incidenca siromaštva vezana za nizak nivo obrazovanja je ipak veća ako nosilac domaćinstva ima nizak nivo obrazovanja. Dok je 17 procenata onih s osnovnom školom bilo ispod linije siromaštva u 2011., taj je procent bio 24 u slučaju pojedinaca iz domaćinstava čiji nosilac ima završenu samo osnovu školu. To je značajno u svjetlu činjenice da 40 procenata stanovništva dobi 25+ ima samo osnovnu školu ili manje, iako mlađe grupe bilježe viši nivo obrazovanja (50 procenata grupe 45+ je u 2011. imalo osnovnu školu ili manje, u poređenju s 22 procenta dobne grupe 25-44). Ostaju velike razlike u pohađanju obrazovanja između urbanih i ruralnih područja; u grupi 25+, 22 procenta urbanog stanovništva je imalo osnovnu školu ili manje, u poređenju s 53 procenta ruralnog stanovništva. Slika 14: Incidenca siromaštva po nivou obrazovanja ispitanika i nosioca domaćinstva (2007.-2011.) Poverty rate 2007 95% CI 2007 Poverty rate 2007 95% CI 2007 Poverty rate 2011 95% CI 2011 Poverty rate 2011 95% CI 2011 25 40 20 30 15 Percent Percent 20 10 10 5 0 0 No education Secondary Education No education Secondary Education Primary Education Tertiary Education Primary Education Tertiary Education Educational status Educational status of HH head Izvor: Kalkulacije osoblja na osnovu HBS 2007 i EHBS 2011 podataka. Povezanost s tržištem rada je takođe snažna determinanta dobrostanja. Stope siromaštva su niže među zaposlenima u poređenju s nezaposlenima ili neaktivnima (posebno neaktivnima zbog invalidnosti). Čini se da su stope siromaštva među penzionerima relativno niske, a u domaćinstvima čiji je nosilac penzioner, opale su u periodu 2007.-2011. Ovi relativni obrasci su slični između entiteta i urbanih/ruralnih područja, iako su incidence siromaštva u apsolutnom smislu manje u urbanim područjima – 6 procenata zaposelnih u urbanim područjima su bili ispod linije siromaštva, u poređenju s 15 procenta u ruralnim područjima, dok je incidenca siromaštva urbanih nezaposlenih bila 16 procenata, u poređenju s 24 procenta među ruralnim nezaposlenim. Kao i s nivoom obrazovanja, siromaštvo vezano za nezaposlenost ili neaktivnost je veće ako je nezaposlenost/neaktivnost karakteristika nosioca domaćinstva. Nezaposleni su pokriveni zdravstvenim osiguranjem. Zdravstveno osiguranje se pokriva iz javnih sredstava za one koji su prijavljeni kao nezaposleni. Uz službenu stopu nezaposlenosti od preko 40 procenata, u poređenju sa stopom nezaposlenosti od oko 27 procenata po ILO definiciji (koja računa i neprijavljene radnike kao zaposlene), čini se da se neki ljudi prijavljuju kao nezaposleni dok rade u sivoj ekonomiji. Dokazi navode da je jedan od glavnih razloga korištenje besplatnog zdravstvenog osiguranja za nezaposlene. Tek nešto više od polovine stanovništva je pokriveno obaveznim 16 zdravstvenim osiguranjem, a ono je ravnomjerno raspoređeno među grupama, socio-ekonomskim petinama, tipovima djelatnosti ili nivoima obrazovanja. Kao rezultat toga, zdravstveni troškovi pojedinaca su razumno dobro pokriveni, ali uz prilično nizak nivo katastrofalnih rashoda i malo povećanje siromaštva zbog plaćanja iz vlastitog džepa. Procjenjuje se da oko 10 procenata stanovništva vrši plaćanja iz vlastitog džepa (OOP) u iznosu od 10 procenata ukupnih rashoda domaćinstva, a oko 2 procenta domaćinstava navodi OOP od preko 25 procenata ukupnih rashoda. Manje od 10 procenata domaćinstva su osiromašena zbog plaćanja iz vlastitog džepa, a većina njih je i bez toga ispod praga siromaštva, a plaćanja zdravstva iz vlastitog džepa ih guraju dublje u siromaštvo. Na osnovu podataka iz 2011., procijenjeno je da OOP povećavaju broj siromašnih za oko 1 procentni poen. 4 Slika 15: Incidenca siromaštva po radnom statusu ispitanika i nosioca domaćinstva (2007-2011) Poverty rate 2007 95% CI 2007 Poverty rate 2007 95% CI 2007 Poverty rate 2011 95% CI 2011 Poverty rate 2011 95% CI 2011 30 30 25 25 20 Percent Percent 20 15 15 10 10 5 Employed Retired Housewives Employed Retired Housewives Unemployed Disabled to work Others (inactive) Unemployed Disabled to work Others (inactive) Labour force status Labour force status of HH head Izvor: Kalkulacije osoblja na osnovu HBS 2007 i EHBS 2011 podataka. Obrazovanje i siromaštvo su jasno vezani. Negativna veza između obrazovanja i siromaštva se može javiti zbog dva kanala, od kojih oba imaju pozitivan učinak na dobrostanje: (i) bolje obrazovanje povećava šanse za zapošljavanje; i (ii) bolje obrazovanje omogućava bolje radno mjesto. Slika 18 ukazuje da oboje ima značajnu ulogu u BiH. U grupi 25+, preko 60 procenata onih s visokim obrazovanjem je bilo zaposleno u 2011., u poređenju s 22 procenta onih s osnovnim obrazovanjem, a samo 7 procenata bez obrazovanja. Među zaposlenima iz iste dobne grupe, 58 procenata onih s visokim obrazovanjem radi u stručnim zanimanjima (a samo 2 procenta ih se bavi pomoćnim zanimanjima). S druge strane, vrlo malo onih bez visokog obrazovanja (uključujući i one sa srednjim obrazovanjem) radi na stručnim poslovima, dok je prevalenca nekvalificiranih zanimanja dosta velika (jedna trećina onih s osnovnom školom radi u nekvalificiranim zanimanjima). 4 Obratiti pažnju da se čini da je zdravstveno stanje prema samoprocjeni dosta stabilno po petinama rashoda, čak i unutar svake petine se poboljšava s nivoom obrazovanja ispitanika. To bi bilo u skaldu s univerzalnim obuhvatom zdravstvenim osiguranjem i niskim nivoima OOP. 17 Slika 16: Zaposlenost i stručno zanimanje po nivou obrazovanja (2011) 60 Professionals (ISCO 1-2) Non-skilled professions (ISCO 9) 60 Percent employed (Age 25+) Percent of employed (Age 25+) 40 40 20 20 0 0 No education Secondary Education No education Secondary Education Primary Education Tertiary Education Primary Education Tertiary Education Izvor: Kalkulacije osoblja na osnovu HBS 2007 i EHBS 2011 podataka. Jako je bitno koju vrstu posla neko obavlja. Incidenca siromaštva značajno varira između kategorija zanimanja i sektora ekonomije (Slika 19). Po zanimanjima je bila vrlo niska među stručnim zanimanjima (zakonodavci, naučnici, i druga stručna zanimanja), a bila je i razumno niska među zanimanjima kao što su tehničari i službenici (koji čine jednu trećinu grupe 25+), dok poljoprivrednici i nekvalificirana zanimanja bilježe stope siromaštva od preko 20 procenata u istoj dobnoj grupi u 2011.g. (situacija je bila slična i u 2007.). Što se tiče sektora, zaposleni u sektorima finansija, nekretnina, javno uprave, kao i trgovine, usluga su zabilježili relativno niske nivoe siromaštva, a slučaj je bio suprotan u poljoprivredi, industriji i građevinarstvu. Ovdje se može zapaziti da je povećanje incidence siromaštva u poljoprivredi i građevinarstvu u periodu 2007. – 2011. u skladu s makroekonomskim indikatorima sektorskog rasta u tom periodu, koji pokazuju pad u obje oblasti (Slika 3). Konačno, po svim grupama se zapaža pomak s poljoprivrede prema sektorima trgovine i usluga među mlađim dobnim grupama (20 procenata onih dobi 45+ su bili u sektoru trgovine i usluga u poređenju s 31 procentom dobne grupe 25-44.). 18 Slika 17: Incidenca siromaštva po zanimanjima i sektoru Poverty rate 2011 95% CI 2011 Poverty rate 2007 95% CI 2007 30 Poverty rate 2011 95% CI 2011 25 20 Percent 20 10 15 Percent 0 10 Armed forces High officials Experts, scientists Non-skilled professions Technicians Clerks Services and trades Farmers Manufacturing Machine operators Other 5 0 Agriculture Construction Fin., real estate Other Industry Trade, transport Pub. admin., social Occupation Branch of activity Izvor: Kalkulacije osoblja na osnovu HBS 2007 i EHBS 2011 podataka. Formalni, dugoročni ugovori o radu su povezani s nižim nivoima siromaštva. Samo 8 procenata onih s ugovorima na neodređeno je u 2011. bilo ispod linije siromaštva, u poređenju s 19 procenata onih koji su radili bez ugovora i 29 procenata onih koji su bili sezonski radnici. Podaci pokazuju sveukupan odmak od ugovora na neodređeno u periodu 2007. – 20011.; njihov udio je opao sa 70 procenata zaposlene populacije u dobi 25+, na 63 procenta. Udio onih koji rade bez ugovora je porastao s 8 na 19 procenata u istom periodu. Što se tiče dobnih grupa, čini se da mlađi radnici imaju manje sigurne ugovore – u 2011. ih je samo 59 procenata dobi 25 – 44 imalo ugovore na neodređeno, u poređenju sa 68 procenata grupe 45+. Poslodavci i kod njih zaposleni radnici bilježe manje stope siromaštva od samozaposlenih. U 2011. tri četvrtine zaposlenih navodi da rade za poslodavca, a daljih 16 procenata je bilo samozaposleno, uz malo smanjenje sveukupnog udjela zaposlenih kod poslodavca tokom vremena. Poslodavci (uključujući i u poljoprivredi i nepoljoprivrednim djelatnostima) bilježe nisku incidencu siromaštva i u 2007. i u 2011. Samozaposlenost je bila povezana s iznadprosječnom incidencom siromaštva u 2011. (ali ne i u 2007.). Po dobnim grupama, nešto veći udio mlađih grupa (dobi 25-44) čine radnici kod poslodavca (77 procenata prema 71 procentu); a manji udio samozaposleni (14 procenata prema 19 procenata). 19 Slika 18: Incidenca siromaštva po radnom statusu i tipu ugovora, 2007-2011 Poverty rate 2007 95% CI 2007 Poverty rate 2007 95% CI 2007 Poverty rate 2011 95% CI 2011 Poverty rate 2011 95% CI 2011 25 40 20 30 15 Percent Percent 10 20 5 10 0 Employer Employee Permanent No contact Self-Employed Other Fixed-term Seasonal, other Professional status Type of contract Izvor: Kalkulacije osoblja na osnovu HBS 2007 i EHBS 2011 podataka. Sve ove radne karakteristike su međusobno povezane. Oko tri četvrtine poslodavaca i kod njih zaposlenih radnika, su u 2011. imali ugovore na neodređeno, u poređenju sa samo 13 procenata među samozaposlenima. Slično tome, preko 80 procenata onih u stručnim zanimanjima (ISCO 1-3) su imali ugovore na neodređeno, u poređenju sa samo 48 procenata nekvalificiranih radnika. Po sektorima ekonomskih djelatnosti, ugovori na neodređeno su preovladavali u javnoj upravi i finansijskim uslugama, a mnogo manje su prisutni u građevinarstvu i poljoprivredi. Multivarijabilni profil siromaštva potvrđuje značaj obrazovanja i povezanosti s tržištem rada, kao i veću incidencu siromaštva među porodicama s djecom. Vjerovatnoća da je domaćinstvo siromašno se smanjuje s boljim obrazovanjem nosioca domaćinstva, čak i kad su druge značajne karakteristike domaćinstva, kao što su njegova veličina ili učestvovanje nosioca domaćinstva na tržištu rada konstantne. Isto tako, nezaposlenost je povezana s većom vjerovatnoćom da se bude ispod linije siromaštva, čak i ako se zanemare razlike u nivou obrazovanja između zaposlenih i nezaposlenih. Veza između obrazovanja i zaposlenosti s jedne strane, i siromaštva s druge strane, je prisutna u anketama i u 2007. i u 2011. kao i u urbanim i ruralnim područjima. Istovremeno, uslovna veza između penzije i siromaštva se ne razlikuje od veze zaposlenosti i siromaštva. Konačno, multivarijabilni profil potvrđuje da je, u prosjeku, veća vjerovatnoća da velika domaćinstva budu siromašna, te da je, čak i kad se uzme u obzir ukupna veličina domaćinstva, veći broj djece u domaćinstvu povezan s većim siromaštvom. To je primarno slučaj u ruralnim područjima. Među zaposlenima je bitan tip zaposlenosti. Tabela 6 daje koeficijente regresije posebno za svaku karakteristiku zaposlenosti, kao i zajedno; a Tabela 5 sve procjene koje zavise od seta početnih socio- demografskih karakteristika. Procjene potvrđuju da je uslovna vjerovatnoća siromaštva veća za one koji rade neformalno ili bez ugovora, u odnosu na one koji imaju ugovore na neodređeno. Čak i uzimajući u obzir varijacije tipa ugovora, još uvijek je veća vjerovatnoća siromaštva za domaćinstva čiji je nosilac zaposlen u poljoprivredi, industriji ili građevinarstvu (u odnosu na trgovinu/transport). Slično tome, domaćinstva gdje je nosilac domaćinstva zaposlen kao nekvalificiran radnik imaju veću vjeorovatnoću siromaštva, čak i kad se uzmu u obzir razlike u tipu ugovora, sektoru i vrsti zaposlenosti. Istovremeno, se zapaža da je bezuslovno manje (veće) siromaštvo prisutno u javnoj administraciji (građevinarstvu (u odnosu na trgovinu/transport)) uglavnom na račun razlika u drugim povezanim karakteristikama, kao 20 što su tip ugovora, vrsta zanimanja, a kad se to uzme u obzir, razlika u stopama siromaštva nestaje. Slično tome, veća indicenca bezuslovnog siromaštva među samozaposlenima nestaje, kad se ostale karakteristike radnog mjesta uzmu u obzir; ustvari, samozaposlenost nosioca domaćinstva je vezana za manju vjerovatnoću da se bude ispod linije siromaštva u 2011. prema procjenama u koloni (V). Karakteristike domaćinstva – najistaknutije obrazovanje – su odgovorne za većinu incidence siromaštva u ruralnim područjima. Sirova razlika između incidence siromaštva u ruralnim i urbanim područjima je 2011. bila 10 procentnih poena, a ta razlika ostaje i kad uzmemo u obzir razlike između FBiH i RS. Ipak, uzimanje u obzir razliku u pohađanju obrazovanja (ovdje nosioca domaćinstva) između ruralnih i urbanih područja, smanjuje na pola razlike u incidenci siromaštva u ruralnim i urbanim područjima (Slika 21). Kad zadržimo konstantne karakteristike kao što je radni status i demografske karakteristike domaćinstva, razlike u stopama siromaštva između urbanih i ruralnih područja padaju za samo 2 procentna poena u 2011. (čini se da je obrazac sličan podacima iz 2007.g.). Slika 19: Razlika broja siromašnih u urbanim i ruralnim područjima 12 10 2007 Percentage points 8 2011 6 4 2 0 None (I) + Entity (II) + (III) + labor (IV) + age, sex, education force status household size, number of children Regression of poverty on urban: control variables Napomena: „None“ pokazuje sirove razlike između procentnih poena siromaštva u urbanim i ruralnim područjima. Naredne kolone pokazuju preostale razlike nakon što se uzmu u obzir različite karakteristike domaćinstva. 5. Nejednakost i inkluzivan rast u BiH 5.1. Sveukupna nejednakost prihoda u BiH Nejednakost je u BiH relativno umjerena i ostala je stabilna u periodu 2007. – 2011. 5 Gini indeks 6 za cijelu zemlju je u 2011. iznosio 33,4. Nejednakost je po entitetima veća u FBiH nego u RS; a takođe je veća u urbanim područjima u poređenju s ruralnim (obje su razlike statistički značajne). Tokom 5 Nejednakost mjeri distribuciju indikatora dobrostanja (u ovom slučaju ukupnu potrošnju po stanovniku, bez regionalne deflacije) u ukupnom stanovništvu. Ako bi svi pojedinci u stanovništvu imali istu potrošnju, ne bi bilo nejednakosti. Ako bi svi pojedinci osim jednog imali potrošnju nula, a sva potrošnja bila koncentrirana na tog jednog, nejednakost bi bila na najvećem mogućem nivou. 6 Gini index ima vrijednost 0 ako nema nejednakosti i 100 ako je potpuna nejednakost. 21 vremena nije bilo statistički značajnih razlika u nivou nejednakosti (mjereno Gini indexom), ni u BiH u cjelini, ni po entitetima ili urbanim/ruralnim područjima. To se zapaža na osnovu Lorenz-ovih krivulja za 2007. i 2011. (Slika 23). Tabela 5: Sveukupna nejednakost (Gini koeficijent), 2007. – 2011. 2007 2011 Urbano 32,8 33,3 Ruralno 31,8 31,9 FBiH 33,7 34,3 RS 32,1 31,0 BD 32,7 32,2 Ukupno 33,3 33,4 Izvor: Kalkulacije osoblja na osnovu HBS 2007 i EHBS 2011 podataka. Nivo nejednakosti je veći u BiH nego u ostatku regije zapadnog Balkana, uz izuzetak BJR Makedonije. ECAPOV procjene rashoda domaćinstva koje su uporedive među zemljama, ukazuju da je Gini indeks nejednakosti u BiH nekih 4 do 5 procentnih poena veći nego u drugim zemljama, kao što su Albanija, Kosovo, Crna Gora ili Srbija. Jedina zemlja zapadnog Balkana koja ima veći nivo nejednakosti je BJR Makedonija, gdje posljednje raspoložive procjene (za 2008.) stavljaju Gini indeks na 40 (Slika 22). U smislu nedavne dinamike nejednakosti, ne zapaža se jedinstven obrazac – Albanija i Kosovo su zabilježili pad nejednakosti tokom cijelog perioda krize i ranog oporavka, dok je suprotno zapaženo u Crnoj Gori i u BJR Makedoniji prije krize. Slika 20: Nejednakost (Gini index) tokom vremena na zapadnom Balkanu Napomena : ECAPOV procjene uporedive po zemljama. Na osnovu podataka se ne zapaža generalno pogoršanje nejednakosti između 2007. – 2011. Generalizirane Lorenz-ove krivulje (Slika 25) koje omogućavaju donošenje zaključaka o promjenama dobrostanja na osnovu širokog niza funkcija dobrostanja 7, ne otkrivaju stohastičku dominaciju drugog reda između 2007. i 2011. Na pod-nacionalnom nivou, dobrostanje je bilo veće u urbanim područjima 7 Ustvari, za svaku utilitarnu funkciju dobrostanja s identičnom i rastućom funkcijom koristi, koja pokazuje smanjenje marginalne koristi (za više detalja pogledati Foster i sar., 2013). 22 u 2011. (u smislu stohastičke dominacije drugog reda), dok entitete (FBiH i RS) nije moguće rangirati po sličnom kriteriju (Slika 26). Slika 21: Lorenzove krivulje za pod-nacionalni nivo, po godini Izvor: Kalkulacije osoblja na osnovu EHBS 2011 podataka. Slika 22: Lorenzove krivulje za pod-nacionalni nivo, 2011. Izvor: Kalkulacije osoblja na osnovu EHBS 2011 podataka. 23 Slika 23: Generalizirane Lorenz-ove krivulje za entitete, po godini Izvor: Kalkulacije osoblja na osnovu EHBS 2011 podataka. Slika 24: Generalizirane Lorenzove krivulje za pod-nacionalni nivo, 2011. Izvor: Kalkulacije osoblja na osnovu EHBS 2011 podataka. 24 5.2. Inkluzivan rast Dok je u Odjeljku 5.1. prikazana sveukupna slika nejednakosti prihoda u BiH, ovaj odjeljak sagledava detaljnije dinamiku prihoda prema distribuciji. Da li je rast prihoda bio zajednički za sve segmente društva, i isto tako, da li je finansijska kriza pogodila neke grupe (naročito one koji su već siromašni ili ugroženi) više nego druge? U ovom se odjeljku inkliuzivan rast procjenjuje kroz prizmu zajedničkog prosperiteta fokusirajući se na rast prihoda donjih 40 procenata stanovništva u BiH i neke od njegovih ključnih pokretača (pogledati Okvir 1 za definiciju i obrazloženje). Okvir 1: Zajednički prosperitet – koncept i obrazloženje Svjetska banka operacionalizira zajednički prosperitet ili inkluzivan ekonomski rast u smislu jačanja rasta prihoda donjih 40 procenata stanovništva u svakoj zemlji. Obzirom na fokus na eliminaciju ekstremnog siromaštva (u smislu stanovništva koje živi s manje od US$ 1,25 na dan) u najsiromašnijim zemljama svijeta, koncept zajedničkog prosperiteta potvrđuje opredijeljenost Svjetske banke za povećanje dobrostanja siromašnih i ugroženih pojedinaca u svim zemljama u svijetu. Razlog je što, mjereno po međunarodnim standardima, u mnogim zemljama u razvoju postoje značajni džepovi siromaštva; stoga bi povećanje prihoda siromašnih u BiH i drugim zemljama značilo osiguranje da od rasta prosperiteta koristi ostvaruju i oni u lošijem stanju. Donjih 40 procenata stanovništva, kao oni na koje je usmjeren cilj zajedničkog prosperiteta, iako je to arbitrarno, se ugrubo poklapaju s udjelom stanovništva koje se smatra umjereno siromašnim u zemljama sa srednjim prihodom. Značajno je da iako zajednički prosperitet naglašava potrebu za rastom prihoda onih koji su u najlošijem stanju, cilj nije preraspodjela kolača određene veličine, već povećanje tog kolača na način da se dobrostanje onih s donjeg kraja distribucije prihoda poboljšava što je brže moguće. Izvor: Svjetska banka 2013. “Ciljevi Grupe Svjetske banke: Eliminirati ekstremno siromaštvo i promovirati zajednički prosperitet,” Washington, DC. Čini se da je donjih 40 procenata stanovništva ostvarivalo značajne koristi od ekonomskog rasta prije krize. Između 2004. i 2007., B40 je zabilježila prosječan godišnji rast potrošnje od oko 3,7 procenata. Kod najbogatijih 60 (T60-Top60) procenata stanovništva taj procent je bio 3.2 (Slika 27). To odražava snažan rast i učinak zapošljavanja u oblastima kao što su poljoprivreda, prerađivačka industrija i građevinarstvo u periodu prije krize. Slika 25: Istorijska dinamika prihoda 2004-2007, 2007-2011 i sveukupno. 4.0 3.0 2.0 % Change 1.0 0.0 -1.0 -2.0 2004-2007 2007-2011 2004-2011 Bottom 40 Top 60 All Izvor: HBS 2004, 2007; EHBS 2011 podaci. 25 Tokom 2007. – 2011. prosječna potrošnja donjih 40 procenata stanovništva je opala manje od prosjeka za zemlju. 8 Sveukupno, rashodi su padali po godišnjoj stopi od 1,06, ali su rashodi donjih 40 procenta stanovništva (grupa B40) padali 0,76 procenata godišnje. Dinamika potrošnje u BiH je slična onoj u Albaniji, gdje je potrošnja grupe B40 opala tokom krize, ali marginalno manje od potrošnje sveukupnog stanovništva. Srbija je takođe zabilježila pad potrošnje grupe B40, ali je tamo ona proporcionalno padala više od prosjeka za ukupno stanovništvo. Međutim, obrazac smanjenja rashoda tokom financijske krize nije zajednički za sve zemlje zapadnog Balkana. Na Kosovu i u Crnoj Gori dinamika rashoda donjih 40 procenata je bila pozitivna, a na Kosovu je bila i veća od prosjeka rasta potrošnje u zemlji. Slika 26: Zajednički prosperitet na zapadnom Balkanu Izvor: Svjetska banka (2014.); EHBS 2011 podaci. Prije krize učinak grupe B40 u ruralnim područjima je bio znatno bolji od T60 iz ruralnih područja, kao i od B40 grupe u urbanim područjima, ali je bila više pogođena krizom. Prosječan godišnji rast za grupu B40 u ruralnim područjima je bio 4 procenta između 2004. i 2007., u poređenju s 2 procenta za grupu T60 u ruralnim područjima. I zaista, stope rasta za B40 između 2004. i 2007. su bile brže u ruralnim nego u urbanim područjima. Pored snažnog rasta poljoprivrede u tom periodu, to može biti i odraz efekata sistema socijalne zaštite, uključujući i ratne naknade. S druge strane, u Sarajevu je prije krize rast bio u korist onih na gornjem kraju distribucije (na nivou zemlje), pri čemu je ekonomska kriza pogodila sličan segment populacije, iako je sveukupna dinamika učinka tokom perioda 2004. – 2011. išla u korist grupe B40. 8 Obratiti pažnju da se analiza zajedničkog prosperiteta zasniva na harmoniziranim zbirovima ECAPOV potrošnje. 26 Slika 27: Zajednički prosperitet za ruralna i urbana područja Izvor: HBS 2004, 2007; EHBS 2011 podaci. U smislu geografske lokacije, incidenca grupe B40 je veća u ruralnim područjima, kao i u RS. Sjetite se da je incidenca siromaštva u BiH veća u ruralnim područjima, ali se ne razlikuje između Federacije i Republike Srpske. U slučaju donjih 40 procenata stanovništva u smislu dobrostanja, i u 2007. i u 2011., oni su više koncentrirani u ruralnim područjima, ali i više u RS u odnosu na FBiH, i ti su obrasci bili generalno stabilni u periodu 2007. – 2011. 9 Iako se veća incidenca grupe B40 u RS dijelom može objasniti manjim udjelom urbanog stanovništva u RS, činjenica je da je dobrostanje urbanog stanovništva u prosjeku veće u FBiH nego u RS – 27 procenata urbanog stanovništva u FBiH je bilo u B40 grupi (definiranoj na nivou zemlje), u poređenju s 36 procenata urbanog stanovništva u RS. Slika 28: Geografska incidenca grupe B40 Share of B40 2007 95% CI 2007 Share of B40 2007 95% CI 2007 Share of B40 2011 95% CI 2011 Share of B40 2011 95% CI 2011 50 46 45 44 40 Percent Percent 42 35 40 30 38 25 Rural Urban FBiH RS Izvor: Kalkulacije osoblja na osnovu HBS 2007 i EHBS 2011 podataka. Da bi se istakli neki od faktora zajedničkog prosperiteta u BiH, analiza u ovom poglavlju se oslanja, u zavisnosti od raspoloživih podatka, na nedavno urađen okvir dobara. Bussolo i Lopez- Calva (2013) predlažu okvir koristan za razumijevanje dugoročnog proizvodnog kapaciteta 9 Imati na umu da se zajednički prosperitet definira u smislu anonimnih donjih 40 procenata stanovništva, tj. u podacima za 2011. se ne prati pozicija donjih 40 procenata stanovništva iz početnogm perioda (2007.), već se grupa B40 u 2011. definira u smislu donjih 40 procenata stanovništva prema distribuciji dobrostanja u 2011. 27 domaćinstva, koji bi im omogućio povećanje prihoda tokom vremena. Taj okvir identificira ključne faktore ovog proizvodnog kapaciteta (i) prisutnost dobara u domaćinstvu; (ii) intenzitet njihovog korištenja za ostvarivanje prihoda; (iii) povrat po tim dobrima; i (iv) transferi domaćinstvu iz javnih i privatnih izvora (Slika 31). Kako Bussolo i Lopez-Calva (2013) navodi, okvir dobara pomaže razlikovanju kapaciteta B40 grupe za ostvarivanje prihoda koji su rezultat razlika u prisustvu dobara, intenzitetu njihovog korištenja i povrata po tim dobrima Poređenje grupa B40 i T60 u ovom odjeljku ima za cilj isticanje tog različitog kapaciteta. Slika 29: Šta određuje srednjoročni i dugoročni proizvodni kapacitet domaćinstva? Izvor: Svjetska banka (2014, str.10), na osnovu Bussolo i Lopez-Calva (2013). Donjih 40 procenata se oslanjaju na manji udio odraslih radno-aktivne dobi za zadovoljavanje potreba domaćinstva. Udio velikih domaćinstava (s najmanje 5 članova) je značajno veći u B40 grupi u poređenju s preostalih T60 (bogatijih 60 procenata stanovništva). U tom smislu B40 je vrlo slična donjoj petini populacije. Pored većih domaćinstava, grupa B40 ima i veći omjer izdržavanih članova u odnosu na odrasle radno-aktivne dobi. Zapaža se da su B40 i T60 slične po udjelu starih (dobi 65+) izdržavanih članova; veći udio djece ispod 15 godina je ono što razlikuje grupe B40 i T60. 28 Slika 30: Udio domaćinstava s najmanje 5 članova Slika 31: Omjer izdržavanih članova (djeca + stari) prema odraslim radno-aktivne dobi (15-64) Slika 32: Omjer djece i odraslih radno-aktivne dobi Slika 33: Omjer starih i odraslih radno-aktivne dobi Izvor: Kalkulacije osoblja na osnovu HBS 2007 i EHBS 2011 podataka. Ljudski kapital u grupi B40 je i dalje dosta nizak, kako u apsolutnom smislu, tako i u poređenju s drugim zemljama zapadnog Balkana. Preko polovine pojedinaca iz grupe B40 u BiH ima najviše završenu osnovnu školu, dok samo 2 procenta ima završeno visoko obrazovanje. Za razliku od toga, udio visokog obrazovanja je 4 puta veći (a udio samo osnovnog ili nepotpunog osnovnog za gotovo 20 procentnih poena manji) kod grupe T60. U odnosu na sve ostale zemlje zapadnog Balkana, grupa B40 u BiH ima najmanji udio pojedinaca s visokim obrazovanjem. 29 Slika 34: Udio pojedinaca (15+) s osnovnim ili nepotpunim Slika 35: Udio pojedinaca (15+) s visokim obrazovanjem osnovnim obrazovanjem Izvor: Kalkulacije osoblja na osnovu HBS 2007 i Izvor: Kalkulacije osoblja na osnovu HBS 2007 i EHBS 2011 podataka EHBS 2011 podataka. Slika 36: Udio pojedinaca (15+) s visokim obrazovanjem po zemljama zapadnog Balkana Napomene: Svjetska banka (2014, Slika 11) s podacima za BiH ažuriranim od 2007. do 2011. Podaci za ostale zemlje su kako slijedi: Albanija (2012.), Kosovo (2011.), BJR Makedonija (2008.), Crna Gora (2011.), Srbija (2010.), EU11 (2010). Stanje ostalih dobara je takođe manje u B40 u odnosu na T60 grupu. Nedavna analiza otkriva da u svim zemljama zapadnog Balkana domaćinstva iz grupe B40 imaju manje finansijskih sredstva, mjereno udjelom domaćinstava koja su mogla nešto uštedjeti tokom prethodne godine. Iako je teško doći do sistematskih procjena za ostale vrste dobara, kao što su zemljište ili socijalni kapital, nalazi iz nekoliko zemalja u regiji ukazuju da u poređenju s T60 grupom, grupa B40 ima manje obradive zemlje, veću incidencu isključenosti određenih grupa, kao što je isključenost žena iz vlasništva nad zemljištem, i manje mreže neformalne podrške (za detalje pogledati Svjetska banka 2014.). Stanovništvo iz grupe B40 ima mnogo nesigurniju vezu s tržištem rada. U regiji zapadnog Balkana, BiH ima jedan od najnižih udjela zaposlenih pojedinaca radno-aktivne dobi iz grupe B40 (Svjetska banka 2014.). Unutar BiH, veći udio pojedinaca radno-aktivne dobi iz grupe B40 je nezaposlen, a manji zaposlen u poređenju s T60 grupom, a razlike između te dvije grupe u smislu nezaposlene populacije su povećane između 2007. i 2011. Ključne razlike su zapažene naročito kod žena. Gledajući rodnu strukturu zaposlenosti, otkriva se manji (veći) udio zaposlenih (nezaposlenih) muškaraca u grupi B40 u odnosu na grupu T60. Međutim, razlike su izraženije kod žena radno-aktivne dobi. U 2011. je u grupi B40, bilo zaposleno 23 procenta žena radno-aktivne dobi, u poređenju s 40 procenata u grupi T60. Ključna razlika je što grupu B40 karakterizira veći udio žena koje se deklariraju kao domaćice (51 procent vs. 36 procenata u 2011.). 30 Slika 37: Radni status (dobna grupa 25-64) Slika 38: Radni status (muškarci, dobna grupa 25-64) Slika 39: Radni status (žene, dobna grupa 25-64) Izvor: Kalkulacije osoblja na osnovu HBS 2007 i EHBS 2011 podataka. U grupi B40, nezaposlenost je naročito velika među mladima. Sveukupno u 2011. razlike između grupe B40 i T60 po udjelu nezaposlenih odraslih radno-aktivne dobi je bila oko 8 procentnih poena. Među mladima (15-24), u grupi B40 je bilo 30 procenata nezaposlenih, u poređenju s 19 procenata u grupi T60. Među onima blizu penzije (dobi 55-64) razlika između grupa B40 i T60 su manje, pri čemu je glavna razlika što grupa B40 ima nešto niži udio zaposlenih, a veći udio domaćica u grupi. U oba slučaja, čini se da distribucija zaposlenosti u grupi B40 dosta nalikuje distribuciji u donjoj petini po potrošnji. Slika 40: Radni status (dobna grupa 15-24) Slika 41: Radni status (dobna grupa 55-64) Izvor: Kalkulacije osoblja na osnovu HBS 2007 i EHBS 2011 podataka. Slično populaciji ispod linije siromaštva, grupa B40 se karakterizira manjim udjelom formalnih ugovornih aranžmana. Tek nešto ispod 50 procenata zaposlenih (dobi 15-64) iz grupe B40 imaju ugovore na neodređeno, u poređenju s preko 70 procenata u grupi T60. Primjetno je da je udio onih s ugovorima na neodređeno smanjen nakon finansijske krize, uz dosta veći udio onih bez ugovora u cijeloj distribuciji. U međuvremenu, relativni udio ugovora na određeno vrijeme je ostao stabilan tokom krize, dok se udio sezonskih ugovora smanjio. Uobičajna strategija suočavanja firmi sa efektima krize 31 u mnogim evropskim zemljama je bio korištenje neformalnih ugovora, a čini se da ima dobrih dokaza da se to dešavalo i u kontekstu BiH. Slika 42: Tip ugovora (zaposleni, dobne grupe 15-64) Izvor: Kalkulacije osoblja na osnovu HBS 2007 i EHBS 2011 podataka. Između grupa B40 i T60 ostaju značajne razlike, naročito kod zanimanja s visokim kvalifikacijama i u sektorskoj strukturi. Dok je udio zaposlenih dobi 15-64 u uslugama/trgovini sličan i za B40 i za T60, a u manjoj mjeri i kod rukovalaca mašina, postoje primjetne razlike po strukturi zaposlenosti između grupa B40 i T60 u zanimanjima koja zahtijevaju bilo visoke kvalifikacije ili nikakve kvalifikacije. Mnogo manji udio iz grupe B40 navodi da radi u stručnim, pa čak i tehničkim i službeničkim zanimanjima u odnosu na grupu T60. S druge strane distribucije vještina, mnogo veći udio iz grupe B40 navodi da je zaposleno u poljoprivredi ili zanimanjima bez kvalifikacija. Čini se da je to obrazac koji je ostao sličan u oba kruga HBS-a i u 2007. i u 2011. Kad su u pitanju sektori, mnogo veći udio grupe T60 je zaposlen u javnom sektoru (administracija, socijalne usluge), dok je uloga grupe B40 istaknutija u poljoprivredi i građevinarstvu. Čini se da je distribucija u ostalim sektorima, kao što je industrija, ravnomjernija. Slika 43: Distribucija zanimanja (dobna grupa 15-64) Slika 44: Sektorska distribucija (dobna grupa 15-64) Izvor: Kalkulacije osoblja na osnovu HBS 2007 i EHBS 2011 podataka. Oporezivanje rada i socijalna zaštita mogu predstavljati destimulaciju za rad za osobe koje malo zarađuju. Nedavna istraživanja iz regije zapadnog Balkana ukazuju da su male plate opterećene većim implicitnim porezima, u smislu izgubljenih naknada za nezaposlene nakon povratka na tržište rada 32 (poznato kao zamka nezaposlenosti). Slično tome, korisnici socijalne pomoći su manje motivirani da se ponovo aktiviraju na tržištu rada, u zavisnosti od dizajna programa socijalne pomoći (poznato kao zamka neaktivnosti). Ovi dokazi navode da su u poređenju s drugim zemljama zapadnog Balkana, i zamka neaktivnosti i zamka nezaposlenosti relativno manje istaknute (za detaljnija razmatranja pogledati Svjetska banka 2014.). Grupu B40 karakteriziraju i niske plate, koje se ne mogu u potpunosti objasniti razlikama u osnovnim karakteristikama. Prema podacima iz 2011. plate grupe B40 su bile 40 procenata manje od plate grupe T60. Oaxaca-Blinder-ova analiza razlika plata B40/T60 ukazuje da se samo 40 procenata razlike plata može objasniti razlikama u osnovnim karakteristikama te dvije grupe, uključujući lokaciju, dob, obrazovanje, sektor zaposlenosti, zanimanje i tip ugovora o radu. Najveće razlike u povratu (neobjašnjena komponenta analize) se zapažaju između sektora (naročito u poljoprivredi i građevinarstvu) i između tipova ugovora (na neodređeno u odnosu na ostale), kao i kod urbanih područja van Sarajeva. Grupu B40 u BiH karakteriziraju nešto manji udio prihoda od plate i nešto veći udio penzija i socijalne pomoći. Prema podacima iz 2011. prihod od plate po osnovu zaposlenosti čini oko 54 procenta ukupnog prihoda B40 grupe, u poređenju sa 60 procenata u grupi T60. S druge strane, grupa B40 se u nešto većoj mjeri oslanja na prihode koji ne proističu iz plate, naročito na socijalnu pomoć. Ti obrasci su u skladu s nižim nivoima zaposlenosti u grupi 40 i većom zastupljenosti neformalnog rada među onima koji su zaposleni, iako se čini da su razlike u strukturi prihoda domaćinstava prigušene. Tabela 6: Udio ukupnog prihoda domaćinstva po izvoru prihoda (%) 2007 2011 B40 T60 B40 T60 Prihod od rada 67,9 71,5 65,6 69,2 Plata radnika 52,0 58,9 53,9 59,7 Zarada samozaposlenog 16,0 12,6 11,7 9,6 Prihod koji nije od rada 32,0 28,5 34,3 30,8 Penzija 17,4 17,0 21,2 20,8 Socijalna pomoć 7,0 4,8 8,1 5,9 Doznake 5,1 4,0 2,1 2,1 Imovina 0,2 0,5 0,3 0,5 Ostalo 2,5 2,1 2,7 1,5 Ukupno 100 100 100 100 Izvor: Kalkulacije osoblja na osnovu HBS 2007 i EHBS 2011 podataka. Između 2007. i 2011. došlo je do primjetnog smanjenja udjela zarada samozaposlenih i doznaka, kao i odgovarajućeg povećanja relativnog značaja penzija po cijeloj distribuciji, ali naročito za grupu B40. Sveukupno nije bilo zapaženog povećanja prihoda u grupi B40 između 2007. i 2011. Za razliku od toga, ukupni prihod grupe T60 se povećao za 6 procenata. Iako su dinamike prihoda po izvoru prihoda u širem smislu slične za većinu kategorija, došlo je do smanjenja plata u grupi B40, dok je u grupi T60 ova kategorija prihoda ostvarila pozitivan rast od 4 procenta. 33 Slika 45: Dinamika prihoda (godišnje) za grupe B40 i T60 po izvorima prihoda, 2007-2011 Hired Wages -0.2% 1.0% Self-employed Waged -0.8% -0.7% Pensions 1.2% 1.5% Social Assistance 0.3% 0.4% Remittances -0.5% -0.4% Property 0.1% 0.0% Other Income 0.0% -0.2% Total Change 0.2% 1.4% -2.0% -1.5% -1.0% -0.5% 0.0% 0.5% 1.0% 1.5% 2.0% Bottom 40 Top 60 Izvor: Kalkulacije osoblja na osnovu HBS 2007 i EHBS 2011 podataka. Povećanje relativnog značaja penzija tokom perioda 2007. – 2011. je bilo najistaknutije u ruralnim područjima kao i u urbanim područjima van glavnog grada. Rast plata unajmljenih radnika je bio pod negativnim uticajem, naročito u Sarajevu, gdje su one opale tokom 2007. -2011., dok su promjene plata unajmljenih radnika u istom periodu bile pozitivne van glavnog grada. U Sarajevu su svi izvori prihoda, osim penzija zabilježili negativan rast tokom krize. Čini se da su doznake imale sekundarnu ulogu u periodu prije krize, barem u relativnom smislu, a izgleda da nisu bile kontraciklične u smislu da je ekonomsko usporavanje dovelo do smanjenja doznaka. Slika 46: Dinamika prihoda u urbanim i ruralnim područjima (2004-2007 i 2007-2011) Izvor: Kalkulacije osoblja na osnovu HBS 2007 i EHBS 2011 podataka. Novi podaci potvrđuju ranije nalaze da je za grupu B40 teško da doprinosi ekonomskom rastu. Nedavne analize uporednih podataka između zemalja zapadnog Balkana zaključuju da se populacija iz B40 grupe suočava s brojnim preprekama, uključujući veća domaćinstva o kojima se treba brinuti, u kombinaciji s posjedovanjem manje dobara (nematerijalnih i ostalih), te manjim intenzitetom korištenja dobara (Svjetska banka, 2014). To potvrđuju i novi podaci iz EHBS 2011. Populacija B40 ima niže nivoe obrazovanja, niže stope zaposlenosti, naročito među ženama, a veće stope nezaposlenosti među mladima. Štaviše, među zaposlenima iz grupe B40, veći je udio onih koji rade uz privremeni ugovor ili 34 bez ugovora, a i manja je vjerovatnoća da obavljaju zanimanja ili rade u sektorima gdje su potrebni radnici s visokim kvalifikacijama. 35 Reference Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, Federalni zavod za statistiku i Zavod za statistiku Republike Srpske. 2007. „Anketa potrošnje domaćinstava 2007: Siromaštvo i uslovi života“ Tehnički izvještaj. Bussolo, Maurizio i Luis F. Lopez-Calva. 2013 “Zajednički prosperitet: Utiranje puta u Evropi i centralnoj Aziji.” Washington, DC: Grupa Svjetske banke. Carletto C., C. Ruggeri Laderchi C. i S. Savastano (2013) “Mjerenje siromaštva na zapadnom Balkanu: nedavni trendovi i novi izazovi” u Ruggeri Laderchi i Savastano (eds) Siromaštvo i isključenost na zapadnom Balkanu. Novi pravci mjerenja i politike. New York, Springer Inicijativa za bolju i humaniju inkluziju. 2013. “Siromaštvo u BiH 2011 – Trendovi i postignuća i indikatori tačnosti ciljanja budžetskih transfera za socijalnu zaštitu u BiH 2011.” Sarajevo: IBHI. Svjetska banka. 2009. “Zaštita siromašnih tokom svjetske krize: 2009 Izvještaj o ažuriranju siromaštva u BiH.” Izvještaj No. 51847-BA, Washington, DC: Grupa Svjetske banke. Svjetska banka. 2013. “Ciljevi Grupe Svjetske banke: Iskorijeniti ekstremno siromaštvo i promovirati zajednički prosperitet” Washington, DC: Grupa Svjetske banke. Svjetska banka. 2014. “Redovni ekonomski izvještaj za jugoistočnu Evropu No. 5. Specijalna tema: Prvi uvid u promociju zajedničkog prosperiteta u jugoistočnoj Evropi.” Izvještaj No. 86517. Washington, DC: Grupa Svjetske banke. Svjetska banka. 2015. “Makro izgledi siromaštva u Evropi i centralnoj Aziji: Analiza po zemljama i projekcije za svijet u razvoju.” Washington, DC: Grupa Svjetske banke. 36 Aneksi Slika 47: Razlika između 2011 i 2007 za FGT 1 i FGT2 krivulje u rasponu +/- 20% od praga siromaštva National National (alpha = 1) (alpha = 2) .015 .008 .006 .01 .004 .005 .002 0 0 2000 2200 2400 2600 2800 3000 2000 2200 2400 2600 2800 3000 Poverty line (z) Poverty line (z) Confidence interval (95 %) Estimated difference Confidence interval (95 %) Estimated difference Urban Urban (alpha = 1) (alpha = 2) .015 .008 .006 .01 .004 .005 .002 0 0 -.005 2000 2200 2400 2600 2800 3000 2000 2200 2400 2600 2800 3000 Poverty line (z) Poverty line (z) Confidence interval (95 %) Estimated difference Confidence interval (95 %) Estimated difference Rural Rural (alpha = 1) (alpha = 2) .015 .008 .006 .01 .004 .005 .002 0 0 -.002 2000 2200 2400 2600 2800 3000 2000 2200 2400 2600 2800 3000 Poverty line (z) Poverty line (z) Confidence interval (95 %) Estimated difference Confidence interval (95 %) Estimated difference FBiH FBiH (alpha = 1) (alpha = 2) .01 .015 .008 .01 .006 .004 .005 .002 0 0 2000 2200 2400 2600 2800 3000 2000 2200 2400 2600 2800 3000 Poverty line (z) Poverty line (z) Confidence interval (95 %) Estimated difference Confidence interval (95 %) Estimated difference 37 RS RS (alpha = 1) (alpha = 2) .015 .01 .01 .005 .005 0 0 -.005 -.005 -.01 2000 2200 2400 2600 2800 3000 2000 2200 2400 2600 2800 3000 Poverty line (z) Poverty line (z) Confidence interval (95 %) Estimated difference Confidence interval (95 %) Estimated difference Napomena: Razlike normalizirane linijom siromaštva. Izvor: Procjene osoblja na osnovu HBS 2007 i EHBS 2011 podataka. 38 Tabela 7: Karakteristike tržišta rada i siromaštva među zaposlenima, 2011 Dep var: 1 ako je ispod linije siromaštva (I) (II) (III) (IV) (V) Osnovna zanimanja (Usluge i trgovina) Oružane snage -0.084*** -0.064*** (0.020) (0.023) Visoki zvaničnici -0.038* -0.028 (0.020) (0.021) Stručnjaci, naučnici -0.004 -0.007 (0.018) (0.018) Tehničari -0.024 -0.040** (0.015) (0.016) Službenici -0.005 -0.001 (0.019) (0.019) Poljoprivrednici 0.043* -0.051 (0.024) (0.040) Prerađivačka industrija 0.068*** 0.026 (0.024) (0.026) Rukovaoci mašinama 0.001 -0.013 (0.019) (0.019) Nekvalificirani radnici 0.096*** 0.056** (0.024) (0.024) Ostali -0.004 -0.002 (0.054) (0.057) Osnovni sektor (Trgovina, transport) Poljoprivreda 0.067*** 0.072** (0.022) (0.034) Industrija 0.040** 0.041** (0.016) (0.017) Građevinarstvo 0.076*** 0.032 (0.020) (0.021) Financije, nekretnine 0.005 0.011 (0.021) (0.021) Javna admin,, socijala -0.01 -0.017 (0.013) (0.014) Ostalo 0.001 -0.018 (0.066) (0.072) Osnovni profesionalni status (Radnik) Poslodavac -0.051*** -0.064*** (0.014) (0.015) Samozaposleni 0.024 -0.058*** (0.016) (0.022) Ostalo 0.086 0.024 (0.094) (0.093) Osnovni tip ugovora (na neodređeno) Na određeno 0.006 -0.012 (0.022) (0.022) Bez ugovora 0.067*** 0.092*** (0.018) (0.022) Sezonski, ostalo 0.155*** 0.171*** (0.029) (0.034) Socio-demografska kontrola Da Da Da Da Da Konstanta -0.065*** -0.081*** -0.053*** -0.073*** -0.078*** (0.022) (0.022) (0.021) (0.021) (0.024) R-na kvadrat 0.135 0.13 0.125 0.138 0.157 Obs 3267 3267 3267 3267 3267 Napomene: Procjene na osnovu ponderisanih OLS regresija. Socio-demografske kontrole uključuju sve varijable navedene u Tabeli 2, uz koeficijent za urbano/ruralno područje stanovanja. Robusne standardne greške u zagradama. 39 Tabela 8: Oaxaca-Blinder analiza plata, 2011 Faktor Korist Koeficijent Interakcija Srednja standardizirana dob 0.0091 *** 0.0006 0.0010 Kvadrat srednje standard. dobi -0.0040 * -0.0100 -0.0008 Muškarci -0.0417 *** -0.1129 *** 0.0162 *** Bračni status (Osnova = oženjen) Samac/samica 0.0009 -0.0182 -0.0018 Vanbračna zajed. 0.0001 -0.0009 0.0000 Razveden-a/rastavljen-a 0.0005 0.0003 0.0001 Udovac/udovica 0.0049 ** -0.0073 ** -0.0038 * Muškarac x samac -0.0006 0.0247 0.0004 Muškarac x vanbrač. zaj. 0.0003 0.0048 -0.0004 Muškarac x razveden -0.0002 0.0016 0.0001 Muškarac x udovac -0.0001 -0.0007 -0.0003 Obrazovanje (Osnova = Opšte srednje) Bez obrazovanja 0.0049 0.0056 -0.0032 Nepotpuno osnovno 0.0250 *** 0.0246 -0.0147 Stručno srednje 0.0140 *** -0.0042 * -0.0070 * Visoko 0.0432 *** -0.0013 -0.0044 Lokacija (Osnova = Ruralna) Glavni grad 0.0041 0.0022 0.0026 Ostalo urbano -0.0006 0.0392 *** 0.0163 ** Entitet (Osnova = FBiH) RS 0.0150 *** 0.0413 * -0.0058 * Brčko 0.0008 -0.0007 -0.0004 Glavni grad x RS 0.0003 -0.0042 -0.0003 Ostalo urbano x RS 0.0020 -0.0165 * -0.0031 Ostalo urbano x Brčko -0.0008 -0.0011 -0.0009 Veličina domaćinstva (Osnova = 4) 1 -0.0290 *** 0.0057 ** 0.0258 *** 2 -0.0161 * 0.0034 0.0063 3 0.0007 -0.0077 -0.0052 5 -0.0032 -0.0016 0.0009 6 -0.0132 *** -0.0217 ** 0.0132 ** 7 -0.0001 0.0235 *** -0.0177 *** 8+ 0.0009 0.0071 -0.0062 Režim rada (Osnova = na neodređeno) Privremeno 0.0668 *** 0.0310 -0.0128 Ostalo 0.0537 *** 0.0251 -0.0147 Tip zanimanja (Osnova = Ostali kvalific. rad) Nekvalificirani rad 0.0124 * -0.0139 0.0076 Kvalif. poljop. i ribarstvo -0.0130 -0.0301 0.0155 Striučni 0.0140 0.0144 * 0.0188 * Privremeni x nekvalif. rad 0.0054 0.0001 -0.0001 40 Faktor Korist Koeficijent Interakcija Privremeni x kvalif. poljop. i rib. 0.0185 ** -0.0149 0.0080 Privremeni x stručni 0.0004 -0.0079 ** -0.0028 Ostali x nekvalif. rad -0.0011 -0.0032 0.0024 Ostali x kvalif. poljop. i rib. 0.0007 -0.0049 0.0026 Ostali x stručni -0.0004 -0.0012 0.0004 Sektor (Osnova = Usluge) Poljoprivreda, 0.0393 *** 0.042445 -0.0215 Prerada, rudarstvo i komunal. 0.004 ** 0.002578 -0.0004 Građevinarstvo 0.0059 * 0.029409 *** -0.0106 ** Veleprodaja/malopr. -0.0034 * 0.000814 0.0001 Vlada 0.0143 *** -0.0037 -0.0060 Konstanta 0.27481 *** Ukupna razlika 0.2344 *** 0.3168 *** -0.0065 Udio u ukupnoj razlici 43.0% 58.2% -1.2% Izvor: EHBS 2011. Napomena: Rashodi u procentima. Referentna grupa – B40. 41